Međunarodna konferencija o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira 2016.

3. konferencija o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira

Conference Synopsis

ICERM vjeruje da sukobi koji uključuju religiju stvaraju izuzetna okruženja u kojima se pojavljuju i jedinstvene barijere (ograničenja) i strategije rješavanja (prilike). Bez obzira na to postoji li religija kao izvor sukoba, ukorijenjeni kulturni etos, zajedničke vrijednosti i međusobna vjerska uvjerenja imaju sposobnost da značajno utiču i na proces i na ishod rješavanja sukoba.

Oslanjajući se na različite studije slučaja, nalaze istraživanja i naučene praktične lekcije, godišnja međunarodna konferencija o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira 2016. ima za cilj istražiti i promovirati zajedničke vrijednosti u abrahamskim religijskim tradicijama — Judaizam, kršćanstvo i islam. Konferencija je namijenjena da posluži kao proaktivna platforma za kontinuiranu diskusiju i širenje informacija o pozitivnim, prosocijalnim ulogama koje su vjerski vođe i akteri sa zajedničkim abrahamskim tradicijama i vrijednostima igrali u prošlosti i nastavljaju igrati u jačanju društvene kohezije, mirno rješavanje sporova, međuvjerski dijalog i razumijevanje, te proces medijacije. Konferencija će naglasiti kako se zajedničke vrijednosti Judaizam, kršćanstvo i islam mogao bi se koristiti za njegovanje kulture mira, poboljšanje procesa i ishoda medijacije i dijaloga, te obrazovanje medijatora vjerskih i etno-političkih sukoba, kao i kreatora politike i drugih državnih i nedržavnih aktera koji rade na smanjenju nasilja i rješavanju sukoba.

Potrebe, problemi i mogućnosti

Tema i aktivnosti konferencije 2016. su veoma potrebne zajednici za rješavanje sukoba, vjerskim grupama, kreatorima politike i široj javnosti, posebno u ovom trenutku kada su medijski naslovi zasićeni negativnim stavovima o vjeri i utjecaju vjerskog ekstremizma i terorizam na nacionalnu sigurnost i mirnu koegzistenciju. Ova konferencija će poslužiti kao pravovremena platforma da se pokaže u kojoj mjeri su vjerski vođe i akteri zasnovani na vjeri iz abrahamske religijske tradicije —Judaizam, kršćanstvo i islam – raditi zajedno na negovanju kulture mira u svijetu. Kako uloga religije iu unutardržavnim sukobima i međudržavnim sukobima nastavlja da opstaje, au nekim slučajevima čak i raste, posrednici i fasilitatori su zaduženi da preispitaju kako se religija može koristiti za suzbijanje ovog trenda kako bi se riješili sukobi i pozitivno utjecali na cjelokupni proces rješavanja sukoba. Zato što je temeljna pretpostavka ove konferencije da su abrahamske religijske tradicije - Judaizam, kršćanstvo i islam – posjeduju jedinstvenu moć i zajedničke vrijednosti koje se mogu iskoristiti za promoviranje mira, neophodno je da zajednica za rješavanje sukoba posveti značajne istraživačke resurse razumijevanju u kojoj mjeri ove religije i akteri zasnovani na vjeri mogu pozitivno utjecati na strategije, procese i ishode rješavanja sukoba . Konferencija se nada da će stvoriti uravnotežen model rješavanja sukoba koji se može preslikati na etno-religijske sukobe na globalnom nivou.

Glavni ciljevi

  • Proučite i otkrijte ukorijenjeni kulturni etos, zajedničke vrijednosti i međusobna vjerska uvjerenja u judaizmu, kršćanstvu i islamu.
  • Pružiti priliku učesnicima iz abrahamskih religijskih tradicija da otkriju vrijednosti vođene mirom u svojim religijama i objasne kako doživljavaju sveto.
  • Istražite, promovirajte i širite informacije o zajedničkim vrijednostima u abrahamskim religijskim tradicijama.
  • Stvoriti proaktivnu platformu za kontinuiranu diskusiju i širenje informacija o pozitivnim, prosocijalnim ulogama koje su vjerski vođe i akteri zasnovani na vjeri sa zajedničkom abrahamskom tradicijom i vrijednostima imali u prošlosti i nastavljaju igrati u jačanju društvene kohezije, mirnom rješavanju sporova , međuvjerski dijalog i razumijevanje, te proces posredovanja.
  • Istaknite kako se dijele vrijednosti Judaizam, kršćanstvo i islam mogao bi se koristiti za njegovanje kulture mira, poboljšanje procesa i ishoda medijacije i dijaloga, te obrazovanje medijatora vjerskih i etno-političkih sukoba, kao i kreatora politike i drugih državnih i nedržavnih aktera koji rade na smanjenju nasilja i rješavanju sukoba.
  • Identificirati mogućnosti za uključivanje i korištenje zajedničkih vjerskih vrijednosti u procesima posredovanja sukoba s vjerskim komponentama.
  • Istražite i artikulirajte jedinstvene karakteristike i resurse koje judaizam, kršćanstvo i islam donose u proces stvaranja mira.
  • Osigurati proaktivnu platformu iz koje bi se kontinuirano istraživanje različitih uloga koje religija i vjerski akteri mogu igrati u rješavanju sukoba moglo razviti i napredovati.
  • Pomozite učesnicima i široj javnosti da pronađu nepredviđene sličnosti u judaizmu, kršćanstvu i islamu.
  • Razviti linije komunikacije između i između neprijateljskih strana.
  • Promovirati miran suživot, međuvjerski dijalog i zajedničku saradnju.

