ʻO ka pono o kahi loiloi hakakā e pili ana i ka Esplanade kapu o Ierusalema

Introduction

Aia ma loko o nā palena i hoʻopaʻapaʻa nui ʻia o ka ʻIseraʻela ka Sacred Esplanade of Jerusalem (SEJ).[1] ʻO ka home o ka mauna Temple / Noble Sanctuary, ʻo ka SEJ kahi wahi i manaʻo ʻia he laʻa e nā Iudaio, Muslim, a me nā Karistiano. He ʻāpana ʻāina i hoʻopaʻapaʻa ʻia, ma ke kikowaena o ke kūlanakauhale, a i hoʻopaʻa ʻia me ka manaʻo hoʻomana kahiko, mōʻaukala, a me nā archeological. No ʻelua mau makahiki ʻoi aku ka nui o ka poʻe i noho, lanakila, a hele i kēia ʻāina e hāʻawi i ka leo i kā lākou pule a me ka manaʻoʻiʻo.

Hoʻopili ka mana o ka SEJ i ka ʻike, palekana, a me nā makemake ʻuhane o ka lehulehu o nā kānaka. He kumu nui ia o nā hakakā Israeli-Palestinian a me Israeli-Arab, e kōkua ana i ka hoʻohaunaele a me ka honua. I kēia lā, ʻaʻole i ʻae nā mea kūkākūkā a me nā mea hoʻomalu maluhia i ka māhele SEJ o ka hakakā ma ke ʻano he hoʻopaʻapaʻa ma luna o ka ʻāina kapu.

Pono e hana ʻia kahi loiloi hakakā o ka SEJ e hoʻomālamalama i nā mea hiki a me nā pale no ka hoʻomalu maluhia ma Ierusalema. E komo ana ka loiloi i nā manaʻo o nā alakaʻi kālaiʻāina, nā alakaʻi hoʻomana, ka lehulehu pili, a me nā lālā pili honua o ke kaiāulu. Ma ka hoʻomālamalamaʻana i nā pilikia koʻikoʻi a me kaʻikeʻoleʻia, e hāʻawi ana kahi loiloi hakakā SEJ i nāʻike a me nā manaʻo no nā mea hana kulekele, a,ʻo ka mea nui loa, e hāʻawi i kumu no nā kūkākūkā e hiki mai ana.

Ka Pono no ka Loiloi Kueo o na Uwao

ʻOiai he mau makahiki o ka hoʻoikaika ʻana, ʻaʻole i hāʻule nā ​​kūkākūkā no ka ʻaelike maluhia piha e hoʻoholo ai i ka hakakā Israeli-Palestinian. Me nā manaʻo ʻo Hobbesian a me Huntingtonian e pili ana i ka hoʻomana, ʻaʻole hiki i nā mea kūkākūkā mua a me nā mea uwao i komo i nā kaʻina maluhia a hiki i kēia manawa ke hoʻoponopono pono i ka ʻāina kapu o ka hakakā.[2] Pono ka loiloi paio o nā mea uʻi no ka hoʻoholo ʻana inā loaʻa nā mea hiki ke hoʻomohala i nā hoʻonā i nā pilikia koʻikoʻi o ka SEJ, i loko o ko lākou mau wahi kapu. Ma waena o nā mea i loaʻa i ka loiloi, ʻo ia ka hoʻoholo ʻana i ka hiki ke hōʻuluʻulu i nā alakaʻi hoʻomana, nā alakaʻi politika, ka poʻe haipule, a me ka honua e komo i nā kūkākūkā kūkākūkā e pili ana i ka hoʻokumu ʻana i ka civic fusion - kahi mokuʻāina i hoʻopaʻa ʻia nā mea hoʻopaʻapaʻa, ʻoiai ka hoʻomau ʻana i nā manaʻo like ʻole. , ma ke komo ʻana i nā kumu kumu o kā lākou mau paio.

ʻO Ierusalema ke ʻano o ka Impasse

ʻOiai he mea maʻamau i nā mea uʻi o nā hoʻopaʻapaʻa paʻakikī ke kūkulu i ka manawa no ka loaʻa ʻana o nā ʻaelike e pili ana i nā pilikia i ʻike ʻole ʻia ma o ka hiki ʻana i nā kuʻikahi tentative no nā mea liʻiliʻi paʻakikī, ʻike ʻia nā pilikia o ka SEJ e kāohi i ka ʻaelike ma kahi kuʻikahi maluhia piha no ka hakakā ʻIseraʻela-Palestinian. No laila, pono e hoʻopuka piha ʻia ka SEJ i ka hoʻomaka ʻana o nā kūkākūkā i mea e hiki ai i kahi ʻaelike hoʻopau i ka hakakā. Hiki i nā hopena i nā pilikia SEJ ke hoʻomaopopo a hoʻopilikia i nā hopena i nā mea ʻē aʻe o ka hakakā.

