Neprofitna organizacija iz Westchestera nastoji popraviti podjele u našem društvu i premostiti jaz između rase, etničke pripadnosti i vjere, jedan po jedan razgovor

9. septembar 2022, White Plains, New York – Okrug Westchester dom je mnogih neprofitnih organizacija koje rade u različitim područjima kako bi pomogli u rješavanju problema čovječanstva. Kako su Sjedinjene Države i mnoge druge zemlje postale sve više polarizovane, jedna organizacija, Međunarodni centar za etno-religijsko posredovanje (ICERMediation), predvodi međunarodne napore da identifikuje etničke, rasne i verske sukobe i da mobiliše resurse za podršku miru i izgradnju inkluzivne zajednice u zemljama širom svijeta.

ICERM Novi logotip sa Tagline Transparentnom pozadinom

Od svog osnivanja 2012. godine, ICERMediation je bio aktivno uključen u niz projekata izgradnje građanskih mostova, uključujući obuku o etno-religijskom posredovanju kroz koju su učesnici osnaženi da intervenišu u etničkim, rasnim i vjerskim sukobima u različitim sektorima; Pokret Živimo zajedno koji je nestranački projekat dijaloga zajednice koji omogućava trenutak transformacije u svijetu binarnog razmišljanja i retorike mržnje; i Međunarodna konferencija o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira koja se održava svake godine u partnerstvu sa fakultetima koji učestvuju u njujorškom području. Kroz ovu konferenciju, ICERMediation premošćuje teoriju, istraživanje, praksu i politiku, te gradi međunarodna partnerstva za inkluziju, pravdu, održivi razvoj i mir.

Ove godine, Manhattanville College je sudomaćin Međunarodne konferencije o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira. Konferencija je zakazana za 28-29. septembar 2022. u dvorcu Reid na koledžu Manhattanville, 2900 Purchase Street, Purchase, NY 10577. Svi su pozvani da prisustvuju. Konferencija je otvorena za javnost.

Konferencija će se završiti inauguracijom Međunarodnog dana božanstva, multireligijske i globalne proslave svake ljudske duše koja želi da se druži sa svojim Stvoriteljem. Na bilo kom jeziku, kulturi, religiji i izrazu ljudske mašte, Međunarodni dan božanstva je izjava za sve ljude. Međunarodni dan božanstva zalaže se za pravo pojedinca na ostvarivanje vjerskih sloboda. Ulaganje civilnog društva u promociju ovog neotuđivog prava svih ljudi podstaći će duhovni razvoj nacije, promovirati raznolikost i zaštititi vjerski pluralizam. Međunarodni dan božanstva potiče multireligijski dijalog. Ovim bogatim i potrebnim razgovorom, neznanje je nepovratno pobijeno. Zajednički napori ove inicijative nastoje podsticati globalnu podršku prevenciji i smanjenju vjerski i rasno motiviranog nasilja – kao što su nasilni ekstremizam, zločin iz mržnje i terorizam, kroz autentični angažman, obrazovanje, partnerstva, naučni rad i praksu. Ovo su ciljevi o kojima se ne može pregovarati za svakog pojedinca koje treba promovirati i raditi na tome u svom ličnom životu, zajednicama, regijama i nacijama. Pozivamo sve da se pridruže ovom prekrasnom i uzvišenom danu razmišljanja, kontemplacije, zajednice, služenja, kulture, identiteta i dijaloga.

 “Ekonomski, sigurnosni i ekološki razvoj će i dalje biti izazov bez prethodnog rješavanja mirnog smirivanja vjerskih i etničkih sukoba”, rekao je koordinator za odnose s javnošću ICERMedijacije Spencer McNairn na Posebnom dijalogu na visokom nivou Ujedinjenih naroda o ponovnom potvrđivanju razvoja Afrike kao prioriteta sistema Ujedinjenih nacija. „Ovaj razvoj će procvjetati ako budemo mogli naglasiti i sarađivati ​​na postizanju temeljne slobode vjeroispovijesti – međunarodnog entiteta koji ima moć da motivira, inspirira i liječi.”

Premošćivanje društvenih podjela i promoviranje rješavanja sukoba i izgradnje mira duboko su ukorijenjeni u život i iskustva osnivača i izvršnog direktora ICERMediation, Amerikanca Nigerije. Rođen nakon rata u Nigeriji i Biafra, dr. Basil Ugorji je imao utiske o svijetu o nasilnom, politički nabijenom pejzažu koji je rezultat etno-religijskih tenzija koje su izbile nakon nezavisnosti Nigerije od Britanije. Predan poboljšanju zajedničkih vrijednosti koje njeguju međusobno razumijevanje, dr. Ugorji se osam godina pridružio njemačkoj međunarodnoj katoličkoj vjerskoj kongregaciji sve dok nije donio herojsku odluku da postane instrument mira i posveti ostatak svog života njegovanju kulture mir među, između i unutar etničkih, rasnih i vjerskih grupa širom svijeta. Dr. Ugorji se uvijek fokusirao na božansku prirodu u svakoj osobi i smatra da je njeno prepoznavanje neophodno za postizanje globalnog mira. Kako sistemski rasizam hara globalizirajućim svijetom, civili bivaju premlaćivani zbog svog vjerskog, etničkog ili rasnog izgleda, a nereprezentativne vjerske vrijednosti su kodificirane u zakon, dr. Ugorji je uvidio potrebu da se ova kriza ponovo riješi, ističući prepoznavanje božanske prirode koja teče kroz sve nas.

Za medijsko izvještavanje, molim Kontaktiraj nas

Udio

Vezani članci

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj rad je segment većeg istraživačkog projekta koji se fokusira na uspon etničkog malajskog nacionalizma i prevlasti u Maleziji. Iako se porast etničko malajskog nacionalizma može pripisati različitim faktorima, ovaj rad se posebno fokusira na islamski zakon o konverziji u Maleziji i na to da li je ojačao osjećaj prevlasti etničke Malajke ili ne. Malezija je multietnička i multireligijska zemlja koja je stekla nezavisnost 1957. godine od Britanaca. Malajci su kao najveća etnička grupa oduvijek smatrali vjeru islama dijelom svog identiteta koji ih odvaja od drugih etničkih grupa koje su uvedene u zemlju za vrijeme britanske kolonijalne vladavine. Dok je islam zvanična religija, Ustav dopušta mirno prakticiranje drugih religija od strane ne-Malezijaca, odnosno etničkih Kineza i Indijaca. Međutim, islamski zakon koji reguliše muslimanske brakove u Maleziji nalaže da nemuslimani moraju preći na islam ako žele da se ožene muslimanima. U ovom radu tvrdim da je islamski zakon o konverziji korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na osnovu intervjua sa malajskim muslimanima koji su u braku sa ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malajci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malezima prema Ustavu, koji također dolazi sa statusom i privilegijama. Stavovi nemalajaca koji su prešli na islam zasnovani su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi učenjaci. Budući da se muslimanstvo povezuje s Malajcem, mnogi neMalajci koji su se preobratili osjećaju se lišeno svog osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o konverziji mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama iu javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Udio