ʻO ka uluʻana o ka hoʻokele waiwai a me ka hoʻoholo hakakā ma o nā kulekele aupuni: nā haʻawina mai ka Niger Delta o Nigeria
Noonoo mua
I nā hui kapitalista, ʻo ka hoʻokele waiwai a me ka mākeke ka mea nui o ka nānā ʻana e pili ana i ka hoʻomohala ʻana, ka ulu ʻana, a me ka ʻimi ʻana i ka pōmaikaʻi a me ka hauʻoli. Eia nō naʻe, ke loli mālie nei kēia manaʻo ma hope o ka hoʻopaʻa ʻia ʻana o ka United Nations Sustainable Development Agenda e nā lālā lālā me kāna ʻumikūmāhiku mau Sustainable Development Goals (SDGS). ʻOiai ʻo ka hapa nui o nā pahuhopu hoʻomohala hoʻomau e hoʻonui i ka ʻōlelo hoʻohiki o ka kapitalism, pili kekahi o nā pahuhopu i kahi kūkākūkā kulekele e pili ana i ka hakakā ma loko o ka ʻāina ʻo Niger Delta o Nigeria.
ʻO ka Niger Delta ka ʻāina kahi i loaʻa ai ka aila a me ke kinoea Nigerian. Nui nā hui aila multinational e noho ikaika nei ma ka Niger Delta, e lawe ana i ka aila ʻaila ma ka hui pū ʻana me ka mokuʻāina ʻo Nigeria. Ma kahi o 70% o ka loaʻa kālā makahiki o Nigerian e loaʻa mai ma ke kūʻai ʻana aku i ka aila a me ke kinoea Niger Delta, a ʻo kēia mau mea a hiki i ka 90% o ka huina makahiki o ka ʻāina. Inā ʻaʻole e hoʻopau ʻia ka ʻili a me ka hana ʻana o ka aila a me ke kinoea i kēlā me kēia makahiki kālā, ua pua ka hoʻokele waiwai o Nigeria a ʻoi aku ka ikaika ma muli o ka piʻi ʻana o ka ʻaila. Eia nō naʻe, ke hoʻopau ʻia ka ʻili ʻaila a me ka hana ʻana ma ka Niger Delta, e emi ana ka hoʻokuʻu ʻana i ka aila, a hāʻule ka hoʻokele waiwai o Nigeria. Hōʻike kēia i ka hilinaʻi ʻana o ka ʻoihana Nigerian ma ka Niger Delta.
Mai ka 1980 mua a hiki i kēia makahiki (ʻo ia hoʻi 2017), aia kahi hakakā ma waena o ka poʻe Niger Delta a me ke aupuni federal o Nigeria me nā hui aila multinational no ka nui o nā pilikia e pili ana i ka ʻili ʻaila. ʻO kekahi o nā pilikia e pili ana i ka pōʻino o ke kaiapuni a me ka hoʻohaumia ʻana i ka wai, nā like ʻole e pili ana i ka hāʻawi ʻana i ka waiwai o ka aila, ʻike ʻia ka marginalization a me ka haʻalele ʻana i nā Niger Deltans, a me ka hoʻohana ʻino ʻana i ka ʻāina ʻo Niger Delta. Hōʻike maikaʻi ʻia kēia mau pilikia e kēlā mau pahuhopu hoʻomohala hoʻomau mau o nā Aupuni Hui Pū ʻIa ʻaʻole i pili i ka capitalism, e komo pū ana akā ʻaʻole i kaupalena ʻia i ka pahuhopu 3 - ke olakino maikaʻi a me ka maikaʻi; pahuhopu 6 - ka wai maʻemaʻe a me ka hoʻomaʻemaʻe; pahuhopu 10 - ho'ēmi i nā likeʻole; pahu hopu 12 - hana pono a me ka hoʻohana ʻana; pahuhopu 14 - ke ola ma lalo o ka wai; pahuhopu 15 - ola ma ka ʻāina; a me ka pahuhopu 16 - ka maluhia, ka pono a me nā ʻoihana ikaika.
