Model i vodič #RuntoNigeria

RuntoNigeria s maslinovom grančicom Akwa Ibom

Preambula

Kampanja #RuntoNigeria s maslinovom grančicom uzima maha. Za realizaciju njenih ciljeva, artikulirali smo model za ovu kampanju kao što je prikazano u nastavku. Međutim, kao i mnogi novi društveni pokreti širom svijeta, mi prihvaćamo kreativnost i inicijativu grupa. Model predstavljen u nastavku je opći vodič koji treba slijediti. Obuka ili orijentacija će se održati za organizatore i volontere tokom naših sedmičnih Facebook video poziva uživo i putem naših sedmičnih mejlova.

svrha

#RuntoNigeria s maslinovom grančicom simbolično je i strateško trčanje za mir, sigurnost i održivi razvoj u Nigeriji.

Timeline

Individualna/grupna startna trka: Utorak, 5. septembar 2017. Individualno, nezvanično trčanje poslužit će kao vrijeme kada će se naši trkači upustiti u samoispitivanje i priznati da smo svi direktno ili indirektno doprinijeli problemima sa kojima se suočavamo u Nigeriji. Nemo dat quod non habet – niko ne daje ono što nema. Da bismo maslinovu grančicu, simbol mira, dali drugima, prvo se moramo upustiti u unutrašnje ili unutrašnje samoispitivanje, iznutra se pomiriti sa sobom i pripremiti se da mir dijelimo s drugima.

Inauguralna trka: Srijeda, 6. rujna 2017. Za inauguracijsko trčanje, trčat ćemo da damo Abia State maslinovu grančicu. Država Abia je prva država zasnovana na abecednom redu.

Model

1. Države i FCT

Trčaćemo u iu Abudžu i svih 36 država Nigerije. Ali budući da naši trkači ne mogu biti fizički prisutni u svim državama u isto vrijeme, mi ćemo slijediti model predstavljen u nastavku.

A. Pošaljite maslinovu grančicu u sve države i teritoriju federalnog glavnog grada (FCT)

Svaki dan, svi naši trkači, bez obzira gdje se nalaze, trčat će da pošalju maslinovu grančicu u jednu državu. Mi ćemo trčati do država po abecednom redu pokrivajući 36 država za 36 dana, i još jedan dan za FCT.

Trkači u državi u koju ćemo donijeti maslinovu grančicu trčat će u sjedište države – od Državnog doma skupštine do Ureda guvernera. Maslinova grančica će biti predstavljena guverneru u Uredu guvernera. Državni dom skupštine simbolizuje celinu naroda – mesto gde se čuje glas građana države. Odatle ćemo trčati do Ureda guvernera; guverner je vođa države i u kome je položena volja naroda u državi. Predat ćemo maslinovu grančicu guvernerima koji će maslinovu grančicu primiti u ime građana države. Nakon što dobiju maslinovu grančicu, guverneri će se obratiti trkačima i javno se obavezati da će promovirati mir, pravdu, jednakost, održivi razvoj, sigurnost i sigurnost u svojim državama.

Trkači koji nisu u odabranom stanju dana će simbolično trčati u svojim državama. Mogli su trčati u različitim grupama ili pojedinačno. Na kraju svog trčanja (od svoje određene početne tačke do krajnje tačke), mogli su održati govor i zamoliti guvernera i građane države za koju se tog dana kandidiramo da promoviraju mir, pravdu, jednakost, održivi razvoj , sigurnost i sigurnost u svojoj državi iu zemlji. Oni također mogu pozvati vjerodostojne javne lidere i zainteresirane strane da govore o miru, pravdi, jednakosti, održivom razvoju, sigurnosti i sigurnosti u Nigeriji na kraju trke.

Nakon što smo pokrili svih 36 država, nastavljamo u Abudžu. U Abudži ćemo trčati od Doma skupštine do predsjedničke vile gdje ćemo maslinovu grančicu predati predsjedniku, ili u njegovom odsustvu potpredsjedniku koji će je primiti u ime nigerijskog naroda, a zauzvrat obećati i obnoviti posvećenost svoje administracije miru, pravdi, jednakosti, održivom razvoju, sigurnosti i sigurnosti u Nigeriji. Zbog logistike u Abuji, mi rezervišemo trčanje maslinovih grana Abuja do kraja, odnosno nakon vožnje maslinovih grana u 36 država. Ovo će nam dati vremena da dobro isplaniramo sa službenicima sigurnosti i drugim agencijama za provođenje zakona u Abudži, i pomoći kancelariji predsjednika da se pripremi za događaj.

Trkači koji ne mogu otputovati u Abudžu na dan trke maslinovih grančica u Abuji će simbolično trčati u svojim državama. Mogli su trčati u različitim grupama ili pojedinačno. Na kraju svoje trke (od svoje određene početne tačke do završne tačke), mogli su održati govor i zamoliti svoje kongresmenke i kongresmenke – senatore i predstavnike doma iz svojih država – da promoviraju mir, pravdu, jednakost, održivi razvoj, sigurnost i sigurnost u Nigeriji. Oni također mogu pozvati vjerodostojne javne lidere, dionike ili njihove senatore i predstavnike u Domu da govore o miru, pravdi, jednakosti, održivom razvoju, sigurnosti i sigurnosti u Nigeriji na kraju izbora.

B. Trčite s maslinovom grančicom za mir između i među svim etničkim grupama u Nigeriji

Nakon trke za mir u 36 država i FCT-a po abecednom redu u periodu od 37 dana, trčat ćemo s maslinovom grančicom za mir između i među svim etničkim grupama u Nigeriji. Etničke grupe će biti podijeljene u grupe. Svaki dan trčanja bit će određen za grupu etničkih grupa za koje se u Nigeriji povijesno zna da su u sukobu. Mi ćemo se kandidirati da ovim etničkim grupama damo maslinovu grančicu. Identificirat ćemo jednog vođu koji predstavlja svaku etničku grupu koji će dobiti maslinovu grančicu na kraju trčanja. Određeni vođa Hausa-Fulani, na primjer, razgovarat će s trkačima nakon što primi maslinovu grančicu i obećati da će promovirati mir, pravdu, jednakost, održivi razvoj, sigurnost i sigurnost u Nigeriji, dok će imenovani vođa Igbo etničke grupe isto uradite. To će učiniti i lideri ostalih etničkih grupa u dane kada ćemo trčati da im damo maslinovu grančicu.

Isti format za trčanje maslinovih grančica u državi primjenjivat će se na trčanje maslinovih grančica etničkih grupa. Na primjer, onog dana kada trčimo da damo maslinovu grančicu etničkim grupama Hausa-Fulani i Igbo, trkači u drugim regijama ili državama također će trčati za mir između Hausa-Fulani i Igbo etničkih grupa, ali u različitim grupama ili pojedinačno, i pozvati vođe organizacija ili udruženja Hausa-Fulani i Igbo u svojim državama da govore i obećaju da će promovirati mir, pravdu, jednakost, održivi razvoj, sigurnost i sigurnost u Nigeriji.

C. Trčite za mir između i među vjerskim grupama u Nigeriji

Nakon slanja maslinove grančice svim etničkim grupama u Nigeriji, mi ćemo se kandidirati za mir između i među vjerskim grupama u Nigeriji. Poslat ćemo maslinovu grančicu muslimanima, kršćanima, afričkim tradicionalnim vjerskim obožavateljima, Jevrejima i tako dalje, na različite dane. Vjerske vođe koji će dobiti maslinovu grančicu obećat će promovirati mir, pravdu, jednakost, održivi razvoj, sigurnost i sigurnost u Nigeriji.

2. Molitva za mir

Završit ćemo kampanju #RuntoNigeria s kampanjom maslinovih grančica sa “Molitva za mir” – viševjerska, multietnička i nacionalna molitva za mir, pravdu, jednakost, održivi razvoj, sigurnost i sigurnost u Nigeriji. Ova nacionalna molitva za mir održat će se u Abudži. Kasnije ćemo razgovarati o detaljima i dnevnom redu. Uzorak ove molitve nalazi se na našoj web stranici na adresi Događaj Molite za mir 2016.

3. Javna politika – Ishod kampanje

Kako kampanja #RuntoNigeria s maslinovom grančicom počinje, tim volontera radit će na pitanjima politike. Mi ćemo artikulisati političke preporuke tokom trke i predstaviti ih kreatorima politike da ih sprovedu za društvenu promjenu u Nigeriji. Ovo će poslužiti kao opipljiv rezultat društvenog pokreta #RuntoNigeria sa maslinovim grančicama.

Ovo je nekoliko tačaka koje trebate znati. Sve će biti dobro isplanirano i artikulisano dok idemo dalje sa kampanjom. Vaši doprinosi su dobrodošli.

Sa mirom i blagoslovom!

Kampanja RuntoNigeria s maslinovim grančicama
Udio

Vezani članci

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj rad je segment većeg istraživačkog projekta koji se fokusira na uspon etničkog malajskog nacionalizma i prevlasti u Maleziji. Iako se porast etničko malajskog nacionalizma može pripisati različitim faktorima, ovaj rad se posebno fokusira na islamski zakon o konverziji u Maleziji i na to da li je ojačao osjećaj prevlasti etničke Malajke ili ne. Malezija je multietnička i multireligijska zemlja koja je stekla nezavisnost 1957. godine od Britanaca. Malajci su kao najveća etnička grupa oduvijek smatrali vjeru islama dijelom svog identiteta koji ih odvaja od drugih etničkih grupa koje su uvedene u zemlju za vrijeme britanske kolonijalne vladavine. Dok je islam zvanična religija, Ustav dopušta mirno prakticiranje drugih religija od strane ne-Malezijaca, odnosno etničkih Kineza i Indijaca. Međutim, islamski zakon koji reguliše muslimanske brakove u Maleziji nalaže da nemuslimani moraju preći na islam ako žele da se ožene muslimanima. U ovom radu tvrdim da je islamski zakon o konverziji korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na osnovu intervjua sa malajskim muslimanima koji su u braku sa ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malajci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malezima prema Ustavu, koji također dolazi sa statusom i privilegijama. Stavovi nemalajaca koji su prešli na islam zasnovani su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi učenjaci. Budući da se muslimanstvo povezuje s Malajcem, mnogi neMalajci koji su se preobratili osjećaju se lišeno svog osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o konverziji mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama iu javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Udio