Šta se desilo? Istorijska pozadina sukoba

Na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2004. godine, tokom kojih se dogodila narandžasta revolucija, istok je glasao za Viktora Janukoviča, favorita Moskve. Zapadna Ukrajina glasala je za Viktora Juščenka, koji se zalagao za jače veze sa Zapadom. U drugom krugu glasanja pojavile su se optužbe za prevaru birača u oko milion dodatnih glasova u korist proruskog kandidata, pa su Juščenkove pristalice izašle na ulice da traže poništenje rezultata. Ovo su podržale EU i SAD. Rusija je očigledno podržala Janukoviča, a ukrajinski vrhovni sud je presudio da je potrebno ponoviti.

Ubrzano naprijed do 2010. godine, a Jušenka je naslijedio Janukovič na izborima koji se smatraju poštenim. 4 godine korumpirane i proruske vlade kasnije, tokom revolucije Evromajdana, događaje je pratio niz promjena u društveno-političkom sistemu Ukrajine, uključujući formiranje nove privremene vlade, obnovu prethodnog ustava i poziv održati predsjedničke izbore. Protivljenje Euromajdanu rezultiralo je aneksijom Krima, invazijom istočne Ukrajine od strane Rusije i ponovo probudilo separatističko raspoloženje u Donbasu.

Međusobne priče – kako svaka grupa razumije situaciju i zašto

Separatisti Donbasa' Priča 

Pozicija: Donbas, uključujući Donjeck i Lugansk, trebalo bi da bude slobodan da proglase nezavisnost i da se samostalno upravlja, jer su im u suštini sopstveni interesi.

Interesi:

Legitimitet Vlade: Smatramo da događaji od 18. do 20. februara 2014. predstavljaju nelegitimno preuzimanje vlasti i otmicu protestnog pokreta od strane desničarskih ukrajinskih nacionalista. Neposredna podrška koju su nacionalisti dobili sa Zapada sugerira da je ovo bio trik da se smanji vlast proruske vlade. Akcije desničarske ukrajinske vlade da oslabi ulogu ruskog kao drugog jezika kroz pokušaj poništenja zakona o regionalnim jezicima i odbacivanje većine separatista kao terorista koje podržavaju strane, navode nas na zaključak da sadašnja administracija Petra Porošenka ne uzima u obzir uzeti u obzir našu zabrinutost u vladi.

Kulturno očuvanje: Smatramo da se etnički razlikujemo od Ukrajinaca, jer smo nekada bili deo Rusije pre 1991. Dobar deo nas u Donbasu (16 procenata) smatra da bi trebalo da budemo potpuno nezavisni, a sličan deo veruje da je trebalo da povećamo autonomiju. Naša jezička prava treba da se poštuju.

Ekonomsko blagostanje: Potencijalno uspon Ukrajine u Evropsku uniju imalo bi negativne efekte na našu proizvodnu bazu iz sovjetskog doba na istoku, jer bi nas uključivanje u zajedničko tržište izložilo oslabljenoj konkurenciji jeftinije proizvodnje iz zapadne Evrope. Osim toga, mjere štednje koje često podržava birokratija EU često imaju efekte uništavanja bogatstva na ekonomije novoprihvaćenih članica. Iz ovih razloga želimo da poslujemo u okviru Carinske unije sa Rusijom.

presedan: Baš kao iu slučaju bivšeg Sovjetskog Saveza, bilo je mnogo primjera funkcionalnih nacija koje su stvorene nakon raspada većih, etnički raznolikih država. Slučajevi kao što su Crna Gora, Srbija i Kosovo predstavljaju primjere koje bismo mogli slijediti. Apelujemo na te presedane u argumentaciji našeg slučaja nezavisnosti od Kijeva.

Ukrainian Unity – Donbas treba da ostane deo Ukrajine.

Pozicija: Donbas je sastavni deo Ukrajine i ne bi trebalo da se otcepi. Umjesto toga, trebalo bi nastojati riješiti svoje probleme u okviru trenutne vladajuće strukture Ukrajine.

Interesi:

Legitimnost procesa: Referendumi održani na Krimu i Donbasu nisu dobili odobrenje Kijeva i stoga su nezakoniti. Osim toga, podrška Rusije istočnom separatizmu nas navodi da vjerujemo da su nemiri u Donbasu prvenstveno uzrokovani željom Rusije da potkopa ukrajinski suverenitet, te su stoga zahtjevi separatista slični zahtjevima Rusije.

Kulturno očuvanje: Svjesni smo da Ukrajina ima etničke razlike, ali vjerujemo da je najbolji put naprijed za oba naša naroda kroz kontinuiranu centralizaciju unutar iste nacionalne države. Od sticanja nezavisnosti 1991. godine, priznali smo ruski kao važan regionalni jezik. Nadalje, priznajemo da samo oko 16 posto stanovnika Donbasa, prema istraživanju Kijevskog Međunarodnog instituta za sociologiju iz 2014., podržava potpunu nezavisnost.

Ekonomsko blagostanje: Ulazak Ukrajine u Evropsku uniju bio bi lak način da dobijemo bolje plaćene poslove i plate za našu ekonomiju, uključujući i povećanje minimalne plate. Integracija sa EU bi takođe poboljšala snagu naše demokratske vlade i borbu protiv korupcije koja utiče na naš svakodnevni život. Vjerujemo da nam Evropska unija pruža najbolji put za naš razvoj.

presedan: Donbas nije prva regija koja je izrazila interes za separatizam od veće nacionalne države. Kroz historiju, druge nacionalne jedinice pod-države izražavale su separatističke tendencije koje su ili potiskivane ili indukovane. Vjerujemo da se separatizam može spriječiti kao u slučaju baskijske regije Španije, koja više ne podržava neovisnu orijentaciju vis-à-vis Španjolska.

Projekat medijacije: Studiju slučaja medijacije razvio Manuel Mas Cabrera, 2018