Peace Farmer: Izgradnja kulture mira

Arun Gandhi

Poljoprivrednik mira: Izgradnja kulture mira sa unukom Mahatme Gandija na radiju ICERM emitovan 26. marta 2016.

Arun Gandhi

U ovoj epizodi, unuk Mahatme Gandija, Arun Gandhi, podijelio je svoju viziju mira u svijetu, viziju ukorijenjenu u nenasilnom aktivizmu i transformaciji protivnika kroz ljubav.

Slušajte talk show radija ICERM, “Lets Talk About It” i uživajte u inspirativnom intervjuu i razgovoru koji će vam promijeniti život sa Arunom Gandhijem, petim unukom legendarnog indijskog vođe, Mohandasa K. “Mahatme” Gandija.

Odrastajući pod diskriminatornim zakonima o aparthejdu u Južnoj Africi, Aruna su tukli "bijeli" Južnoafrikanci jer je previše crn i "crni" Južnoafrikanci zato što je previše bijel; pa je tražio pravdu oko za oko.

Međutim, naučio je od svojih roditelja i bake i djeda da pravda ne znači osvetu; to znači transformisati protivnika kroz ljubav i patnju.

Arunov djed, Mahatma Gandhi, naučio ga je da razumije nenasilje kroz razumijevanje nasilja. "Ako znamo koliko pasivnog nasilja činimo jedni protiv drugih, shvatit ćemo zašto postoji toliko fizičkog nasilja koje muči društva i svijet", rekao je Gandhi. Arun je rekao da je kroz svakodnevne lekcije učio o nasilju i ljutnji.

Arun dijeli ove lekcije širom svijeta i vizionarski je govornik na sastancima na visokom nivou uključujući Ujedinjene nacije, obrazovne institucije i društvena okupljanja.

Pored svog 30 godina profesionalnog iskustva kao novinar za The Times of India, Arun je autor nekoliko knjiga. Prvi, A Patch of White (1949), govori o životu u Južnoj Africi sa predrasudama; zatim je napisao dvije knjige o siromaštvu i politici u Indiji; nakon čega slijedi kompilacija MK Gandhijeve Wit & Wisdom.

Takođe je uredio knjigu eseja o Svetu bez nasilja: Može li Gandijeva vizija postati stvarnost? A nedavno je napisao Zaboravljenu ženu: Neispričana priča o Kasturu, ženi Mahatme Gandija, zajedno sa njegovom pokojnom suprugom Sunandom.

Udio

Vezani članci

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio