Borba protiv terorizma: Pregled literature

Sažetak:

Terorizam i sigurnosne prijetnje koje on predstavlja za pojedine države i globalnu zajednicu trenutno dominiraju javnim diskursom. Naučnici, kreatori politike i obični građani uključeni su u beskrajno istraživanje prirode, korijenskih uzroka, uticaja, trendova, obrazaca i lijekova terorizma. Iako ozbiljna akademska istraživanja o terorizmu sežu do ranih 1970-ih i 1980-ih (Crenshaw, 2014), teroristički napad 9. rujna u Sjedinjenim Državama poslužio je kao katalizator koji je intenzivirao istraživačke napore u akademskim krugovima (Sageman, 11). Ovaj pregled literature nastoji detaljno istražiti pet osnovnih pitanja koja su u središtu akademskog istraživanja terorizma. Ova pitanja su: Postoji li globalno prihvaćena definicija terorizma? Da li se kreatori politike zaista bave osnovnim uzrocima terorizma ili se bore protiv njegovih simptoma? U kojoj mjeri su terorizam i njegove prijetnje miru i sigurnosti ostavili neizbrisiv ožiljak na čovječanstvu? Ako bismo terorizam smatrali javnom bolešću, koje vrste lijekova bi se mogle prepisati da bi se on trajno izliječio? Koje metode, tehnike i procesi bi bili prikladni da pomognu pogođenim grupama da se uključe u smislenu diskusiju na temu terorizma kako bi se generirala obostrano prihvatljiva i provediva rješenja koja se zasnivaju na pouzdanim informacijama i poštovanju dostojanstva i prava pojedinaca i grupa? Da bi se odgovorilo na ova pitanja, predstavljeno je detaljno ispitivanje dostupne istraživačke literature o definiciji, uzrocima i rješenjima terorizma. Literatura korišćena u pregledu i analizi su recenzirani časopisni radovi kojima se pristupa i preuzima se putem ProQuest Central baza podataka, kao i rezultati istraživanja objavljeni u uređenim sveskama i naučnim knjigama. Ovo istraživanje je naučni doprinos tekućoj diskusiji o teorijama i praksi borbe protiv terorizma i važan alat za obrazovanje javnosti o ovoj temi.

Pročitajte ili preuzmite cijeli rad:

Ugorji, Basil (2015). Borba protiv terorizma: Pregled literature

Journal of Living Together, 2-3 (1), str. 125-140, 2015, ISSN: 2373-6615 (Štampa); 2373-6631 (na mreži).

@Članak{Ugorji2015
Naslov = {Borba protiv terorizma: Pregled literature}
Autor = {Basil Ugorji}
Url = {https://icermediation.org/combating-terrorism/}
ISSN = {2373-6615 (štampa); 2373-6631 (na mreži)}
Godina = {2015}
Datum = {2015-12-18}
IssueTitle = {Rješavanje sukoba zasnovano na vjeri: Istraživanje zajedničkih vrijednosti u abrahamskim religijskim tradicijama}
Časopis = {Journal of Living Together}
Volumen = {2-3}
Broj = {1}
Stranice = {125-140}
Izdavač = {Međunarodni centar za etno-vjersku medijaciju}
Adresa = {Mount Vernon, New York}
Izdanje = {2016}.

Udio

Vezani članci

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio