Pozdravne riječi na godišnjoj međunarodnoj konferenciji o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira 2014.

Dobro jutro svima!

U ime ICERM-ovog odbora direktora, sponzora, osoblja, volontera i partnera, iskrena mi je čast i velika privilegija da vam svima poželim dobrodošlicu na Prvu godišnju međunarodnu konferenciju o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira.

Želim vam svima zahvaliti što ste odvojili vrijeme iz vaših zauzetih rasporeda (ili života u penziji) da nam se pridružite za ovu priliku. Tako je divno vidjeti i biti u društvu toliko renomiranih naučnika, praktičara rješavanja sukoba, kreatora politike, lidera i studenata iz mnogih zemalja širom svijeta. Napominjem da bi mnogi ljudi danas voljeli biti ovdje, ali iz nekih razloga nisu uspjeli. Neki od njih prate događaj na mreži dok razgovaramo. Dakle, dozvolite mi da također pozdravim našu online zajednicu na ovoj konferenciji.

Ovom međunarodnom konferencijom želimo poslati poruku nade svijetu, posebno mladima i djeci koji su frustrirani zbog čestih, neprekidnih i nasilnih etničkih i vjerskih sukoba s kojima se trenutno suočavamo.

21. vek nastavlja da doživljava talase etničkog i verskog nasilja što ga čini jednom od najrazornijih pretnji miru, političkoj stabilizaciji, ekonomskom rastu i bezbednosti u našem svetu. Ovi sukobi su ubili i osakatili desetine hiljada i raselili stotine hiljada, posijavši sjeme za još veće nasilje u budućnosti.

Za našu prvu godišnju međunarodnu konferenciju odabrali smo temu: “Prednosti etničkog i vjerskog identiteta u posredovanju u sukobima i izgradnji mira.” Prečesto se razlike u etničkoj pripadnosti i vjerskim tradicijama vide kao nedostatak mirovnog procesa. Vrijeme je da preokrenemo ove pretpostavke i ponovo otkrijemo prednosti koje te razlike nude. Naša je tvrdnja da društva sastavljena od amalgamacije etničkih grupa i vjerskih tradicija nude uglavnom neistražene prednosti kreatorima politike, donatorskim i humanitarnim agencijama i posrednicima koji im pomažu.

Stoga ova konferencija ima za cilj uvođenje pozitivnog pogleda na etničke i vjerske grupe i njihovu ulogu u rješavanju sukoba i izgradnji mira. Radovi za prezentaciju na ovoj konferenciji i objavljivanje nakon toga će podržati prelazak sa fokusa na etničke i vjerske razlike i njihove nedostatke, na pronalaženje i korištenje zajedništva i prednosti kulturno raznolikih populacija. Cilj je pomoći jedni drugima da otkriju i maksimalno iskoriste ono što ove populacije mogu ponuditi u smislu ublažavanja sukoba, unapređenja mira i jačanja ekonomija za boljitak svih.

Svrha ove konferencije je da nam pomogne da se upoznamo i sagledamo naše veze i zajedništva na način koji nije bio dostupan u prošlosti; inspirisati novo razmišljanje, stimulisati ideje, istraživanje i dijalog i podijeliti empirijske izvještaje, koji će uvesti i podržati dokaze o brojnim prednostima koje multietnička i viševjerska populacija nudi za olakšavanje mira i unapređenje društvenog i ekonomskog blagostanja.

Za vas smo isplanirali uzbudljiv program; program koji uključuje uvodni govor, uvide stručnjaka i panel diskusije. Uvjereni smo da ćemo kroz ove aktivnosti steći nove teorijske i praktične alate i vještine koje će pomoći u sprječavanju i rješavanju etničkih i vjerskih sukoba u našem svijetu.

ICERM stavlja snažan naglasak na otvorene diskusije u duhu davanja i uzimanja, reciprociteta, međusobnog povjerenja i dobre volje. Vjerujemo da se sporna pitanja moraju rješavati privatno i tiho, a komplikovani problemi ne mogu se rješavati jednostavnim održavanjem nasilnih demonstracija, državnih udara, ratova, bombardovanja, atentata, terorističkih napada i masakri ili naslova u štampi. Kao što je Donald Horowitz rekao u svojoj knjizi, Etničke grupe u sukobu, “Samo kroz međusobnu diskusiju i dobru volju može se postići prijateljsko rješenje.”

