Živjeti zajedno u međusobnom poštovanju i dostojanstvu: Naslijeđe Nelsona Madibe Mandele

Napomene Basila Ugorjija, osnivača i predsjednika ICERM-a, o životu Nelson Madiba Mandela

Pozdrav i sretne praznike!

Ovo praznično vrijeme je period kada se porodice, prijatelji i poznanici okupljaju kako bi proslavili. Mi, u Međunarodnom centru za etno-religijsko posredovanje, želimo da se okupimo da slušamo, razgovaramo, učimo, razumijemo i dijelimo jedni s drugima. Zahvaljujemo vam na svim doprinosima koje ste dali ICERM-u ove godine.

Nedavno je umro jedan od heroja 21. veka, Nelson Madiba Mandela, a ceo svet se okupio da proslavi njegovu zaostavštinu. Kao pravi simbol međurasnog, međuetničkog i međureligijskog posredovanja, dijaloga i mira, Nelson Madiba Mandela nas je naučio da kako bismo zaustavili rat i nasilje; moramo naučiti da živimo zajedno u međusobnom poštovanju i dostojanstvu. Madibina poruka je suštinski dio misije Međunarodnog centra za etno-religijsko posredovanje.

Mi smo, poput Madibe, odlučili promovirati kulturu mira među, između i unutar etničkih i vjerskih grupa kroz istraživanje, obrazovanje i obuku, stručne konsultacije, dijalog i posredovanje i projekte brzog odgovora. Posvećeni smo stvaranju novog svijeta koji karakterizira mir, bez obzira na kulturne, etničke i vjerske razlike. Čvrsto vjerujemo da je korištenje posredovanja i dijaloga u sprječavanju i rješavanju etničkih i vjerskih sukoba u zemljama širom svijeta ključ za stvaranje održivog mira.

Kao dio naših napora da mobilišemo i angažujemo ljude koji su pokazali interesovanje za našu misiju, te kao jedinstven doprinos za mir u svijetu, pokrenuli smo Pokret Živimo zajedno. Stoga vas pozivam da se pridružite pokretu.

O pokretu Živimo zajedno:

Pokret Živimo zajedno je novi građanski pokret sastavljen od mirovnih pojedinaca koji prepoznaju istu ljudskost u svim narodima, i koji su strastveni u premošćivanju jaza između različitih rasa, etničkih grupa, religija, političkih pogleda, spolova, generacija i nacionalnosti, u u cilju povećanja poštovanja, tolerancije, prihvatanja, razumevanja i harmonije u svetu.

Okupljamo se svakog mjeseca da slušamo, razgovaramo, učimo od, razumijemo i dijelimo jedni s drugima. Svaki član obogaćuje grupu jedinstvenom pričom i kulturnom pozadinom. Svako ima jednaku priliku da govori o svom kulturnom porijeklu i osjećajima, ili bilo kojim temama od interesa, uključujući, ali ne ograničavajući se na sigurnosna pitanja, politiku, politiku, rat, sukob, rješavanje sukoba, ljudsko dostojanstvo, oprost, vanjske odnose, svjetski mir, ekonomija, obrazovanje, zapošljavanje, porodica, zdravlje, imigracija, nauka i tehnologija.

Prakticiramo empatijsko slušanje i nikoga ne osuđujemo i ne kritikujemo. Naš cilj je da istinski razumemo drugog pre nego što tražimo da budemo shvaćeni; i da se fokusiramo na ono što druga osoba govori, a ne na ono što ćemo sledeće reći.

Svoju različitost slavimo na simboličan način uz tradicionalnu umjetnost, pjesmu, hranu i piće koje naši članovi donose na zajednički susret.

Za kratko vrijeme očekujemo da ćemo iskusiti multiplikacijski efekat ovog pokreta. Uz vašu pomoć, nadamo se da će se formiranje grupa pokreta Živimo zajedno povećati i proširiti po gradovima, državama i nacijama.

Registrirajte se danas na našoj web stranici. Takođe vas podstičemo da postanete a Bridge Builder i započnite grupu pokreta Živimo zajedno u svojoj školi, zajednici, gradu, državi ili pokrajini. Pružit ćemo vam sve resurse i obuku koja će vam trebati da pokrenete svoju grupu i pomoći vam da je pokrenete. Takođe pozovite svoje prijatelje i kolege da se pridruže i proširite vijest. Pokret Živimo zajedno Naša raznolikost je naša snaga i ponos!

Udio

Vezani članci

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj rad je segment većeg istraživačkog projekta koji se fokusira na uspon etničkog malajskog nacionalizma i prevlasti u Maleziji. Iako se porast etničko malajskog nacionalizma može pripisati različitim faktorima, ovaj rad se posebno fokusira na islamski zakon o konverziji u Maleziji i na to da li je ojačao osjećaj prevlasti etničke Malajke ili ne. Malezija je multietnička i multireligijska zemlja koja je stekla nezavisnost 1957. godine od Britanaca. Malajci su kao najveća etnička grupa oduvijek smatrali vjeru islama dijelom svog identiteta koji ih odvaja od drugih etničkih grupa koje su uvedene u zemlju za vrijeme britanske kolonijalne vladavine. Dok je islam zvanična religija, Ustav dopušta mirno prakticiranje drugih religija od strane ne-Malezijaca, odnosno etničkih Kineza i Indijaca. Međutim, islamski zakon koji reguliše muslimanske brakove u Maleziji nalaže da nemuslimani moraju preći na islam ako žele da se ožene muslimanima. U ovom radu tvrdim da je islamski zakon o konverziji korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na osnovu intervjua sa malajskim muslimanima koji su u braku sa ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malajci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malezima prema Ustavu, koji također dolazi sa statusom i privilegijama. Stavovi nemalajaca koji su prešli na islam zasnovani su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi učenjaci. Budući da se muslimanstvo povezuje s Malajcem, mnogi neMalajci koji su se preobratili osjećaju se lišeno svog osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o konverziji mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama iu javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Udio