I ko lākou hoʻonāukiuki ʻana i kēia mau pahuhopu hoʻomohala hoʻomau, ua hoʻoneʻe ʻia ka Niger Delta indigenes ma nā ʻano like ʻole a i nā manawa like ʻole. ʻO ka Movement for the Survival of Ogoni People (MOSOP) i hoʻokumu ʻia i ka hoʻomaka ʻana o ka makahiki 1990 ma lalo o ke alakaʻi ʻana o ka mea hana kaiapuni, ʻo Ken Saro-Wiwa, a me ʻewalu mau poʻe Ogeni (ʻike nui ʻia ʻo ia. ʻO ka Ogoni Nine), ua hoʻopaʻi ʻia i ka make ma ke kau ʻana i ka makahiki 1995 e ke aupuni koa o General Sani Abacha. ʻO nā pūʻulu koa ʻē aʻe ʻo ka Movement for the Emancipation of the Niger Delta (MEND) i hoʻokumu ʻia i ka hoʻomaka ʻana o 2006 e Henry Okah, a ʻo ka mea hou loa, ʻo ka Niger Delta Avengers (NDA) i hōʻike ʻia ma Malaki 2016, e haʻi ana i ke kaua ma nā hoʻonohonoho ʻaila a me nā lako i loko o ka Māhele ʻo Niger Delta. ʻO ka hoʻonāukiuki o kēia mau pūʻulu Niger Delta i hopena i ka hakakā ākea me ka hoʻokō kānāwai a me ka pūʻali koa. Ua piʻi aʻe kēia mau hakakā i ka hana ʻino, e alakaʻi ana i ka luku ʻana i nā hale aila, ka make ʻana o nā ola, a me ka pau ʻana o ka hana ʻaila i hoʻopōʻino ʻia a hoʻouna i ka hoʻokele waiwai o Nigerian i ka hoʻoiho ʻana i ka makahiki 2016.
Ma ʻApelila 27, 2017, ua hoʻolaha ʻo CNN i kahi nūhou i kākau ʻia e Eleni Giokos ma ke poʻo inoa: "ʻO ka hoʻokele waiwai o Nigeria he 'pōʻino' i 2016. E ʻokoʻa paha kēia makahiki?" Hōʻike hou kēia hōʻike i ka hopena pōʻino o ka hakakā ma ka Delta Niger i ka hoʻokele waiwai o Nigeria. No laila ke kumu o kēia pepa e nānā i ka hōʻike nūhou CNN a Giokos. Hoʻopili ʻia ka loiloi e ka nānā ʻana i nā kulekele like ʻole a ke aupuni Nigerian i hoʻokō ai i nā makahiki e hoʻoholo ai i ka hakakā ʻo Niger Delta. Hoʻopili ʻia nā ikaika a me nā nāwaliwali o kēia mau kulekele ma muli o kekahi mau manaʻo a me nā manaʻo pili aupuni. I ka hopena, hāʻawi ʻia nā manaʻo e kōkua i ka hoʻoponopono ʻana i ka hakakā o kēia manawa ma ka Niger Delta.
He Manaʻo o Giokos 'CNN News Report: "ʻO ka hoʻokele waiwai o Nigeria he 'pōʻino' i 2016. E ʻokoʻa anei kēia makahiki?"
Hōʻike ka hōʻike nūhou a Giokos i ke kumu o ka hoʻokele waiwai o Nigerian ma 2016 i ka hoʻouka ʻana i nā paipu aila i loko o ka ʻāina ʻo Niger Delta. Wahi a ka World Economic Outlook Projections hōʻike i paʻiʻia e ka International Monetary Fund (IMF), ua piʻi ka hoʻokele waiwai o Nigeria i -1.5 i ka makahiki 2016. Ua loaʻa i kēia hoʻokele waiwai nā hopena pōʻino ma Nigeria: nui nā limahana i hoʻokuʻuʻia; Ua piʻi aʻe nā kumukūʻai o nā waiwai a me nā lawelawe ma muli o ka piʻi ʻana; a me ke kālā Nigerian - naira - nalowale kona waiwai (i kēia manawa, ʻoi aku ma mua o 320 Naira e like me 1 Dollar).
Ma muli o ka nele o ka ʻokoʻa i ka hoʻokele waiwai o Nigeria, i ka wā e loaʻa ai ka hana ʻino a i ʻole ka hoʻouka ʻana i nā hoʻokomo ʻaila ma ka Niger Delta - ʻo ia ka mea e hoʻokuʻu ai i ka ʻili ʻaila a me ka hana ʻana -, ʻoi aku ka maikaʻi o ka hoʻokele waiwai o Nigerian. ʻO ka nīnau e pono e pane ʻia: no ke aha i hiki ʻole ai i ke aupuni Nigerian a me nā kamaʻāina ke hoʻololi i kā lākou ʻoihana? No ke aha i mālama ʻole ʻia ai ka ʻoihana mahiʻai, ka ʻenehana ʻenehana, nā ʻoihana hana ʻē aʻe, ka ʻoihana leʻaleʻa, a pēlā aku no nā makahiki he mau makahiki? No ke aha e hilinaʻi wale ai i ka ʻaila a me ke kinoea? ʻOiai ʻaʻole kēia mau nīnau ke kumu nui o kēia pepa, ʻo ka noʻonoʻo ʻana a me ka kamaʻilio ʻana iā lākou e hāʻawi i nā mea kōkua a me nā koho no ka hoʻonā ʻana i ka hakakā ʻo Niger Delta, a no ke kūkulu hou ʻana i ka hoʻokele waiwai o Nigeria.
ʻOiai ua hāʻule ka hoʻokele waiwai o Nigeria i ka 2016, ua haʻalele ʻo Giokos i ka poʻe heluhelu me ka manaʻolana no 2017. Nui nā kumu e makaʻu ʻole ai nā mea hoʻopukapuka. ʻO ka mea mua, ʻo ke aupuni Nigerian, ma hope o ka ʻike ʻana ʻaʻole hiki i ka pūʻali koa ke hoʻōki i ka Niger Delta Avengers ʻaʻole kōkua i ka hoʻohaʻahaʻa ʻana i ka hakakā, ua hoʻoholo i ke kūkākūkā a me nā hoʻoholo kulekele holomua e hoʻoholo i ka hakakā ʻo Niger Delta a hoʻihoʻi i ka maluhia ma ka ʻāina. ʻO ka lua, a ma muli o ka hoʻoholo maluhia o ka paio ma o ke kūkākūkā a me ka holomua o nā kulekele, ua wānana ka International Monetary Fund (IMF) e loaʻa i ka hoʻokele waiwai o Nigeria ka ulu ʻana o 0.8 i ka makahiki 2017 e lawe mai i ka ʻāina mai ka hoʻihoʻi. ʻO ke kumu o kēia ulu ʻana o ka hoʻokele waiwai no ka mea ua hoʻomaka hou ka ʻili ʻana o ka aila, ka hana a me ka lawe ʻana aku ma hope o ka hoʻomaka ʻana o ke aupuni i nā hoʻolālā e hoʻoponopono i nā koi o ka Niger Delta Avengers.
Nā Kulekele Aupuni e pili ana i ka Niger Delta Conflict: Past and Present
No ka hoʻomaopopo ʻana i nā kulekele aupuni o kēia manawa e pili ana i ka Niger Delta, he mea nui e nānā i nā kulekele o nā ʻoihana aupuni i hala a me kā lākou mau kuleana i ka piʻi ʻana a i ʻole ka hoʻohaʻahaʻa ʻana i ka hakakā ʻo Niger Delta.
ʻO ka mea mua, ua hoʻokō nā ʻoihana aupuni o Nigeria i kahi kulekele i makemake i ka hoʻohana ʻana i ka pūʻali koa a me ka hoʻopaʻa ʻana e hoʻokele i nā pilikia ʻo Niger Delta. ʻOkoʻa paha ka nui o ka hoʻohana ʻana i ka pūʻali koa i kēlā me kēia hoʻokele, akā ʻo ka pūʻali koa ka hoʻoholo kulekele mua i hana ʻia e kinai i ka hana ʻino ma ka Niger Delta. ʻO ka mea pōʻino, ʻaʻole i hana nā hana koʻikoʻi ma ka Niger Delta no nā kumu he nui: ʻaʻole pono ka pohō o nā ola ma nā ʻaoʻao ʻelua; ʻoluʻolu ka ʻāina i nā Niger Deltans; He akamai loa ka poe kipi; nui loa ka poino ma na hale aila; nui nā limahana haole i ʻaihue ʻia i ka wā e hakakā ai me ka pūʻali koa; a ʻo ka mea nui loa, ʻo ka hoʻohana ʻana i ka pūʻali koa i ka Niger Delta e hoʻolōʻihi i ka hakakā e hoʻopōʻino ai i ka ʻoihana Nigerian.
ʻO ka lua, no ka pane ʻana i nā hana a ka Movement for the Survival of the Ogoni People (MOSOP) i ka 1990s mua, ua hoʻokumu a hoʻohana ka dictator koa a me ke poʻo o ka mokuʻāina, ʻo General Sani Abacha, i kahi kulekele pale e ka hoʻopaʻi make. Ma ka hoʻāhewa ʻana i ka Ogoni Nine i ka make ma ke kau ʻana i ka makahiki 1995 - me ke alakaʻi o ka Movement for the Survival of the Ogoni People, Ken Saro-Wiwa, a me kona mau hoa ʻewalu - no ka hoʻoulu ʻana i ka pepehi kanaka ʻehā mau lunakahiko o Ogoni i kākoʻo ke aupuni pekelala, ua makemake ke aupuni koa o Sani Abacha e pale aku i ka poe Niger Delta mai ka haunaele hou aku. ʻO ka pepehi ʻia ʻana o ka Ogoni Nine ua loaʻa ka hoʻohewa ʻāina a me ka honua, a ʻaʻole i pale i ka poʻe Niger Delta mai kā lākou hakakā ʻana no ka hoʻoponopono pilikanaka, hoʻokele waiwai a me ke kaiapuni. ʻO ka hoʻokō ʻana i ka Ogoni Nine i alakaʻi i ka hoʻoikaika ʻana i nā hakakā ʻo Niger Delta, a ma hope mai, ka puka ʻana mai o nā neʻe hou a me nā neʻe kaua i loko o ka ʻāina.
ʻO ke kolu, ma o ke kānāwai congressional, ua hoʻokumu ʻia kahi Niger Delta Development Commission (NDDC) i ka wanaʻao o ke aupuni democracy ma 2000 i ka wā o ka hoʻokele aupuni o Pelekikena Olusegun Obasanjo. E like me ka inoa o kēia komisina e hōʻike nei, ʻo ka ʻōnaehana kulekele kahi i hoʻokumu ʻia ai kēia hoʻolālā e pili ana i ka hoʻokumu ʻana, ka hoʻokō ʻana a me ka mālama ʻana i nā papahana hoʻomohala e pili ana i ka pane ʻana i nā pono koʻikoʻi o ka poʻe Niger Delta - me ka ʻaʻole i kaupalena ʻia i ke kaiapuni maʻemaʻe a me ka wai. , ka emi ʻana o ka haumia, ka hoʻomaʻemaʻe, nā hana, ke komo ʻana i ka politika, nā ʻoihana maikaʻi, a me kekahi o nā pahuhopu hoʻomohala hoʻomau: ke olakino maikaʻi a me ka maikaʻi, ka hoʻēmi ʻana i nā like ʻole, ka hana kūpono a me ka ʻai ʻana, mahalo i ke ola ma lalo o ka wai, mahalo i ke ola ma ka ʻāina. , ka maluhia, ka pono a me nā keʻena hana.
ʻO ka hā, e hōʻemi i ka hopena o nā hana o ka Movement for the Emancipation of the Niger Delta (MEND) ma ka hoʻokele waiwai o Nigeria, a no ka pane ʻana i nā koi o nā Niger Deltans, ua neʻe aku ke aupuni o Pelekikena Umaru Musa YarʻAdua mai. ka hoʻohana ʻana i ka pūʻali koa a hana i nā papahana hoʻomohala a hoʻihoʻi hou no ka Niger Delta. Ma 2008, ua hoʻokumu ʻia ke Kuhina o Niger Delta Affairs e lawelawe ma ke ʻano he hui hoʻonohonoho no nā papahana hoʻomohala a me ka hoʻihoʻi hou ʻana. ʻO nā papahana hoʻomohala e pane i nā hewa maoli a ʻike ʻia ka hoʻokele waiwai a me ka hoʻokaʻawale ʻana, ka pōʻino o ke kaiapuni a me ka haumia wai, nā pilikia o ka nele i ka hana a me ka ʻilihune. No ka papahana hoʻoponopono hoʻoponopono, ʻo Pelekikena Umaru Musa YarʻAdua, ma o kāna kauoha hoʻokō ʻo Iune 26, 2009 i hāʻawi ʻia i ka kala ʻana i ka poʻe kipi o Niger Delta. Ua hoʻokuʻu ka poʻe kaua Niger Delta i kā lākou mau mea kaua, hoʻoponopono hou ʻia, loaʻa ka hoʻomaʻamaʻa ʻenehana a me ka ʻoihana a me nā haʻawina mahina mai ke aupuni federal. Ua hāʻawi ʻia kekahi o lākou i nā haʻawina no ka hoʻonui ʻana i kā lākou hoʻonaʻauao ma ke ʻano he ʻāpana o ka pūʻolo kalahala. ʻO ka papahana hoʻomohala a me ka papahana hoʻoponopono hoʻoponopono he mea nui i ka hoʻihoʻi ʻana i ka maluhia ma ka Niger Delta no ka manawa lōʻihi e hoʻonui ai i ka ʻoihana Nigerian a hiki i ka puka ʻana o ka Niger Delta Avengers ma 2016.
ʻO ka lima, ʻo ka hoʻoholo kulekele mua o ka hoʻokele aupuni o kēia manawa - ʻo Pelekikena Muhammadu Buhari - e pili ana i ka Niger Delta ʻo ia ka hoʻokuʻu ʻana i ka hoʻopaʻa ʻana o ka pelekikena a i ʻole ka papahana hoʻoponopono hoʻoponopono i hoʻokumu ʻia e nā aupuni o mua, e ʻōlelo ana ua hiki i ka papahana amnesty ke hiki a uku i nā lawehala. Ua manaʻo ʻia kēlā ʻano hoʻololi kulekele koʻikoʻi ke kumu nui o ke kaua ʻo Niger Delta Avengers i nā hale ʻaila ma 2016. No ka pane ʻana i ka maʻalahi o ka Niger Delta Avengers a me ka pōʻino nui a lākou i hoʻokau ai i nā hoʻonohonoho aila, ua noʻonoʻo ke aupuni o Buhari i ka hoʻohana. o ka hoʻopaʻapaʻa pūʻali koa me ka manaʻoʻiʻo ʻo ka pilikia ʻo Niger Delta he pilikia o ke kānāwai a me ke kauoha. Eia naʻe, i ka wā i hāʻule ai ka hoʻokele waiwai o Nigeria ma muli o ka hana ʻino i ka Niger Delta, ua hoʻololi ke kulekele o Buhari i ka hakakā ʻo Niger Delta mai ka hoʻohana wale ʻana i ka pūʻali koa i ke kūkākūkā a me ke kūkākūkā ʻana me nā lunakahiko a me nā alakaʻi o Niger Delta. Ma hope o ka hoʻololi ʻana i ke kulekele aupuni e pili ana i ka hakakā ʻo Niger Delta, me ka hoʻokomo hou ʻana i ka papahana amnesty a me ka hoʻonui ʻana i ka waihona kālā amnesty, a me ka ʻike ʻana i ke kamaʻilio mau ʻana ma waena o ke aupuni a me nā alakaʻi o Niger Delta, ua hoʻokuʻu ʻia ka Niger Delta Avengers. kā lākou mau hana. Mai ka hoʻomaka ʻana o 2017, aia ka maluhia pili i ka Niger Delta. Ua hoʻomaka hou ka ʻili ʻaila a me ka hana ʻana, aʻo ka hoʻokele waiwai o Nigerian e hoʻihoʻi lohi nei mai ka recession.
Kulekele Pono
ʻO ka hakakā ma ka Niger Delta, ka hopena pōʻino i loaʻa iā ia ma ka hoʻokele waiwai o Nigeria, nā mea hoʻoweliweli i ka maluhia a me ka palekana, a me nā ho'āʻo hoʻoholo hakakā a ke aupuni Nigerian hiki ke wehewehe a hoʻomaopopo ʻia mai ke kumumanaʻo o ka pono. Ke manaʻoʻiʻo nei kekahi poʻe kālaiʻike politika e like me Deborah Stone he paradox ke kulekele aupuni. Ma waena o nā mea ʻē aʻe, ʻo ke kulekele aupuni he paradox ma waena o ka pono a me ka pono. He mea e pono ai ke kulekele aupuni; he mea ʻē aʻe ia e pono ai kēlā kulekele. Ua ʻōlelo ʻia nā mea hana kulekele a me kā lākou mau kulekele Maika'i inā a inā loaʻa iā lākou nā hopena kiʻekiʻe me ka uku liʻiliʻi. ʻAʻole paipai ka poʻe hana kulekele a me nā kulekele kūpono i ka hoʻopau ʻana i ka manawa, nā kumu waiwai, ke kālā, nā mākau, a me nā talena, a pale loa lākou i ka hana hou ʻana. Hoʻohui nā kulekele kūpono i ka waiwai nui i ke ola o ka heluna nui o ka poʻe i loko o ke kaiāulu. ʻO ka mea'ē aʻe, ua'ōleloʻia nā mea hana kulekele a me kā lākou mau kulekele maikaʻi inā lākou e hoʻokō wale i kahi pahuhopu - ʻaʻole pili i ke ʻano o ka hoʻokō ʻia ʻana o kēia pahuhopu a no wai i hoʻokō ʻia ai.
Me ka hoʻokaʻawale ʻana i luna ma waena o ka pono a me ka maikaʻi - a me ka ʻike ʻana ʻaʻole hiki ke hoʻokō ʻia kahi kulekele me ka ʻole o ka hana mua a me ka poʻokela, akā hiki ke hana maikaʻi ke kulekele me ka maikaʻi ʻole -, pono e pane ʻia ʻelua mau nīnau: 1) Ua lawe ʻia kēlā mau hoʻoholo kulekele e ʻO nā aupuni o Nigeria e hoʻoholo i ka hakakā ma ka Delta Niger maikaʻi a maikaʻi ʻole paha? 2) Inā maikaʻi ʻole lākou, he aha nā hana e pono ai e kōkua iā lākou e lilo i mea ʻoi aku ka maikaʻi a loaʻa i nā hopena maikaʻi loa no ka hapa nui o nā poʻe o ke kaiāulu?
E pili ana i ka maikaʻi ʻole o nā kulekele Nigerian i ka Delta Niger
ʻO ka nānā ʻana i nā hoʻoholo kulekele nui i lawe ʻia e nā aupuni o Nigeria i hala a i kēia manawa e like me ka mea i hōʻike ʻia ma luna, a me ko lākou hiki ʻole ke hāʻawi i nā hoʻonā hoʻomau i nā pilikia ʻo Niger Delta hiki ke alakaʻi i kahi hopena ʻaʻole pono kēia mau kulekele. Inā maikaʻi lākou, ua loaʻa iā lākou nā hopena kiʻekiʻe me ka liʻiliʻi o ke kumu kūʻai, ʻoiai e pale ana i ka hoʻopiʻi ʻana a me ka hoʻonele pono ʻole o ka manawa, ke kālā a me nā kumuwaiwai. Inā hoʻokaʻawale ka poʻe kālai'āina a me nā mea kālai'āina i ka hakakā ethno-political a me nā hana kolohe a hoʻohana i ko lākou manaʻo maʻamau, hiki i ke aupuni Nigerian ke hana i nā kulekele pili ʻole i hiki ke pane pono i nā koi o ka poʻe Niger Delta a hoʻopuka i nā hopena lōʻihi me ka palena kālā a me nā kumuwaiwai. . Ma mua o ka hana ʻana i nā kulekele kūpono, ua hoʻopau nā aupuni o mua a me ke aupuni o kēia manawa i ka manawa, ke kālā a me nā kumuwaiwai, a me ka hana ʻana i ka hana hou ʻana i nā papahana. Ua hōʻemi mua ʻo Pelekikena Buhari i ka papahana amnesty, ʻoki i ka waihona kālā no ka hoʻokō mau ʻana, a hoʻāʻo i ka hoʻohana ʻana i ka pūʻali koa i ka Niger Delta - nā neʻe kulekele i hoʻokaʻawale iā ia mai ka hoʻokele mua. ʻO nā hoʻoholo kulekele wikiwiki e like me kēia hiki ke hoʻoulu wale i ka huikau ma ka ʻāina a hana i kahi hakahaka no ka hoʻoikaika ʻana i ka hana ʻino.
ʻO kekahi kumu e pono e noʻonoʻo ʻia ʻo ia ke ʻano o ka ʻoihana o nā kulekele a me nā papahana i hoʻolālā ʻia e hoʻoponopono i ka pilikia ʻo Niger Delta, ka ʻimi ʻaila, ka hana ʻana a me ka lawe ʻana aku. Ma waho aʻe o ka Niger Delta Development Commission (NDDC) a me ka Federal Ministry of Niger Delta Affairs, ʻike ʻia he nui nā keʻena ʻē aʻe i hana ʻia ma nā pae federal a me ka mokuʻāina e kiaʻi i ka hoʻomohala ʻana i ka socio-economic a me ke kaiapuni o ka ʻāina ʻo Niger Delta. ʻOiai ʻo ka Nigerian National Petroleum Corporation (NNPC) me kāna ʻumikūmākahi mau ʻoihana a me ka Federal Ministry of Petroleum Resources i ke kauoha e hoʻonohonoho i ka ʻimi ʻaila a me ke kinoea, hana, hoʻokuʻu aku, hoʻoponopono a me nā wahi ʻē aʻe he nui, he kuleana ko lākou ʻoihana i loko o ka ʻO Niger Delta a me ka mana e paipai a hoʻokō i nā hoʻoponopono kulekele e pili ana i ka ʻaila a me ke kinoea Niger Delta. Eia kekahi, ʻo nā mea hana mua iā lākou iho - nā hui ʻaila a me nā hui kinoea - no ka laʻana ʻo Shell, ExxonMobil, Elf, Agip, Chevron, a pēlā aku, ua hana kēlā me kēia i nā papahana hoʻomohala kaiāulu e manaʻo ana e hoʻomaikaʻi i ke ola o nā Niger Deltans.
Me kēia mau hana a pau, e nīnau paha kekahi: no ke aha e hoʻopiʻi mau nei ka Niger Delta indigenes? Inā lākou e hoʻohūhū mau ana i ka pono pilikanaka, hoʻokele waiwai, kaiapuni, a me ka politika, ʻo ia hoʻi, ʻaʻole maikaʻi a lawa nā kulekele aupuni e hoʻoponopono ai i kēia mau pilikia a me nā hana hoʻomohala kaiāulu i hana ʻia e nā hui aila. Inā ua hoʻolālā ʻia ka papahana amnesty i mea e pōmaikaʻi nui ai i ka poʻe koa mua, pehea e pili ana i nā ʻōiwi maoli o ka Niger Delta, kā lākou mau keiki, ka hoʻonaʻauao, ka ʻāina, ka wai a lākou e hilinaʻi ai no ka mahiʻai a me ka lawaiʻa, nā alanui, ke olakino, a me nā mea ʻē aʻe. hiki ke hoʻomaikaʻi i ko lākou olakino? Pono e hoʻokō ʻia nā kulekele aupuni a me nā papahana hoʻomohala kaiāulu o nā hui aila ma ke kumu o ka ʻāina e pono ai ka poʻe maʻamau o ka ʻāina. Pono e hoʻokō ʻia kēia mau papahana ma ke ʻano e manaʻo ai ka poʻe ʻōiwi maʻamau o ka Niger Delta i ka mana a hoʻokomo ʻia. No ka hoʻokumu ʻana a hoʻokō i nā kulekele kūpono e hoʻoponopono ai i ka hakakā ma ka Niger Delta, pono e ʻike mua nā mea hana kulekele a ʻike pū me nā poʻe o ka Niger Delta i ka mea nui a me nā poʻe kūpono e hana pū ai.
Ma ke ala i mua
Ma waho aʻe o ka ʻike ʻana i ka mea nui a me ka poʻe kūpono e hana pū ai no ka hoʻokō pono ʻana i nā kulekele, hāʻawi ʻia kekahi mau manaʻo koʻikoʻi ma lalo nei.
- ʻO ka mea mua, pono e hoʻomaopopo nā mea hoʻolālā i ka hakakā ma ka Niger Delta he moʻolelo lōʻihi i hoʻokumu ʻia i ka pono ʻole o ka nohona, ka hoʻokele waiwai a me ke kaiapuni.
- ʻO ka lua, pono e hoʻomaopopo ke aupuni a me nā mea kuleana ʻē aʻe he kiʻekiʻe ka hopena o ka pilikia ʻo Niger Delta a loaʻa nā hopena pōʻino i ka hoʻokele waiwai o Nigeria a me ka mākeke honua.
- ʻO ke kolu, pono e hahai ʻia nā hoʻonā multifaceted i ka hakakā ma ka Delta Niger me ka haʻalele ʻana o ka pūʻali koa.
- ʻO ka ʻehā, ʻoiai ke kau ʻia nā luna hoʻokō kānāwai e pale i nā keʻena aila, pono lākou e mālama i ke ʻano maʻamau e ʻōlelo nei, "mai hana ʻino" i nā makaʻāinana a me nā ʻōiwi o ka Niger Delta.
- ʻO ka lima, pono e loaʻa hou i ke aupuni ka hilinaʻi a me ka hilinaʻi mai nā Niger Deltans ma o ka hōʻoia ʻana iā lākou aia ke aupuni ma ko lākou ʻaoʻao ma o ka hoʻokumu ʻana a me ka hoʻokō ʻana i nā kulekele kūpono.
- ʻO ke ono, pono e hoʻomohala ʻia kahi ala kūpono no ka hoʻonohonoho ʻana i nā papahana e kū nei a me nā polokalamu hou. ʻO ka hoʻonohonoho maikaʻi ʻana o ka hoʻokō ʻana i ka papahana e hōʻoia i ka pōmaikaʻi o nā ʻōiwi maʻamau o ka Niger Delta mai kēia mau papahana, ʻaʻole wale i kahi hui i koho ʻia o nā poʻe koʻikoʻi.
- ʻO ka ʻehiku, pono e hoʻonui ʻia ka hoʻokele waiwai o Nigeria ma ka hana ʻana a me ka hoʻokō ʻana i nā kulekele kūpono e makemake ai i ka mākeke manuahi, ʻoiai e wehe ana i ka puka no ka hoʻopukapuka kālā ʻana, a me ka hoʻonui ʻana o, nā ʻāpana ʻē aʻe e like me ka mahiʻai, ʻenehana, hana, ʻoliʻoli, kūkulu hale, kaʻa. (me ke ala kaʻaahi), ka ikehu maʻemaʻe, a me nā mea hou hou. ʻO ka hoʻokele waiwai like ʻole e hōʻemi i ka hilinaʻi aupuni i ka aila a me ke kinoea, hoʻohaʻahaʻa i nā kumu politika i alakaʻi ʻia e ke kālā aila, hoʻomaikaʻi i ka nohona pili kanaka a me ka hoʻokele waiwai o nā poʻe Nigerian āpau, a me ka hopena i ka ulu ʻana o ka hoʻokele waiwai o Nigeria.
ʻO ka mea kākau, Kauka Basil Ugorji, ʻO ia ka Pelekikena a me Luna Nui o ka International Center for Ethno-Religious Mediation. Ua loaʻa iā ia kahi Ph.D. ma ka Hoʻoponopono Kūʻē a me ka Hoʻoholo ʻana mai ke Keʻena ʻOihana Hoʻoholo Kūʻē Kūʻē, Koleke ʻOihana, Humanities and Social Science, Nova Southeastern University, Fort Lauderdale, Florida.