Tematska područja

Radovi za prezentaciju i aktivnosti na godišnjoj konferenciji 2016. će se fokusirati na sljedeće četiri (4) tematske oblasti.

  • međuvjerski dijalog: Uključivanje u vjerski i međuvjerski dijalog može povećati razumijevanje i povećati osjetljivost prema drugima.
  • Zajedničke vjerske vrijednosti: Vjerske vrijednosti se mogu uvesti kako bi se pomoglo strankama da pronađu nepredviđene zajedničke karakteristike.
  • Religious Texts: Vjerski tekstovi se mogu iskoristiti za istraživanje zajedničkih vrijednosti i tradicija.
  • Vjerske vođe i akteri zasnovani na vjeri: Vjerski vođe i akteri koji se temelje na vjeri imaju jedinstvenu poziciju da izgrade odnose koji bi mogli razviti povjerenje između i među strankama. Podstičući dijalog i omogućavajući zajedničku saradnju, akteri zasnovani na vjeri imaju snažan potencijal da utiču na proces izgradnje mira (Maregere, 2011. citirano u Hurst, 2014.).

Aktivnosti i struktura

  • prezentacije – Ključni govori, istaknuti govori (uvidi stručnjaka), i panel diskusije – pozvanih predavača i autora prihvaćenih radova.
  • Pozorišne i dramske prezentacije – Izvođenje mjuzikla/koncerta, predstava i koreografske prezentacije.
  • Poezija i debata – Takmičenje u recitovanju i debati učenika.
  • “Molite za mir” – „Molite se za mir“ je viševjerska, multietnička i globalna molitva za mir koju je ICERM nedavno pokrenuo kao sastavni dio svoje misije i rada, te kao način da se pomogne obnovi mira na zemlji. “Molite se za mir” koristit će se za završetak godišnje međunarodne konferencije 2016. godine, a uz nju će sudjelovati vjerski lideri judaizma, kršćanstva i islama prisutni na konferenciji.
  • Nagradna večera – Kao redovna praksa, ICERM svake godine dodeljuje počasne nagrade nominovanim i odabranim pojedincima, grupama i/ili organizacijama kao priznanje za njihova izuzetna dostignuća u oblastima koje se odnose na misiju organizacije i temu godišnje konferencije.

Očekivani rezultati i mjerila za uspjeh

Ishodi/Utjecaj:

  • Uravnotežen model rješavanja sukoba će biti stvorena i uzeti u obzir uloge vjerskih vođa i aktera zasnovanih na vjeri, kao i uključiti i koristiti zajedničke vrijednosti u abrahamskim religijskim tradicijama u mirnom rješavanju etno-religijskih sukoba.
  • Povećano međusobno razumijevanje; povećana osjetljivost na druge; zajedničke aktivnosti & saradnje hraniteljed; a vrsta i kvalitet odnosa u kojima uživaju učesnici i ciljna publika se transformiše.
  • Objavljivanje zbornika sa konferencije u Journal of Living Together da obezbedi resurse i podrži rad istraživača, kreatora politike i praktičara za rešavanje sukoba.
  • Digitalna video dokumentacija odabranih aspekata konferencije za buduću produkciju dokumentarnog filma.
  • Stvaranje radnih grupa nakon konferencije pod okriljem ICERM pokreta Živimo zajedno.

Izmjerit ćemo promjene u stavovima i povećano znanje putem testova prije i nakon sesije i evaluacija na konferenciji. Mi ćemo mjeriti ciljeve procesa prikupljanjem podataka o br. učešće; zastupljene grupe – broj i vrsta -, završetak postkonferencijskih aktivnosti i postizanje dolje navedenih mjerila vodi do uspjeha.