ʻO ka hapa nui o nā loiloi o ka hāʻule ʻole o nā kūkākūkā Camp David 2000 me ka hiki ʻole o nā mea kūkākūkā ke hoʻokokoke pono i nā pilikia e pili ana i ka SEJ. Manaʻo ka mea kūkākūkā ʻo Dennis Ross ʻo ka hiki ʻole o ka manaʻo ʻana i kēia mau pilikia i kōkua i ka hāʻule ʻana o nā kūkākūkā Camp David i ʻākoakoa ʻia e Pelekikena Clinton. Me ka hoʻomākaukau ʻole, ua hoʻomohala ʻo Ross i nā koho i ka wela o nā kūkākūkā i ʻae ʻole ʻia e ke Kuhina Nui ʻo Barak a me ka luna hoʻomalu Arafat. Ua ʻike pū ʻo Ross a me kāna mau hoa ʻaʻole hiki iā Arafat ke hana i kekahi mau ʻaelike e pili ana i ka SEJ me ke kākoʻo ʻole mai ka honua Arab.[3]

ʻOiaʻiʻo, ma hope o ka wehewehe ʻana i nā kūlana Camp David o ka ʻIseraʻela iā Pelekikena George W. Bush, ua ʻōlelo ke Kuhina Nui o ʻIseraʻela ʻo Ehud Barak, "ʻO ka Temple Mount ka moʻopuna o ka mōʻaukala Iudaio a ʻaʻohe ala e kau inoa ai au i kahi palapala e hoʻololi i ka mana ma luna o ka mauna luakini. i ko Palesetine. No ka ʻIseraʻela, he kumakaia ia i ka Mea Hoano Hoano.[4] ʻO nā ʻōlelo hoʻokaʻawale a Arafat iā Pelekikena Clinton i ka pau ʻana o nā kūkākūkā ʻana ua like like me ka manaʻo: “E haʻi mai iaʻu he pono iaʻu ke ʻae he luakini ma lalo o ka hale pule? ʻAʻole loa au e hana pēlā.[5] I ka makahiki 2000, ua ʻōlelo ʻo Pelekikena Hosni Mubarak i kēlā manawa, "ʻo kēlā me kēia kuʻikahi ma luna o Ierusalema e pahū ka ʻāina i kahi ala hiki ʻole ke hoʻomalu ʻia, a e ala hou ka hoʻoweliweli."[6] Ua loaʻa i kēia mau alakaʻi honua kekahi ʻike e pili ana i ka mana hōʻailona o ka Sacred Esplanade o Ierusalema no ko lākou poʻe kānaka. ʻAʻole naʻe lākou i ka ʻike e pono ai no ka hoʻomaopopo ʻana i ke ʻano o nā manaʻo, a ʻo ka mea nui loa, ʻaʻole lākou i mana e wehewehe i nā ʻōlelo hoʻomana no ka maluhia. Ua hoʻomaopopo ka poʻe akamai o ka hoʻomana, nā alakaʻi hoʻomana, a me ka poʻe manaʻoʻiʻo maʻalahi i ka pono e hilinaʻi i nā luna hoʻomana no ke kākoʻo i loko o ia mau kūkākūkā. Inā ma mua o ke kūkākūkā ʻana, ua ʻike ʻia kahi loiloi hakakā i kēlā mau kānaka a wehewehe i nā wahi i mākaukau no ke kūkākūkā ʻana a me nā mea e pale aku ai, ua hoʻonui paha ka poʻe kūkākūkā i ka wahi e hoʻoholo ai.

Ua hāʻawi ʻo Polofesa Ruth Lapidoth i kahi manaʻo noʻonoʻo i ka wā kūkākūkā ʻo Camp David: "ʻO kāna hoʻonā i ka hoʻopaʻapaʻa Temple Mount ʻo ka hoʻokaʻawale ʻana i ka mana ma luna o ka pūnaewele i nā mea hana e like me ke kino a me ka ʻuhane. No laila hiki i kekahi ʻaoʻao ke loaʻa ka mana kino ma luna o ka mauna, me nā kuleana e like me ka hoʻomalu ʻana i ke komo ʻana a i ʻole ka mākaʻi ʻana, aʻo ka ʻaoʻao ʻē aʻe i loaʻa ka mana ʻuhane, e pili ana i nā kuleana e hoʻoholo ai i nā pule a me nā kuʻuna. ʻOi aku ka maikaʻi, no ka mea ʻoi aku ka hakakā ʻana o ka ʻuhane o nā mea ʻelua, ua ʻōlelo ʻo Prof. Lapidoth e ʻae nā ʻaoʻao o ka hoʻopaʻapaʻa i kahi ʻano e pili ana i ka mana ʻuhane ma luna o ka mauna o ka luakini i ke Akua.[7] ʻO ka manaʻolana ʻo ia ka loaʻa ʻana o ka hoʻomana a me ke ea i loko o ia ʻano kūkulu, hiki i nā mea kūkākūkā ke loaʻa kahi noho no nā pilikia pili i ke kuleana, ka mana, a me nā pono. E like me kā Hassner i ʻōlelo ai, akā naʻe, ʻo ka mana o ke Akua ka manaʻo maoli i loko o kahi wahi kapu.[8], no ka laʻana, he aha nā hui e pule ai i hea a i hea. No laila, ʻaʻole lawa ka manaʻo.

ʻO ka makaʻu a me ka hoʻomāinoino i ka hoʻomana e hāʻawi i ka Impasse

ʻAʻole i hoʻokomo pono ka hapa nui o nā mea kūkākūkā a me nā mea uwao i ka ʻāpana ʻāina kapu o ka hakakā. Me he mea lā ua lawe lākou i nā haʻawina mai iā Hobbes, me ka manaʻo e pono i nā alakaʻi kālai'āina ke kūpono i ka mana a ka poʻe manaʻoʻiʻo e hāʻawi i ke Akua, a e hoʻohana ia mea e hoʻoikaika ai i ke kūpaʻa. Ua ʻike ʻia nā alakaʻi o ke Komohana Komohana e ka Huntingtonian modernity, me ka makaʻu i ka pono ʻole o ka hoʻomana. Manaʻo lākou e nānā i ka hoʻomana ma kekahi o nā ala maʻalahi ʻelua. He kūʻokoʻa paha ka hoʻomana, a no laila pono e noho kaʻawale mai ka kūkākūkā politika, a i ʻole i paʻa i ke ola o kēlā me kēia lā e hana ia ma ke ʻano he kuko noʻonoʻo e hoʻopau loa i nā kūkākūkā.[9] ʻOiaʻiʻo, ma nā hālāwai kūkā he nui,[10] Hoʻokani ka ʻIseraʻela a me Palestinians i kēia manaʻo, e hōʻike ana i ka inoa ʻana i kekahi ʻāpana o ka hakakā ma ke ʻano he hoʻomana hoʻomana e hōʻoiaʻiʻo i ka hiki ʻole o ka hoʻoholo ʻana.

Akā naʻe, ʻaʻole i hāʻule nā ​​hoʻāʻo e kūkākūkā i kahi kuʻikahi maluhia piha, me ka ʻole o ka manaʻo o ka poʻe hoʻomana a me ko lākou mau alakaʻi. Noho paʻakikī ka maluhia, paʻakikī ka ʻāina, a ke hoʻomau nei ka poʻe haipule hoʻomana extremist i ka hoʻoweliweli a hana i nā hana ʻino i ka hoʻāʻo e hoʻopaʻa i ka mana o ka SEJ no kā lākou hui.

ʻO ka manaʻoʻiʻo i ka hoʻomāinoino ʻana o Hobbes a me Huntington i kēia manawa e makapō i nā alakaʻi honua i ka pono e komo i ka poʻe haipule, e noʻonoʻo i ko lākou mau manaʻoʻiʻo, a e paʻi i nā mana politika o ko lākou mau alakaʻi hoʻomana. Akā ʻo Hobbes paha i kākoʻo i ka hoʻopili ʻana i nā alakaʻi hoʻomana i ka ʻimi ʻana i nā hoʻoholo no nā pilikia koʻikoʻi o ka SEJ. Ua ʻike ʻo ia inā ʻaʻole kōkua nā kāhuna pule, ʻaʻole e waiho ka poʻe manaʻoʻiʻo i nā ʻōlelo hoʻoholo e pili ana i nā hihia ʻāina kapu. Me ka ʻole o ke komo ʻana a me ke kōkua mai nā kākāʻōlelo, e hopohopo nui ka poʻe haipule i ka "makaʻu i ka mea ʻike ʻole" a me ka hopena i ka make ʻole i ke ola ma hope.[11]

Ma muli o ka manaʻo nui o ka hoʻomana ma ka Hikina Waena no ka wā e hiki mai ana, pono nā alakaʻi o ke ao nei e noʻonoʻo pehea e hoʻopili ai i nā alakaʻi hoʻomana a me nā poʻe manaʻoʻiʻo i ka ʻimi ʻana i nā pilikia e pili ana iā Ierusalema ma ke ʻano o ka hoʻoikaika ʻana no ka hoʻopau ʻana. -ʻaelike paio.

Eia nō naʻe, ʻaʻohe loiloi hakakā i mālama ʻia e kahi hui uʻi ʻoihana no ka ʻike ʻana i nā pilikia SEJ maoli a ʻike ʻole ʻia e pono ke kūkākūkā ʻia, a hoʻopili i nā alakaʻi hoʻomana e pono ke kōkua i ke kūkulu ʻana i nā hoʻonā a hana i ka pōʻaiapili no ka ʻae ʻia ʻana o kēlā mau haʻina. i ka poe paulele. Pono ka hoʻopaʻapaʻa hakakā ʻana o nā pilikia, ka ikaika, nā mea pili, nā hakakā manaʻoʻiʻo, a me nā koho o kēia manawa e pili ana i ka Sacred Esplanade o Ierusalema e pono ai e hana pēlā.

Hana mau nā ʻuwao pili aupuni i nā loiloi hakakā no ka hāʻawi ʻana i nā loiloi hohonu o nā hoʻopaʻapaʻa paʻakikī. Hoʻomākaukau ka ʻimi no nā kūkākūkā koʻikoʻi a kākoʻo i ke kaʻina hana kūkākūkā ma ka ʻike ʻana i nā koi kūpono o kēlā me kēia ʻaoʻao kūʻokoʻa i nā mea ʻē aʻe, a me ka wehewehe ʻana i kēlā mau koi me ka ʻole o ka hoʻokolokolo ʻana. ʻO nā nīnauele hohonu me nā mea kuleana koʻikoʻi e lawe mai i nā hiʻohiʻona nuanced i luna, a laila synthesized i kahi hōʻike e kōkua i ka hoʻonohonoho ʻana i ke kūlana holoʻokoʻa ma nā ʻōlelo i hiki ke hoʻomaopopo a hilinaʻi ʻia e nā ʻaoʻao āpau o ka hoʻopaʻapaʻa.

E ʻike ka loiloi SEJ i nā ʻaoʻao me nā koi i ka SEJ, e wehewehe i kā lākou moʻolelo pili SEJ, a me nā pilikia koʻikoʻi. ʻO nā nīnauele me nā alakaʻi kālai'āina a me nā hoʻomana, nā kāhuna pule, nā mea hoʻonaʻauao, a me nā mea pili i ka hoʻomana Iudaio, Muslim, a me Kalikiano, e hāʻawi mai i nā ʻike like ʻole o nā pilikia a me nā dynamics e pili ana me ka SEJ. E loiloi ana ka loiloi i nā pilikia i loko o ka pōʻaiapili o ka ʻokoʻa o ka manaʻoʻiʻo, akā ʻaʻole i nā hakakā theological ākea.

Hāʻawi ka SEJ i kahi manaʻo maoli no ka lawe ʻana i nā ʻokoʻa o ka manaʻoʻiʻo ma o nā pilikia e like me ka mana, ke aupuni, ka palekana, ke komo ʻana, ka pule, nā hoʻohui a me ka mālama ʻana i nā hale, a me nā hana archeological. ʻO ka hoʻonui ʻana i ka hoʻomaopopo ʻana i kēia mau pilikia hiki ke wehewehe i nā pilikia maoli i ka hoʻopaʻapaʻa a, malia paha, nā manawa e hoʻoholo ai.

ʻO ka hoʻomau ʻole ʻana e hoʻomaopopo i nā ʻāpana hoʻomana o ka hakakā a me kā lākou hopena i ka hakakā holoʻokoʻa o ka ʻIseraʻela-Palestinian e hopena wale i ka hoʻomau ʻole ʻana i ka maluhia, e like me ka mea i ʻike ʻia e ka hāʻule ʻana o ke kaʻina hana maluhia Kerry, a me ka maʻalahi hiki ke wānana, ka hopena o ka hana ʻino a me ka nui. destabilization i ukali mai.

Ke alakaʻi ʻana i ka loiloi kūʻē a nā Mediators

ʻO ka SEJ Conflict Assessment Group (SEJ CAG) e hoʻokomo i kahi hui kūkākūkā a me kahi ʻaha kūkā. E hui ʻia ka hui ʻuwao me nā ʻuwao ʻike me nā ʻano hoʻomana, politika, a me ka moʻomeheu like ʻole, e lawelawe ma ke ʻano he nīnauele a kōkua i nā ʻano hana like ʻole me ka ʻike ʻana i ka poʻe nīnauele, ka nānā ʻana i ka protocol ninaninau, ke kūkākūkā ʻana i nā ʻike mua, a me ke kākau ʻana a me ka nānā ʻana i nā kikoʻī ka hōʻike loiloi. E komo pū ka ʻaha kūkā i nā loea nui i ka hoʻomana, ka ʻepekema politika, ka hakakā Middle East, Ierusalema, a me ka SEJ. E kōkua lākou i nā hana a pau e like me ke aʻo ʻana i ka hui uʻi i ka nānā ʻana i nā hopena o nā nīnauele.

ʻO ka ʻimi noiʻi ʻana

E hoʻomaka ka loiloi me ka noiʻi hohonu e ʻike a wehe i nā hiʻohiʻona hiki ke pāʻani ma SEJ. ʻO ka noiʻi e loaʻa i ka ʻike hope no ka hui a me kahi hoʻomaka no ka ʻimi ʻana i nā poʻe hiki ke kōkua i ka ʻike ʻana i nā mea nīnauele mua.

Ka Ike ana i na Mea Ninau

E hui ana ka hui uwao me nā kānaka, i ʻike ʻia e ka SEJ CAG mai kāna noiʻi ʻana, e noi ʻia e ʻike i kahi papa inoa mua o nā mea nīnauele. Aia paha kēia i nā alakaʻi kūlana a me nā alakaʻi ʻike ʻole i loko o ka hoʻomana Muslim, Kalikiano a me ka Iudaio, nā mea hoʻonaʻauao, nā loea, nā loea, nā kālai'āina, nā diplomats, nā poʻe kamaʻāina, nā lālā ākea o ka lehulehu a me ka media. E noi ʻia kēlā me kēia kanaka nīnauele e ʻōlelo i nā poʻe ʻē aʻe. Ma kahi o 200 a 250 mau nīnauele e mālama ʻia.

