Prijetnje globalnom miru i sigurnosti

Logo radija ICERM 1

Prijetnje globalnom miru i sigurnosti na radiju ICERM emitovano u subotu, 28. maja 2016. u 2:XNUMX po istočnom vremenu (Njujork).

Logo radija ICERM 1

Poslušajte emisiju ICERM radija, “Hajde da pričamo o tome”, za zanimljiv intervju stručnjaka i diskusiju o “Prijetnjama globalnom miru i sigurnosti”.

U ovom intervjuu naši stručnjaci su podijelili svoja saznanja o aktuelnim prijetnjama globalnom miru i sigurnosti, postojećim mehanizmima uspostavljenim na međunarodnom i nacionalnom nivou za suzbijanje ovih prijetnji, te mogućim načinima upravljanja sukobima i sprječavanja dalje eskalacije u budućnosti.

O kojima se raspravlja u ovom stručnom intervjuu uključuju, ali ne ograničavajući se na:

  • Građanski ratovi.
  • Terorizam.
  • Nuklearno i biološko oružje.
  • Transnacionalni organizovani kriminal.
  • Malokalibarsko i lako naoružanje.
  • Bio-prijetnje.
  • Sajber napadi.
  • Klimatska promjena.
Udio

Vezani članci

Religije u Igbolandu: Diverzifikacija, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činilo svetim, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo kojeg autohtonog stanovništva, već ima i politički značaj u međuetničkom i razvojnom kontekstu. Istorijski i etnografski dokazi o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije obiluju. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih grupa u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar svojih tradicionalnih granica. Ali religijski pejzaž Igbolanda se stalno mijenja. Do 1840. dominantna religija(e) Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dvije decenije kasnije, kada su kršćanske misionarske aktivnosti započele na tom području, oslobođena je nova sila koja će na kraju rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik ovog područja. Kršćanstvo je postalo patuljak dominacije potonjeg. Prije stogodišnjice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere su se pojavile da se takmiče protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njen funkcionalni značaj za harmoničan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi se da će kako se nove religije pojavljuju, religiozni krajolik Igboa nastaviti da se diverzificira i/ili prilagođava, bilo radi uključivanja ili isključivosti među postojećim i novonastalim religijama, za opstanak Igboa.

Udio

Klimatske promjene, ekološka pravda i etnički disparitet u SAD-u: uloga posrednika

Klimatske promjene vrše pritisak na zajednice da preispitaju dizajn i operacije, posebno u pogledu ekoloških katastrofa. Negativan uticaj klimatske krize na zajednice obojenih boja naglašava potrebu klimatske pravde kako bi se minimizirao razorni uticaj na ove zajednice. Dva termina se često koriste u sprezi sa neproporcionalnim uticajem na životnu sredinu: ekološki rasizam i ekološka pravda. Ekološki rasizam je nesrazmjeran utjecaj klimatskih promjena na obojene ljude i one koji žive u siromaštvu. Pravda u oblasti životne sredine je odgovor na rešavanje ovih razlika. Ovaj dokument će se fokusirati na uticaj klimatskih promjena na etničko stanovništvo, raspravljati o trenutnim trendovima u politici ekološke pravde Sjedinjenih Država i raspravljati o ulozi posrednika koji pomaže premostiti jaz u sukobima koji proizlaze iz procesa. Konačno, klimatske promjene će uticati na sve. Međutim, njegov početni utjecaj je neproporcionalno usmjeren na Afroamerikance, Hispanoamerikance i siromašne zajednice. Ovaj neproporcionalni uticaj je posledica istorijskih institucionalizovanih praksi kao što su redlining i druge prakse koje su manjinama uskratile pristup resursima. Ovo je također smanjilo otpornost ovih zajednica na suočavanje s posljedicama ekoloških katastrofa. Uragan Katrina, na primjer, i njegov utjecaj na zajednice na jugu primjer je nesrazmjernih efekata klimatskih katastrofa na zajednice u boji. Dodatno, dokazi sugeriraju da se krhkost u SAD-u povećava kako se povećavaju ekološke katastrofe, posebno u manje ekonomski zdravim državama. Takođe postoji sve veća zabrinutost da ova krhkost može povećati potencijal za nastanak nasilnih sukoba. Novije posljedice COVID-19, njegov negativan utjecaj na zajednice obojenih boja i porast nasilnih incidenata čak i usmjerenih prema vjerskim institucijama mogu signalizirati da rastuće tenzije mogu biti indirektna posljedica klimatske krize. Koja će onda biti uloga posrednika i kako posrednik može doprinijeti pružanju veće otpornosti u okviru ekološke pravde? Ovaj rad ima za cilj da se pozabavi ovim pitanjem i uključiće raspravu o potencijalnim koracima koje medijatori mogu da preduzmu kako bi pomogli u povećanju otpornosti zajednice, kao i nekim procesima koji mogu pomoći u smanjenju etničkih tenzija koje su indirektna posledica klimatskih promena.

Udio