Uz svu poniznost želim da dodam da je ono što je počelo 2012. godine kao skroman projekat koji je imao za cilj predlaganje alternativnih metoda prevencije, rješavanja i edukacije ljudi o međunacionalnim i međuvjerskim sukobima, danas je postalo živahna neprofitna organizacija i međunarodni pokret , onaj koji utjelovljuje duh zajednice i mrežu graditelja mostova iz mnogih zemalja širom svijeta. Čast nam je što u našoj sredini imamo neke od naših graditelja mostova. Neki od njih su otputovali iz svojih matičnih zemalja kako bi prisustvovali ovoj konferenciji u New Yorku. Neumorno su radili kako bi ovaj događaj omogućili.

Koristim ovu priliku da se zahvalim članovima našeg odbora, posebno predsjednici Upravnog odbora, dr. Dianna Wuagneux. Od 2012. godine, dr. Dianna i ja uz pomoć članova našeg odbora radili smo dan i noć kako bismo ICERM učinili funkcionalnom organizacijom. Nažalost, dr. Dianna Wuagneux danas nije fizički prisutna kod nas zbog nekih hitnih potreba koje su se iznenada pojavile. Želim da pročitam dio poruke koju sam dobio od nje prije nekoliko sati:

"Zdravo moj dragi prijatelju,

Zaslužili ste tako veliku vjeru i divljenje od mene da ne sumnjam da će sve što budete stavili svoju ruku tokom ovih narednih dana biti značajan uspjeh.

Bit ću s vama i ostalim našim članovima u duhu dok sam odsutan, i radovat ću se što ću čuti o svakom trenutku dok se konferencija okuplja i slavi ono što je moguće kada su ljudi spremni da svoju brigu i pažnju usmjere na najvažnije svih ciljeva, mir.

Boli me srce pri pomisli da nisam tu da pružim ruke pomoći i riječi ohrabrenja za ovaj događaj, ali moram vjerovati da se najviše dobro odvija kako treba.” To je bila od dr. Dianne Wuagneux, predsjednice odbora.

Na poseban način želim javno da se zahvalim za podršku koju smo dobili od jedne važne osobe u mom životu. Bez strpljenja ove osobe, izdašne finansijske podrške, ohrabrenja, tehničke i stručne pomoći i posvećenosti negovanju kulture mira, ova organizacija ne bi postojala. Molim vas, pridružite mi se da zahvalite mojoj prelijepoj supruzi, Diomaris Gonzalez. Diomaris je najjači stub koji ICERM ima. Kako se bližio dan konferencije, uzela je dva slobodna dana na svom važnom poslu kako bi se uvjerila da ova konferencija bude uspješna. Neću zaboraviti da odam priznanje i mojoj svekrvi, Diomares Gonzalez, koja je ovdje sa nama.

I konačno, oduševljeni smo što imamo nekoga ko razumije probleme o kojima želimo razgovarati na ovoj konferenciji bolje od većine nas. Ona je vjerski vođa, autorica, aktivistica, analitičarka, profesionalni govornik i diplomata od karijere. Ona je neposredno prošla ambasadorica za međunarodne vjerske slobode za Sjedinjene Američke Države. U protekle četiri i po godine, 2 godine pripreme i prolaska jednoglasnog saslušanja u Senatu SAD-a, te 2 i po godine na funkciji, imala je privilegiju i čast da služi prvom afroameričkom predsjedniku Sjedinjenih Država.

