Inauguracija Svjetskog foruma staraca

Inauguracija Svjetskog foruma staraca

Jedan od rezultata ICERM-ove 5. godišnje međunarodne konferencije je stvaranje i inauguracija Svjetskog foruma staraca, međunarodnog foruma za tradicionalne vladare i domorodačke vođe.

Tradicionalni vladari i autohtone vođe prisutni na 5th Godišnja međunarodna konferencija o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira održanoj na Queens College, City University of New York, od 30. oktobra do 1. novembra 2018. godine, jednoglasno su se složili da se osnuje Svjetski forum staraca kako bi se uskladili napori tradicionalnih vladara i autohtonih vođa iz zemalja širom svijeta u cilju promoviranja globalnog mira i sigurnost.

Ispod je saopštenje koje su objavili članovi Svjetskog foruma starješina koji su prisustvovali našoj konferenciji.

Zakletva Svjetskog foruma staraca

  • Znajući da su tradicionalni vladari i autohtone vođe čuvari mira na osnovnim nivoima;
  • Imajući u vidu da su tradicionalni vladari i autohtoni lideri istorijski bili marginalizovani od učešća u međunarodnim raspravama o miru i bezbednosti;
  • Mi, tradicionalni vladari i autohtone vođe prisutni smo na 5th Godišnja međunarodna konferencija o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira održane na Queens College, City University of New York, od 30. oktobra do 1. novembra 2018. godine, jednoglasno su se složili da osnuju Svjetski forum staraca kako bi uskladili napore tradicionalnih vladara i autohtonih vođa iz zemalja širom svijeta u cilju promoviranja globalnog mira i sigurnost;
  • Kao organ Međunarodnog centra za etno-religijsko posredovanje, Svjetski forum staraca će sinergirati naše napore da skrenemo pažnju na nevolje autohtonih naroda širom svijeta i pomoći u jačanju naših kapaciteta za rješavanje sukoba;
  • Na današnji dan, 1. novembra 2018., ovim putem obećavamo našu podršku u tom cilju i potvrđujemo da je Njegovo Kraljevsko Veličanstvo kralj Bubaraye Dakolo, Agada IV, Ibenanaowei iz Kraljevine Ekpetiama, država Bayelsa u Nigeriji, jednoglasno izabran da služi kao privremeni Predsjedavajući Svjetskog foruma staraca.
Njegovo Kraljevsko Veličanstvo Kralj Bubaraye Dakolo Privremeni predsjedavajući Svjetskog foruma starješina
Udio

Vezani članci

COVID-19, evanđelje prosperiteta 2020. i vjera u proročke crkve u Nigeriji: ponovno postavljanje perspektiva

Pandemija korona virusa bila je razarajući olujni oblak sa srebrnom postavom. Iznenadio je svijet i ostavio pomiješane akcije i reakcije za sobom. COVID-19 u Nigeriji ušao je u historiju kao javnozdravstvena kriza koja je pokrenula vjersku renesansu. To je uzdrmalo zdravstveni sistem Nigerije i proročke crkve do temelja. Ovaj rad problematizira neuspjeh proročanstva o prosperitetu iz decembra 2019. za 2020. Koristeći metodu istorijskog istraživanja, potkrepljuje primarne i sekundarne podatke kako bi pokazao uticaj neuspješnog evanđelja o prosperitetu iz 2020. na društvene interakcije i vjerovanje u proročke crkve. Otkriva da su od svih organiziranih religija koje djeluju u Nigeriji, proročke crkve najatraktivnije. Prije COVID-19, stajali su visoko kao priznati centri za iscjeljenje, vidovnjaci i razbijači zlog jarma. A vjerovanje u moć njihovih proročanstava bilo je snažno i nepokolebljivo. Dana 31. decembra 2019. i nepokolebljivi i neregularni kršćani dogovorili su sastanak s prorocima i pastorima kako bi dobili novogodišnje proročke poruke. Molili su se za svoj put u 2020., bacajući i odvraćajući sve navodne sile zla koje su raspoređene da ometaju njihov prosperitet. Posijali su sjeme kroz prinose i desetinu kako bi podržali svoja vjerovanja. Kao rezultat toga, tokom pandemije neki nepokolebljivi vjernici u proročkim crkvama krstarili su pod proročkom zabludom da pokrivenost Isusovom krvlju izgrađuje imunitet i cijepljenje protiv COVID-19. U izrazito proročkom okruženju, neki Nigerijci se pitaju: kako to da nijedan prorok nije vidio da dolazi COVID-19? Zašto nisu mogli izliječiti nijednog pacijenta od COVID-19? Ove misli repozicioniraju vjerovanja u proročke crkve u Nigeriji.

Udio

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio