Muslimansko-budistički mješoviti brakovi u Ladakhu

Šta se desilo? Istorijska pozadina sukoba

Gospođa Stanzin Saldon (sada Shifah Agha) je budistička žena iz Leha, Ladakh, grada koji je pretežno budistički. Gospodin Murtaza Agha je musliman iz Kargila, Ladakh, grada koji je pretežno šiitski musliman.

Shifah i Murtaza upoznali su se 2010. godine u kampu u Kargilu. Upoznao ih je Murtazin brat. Komunicirali su godinama, a Šifino interesovanje za islam je počelo da raste. 2015. godine Shifah je doživio saobraćajnu nesreću. Shvatila je da je zaljubljena u Murtazu i zaprosila ga je.

U aprilu 2016. Shifah je službeno prešao na islam i uzeo ime “Shifah” (promijenjeno iz budističkog “Stanzin”). U junu/julu 2016. zamolili su Murtazinog strica da im u tajnosti obavi ceremoniju vjenčanja. Jeste, a na kraju je Murtazina porodica saznala. Bili su nezadovoljni, ali su je nakon susreta sa Shifah prihvatili u porodicu.

Vijest o braku ubrzo se proširila Shifahinom budističkom porodicom u Lehu, a oni su bili izuzetno ljuti zbog braka, kao i zbog činjenice da se udala za (muslimana) bez njihovog pristanka. Posjetila ih je u decembru 2016. godine, a susret je postao emotivan i nasilan. Shifahina porodica ju je odvela kod budističkih svećenika kako bi promijenila mišljenje, a oni su željeli da se brak poništi. U prošlosti, neki muslimansko-budistički brakovi u regionu bili su poništeni zbog dugogodišnjeg sporazuma između zajednica da se ne sklapaju međusobno.

U julu 2017. godine par je odlučio da svoj brak registruje na sudu kako ne bi mogao biti poništen. Shifah je to rekla svojoj porodici u septembru 2017. Oni su odgovorili odlaskom u policiju. Nadalje, Budistička udruga Ladakha (LBA) postavila je ultimatum Kargilu u kojem dominiraju muslimani, moleći ih da vrate Shifah u Leh. U septembru 2017. godine par je imao muslimansko vjenčanje u Kargilu, a prisustvovala je i Murtazina porodica. Niko od Shifahove porodice nije bio prisutan.

LBA je sada odlučila da se obrati indijskom premijeru Narendru Modiju da zatraži od vlade da se pozabavi problemom koji smatra da je rastući u Ladakhu: budističke žene prevarene da pređu na islam putem braka. Smatraju da je državna vlada Džamua i Kašmira kontinuirano ignorirala ovaj problem, te da na taj način vlada pokušava osloboditi područje od budista.

Međusobne priče – kako svaka osoba razumije situaciju i zašto

Partija 1: Shifah i Murtaza

Njihova priča – Zaljubljeni smo i trebali bismo biti slobodni da se vjenčamo bez problema.

Pozicija: Nećemo se razvesti i Shifah se neće vratiti u budizam, niti se vratiti u Leh.

Interesi:

Sigurnost/Sigurnost: Ja (Shifah) se osjećam sigurno i utješen od strane Murtazine porodice. Osećao sam se ugroženim od strane sopstvene porodice kada sam došao u posetu, i uplašio sam se kada ste me odveli kod budističkog sveštenika. Nemir oko našeg braka otežavao je mirno živjeti naše živote, a novinari i javnost nas uvijek maltretiraju. Nasilje je izbilo između budista i muslimana kao rezultat našeg braka, i postoji opći osjećaj opasnosti. Moram da osetim da je ovo nasilje i napetost gotova.

fiziološki: Kao bračni par, zajedno smo izgradili dom i oslanjamo se jedno na drugo za naše fiziološke potrebe: stanovanje, prihode itd. Znamo da bi nas Murtazina porodica podržala ako se nešto loše desi i želimo da se tako nastavi.

pripadnost: Ja (Shifah) se osjećam prihvaćeno od muslimanske zajednice i od Murtazine porodice. Osjećam se odbačeno od budističke zajednice i moje vlastite porodice, jer su tako loše reagovali na ovaj brak i nisu došli na moje vjenčanje. Moram da se osećam kao da me još uvek voli moja porodica i budistička zajednica u Lehu.

Samopoštovanje/poštovanje: Mi smo odrasli i slobodni smo da sami donosimo odluke. Trebali biste nam vjerovati da donosimo odluke koje su ispravne za nas. Muslimani i budisti bi trebali biti u mogućnosti da se oslone jedni na druge i podržavaju jedni druge. Moramo osjećati da se naša odluka o braku poštuje, kao i da se poštuje i naša ljubav. Ja (Shifah) također trebam osjećati da je moja odluka da pređem na islam bila dobro osmišljena i da je bila moja vlastita odluka, a ne da sam bio prisiljen na to.

Poslovni rast/Profit/Samoaktualizacija: Nadamo se da naš brak može stvoriti most između muslimanskih i budističkih porodica i pomoći u povezivanju naša dva grada.

Partija 2: Shifahova budistička porodica

Njihova priča – Vaš brak je uvreda za našu religiju, tradiciju i porodicu. Trebalo bi ga poništiti.

Pozicija: Trebalo bi da napustite jedno drugo i Shifah bi se trebao vratiti u Leh i vratiti se budizmu. Bila je prevarena u ovo.

Interesi:

Sigurnost/Sigurnost: Osjećamo se ugroženo od muslimana kada smo u Kargilu, i želimo da muslimani napuste naš grad (Leh). Nasilje je izbilo zbog vašeg braka, a poništenje bi smirilo ljude. Moramo znati da će se ova tenzija riješiti.

fiziološki: Naša dužnost kao vaše porodice je da vas opskrbimo (Shifah), a vi ste nas ukorili time što niste tražili našu dozvolu za ovaj brak. Moramo osjetiti da priznajete našu ulogu svojih roditelja i da se cijeni sve što smo vam dali.

pripadnost: Budistička zajednica treba da ostane na okupu, a ona je pukla. Sramotno je da vidimo naše komšije da znaju da ste napustili našu vjeru i zajednicu. Moramo osjetiti da smo prihvaćeni od budističke zajednice, i želimo da oni znaju da smo odgojili dobru budističku kćer.

Samopoštovanje/poštovanje: Kao naša kćerka, trebala si tražiti našu dozvolu da se udaš. Mi smo našu vjeru i tradiciju prenijeli na vas, ali vi ste to odbacili prešavši na islam i isključivši nas iz svog života. Omalovažili ste nas, a mi treba da osjetimo da to razumijete i da vam je žao što ste to uradili.

Poslovni rast/Profit/Samoaktualizacija: Muslimani postaju sve moćniji u našem regionu, a budisti se moraju držati zajedno iz političkih i ekonomskih razloga. Ne možemo imati frakcije ili neslaganje. Vaš brak i obraćenje daju veću izjavu o tome kako se prema budistima postupa u našem regionu. Druge budističke žene su prevarene da se udaju za muslimane, a naše žene se kradu. Naša religija izumire. Moramo znati da se ovo više neće ponoviti i da će naša budistička zajednica ostati jaka.

Projekat medijacije: Studiju slučaja medijacije razvio Hayley Rose Glaholt, 2017

Udio

Vezani članci

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj rad je segment većeg istraživačkog projekta koji se fokusira na uspon etničkog malajskog nacionalizma i prevlasti u Maleziji. Iako se porast etničko malajskog nacionalizma može pripisati različitim faktorima, ovaj rad se posebno fokusira na islamski zakon o konverziji u Maleziji i na to da li je ojačao osjećaj prevlasti etničke Malajke ili ne. Malezija je multietnička i multireligijska zemlja koja je stekla nezavisnost 1957. godine od Britanaca. Malajci su kao najveća etnička grupa oduvijek smatrali vjeru islama dijelom svog identiteta koji ih odvaja od drugih etničkih grupa koje su uvedene u zemlju za vrijeme britanske kolonijalne vladavine. Dok je islam zvanična religija, Ustav dopušta mirno prakticiranje drugih religija od strane ne-Malezijaca, odnosno etničkih Kineza i Indijaca. Međutim, islamski zakon koji reguliše muslimanske brakove u Maleziji nalaže da nemuslimani moraju preći na islam ako žele da se ožene muslimanima. U ovom radu tvrdim da je islamski zakon o konverziji korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na osnovu intervjua sa malajskim muslimanima koji su u braku sa ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malajci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malezima prema Ustavu, koji također dolazi sa statusom i privilegijama. Stavovi nemalajaca koji su prešli na islam zasnovani su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi učenjaci. Budući da se muslimanstvo povezuje s Malajcem, mnogi neMalajci koji su se preobratili osjećaju se lišeno svog osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o konverziji mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama iu javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Udio

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio