ʻO ka haʻi moʻolelo ma ke ʻano he ala no ka hoʻonaʻauao maluhia: Kūkākūkā Intercultural ma Southern Thailand

Hōʻuluʻulu:

E pili ana kēia ʻatikala i kaʻu noiʻi kahua 2009 e pili ana i ka hoʻohana ʻana i ka moʻolelo maluhia ma ke ʻano he ala no ka hoʻololi ʻana i ka hoʻonaʻauao maluhia. Ua manaʻo ʻia ka noiʻi ʻana i ka hoʻolaha ʻana i ka hoʻolauleʻa kaiaulu a me ke kamaʻilio intercultural ma waena o nā ʻōpio Thai-Buddhist a me Malay-Muslims i loko o ka hakakā ethno-religious intra-state ma Southern Thailand. Ua ʻōlelo ʻo Senehi (2002) ʻo ka haʻi moʻolelo he mea hana ia no ka hoʻonaʻauao ʻana. ʻIke ʻia kēia ʻo ke kī i ka hoʻololi ʻana i ka hakakā a me ka hoʻoulu ʻana i ka maluhia ma o ka hoʻoikaika ʻana i nā kānaka e hoʻololi iā lākou iho. Ua hoʻomaopopo ʻia kaʻu aʻo ʻana e nā kumumanaʻo o ka hoʻonaʻauao maluhia a me ka hoʻololi ʻana i ka hakakā e ʻimi nei e hoʻoikaika i ka hoʻoikaika ʻana i ka maluhia ma o nā ala nonviolent e hoʻoponopono i nā pilikia nui a me ka hoʻonui ʻana i ka ʻike, kaulike, a me ka mahalo i nā pilina (Lederach, 2003). Ma o nā nīnauele a me nā hui pūʻulu, a me nā papa hana noʻeau me nā ʻōpio o nā ʻaoʻao hakakā, hōʻike ka hihia i ka hoʻonaʻauao maluhia ma o ka haʻi moʻolelo e hiki ke hoʻohana ʻia i mea hana no ka haʻi ʻana i ka ʻoiaʻiʻo, i manaʻo ʻia e hoʻihoʻi i ka pilina pili kanaka, hoʻōla i ka traumatic. nā ʻike a me ka hoʻoikaika ʻana i ka nohona pili kanaka. Hiki i kēia ʻano hana ke hoʻoulu i ke kamaʻilio ʻana i waena o ka lāhui a me ka hui ʻana. Hiki ke kōkua i ka hoʻomohala ʻana i kahi moʻomeheu o ka maluhia, kahi e hoʻomaʻamaʻa ʻia ai ka moʻolelo maluhia me kahi lālā mai ka hui 'ē aʻe' e like me ka makemake e hoʻolaha i nā leo "ʻike ʻole ʻia" a me nā manaʻo e kaʻana like me 'ka 'ē aʻe'. Hoʻopili ia me ka hoʻomaʻamaʻa ʻana o ka hoʻolohe hoʻolohe ʻana e lanakila ai i ka manaʻo ʻino, e alakaʻi ana i ke kaʻina aʻo transformative. Ma o ka hoʻohana ʻana i ka haʻi moʻolelo, ua hāʻawi ʻia nā mea komo i ka haʻawina e kaʻana like i kā lākou mau ʻike ola, hōʻoiaʻiʻo kekahi i kekahi, a hoʻokomo i nā mea hou e hiki ai ke hōʻike a hana pū me nā manaʻo a me nā manaʻo paʻa. Ua kōkua ke kaʻina hana i ka hiki o ka poʻe komo ke hoʻololi i ka moʻomeheu o ka hana ʻino i ka moʻomeheu o ka maluhia. No laila, hiki ke ʻike ʻia ka moʻolelo maluhia ma ke ʻano he mea hana no ka hoʻololi ʻana i ka hakakā a me ka hoʻonaʻauao maluhia, a me kahi hana noʻeau e alakaʻi ai i ka hoʻololi ʻana i ka nohona nonviolent i loko o kahi hui i māhele ʻia ma nā laina ethno-religious.

E heluhelu a hoʻoiho i ka pepa piha:

Anjarwati, Erna; Trimble, Allison (2014. ʻO ka haʻi moʻolelo ma ke ʻano he ala no ka hoʻonaʻauao maluhia: Kūkākūkā Intercultural ma South Thailand

Nūpepa no ka Noho ʻana, 1 (1), pp. 45-52, 2014, ISSN: 2373-6615 (Print); 2373-6631 (Online).

@ ʻatikala{Anjarwati2014
Title = {Haʻi moʻolelo ma ke ʻano he mea e hoʻonaʻauao ai i ka maluhia: Kūkākūkā Intercultural in Southern Thailand}
Mea kākau = {Erna Anjarwati a me Allison Trimble}
Url = {https://icermediation.org/intercultural-dialogue-in-southern-thailand/}
ISSN = {2373-6615 (Paʻi); 2373-6631 (Online)}
Makahiki = {2014}
Lā = {2014-09-18}
IssueTitle = {The Role of Religion and Ethnicity in Contemporary Conflict: Related Emerging Tactics, Straits and Methodologies of Mediation and Resolution}
Nūpepa = {Journal of Living Together}
Volume = {1}
Helu = {1}
Nā ʻaoʻao = {45-52}
Mea hoʻopuka = ​​{International Center for Ethno-Religious Mediation}
Heluhelu = {Mount Vernon, New York}
Puka = ​​{2014}.

Share

nā Articles

ʻO ka hoʻohuli ʻana i ka Islam a me ka Lahui Lahui ma Malaysia

He ʻāpana kēia pepa o kahi papahana noiʻi nui e kālele ana i ka piʻi ʻana o ka lāhui Malay a me ke kūlana kiʻekiʻe ma Malaysia. ʻOiai hiki ke hoʻohālikelike ʻia ka piʻi ʻana o ka lāhui Malay ma muli o nā kumu like ʻole, e pili pono ana kēia pepa i ke kānāwai hoʻohuli Islam ma Malaysia a inā paha ua hoʻoikaika ia i ka manaʻo o ka lāhui Malay. ʻO Malaysia kahi ʻāina lehulehu a lehulehu hoʻomana i loaʻa i kona kūʻokoʻa i ka makahiki 1957 mai ka Pelekane. ʻO ka poʻe Malay ka lāhui nui loa i manaʻo mau i ka hoʻomana Islam ma ke ʻano he ʻāpana o ko lākou ʻano e hoʻokaʻawale iā lākou mai nā lāhui ʻē aʻe i lawe ʻia mai i loko o ka ʻāina i ka wā o ka noho aliʻi ʻana o Pelekane. ʻOiai ʻo Islam ka hoʻomana kūhelu, ua ʻae ke Kumukānāwai i nā hoʻomana ʻē aʻe e hoʻomaʻamaʻa maluhia ʻia e ka poʻe Malaysian non-Malay, ʻo ia hoʻi ka lāhui Kina a me India. Eia nō naʻe, ʻo ke kānāwai Islam e hoʻoponopono ana i ka male Muslim ma Malaysia ua kauoha i ka poʻe non-Muslim e hoʻohuli i ka Islam inā makemake lākou e mare i ka Muslim. Ma kēia pepa, ke hoʻopaʻapaʻa nei au ua hoʻohana ʻia ke kānāwai hoʻohuli Islam i mea hana e hoʻoikaika ai i ka manaʻo o ka lāhui Malay ma Malaysia. Ua hōʻiliʻili ʻia nā ʻikepili mua ma muli o nā nīnauele me nā Mahometa Malay i mare ʻia me ka poʻe ʻole. Ua hōʻike nā hopena i ka manaʻo o ka hapa nui o ka poʻe nīnauele Malay i ka hoʻohuli ʻana i Islam ma ke ʻano he koi e like me ke koi ʻana e ka hoʻomana Islam a me ke kānāwai mokuʻāina. Eia kekahi, ʻaʻole lākou i ʻike i ke kumu e kūʻē ʻole ai ka poʻe ʻole i ka hoʻohuli ʻana i Islam, ʻoiai ma ka male ʻana, e manaʻo ʻia nā keiki he Malay e like me ke Kumukānāwai, e hele pū ana me ke kūlana a me nā pono. Ua hoʻokumu ʻia nā manaʻo o ka poʻe ʻaʻole i hoʻohuli i ka Islam ma luna o nā nīnauele lua i alakaʻi ʻia e nā haumāna ʻē aʻe. Ma muli o ka pili ʻana o ka Muslim me ka Malay, nui ka poʻe ʻaʻole i hoʻohuli ʻia e manaʻo i ka hao ʻia o ko lākou manaʻo hoʻomana a me ka lāhui, a ua manaʻo ʻia e ʻapo i ka moʻomeheu lāhui Malay. ʻOiai paʻakikī paha ka hoʻololi ʻana i ke kānāwai hoʻololi, ʻo ka wehe ʻana i nā kamaʻilio hui like ʻole ma nā kula a ma nā ʻāpana aupuni paha ka hana mua e hoʻoponopono ai i kēia pilikia.

Share

Nā hoʻomana ma Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

ʻO ka hoʻomana kekahi o nā hanana socioeconomic me nā hopena hiki ʻole ke hōʻole ʻia i ke kanaka ma nā wahi āpau o ka honua. Ma ke ʻano he mea laʻa, ʻaʻole koʻikoʻi ka hoʻomana i ka hoʻomaopopo ʻana i ke ola ʻana o kekahi poʻe ʻōiwi akā loaʻa nō hoʻi i nā kulekele pili i nā ʻano o ka lāhui a me ka ulu ʻana. Nui nā hōʻike mōʻaukala a me ka lāhui e pili ana i nā hōʻike like ʻole a me nā nomenclatures o ke ʻano o ka hoʻomana. ʻO ka lāhui Igbo ma Southern Nigeria, ma nā ʻaoʻao ʻelua o ka muliwai ʻo Niger, ʻo ia kekahi o nā hui moʻomeheu ʻeleʻele nui loa ma ʻApelika, me ka manaʻo hoʻomana maopopo ʻole e pili ana i ka hoʻomohala hoʻomau a me ka launa pū ʻana ma waena o kona mau palena kuʻuna. Akā ke loli mau nei ka ʻāina hoʻomana o Igboland. A hiki i ka makahiki 1840, he ʻōiwi a kuʻuna paha ka hoʻomana nui o ka Igbo. Ma lalo o ʻelua mau makahiki ma hope mai, i ka wā i hoʻomaka ai ka hana mikionali Kalikiano ma ia wahi, ua hoʻokuʻu ʻia kahi pūʻali koa hou e hoʻoponopono hou i ka ʻāina hoʻomana ʻōiwi o ia wahi. Ua ulu aʻe ka hoʻomana Karistiano i ka mana o ka hope. Ma mua o ka makahiki haneli o ka hoʻomana Karistiano ma Igboland, ua kū mai ʻo Islam a me nā manaʻo hegemonic ʻē aʻe e hoʻokūkū kūʻē i nā hoʻomana Igbo a me ka hoʻomana Karistiano. Hoʻopili kēia pepa i ka ʻokoʻa hoʻomana a me kona pili pono i ka hoʻomohala ʻoluʻolu ma Igboland. Lawe ʻo ia i kāna ʻikepili mai nā hana i paʻi ʻia, nā nīnauele, a me nā mea waiwai. Ke hoʻopaʻapaʻa nei ʻo ia i ka puka ʻana mai o nā hoʻomana hou, e hoʻomau ka ʻano hoʻomana hoʻomana Igbo i ka hoʻololi a/a i ʻole ke hoʻololi ʻana, no ka hoʻohui ʻana a i ʻole ka hoʻokalakupua i waena o nā hoʻomana e kū nei a me nā hoʻomana e kū nei, no ke ola ʻana o ka Igbo.

Share

Ke kūkulu ʻana i nā Kaiāulu Paʻa: Nā Mechanisms Hoʻopaʻa ʻia i nā keiki no Yazidi Community Post-Genocide (2014)

Ke nānā nei kēia haʻawina i nā ala ʻelua e hiki ai ke hoʻokō ʻia nā ʻano hana kuleana i ka wā o ke kaiāulu Yazidi ma hope o ka pepehi kanaka: hoʻokolokolo a me ka hoʻokolokolo ʻole. ʻO ka hoʻoponopono hoʻololi he manawa kūʻokoʻa ma hope o ka pilikia e kākoʻo i ka neʻe ʻana o kahi kaiāulu a hoʻoulu i ka manaʻo o ke kūpaʻa a me ka manaʻolana ma o ke kākoʻo hoʻolālā, multidimensional. ʻAʻohe mea 'hoʻokahi nui kūpono i nā mea āpau' i kēia mau ʻano kaʻina hana, a noʻonoʻo kēia pepa i nā ʻano mea koʻikoʻi i ka hoʻokumu ʻana i ke kahua no kahi ala kūpono ʻaʻole e paʻa wale i nā lālā Islamic State of Iraq and the Levant (ISIL). ke kuleana no kā lākou mau hewa i ke kanaka, akā no ka hoʻoikaika ʻana i nā lālā Yazidi, ʻo ia hoʻi nā keiki, e loaʻa hou ka manaʻo o ke kūʻokoʻa a me ka palekana. I ka hana ʻana pēlā, hoʻopuka nā mea noiʻi i nā kūlana honua o nā kuleana kanaka o nā keiki, e wehewehe ana i nā mea e pili ana i ka pōʻaiapili Iraqi a me Kurdish. A laila, ma ka hoʻopaʻa ʻana i nā haʻawina i aʻo ʻia mai nā noiʻi hihia o nā hiʻohiʻona like ma Sierra Leone a me Liberia, ʻōlelo ka haʻawina i nā ʻano hana kuleana interdisciplinary e pili ana i ka paipai ʻana i ke komo ʻana o nā keiki a me ka pale i loko o ka pōʻaiapili Yazidi. Hāʻawi ʻia nā ala kikoʻī e komo ai nā keiki. Nīnauele ma Iraqi Kurdistan me ʻehiku keiki ola o ka ISIL pio i ʻae ʻia no nā moʻolelo ponoʻī e hoʻomaopopo i nā āpau o kēia manawa i ka mālama ʻana i kā lākou mau pono ma hope o ka noho pio ʻana, a alakaʻi ʻia i ka hana ʻana o ka ISIL militant profiles, e hoʻopili ana i nā mea hewa i nā hewa kikoʻī o ke kānāwai honua. Hāʻawi kēia mau hōʻike i ka ʻike kūʻokoʻa i ka ʻike ola ʻōpio ʻo Yazidi, a i ka wā e nānā ʻia ai i loko o nā ʻano hoʻomana ākea, kaiāulu a me nā ʻāpana ʻāina, e hāʻawi i ka moʻokalaleo i nā pae holoʻokoʻa. Manaʻo nā mea noiʻi e hōʻike i ka manaʻo o ka wikiwiki i ka hoʻokumu ʻana i nā hana hoʻoponopono hoʻololi kūpono no ke kaiāulu Yazidi, a kāhea aku i nā mea hana kūikawā, a me ke kaiāulu honua e hoʻohana i ka mana āpau a hāpai i ka hoʻokumu ʻana i kahi Komisina Truth and Reconciliation (TRC) ma ke ʻano he ʻO ke ʻano hoʻopaʻi ʻole e hoʻohanohano ai i nā ʻike o Yazidis, ʻoiai e hoʻohanohano ana i ka ʻike o ke keiki.

Share