Hoʻomākaukau ʻana i ke Kaʻina Kūkākūkā

Ma muli o ka noiʻi hope, ka ʻike loiloi i hala, a me nā ʻōlelo aʻoaʻo mai ka hui aʻoaʻo, e hoʻomākaukau ka SEJ CAG i kahi protocol ninaninau. E lilo ana ka protocol i wahi hoʻomaka a e hoʻomaʻemaʻe ʻia nā nīnau ma ke kaʻina o nā nīnauele no ka loaʻa pono ʻana o ka ʻike hohonu o ka poʻe nīnauele i nā pilikia a me nā dynamics SEJ. E kālele ana nā nīnau i ka moʻolelo o kēlā me kēia kanaka nīnauele, me ka manaʻo o ka SEJ, nā pilikia koʻikoʻi a me nā ʻāpana o nā ʻōlelo a kā lākou hui, nā manaʻo e pili ana i ka hoʻoholo ʻana i nā koi kuee o ka SEJ, a me nā manaʻo e pili ana i nā koi a nā poʻe ʻē aʻe.

Ke alakaʻi nei i nā nīnauele

E alakaʻi nā lālā o ka hui uʻi i nā nīnauele maka a he alo me nā poʻe ma ka honua holoʻokoʻa, no ka mea, ʻike ʻia nā pūʻulu o ka poʻe nīnauele ma nā wahi kikoʻī. E hoʻohana lākou i ka hālāwai kūkā wikiō inā ʻaʻole hiki ke hālāwai ninaninau he alo a he alo.

E hoʻohana nā lālā o ka hui ʻo Mediation i ka protocol interview i mākaukau ma ke ʻano he alakaʻi a paipai i ka mea nīnauele e hāʻawi i kāna moʻolelo a me kāna mau ʻike. E lilo nā nīnau ma ke ʻano he paipai e hōʻoia i ka loaʻa ʻana o ka poʻe nīnauele i ka hoʻomaopopo ʻana i ka mea a lākou i ʻike ai e nīnau ai. Eia kekahi, ma ka paipai ʻana i ka poʻe e haʻi i kā lākou mau moʻolelo, e aʻo nui ana ka hui uwao i nā mea a lākou i ʻike ʻole ai e nīnau. E ʻoi aku ka maʻalahi o nā nīnau i ke kaʻina hana ninaninau. E alakaʻi nā lālā o ka hui Mediation i nā nīnauele me ka hoʻopunipuni maikaʻi, ʻo ia hoʻi ka ʻae piha ʻana i nā mea a pau i ʻōlelo ʻia a me ka hoʻohewa ʻole ʻana. E loiloi ʻia ka ʻike i hāʻawi ʻia e pili ana i ka ʻike i hāʻawi ʻia ma waena o ka poʻe nīnauele i ka hoʻāʻo ʻana e ʻike i nā kumumanaʻo maʻamau a me nā hiʻohiʻona kūʻokoʻa a me nā manaʻo.

Ma ka hoʻohana ʻana i ka ʻike i hōʻiliʻili ʻia i ka wā o nā nīnauele, e kālele ana ka SEJ CAG i kēlā me kēia pilikia ʻike ʻia i loko o ka pōʻaiapili kaʻawale o nā ʻōlelo a me nā hiʻohiʻona o kēlā me kēia hoʻomana, a me ke ʻano o ka hopena o ia mau manaʻo e ke ola a me nā manaʻoʻiʻo o nā poʻe ʻē aʻe.

I loko o ka manawa ninaninau, e hui mau ana ka SEJ CAG e nānā i nā nīnau, nā pilikia, a me nā ʻano like ʻole. E nānā nā lālā i nā mea i ʻike ʻia, i ka wā e hoʻopuka ai ka hui uʻi i luna a nānā i nā pilikia o ka manaʻoʻiʻo i hūnā ʻia i kēia manawa ma hope o nā kūlana politika, a nāna i hoʻonohonoho i nā pilikia o ka SEJ ma ke ʻano he paio paʻa loa.

Hoʻomākaukau i ka hōʻike loiloi

Kakau ana i ka hoike

ʻO ka paʻakikī ma ke kākau ʻana i kahi hōʻike loiloi ʻo ia ka hoʻohui ʻana i ka nui o ka ʻike i loko o kahi hoʻonohonoho hoʻomaopopo a me ke kani ʻana o ka hakakā. Pono ia i ka ʻike i aʻo ʻia a hoʻomaʻemaʻe ʻia i ka paio, ka ikaika o ka mana, ka manaʻo kūkākūkā a me ka hoʻomaʻamaʻa ʻana, a me ka wehe a me ka ʻimi e hiki ai i nā mea uʻi ke aʻo e pili ana i nā ʻike honua ʻē aʻe a mālama i nā manaʻo like ʻole i ka manawa like.

Ke alakaʻi nei ka hui uʻi i nā nīnauele, e puka mai ana nā kumuhana i ka wā kūkākūkā o ka SEJ CAG. E hoʻāʻo ʻia kēia mau mea ma nā nīnauele ma hope, a ma muli o ka hopena, hoʻomaʻemaʻe ʻia. E nānā ka ʻaha kūkā aʻoaʻo i nā kumumanaʻo kikoʻī e pili ana i nā memo nīnauele pū kekahi, i mea e hoʻopaʻa pono ʻia nā kumuhana āpau.

