Učinkovitost tretmana zasnovanog na doktrini aktualizacije želja i njeno poređenje sa kognitivno-bihevioralnom terapijom u parovima s bračnim problemima zbog razlika u vjerovanjima i vjerskih sukoba

Sažetak:

Bez sumnje, osnova zdravog društva su zdrave porodice, a rješavanje bračnih problema izuzetno pomaže razvoju mira u društvu. Danas su mnogi problemi onih parova koji traže pomoć od terapeuta zbog razlika u vjerovanjima i vjerskih kognitivnih sukoba. S druge strane, terapeuti pozdravljaju vjerska pitanja i njihovu primjenu u porodici. Međutim, postoji potreba za teorijom koja može naučiti terapeute da tumače i reaguju na vjerske razlike parova. Svrha ovog istraživanja je korištenje protokola liječenja baziranog na ultrareligijskom pogledu na aktualizaciju želja i upoređivanje njegovih rezultata sa kognitivno-bihevioralnim pogledom. Učinkovitost stava je potvrđena u eksploratornim kvalitativnim studijama. U kliničkom ispitivanju u Teheranu, 30 parova koji su kroz kliničke intervjue potvrdili da imaju probleme zbog uvjerenja odabrani su praktičnim uzorkovanjem i klasificirani nasumično u tri jednake grupe. Prva grupa je primila 8 sesija klasične kognitivno-bihejvioralne terapije, druga grupa je primila 8 sesija tretmana zasnovanog na realizaciji želja, a treća grupa nije primila nikakvu intervenciju. Inventar zadovoljstva u braku Enrich i upitnik opšteg zdravlja popunjeni su na početku i na kraju intervencije, a sve grupe su ponovo mjerene u naknadnoj studiji mjesec dana kasnije. Rezultati testa su analizirani pomoću ANCOVA. Nalazi pokazuju da su razlike između skorova tri grupe bile značajne (P<0.01). Post hoc test je pokazao da iako su obje grupe koje su tretirane (kognitivno-bihevioralni tretmani i tretmani realizacije želja) pokazale značajno poboljšanje u odnosu na kontrolnu grupu (P<0.01), značajne razlike nisu uočene između obje grupe sa različitim tretmanima (p>0.05). Međutim, u jednomjesečnom praćenju, doktrina aktualizacije želja je imala značajno stabilnije rezultate od klasične kognitivno-bihejvioralne terapije. Rezultati studije su pokazali da tretman zasnovan na realizaciji želja ne samo da ima učinak sličan klasičnom kognitivno-bihevioralnom tretmanu, već je i dugoročno stabilniji, a parovi liječeni ovom tehnikom su nakon mjesec dana prijavili više bračnog zadovoljstva.

Pročitajte ili preuzmite cijeli rad:

Boroujerdi, Hossein Kazemeini; Payandan, Hossein; Zadeh, Maryam Moazen; Sohrab, Ramin; Moazenzadeh, Laleh (2018). Učinkovitost tretmana zasnovanog na doktrini aktualizacije želja i njeno poređenje sa kognitivno-bihevioralnom terapijom u parovima s bračnim problemima zbog razlika u vjerovanjima i vjerskih sukoba

Journal of Living Together, 4-5 (1), str. 101-108, 2018, ISSN: 2373-6615 (Štampa); 2373-6631 (na mreži).

@Članak{Boroujerdi2018b
Naslov = {Efektivnost tretmana zasnovanog na doktrini aktualizacije želja i njeno poređenje sa kognitivno-bihejvioralnom terapijom u parovima s bračnim problemima zbog razlika u vjerovanjima i vjerskim sukobima}
Autor = {Hossein Kazemeini Boroujerdi i Hossein Payandan i Maryam Moazen Zadeh i Ramin Sohrab i Laleh Moazenzadeh}
Url = {https://icermediation.org/marital-problems-due-to-differences-of-beliefs/}
ISSN = {2373-6615 (štampa); 2373-6631 (na mreži)}
Godina = {2018}
Datum = {2018-12-18}
IssueTitle = {Živjeti zajedno u miru i harmoniji}
Časopis = {Journal of Living Together}
Volumen = {4-5}
Broj = {1}
Stranice = {101-108}
Izdavač = {Međunarodni centar za etno-vjersku medijaciju}
Adresa = {Mount Vernon, New York}
Izdanje = {2018}.

Udio

Vezani članci

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj rad je segment većeg istraživačkog projekta koji se fokusira na uspon etničkog malajskog nacionalizma i prevlasti u Maleziji. Iako se porast etničko malajskog nacionalizma može pripisati različitim faktorima, ovaj rad se posebno fokusira na islamski zakon o konverziji u Maleziji i na to da li je ojačao osjećaj prevlasti etničke Malajke ili ne. Malezija je multietnička i multireligijska zemlja koja je stekla nezavisnost 1957. godine od Britanaca. Malajci su kao najveća etnička grupa oduvijek smatrali vjeru islama dijelom svog identiteta koji ih odvaja od drugih etničkih grupa koje su uvedene u zemlju za vrijeme britanske kolonijalne vladavine. Dok je islam zvanična religija, Ustav dopušta mirno prakticiranje drugih religija od strane ne-Malezijaca, odnosno etničkih Kineza i Indijaca. Međutim, islamski zakon koji reguliše muslimanske brakove u Maleziji nalaže da nemuslimani moraju preći na islam ako žele da se ožene muslimanima. U ovom radu tvrdim da je islamski zakon o konverziji korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na osnovu intervjua sa malajskim muslimanima koji su u braku sa ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malajci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malezima prema Ustavu, koji također dolazi sa statusom i privilegijama. Stavovi nemalajaca koji su prešli na islam zasnovani su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi učenjaci. Budući da se muslimanstvo povezuje s Malajcem, mnogi neMalajci koji su se preobratili osjećaju se lišeno svog osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o konverziji mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama iu javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Udio

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio

Istraživanje komponenti interakcione empatije parova u međuljudskim odnosima koristeći metodu tematske analize

Ovo istraživanje nastojalo je identificirati teme i komponente interakcijske empatije u međuljudskim odnosima iranskih parova. Empatija između parova je značajna u smislu da njen nedostatak može imati mnoge negativne posljedice na mikro (odnosi para), institucionalnom (porodica) i makro (društvo) nivou. Ovo istraživanje je provedeno kvalitativnim pristupom i metodom tematske analize. Učesnici istraživanja bili su 15 profesora odsjeka za komunikacije i savjetovanje koji rade na državnom i Univerzitetu Azad, kao i medijski stručnjaci i porodični savjetnici sa više od deset godina radnog iskustva, koji su odabrani namjernim uzorkovanjem. Analiza podataka je izvršena korištenjem Attride-Stirling-ovog tematskog mrežnog pristupa. Analiza podataka je urađena na osnovu trostepenog tematskog kodiranja. Nalazi su pokazali da interakcijska empatija, kao globalna tema, ima pet organizacionih tema: empatičku intraakciju, empatičku interakciju, svrsishodnu identifikaciju, komunikacijsko uokvirivanje i svjesno prihvaćanje. Ove teme, u artikulisanoj međusobnoj interakciji, čine tematsku mrežu interaktivne empatije parova u njihovim međuljudskim odnosima. Sve u svemu, rezultati istraživanja su pokazali da interaktivna empatija može ojačati međuljudske odnose parova.

Udio