Mjerila:

  • Potvrdite izlagače
  • Registrirajte 400 osoba
  • Potvrdite finansijere i sponzore
  • Održati konferenciju
  • Objaviti nalaze

Predloženi vremenski okvir za aktivnosti

  • Planiranje počinje nakon Godišnje konferencije 2015. do 19. oktobra 2015. godine.
  • Komitet konferencije za 2016. imenovan do 18. novembra 2015. godine.
  • Komisija saziva sjednice jednom mjesečno od decembra 2015. godine.
  • Program i aktivnosti izrađeni do 18. februara 2016.
  • Promocija i marketing počinje 18. februara 2016.
  • Poziv za dostavu radova objavljen do 1.
  • Rok za predaju sažetaka produžen do 31. avgusta 2016.
  • Odabrani radovi za prezentaciju dostavljeni do 9.
  • Potvrđeni prezenteri istraživanja, radionica i plenarnih sesija do 15. septembra 2016.
  • Rok za predaju celog rada: 30. septembar 2016.
  • Prijave – pretkonferencija zatvorena do 30.
  • Održati konferenciju 2016: “Jedan Bog u tri vjere:…” 2. i 3. novembra 2016.
  • Uredite video zapise konferencije i objavite ih do 18. decembra 2016.
  • Uređen zbornik radova i publikacija nakon konferencije – posebno izdanje časopisa Živimo zajedno objavljeno do 18. januara 2017.

Preuzmite program konferencije

2016 Međunarodna konferencija o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira održana u New Yorku, SAD, 2-3. novembra 2016. Tema: Jedan Bog u tri vjere: Istraživanje zajedničkih vrijednosti u abrahamskim religijskim tradicijama — judaizam, kršćanstvo i islam .
Neki od učesnika ICERM konferencije 2016
Neki od učesnika ICERM konferencije 2016

Učesnici konferencije

Od 2. do 3. novembra 2016. godine, više od stotinu naučnika, praktičara, kreatora politike, vjerskih vođa i studenata iz različitih oblasti studija i profesija i iz više od 15 zemalja okupilo se u New Yorku na 3.rd Godišnja međunarodna konferencija o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira i događaj Molite se za mir – viševjerska, multietnička i multinacionalna molitva za globalni mir. Na ovoj konferenciji, stručnjaci iz oblasti analize i rješavanja sukoba i učesnici su pažljivo i kritički ispitali zajedničke vrijednosti unutar tradicija abrahamske vjere — judaizma, kršćanstva i islama. Konferencija je poslužila kao proaktivna platforma za kontinuiranu diskusiju i širenje informacija o pozitivnim, prosocijalnim ulogama koje su ove zajedničke vrijednosti imale u prošlosti i koje nastavljaju igrati u jačanju društvene kohezije, mirnom rješavanju sporova, međuvjerskom dijalogu i razumijevanju, i proces medijacije. Na konferenciji su govornici i panelisti istakli kako se zajedničke vrijednosti u judaizmu, kršćanstvu i islamu mogu iskoristiti za njegovanje kulture mira, poboljšanje procesa i ishoda medijacije i dijaloga, kao i edukaciju posrednika vjerskih i etno-političkih sukoba. kao kreatori politike i drugi državni i nedržavni akteri koji rade na smanjenju nasilja i rješavanju sukoba. Čast nam je podijeliti sa vama foto album 3rd godišnjoj međunarodnoj konferenciji. Ove fotografije otkrivaju važne trenutke konferencije i događaja moli za mir.

Udio

Vezani članci

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj rad je segment većeg istraživačkog projekta koji se fokusira na uspon etničkog malajskog nacionalizma i prevlasti u Maleziji. Iako se porast etničko malajskog nacionalizma može pripisati različitim faktorima, ovaj rad se posebno fokusira na islamski zakon o konverziji u Maleziji i na to da li je ojačao osjećaj prevlasti etničke Malajke ili ne. Malezija je multietnička i multireligijska zemlja koja je stekla nezavisnost 1957. godine od Britanaca. Malajci su kao najveća etnička grupa oduvijek smatrali vjeru islama dijelom svog identiteta koji ih odvaja od drugih etničkih grupa koje su uvedene u zemlju za vrijeme britanske kolonijalne vladavine. Dok je islam zvanična religija, Ustav dopušta mirno prakticiranje drugih religija od strane ne-Malezijaca, odnosno etničkih Kineza i Indijaca. Međutim, islamski zakon koji reguliše muslimanske brakove u Maleziji nalaže da nemuslimani moraju preći na islam ako žele da se ožene muslimanima. U ovom radu tvrdim da je islamski zakon o konverziji korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na osnovu intervjua sa malajskim muslimanima koji su u braku sa ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malajci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malezima prema Ustavu, koji također dolazi sa statusom i privilegijama. Stavovi nemalajaca koji su prešli na islam zasnovani su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi učenjaci. Budući da se muslimanstvo povezuje s Malajcem, mnogi neMalajci koji su se preobratili osjećaju se lišeno svog osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o konverziji mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama iu javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Udio