Ka wehewehe ana i ka hoike

Aia i loko o ka hōʻike nā mea e like me: kahi hoʻolauna; he hiʻohiʻona o ka hakakā; he kūkākūkā e pili ana i ka dynamics overriding; he papa inoa a me ka wehewehe ʻana o nā mea makemake nui; he wehewehe no ka moʻolelo SEJ e pili ana i ka manaʻoʻiʻo o kēlā me kēia ʻaoʻao, dynamics, manaʻo, a me nā ʻōlelo hoʻohiki; nā hopohopo, manaʻolana, a me nā manaʻo o kēlā me kēia ʻaoʻao e hiki mai ana o ka SEJ; he hōʻuluʻulu o nā pilikia a pau; a me nā nānā a me nā ʻōlelo paipai e pili ana i nā ʻike mai ka loiloi. ʻO ka pahuhopu, ʻo ia ka hoʻomākaukau ʻana i nā moʻolelo manaʻoʻiʻo e pili ana i nā pilikia SEJ no kēlā me kēia hoʻomana e pili ana i ka poʻe pili, a hāʻawi i nā mea hoʻopuka i nā manaʻo koʻikoʻi o nā manaʻoʻiʻo, nā manaʻo, a me nā ʻāpana o nā hui manaʻoʻiʻo.

Ka Loiloi ana o ka Aha Kuhina

E nānā ka ʻaha kūkā i nā kikoʻī he nui o ka hōʻike. E noi ʻia nā lālā kūikawā e hāʻawi i kahi loiloi hohonu a me nā manaʻo i nā ʻāpana o ka hōʻike e pili pono ana i kā lākou ʻoihana. Ma hope o ka loaʻa ʻana o kēia mau manaʻo, e hahai ka mea kākau moʻolelo loiloi alakaʻi iā lākou, e like me ka mea e pono ai, e hōʻoia i ka maopopo pono o nā hoʻoponopono i manaʻo ʻia a hoʻoponopono hou i ka hōʻike kikoʻī e pili ana i kēlā mau manaʻo.

Nānā Ninau

Ma hope o ka hoʻohui ʻia ʻana o nā ʻōlelo a ka ʻaha kūkā i loko o ka hōʻike kikoʻī, e hoʻouna ʻia nā ʻāpana kūpono o ka hōʻike kikoʻī i kēlā me kēia mea nīnauele no ka loiloi. E hoʻihoʻi ʻia kā lākou manaʻo, hoʻoponopono, a me ka wehewehe ʻana i ka hui hui. E hoʻoponopono hou nā lālā o ka hui i kēlā me kēia ʻāpana a hahai pū me nā mea nīnauele ma ke kelepona a i ʻole ka hālāwai wikiō, inā pono.

Hōʻike hoʻoholo hoʻopaʻapaʻa hope

Ma hope o ka loiloi hope ʻana e ka ʻaha kūkā a me ka hui uwao, e hoʻopau ʻia ka hōʻike loiloi hakakā.

Panina

Inā ʻaʻole i hoʻopau ka hoʻomana o kēia manawa, inā hoʻomau nā kānaka i ka "makaʻu i ka mea ʻike ʻole ʻia," inā he alakaʻi kālai'āina nā alakaʻi hoʻomana, a inā hoʻohana ka poʻe kālai'āina i ka hoʻomana no ke kumu politika, a laila pono ka loiloi hakakā o ka Sacred Esplanade o Ierusalema. He hana kūpono ia i ke kūkākūkā maluhia kūleʻa, ʻoiai e hoʻohenehene ʻia nā pilikia politika a me nā makemake i waena o nā manaʻoʻiʻo a me nā hana hoʻomana. ʻO ka hope, hiki ke alakaʻi i nā manaʻo i manaʻo ʻole ʻia ma mua a me nā hoʻonā i ka hakakā.

E hoʻomaopopo '

[1] Grabar, Oleg a me Benjamin Z. Kedar. Hui ka lani a me ka honua: ka Esplanade Hemolele o Ierusalema, (Yad Ben-Zvi Press, University of Texas Press, 2009), 2.

[2] Ron Hassner, Kaua ma ke kahua kapu, (Ithaca: Cornell University Press, 2009), 70-71.

[3] Ross, Dennis. Ka Maluhia Nalo. (New York: Farrar, Straus a me Giroux, 2004).

[4] Menahem Klein, ʻO ka pilikia o Ierusalema: ka hakakā no ke kūlana mau, (Gainesville: Ke Kulanui o Florida Press, 2003), 80.

[5] Curtius, Mary. “He Wahi Hemolele Mawaena o na Keakea i ka Maluhia o Mideast; Hoʻomana: ʻO ka nui o ka paio ʻIseraʻela-Palestinian e iho mai ana i kahi pūhui 36 ʻeka i Ierusalema," (Los Angeles Times, September 5, 2000), A1.

[6] Lahoud, Lamia. "Mubarak: ʻO ka hoʻopaʻapaʻa o Ierusalema ʻo ia hoʻi ka hana ʻino," (ʻO Ierusalema Post, ʻAukake 13, 2000), 2.

[7] "Nā Kūkākūkā me ka Moʻolelo: Ron E. Hassner," (Kalepa: Institute of International Studies, University of California Berkeley Events, February 15, 2011), https://www.youtube.com/watch?v=cIb9iJf6DA8.

[8] Hassner, Kaua ma ke kahua kapu, 86 – 87.

[9] Ibid, XX.

[10]"ʻO ka hoʻomana a me ka hakakā ʻo Israel-Palestinian," (Woodrow Wilson International Center for Scholars, Sept 28, 2013),, http://www.wilsoncenter.org/event/religion-and-the-israel-palestinian-conflict. ʻO nā kuʻi.

[11] Negretto, Gabriel L. ʻO Leviatana ʻo Hobbes. Ka mana hiki ole o ke Akua make, Analisi e diritto 2001, (Torino: 2002), http://www.giuri.unige.it/intro/dipist/digita/filo/testi/analisi_2001/8negretto.pdf.

[12] Sher, Gilad. Ma waho aʻe o ka hiki ʻana: ʻO nā kūkākūkā maluhia ʻo Israel-Palestinian: 1999-2001, (Tel Aviv: Miskal–Yedioth Books and Chemed Books, 2001), 209.

[13] Hassner, Kaua ma ke kahua kapu.

Ua hōʻike ʻia kēia pepa ma ka International Center for Ethno-Religious Mediation's 1st Annual International Conference on Ethnic and Religious Conflict Resolution and Peacebuilding i mālama ʻia ma New York City, USA, ma ʻOkakopa 1, 2014.

Title: "ʻO ka pono o kahi loiloi hakakā e pili ana i ka Esplanade Hemolele o Ierusalema"

Mea Hōʻike: ʻO Susan L. Podziba, Luna Hoʻoponopono, Hoʻokumu a me ke Poʻo o Podziba Policy Mediation, Brookline, Massachusetts.

Moderator: ʻO Elayne E. Greenberg, Ph.D., Polofesa o ka Hoʻomaʻamaʻa Kānāwai, Kokua Dean o nā Polokalamu Hoʻoholo Hoʻopaʻapaʻa, a me ka Luna Hoʻokele, Hugh L. Carey Center no ka hoʻoholo hoʻopaʻapaʻa, St. John's University School of Law, New York.

Share

nā Articles

Nā hoʻomana ma Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

ʻO ka hoʻomana kekahi o nā hanana socioeconomic me nā hopena hiki ʻole ke hōʻole ʻia i ke kanaka ma nā wahi āpau o ka honua. Ma ke ʻano he mea laʻa, ʻaʻole koʻikoʻi ka hoʻomana i ka hoʻomaopopo ʻana i ke ola ʻana o kekahi poʻe ʻōiwi akā loaʻa nō hoʻi i nā kulekele pili i nā ʻano o ka lāhui a me ka ulu ʻana. Nui nā hōʻike mōʻaukala a me ka lāhui e pili ana i nā hōʻike like ʻole a me nā nomenclatures o ke ʻano o ka hoʻomana. ʻO ka lāhui Igbo ma Southern Nigeria, ma nā ʻaoʻao ʻelua o ka muliwai ʻo Niger, ʻo ia kekahi o nā hui moʻomeheu ʻeleʻele nui loa ma ʻApelika, me ka manaʻo hoʻomana maopopo ʻole e pili ana i ka hoʻomohala hoʻomau a me ka launa pū ʻana ma waena o kona mau palena kuʻuna. Akā ke loli mau nei ka ʻāina hoʻomana o Igboland. A hiki i ka makahiki 1840, he ʻōiwi a kuʻuna paha ka hoʻomana nui o ka Igbo. Ma lalo o ʻelua mau makahiki ma hope mai, i ka wā i hoʻomaka ai ka hana mikionali Kalikiano ma ia wahi, ua hoʻokuʻu ʻia kahi pūʻali koa hou e hoʻoponopono hou i ka ʻāina hoʻomana ʻōiwi o ia wahi. Ua ulu aʻe ka hoʻomana Karistiano i ka mana o ka hope. Ma mua o ka makahiki haneli o ka hoʻomana Karistiano ma Igboland, ua kū mai ʻo Islam a me nā manaʻo hegemonic ʻē aʻe e hoʻokūkū kūʻē i nā hoʻomana Igbo a me ka hoʻomana Karistiano. Hoʻopili kēia pepa i ka ʻokoʻa hoʻomana a me kona pili pono i ka hoʻomohala ʻoluʻolu ma Igboland. Lawe ʻo ia i kāna ʻikepili mai nā hana i paʻi ʻia, nā nīnauele, a me nā mea waiwai. Ke hoʻopaʻapaʻa nei ʻo ia i ka puka ʻana mai o nā hoʻomana hou, e hoʻomau ka ʻano hoʻomana hoʻomana Igbo i ka hoʻololi a/a i ʻole ke hoʻololi ʻana, no ka hoʻohui ʻana a i ʻole ka hoʻokalakupua i waena o nā hoʻomana e kū nei a me nā hoʻomana e kū nei, no ke ola ʻana o ka Igbo.

Share

Hiki i nā ʻoiaʻiʻo he nui i ka manawa hoʻokahi? Eia ke ʻano o ka hoʻopaʻapaʻa ʻana i loko o ka Hale o nā Lunamakaʻāinana e wehe i ke ala no nā kūkākūkā paʻakikī akā koʻikoʻi e pili ana i ka ʻIseraʻela-Palestinian Conflict mai nā ʻano like ʻole.

