Nasilje i diskriminacija nad vjerskim manjinama u izbjegličkim kampovima širom Evrope

Čast je biti ovdje u Parlamentarna skupština Saveta Evrope. Hvala što ste me pozvali da govorim o “nasilja i diskriminacije vjerskih manjina u izbjegličkim kampovima širom Evrope.” Uz priznanje za važan doprinos stručnjaka koji su prije mene govorili o ovoj temi, moj govor će se fokusirati na to kako bi se principi međureligijskog dijaloga mogli koristiti za okončanje nasilja i diskriminacije vjerskih manjina – posebno među izbjeglicama i tražiteljima azila – širom Evrope.

Moja organizacija, Međunarodni centar za etno-religijsko posredovanje, vjeruje da sukobi koji uključuju religiju stvaraju izuzetna okruženja u kojima se pojavljuju i jedinstvene prepreke i strategije ili mogućnosti rješavanja. Bez obzira na to postoji li religija kao izvor sukoba, ukorijenjeni kulturni etos, zajedničke vrijednosti i međusobna vjerska uvjerenja imaju sposobnost da značajno utiču i na proces i na ishod rješavanja sukoba.

Kao centar izvrsnosti u nastajanju za rješavanje etničkih i vjerskih sukoba i izgradnju mira, identificiramo potrebe za prevencijom i rješavanjem etničkih i vjerskih sukoba i mobiliziramo resurse, uključujući etno-religijsko posredovanje i programe međureligijskog dijaloga za podršku održivom miru.

U svjetlu povećanog priliva azilanata 2015. i 2016. godine kada je gotovo 1.3 miliona izbjeglica različitih vjerskih uvjerenja podnijelo zahtjev za azil u Evropi i više od 2.3 miliona migranata ušlo u Evropu prema podacima Evropskog parlamenta, bili smo domaćini međunarodne konferencije o međureligijskom dijalog. Istražili smo pozitivne, prosocijalne uloge koje su vjerski akteri sa zajedničkim tradicijama i vrijednostima igrali u prošlosti i nastavljaju da igraju u jačanju društvene kohezije, mirnom rješavanju sporova, međuvjerskom dijalogu i razumijevanju i procesu medijacije. Nalazi istraživanja koje su na našoj konferenciji predstavili istraživači iz više od 15 zemalja otkrivaju da zajedničke vrijednosti u različite religije može se koristiti za njegovanje kulture mira, poboljšanje procesa i ishoda posredovanja i dijaloga, te edukaciju posrednika i fasilitatora dijaloga o vjerskim i etno-političkim sukobima, kao i kreatora politike i drugih državnih i nedržavnih aktera koji rade na smanjenju nasilja i rješavanje sukoba unutar migrantskih centara ili izbjegličkih kampova ili između migranata i njihovih zajednica domaćina.

Iako ovo nije vrijeme da nabrajamo i raspravljamo o svim zajedničkim vrijednostima koje smo pronašli u svim religijama, važno je istaći da svi vjernički narodi, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, vjeruju i pokušavaju prakticirati Zlatno pravilo koje kaže i citiram: "Ono što je tebi mrsko, ne čini drugima." Drugim riječima, “Čini drugima ono što želiš da oni tebi čine.” Još jedna zajednička vjerska vrijednost koju smo identificirali u svim religijama je svetost svakog ljudskog života. Ovo zabranjuje nasilje nad onima koji su drugačiji od nas i podstiče saosećanje, ljubav, toleranciju, poštovanje i empatiju.

Znajući da su ljudska bića društvene životinje koje su namijenjene da žive s drugima bilo kao migranti ili članovi zajednice domaćina, pitanje na koje treba odgovoriti je: Kako se možemo pozabaviti poteškoćama u međuljudskim ili međugrupnim odnosima kako bismo „donijeli društvo koji poštuje osobe, porodice, imovinu i dostojanstvo drugih koji su drugačiji od nas i koji praktikuju drugu vjeru?”

Ovo nas pitanje ohrabruje da razvijemo teoriju promjene koja bi se mogla prevesti u praksu. Ova teorija promjene počinje točnom dijagnozom ili postavljanjem problema u migrantskim centrima i izbjegličkim kampovima širom Evrope. Kada se problem dobro shvati, mapiraju se ciljevi intervencije, način intervencije, način na koji će se promjena dogoditi i namjeravani efekti ove promjene.

Nasilje i diskriminaciju vjerskih manjina u izbjegličkim kampovima širom Evrope predstavljamo nekonvencionalnom vjerskom i sektaškom konfliktnom situacijom. Učesnici u ovom sukobu imaju drugačiji skup pogleda na svijet i stvarnosti koji se zasnivaju na više faktora – faktora koje treba istražiti i analizirati. Također identificiramo grupna osjećanja odbačenosti, isključenosti, progona i poniženja, kao i nerazumijevanje i nepoštovanje. Kako bismo riješili ovu situaciju, predlažemo korištenje nekonvencionalnog i religioznog interventnog procesa koji podstiče razvoj otvorenog uma da uči i razumije svjetonazor i stvarnost drugih; stvaranje psihološkog i sigurnog i povjerljivog fizičkog prostora; ponovno ubrizgavanje i ponovna izgradnja povjerenja na obje strane; angažman u procesu dijaloga koji je osjetljiv na svjetonazor i integrativni dijalog uz pomoć posrednika trećih strana ili prevodilaca svjetonazora koji se često nazivaju etno-religijskim posrednicima i fasilitatorima dijaloga. Aktivnim i refleksivnim slušanjem i poticanjem razgovora ili dijaloga bez osuđivanja, temeljne emocije će biti potvrđene, a samopoštovanje i povjerenje će biti vraćeni. Dok ostaju ono što jesu, i migranti i članovi zajednice domaćina bit će osnaženi da žive zajedno u miru i slozi.

Kako bismo pomogli u razvoju linija komunikacije između i između neprijateljskih strana uključenih u ovu konfliktnu situaciju, te promovirali miroljubivu koegzistenciju, međuvjerski dijalog i zajedničku saradnju, pozivam vas da istražite dva važna projekta koja je naša organizacija, Međunarodni centar za etno-religijsko posredovanje, trenutno radi na. Prvi je Posredovanje etničkih i vjerskih sukoba koje ovlašćuje profesionalne i nove posrednike da rješavaju etničke, rasne i vjerske sukobe koristeći miješani model transformativnog, narativnog i rješavanja sukoba zasnovanog na vjeri. Drugi je naš projekat dijaloga poznat kao Pokret Živimo zajedno, projekt osmišljen da pomogne u prevenciji i rješavanju etničkih i vjerskih sukoba kroz dijalog, otvorene rasprave, saosećajno i empatično slušanje i proslavu različitosti. Cilj je povećati poštovanje, toleranciju, prihvaćanje, razumijevanje i sklad u društvu.

Principi međureligijskog dijaloga o kojima se do sada govorilo su podržani okvirom vjerskih sloboda. Kroz ove principe potvrđuje se autonomija stranaka i stvaraju se prostori koji će promovirati inkluziju, poštovanje različitosti, grupna prava, uključujući prava manjina i slobodu vjeroispovijesti.

Hvala na slušanju!