Imenovana od strane predsjednika Baracka Obame za ambasadora Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode, bila je glavni savjetnik predsjednika Sjedinjenih Država i državnog sekretara za vjerske slobode na globalnom nivou. Bila je prva Afroamerikanka i prva žena na ovoj poziciji. Bila je 3. ambasadorica na slobodi, od njenog osnivanja, i predstavljala je Sjedinjene Države u više od 25 zemalja i više od 00 diplomatskih angažmana, integrirajući vjerske slobode u američku vanjsku politiku i prioritete nacionalne sigurnosti

Međunarodna influencerica i strateg za uspjeh, poznata po svojoj darovitosti za izgradnju mostova i prepoznatljivoj diplomatiji s dostojanstvom, upravo je proglašena za ISTRAŽIVANU gostujuću suradnicu Katoličkog univerziteta Amerike za 2014. i pozvana je da bude stipendista na Univerzitetu Oksford. u Londonu.

Magazin ESSENCE proglasio ju je jednom od TOP 40 moćnih žena, zajedno sa prvom damom Michelle Obama (2011), a MOVES Magazine nedavno ju je proglasio jednom od TOP POWER MOVES žena za 2013. na Red Carpet Gala u New Yorku.

Dobitnica je nekoliko nagrada, uključujući nagradu Žena savjesti od UN-a, nagradu Martin Luther King Jr., nagradu vizionarskog vođe, Judith Hollister Peace Award i Helensku nagradu za javnu službu, a autorica je i deset knjige, od kojih su tri bestselera, uključujući „Previše blagoslovena da bi bila pod stresom: Riječi mudrosti za žene u pokretu (Thomas Nelson).

Što se tiče počasti i najvažnijih događaja u njenom životu, ona navodi: „Ja sam verski preduzetnik, povezujem poslovne, verske i političke lidere širom sveta.”

Danas je ovdje da podijeli s nama svoja iskustva u povezivanju etničkih i vjerskih grupa u zemljama širom svijeta i pomogne nam da razumijemo Prednosti etničkog i vjerskog identiteta u posredovanju u sukobima i izgradnji mira.

Dame i gospodo, pridružite mi se da poželim dobrodošlicu glavnoj govornici naše Prve godišnje međunarodne konferencije o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira, ambasadorici Suzan Johnson Cook.

Ovaj govor je održan na 1. godišnjoj međunarodnoj konferenciji o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira Međunarodnog centra za etno-religijsko posredovanje održanoj u New Yorku, SAD, 1. oktobra 2014. Tema konferencije je bila: „Prednosti Etnički i vjerski identitet u posredovanju u sukobima i izgradnji mira.”

Pozdravne napomene:

Basil Ugorji, osnivač i izvršni direktor Međunarodnog centra za etno-religijsko posredovanje, New York.

Glavni govornik:

Ambasadorka Suzan Johnson Cook, 3. ambasadorica za međunarodne vjerske slobode za Sjedinjene Američke Države.

Jutarnji moderator:

Francisco Pucciarello.

Udio

Vezani članci

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj rad je segment većeg istraživačkog projekta koji se fokusira na uspon etničkog malajskog nacionalizma i prevlasti u Maleziji. Iako se porast etničko malajskog nacionalizma može pripisati različitim faktorima, ovaj rad se posebno fokusira na islamski zakon o konverziji u Maleziji i na to da li je ojačao osjećaj prevlasti etničke Malajke ili ne. Malezija je multietnička i multireligijska zemlja koja je stekla nezavisnost 1957. godine od Britanaca. Malajci su kao najveća etnička grupa oduvijek smatrali vjeru islama dijelom svog identiteta koji ih odvaja od drugih etničkih grupa koje su uvedene u zemlju za vrijeme britanske kolonijalne vladavine. Dok je islam zvanična religija, Ustav dopušta mirno prakticiranje drugih religija od strane ne-Malezijaca, odnosno etničkih Kineza i Indijaca. Međutim, islamski zakon koji reguliše muslimanske brakove u Maleziji nalaže da nemuslimani moraju preći na islam ako žele da se ožene muslimanima. U ovom radu tvrdim da je islamski zakon o konverziji korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na osnovu intervjua sa malajskim muslimanima koji su u braku sa ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malajci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malezima prema Ustavu, koji također dolazi sa statusom i privilegijama. Stavovi nemalajaca koji su prešli na islam zasnovani su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi učenjaci. Budući da se muslimanstvo povezuje s Malajcem, mnogi neMalajci koji su se preobratili osjećaju se lišeno svog osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o konverziji mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama iu javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Udio