Hoʻopili kēia blog i ka hakakā ʻIseraʻela-Palestinian me ka ʻae ʻana i nā manaʻo like ʻole. Hoʻomaka ia me ka nānā ʻana i ka hoʻopaʻapaʻa ʻana o ka Lunamakaʻāinana Rashida Tlaib, a laila noʻonoʻo i ka ulu ʻana o nā kamaʻilio ma waena o nā kaiāulu like ʻole - ma ka ʻāina, ka ʻāina, a me ka honua - e hōʻike ana i ka māhele e kū nei a puni. He paʻakikī loa ke kūlana, e pili ana i nā pilikia he nui e like me ka paio ma waena o nā manaʻo like ʻole a me nā lāhui, ka mālama pono ʻole ʻana o nā Lunamakaʻāinana o ka Hale i ke kaʻina hoʻopaʻi a ke Keʻena, a me kahi hakakā nui o nā hanauna. ʻO ka paʻakikī o ka hoʻopaʻapaʻa ʻana a Tlaib a me ka hopena seismic i loaʻa iā ia ma luna o nā mea he nui e ʻoi aku ka koʻikoʻi o ka nānā ʻana i nā hanana e hana nei ma waena o ʻIseraʻela a me Palesetina. Me he mea lā ua loaʻa nā pane kūpono i kēlā me kēia kanaka, akā ʻaʻole hiki i kekahi ke ʻae. No ke aha ia mea?

Share

ʻO ka hoʻohuli ʻana i ka Islam a me ka Lahui Lahui ma Malaysia

He ʻāpana kēia pepa o kahi papahana noiʻi nui e kālele ana i ka piʻi ʻana o ka lāhui Malay a me ke kūlana kiʻekiʻe ma Malaysia. ʻOiai hiki ke hoʻohālikelike ʻia ka piʻi ʻana o ka lāhui Malay ma muli o nā kumu like ʻole, e pili pono ana kēia pepa i ke kānāwai hoʻohuli Islam ma Malaysia a inā paha ua hoʻoikaika ia i ka manaʻo o ka lāhui Malay. ʻO Malaysia kahi ʻāina lehulehu a lehulehu hoʻomana i loaʻa i kona kūʻokoʻa i ka makahiki 1957 mai ka Pelekane. ʻO ka poʻe Malay ka lāhui nui loa i manaʻo mau i ka hoʻomana Islam ma ke ʻano he ʻāpana o ko lākou ʻano e hoʻokaʻawale iā lākou mai nā lāhui ʻē aʻe i lawe ʻia mai i loko o ka ʻāina i ka wā o ka noho aliʻi ʻana o Pelekane. ʻOiai ʻo Islam ka hoʻomana kūhelu, ua ʻae ke Kumukānāwai i nā hoʻomana ʻē aʻe e hoʻomaʻamaʻa maluhia ʻia e ka poʻe Malaysian non-Malay, ʻo ia hoʻi ka lāhui Kina a me India. Eia nō naʻe, ʻo ke kānāwai Islam e hoʻoponopono ana i ka male Muslim ma Malaysia ua kauoha i ka poʻe non-Muslim e hoʻohuli i ka Islam inā makemake lākou e mare i ka Muslim. Ma kēia pepa, ke hoʻopaʻapaʻa nei au ua hoʻohana ʻia ke kānāwai hoʻohuli Islam i mea hana e hoʻoikaika ai i ka manaʻo o ka lāhui Malay ma Malaysia. Ua hōʻiliʻili ʻia nā ʻikepili mua ma muli o nā nīnauele me nā Mahometa Malay i mare ʻia me ka poʻe ʻole. Ua hōʻike nā hopena i ka manaʻo o ka hapa nui o ka poʻe nīnauele Malay i ka hoʻohuli ʻana i Islam ma ke ʻano he koi e like me ke koi ʻana e ka hoʻomana Islam a me ke kānāwai mokuʻāina. Eia kekahi, ʻaʻole lākou i ʻike i ke kumu e kūʻē ʻole ai ka poʻe ʻole i ka hoʻohuli ʻana i Islam, ʻoiai ma ka male ʻana, e manaʻo ʻia nā keiki he Malay e like me ke Kumukānāwai, e hele pū ana me ke kūlana a me nā pono. Ua hoʻokumu ʻia nā manaʻo o ka poʻe ʻaʻole i hoʻohuli i ka Islam ma luna o nā nīnauele lua i alakaʻi ʻia e nā haumāna ʻē aʻe. Ma muli o ka pili ʻana o ka Muslim me ka Malay, nui ka poʻe ʻaʻole i hoʻohuli ʻia e manaʻo i ka hao ʻia o ko lākou manaʻo hoʻomana a me ka lāhui, a ua manaʻo ʻia e ʻapo i ka moʻomeheu lāhui Malay. ʻOiai paʻakikī paha ka hoʻololi ʻana i ke kānāwai hoʻololi, ʻo ka wehe ʻana i nā kamaʻilio hui like ʻole ma nā kula a ma nā ʻāpana aupuni paha ka hana mua e hoʻoponopono ai i kēia pilikia.

Share