Pozdravne riječi na godišnjoj međunarodnoj konferenciji o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira 2014.

Dobro jutro svima!

U ime Upravnog odbora ICERM-a, sponzora, osoblja, volontera i partnera, iskrena mi je čast i velika privilegija poželjeti vam dobrodošlicu na Prvu godišnju međunarodnu konferenciju o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira.

Želim vam svima zahvaliti što ste odvojili vrijeme od svog pretrpanog rasporeda (ili života u mirovini) da nam se pridružite ovom prilikom. Tako je divno vidjeti i biti u društvu toliko renomiranih znanstvenika, praktičara rješavanja sukoba, kreatora politika, vođa i studenata iz mnogih zemalja diljem svijeta. Napominjem da bi mnogi ljudi danas rado bili ovdje, ali iz nekih razloga nisu mogli doći. Neki od njih gledaju događaj na internetu dok razgovaramo. Dakle, dopustite mi da poželim dobrodošlicu našoj online zajednici na ovu konferenciju.

Ovom međunarodnom konferencijom želimo poslati poruku nade svijetu, posebno mladima i djeci koji su frustrirani zbog čestih, neprestanih i nasilnih etničkih i vjerskih sukoba s kojima se trenutno suočavamo.

21. stoljeće nastavlja doživljavati valove etničkog i vjerskog nasilja što ga čini jednom od najrazornijih prijetnji miru, političkoj stabilizaciji, gospodarskom rastu i sigurnosti u našem svijetu. Ovi su sukobi ubili i osakatili desetke tisuća i raselili stotine tisuća, posijavši sjeme za još veće nasilje u budućnosti.

Za našu prvu godišnju međunarodnu konferenciju odabrali smo temu: “Prednosti etničkog i vjerskog identiteta u posredovanju u sukobima i izgradnji mira.” Prečesto se razlike u etničkoj pripadnosti i vjerskim tradicijama smatraju nedostatkom mirovnog procesa. Vrijeme je da preokrenemo ove pretpostavke i ponovno otkrijemo prednosti koje te razlike nude. Naša je tvrdnja da društva sastavljena od spoja etničkih skupina i vjerskih tradicija nude uglavnom neistražena dobra kreatorima politike, donatorskim i humanitarnim agencijama te posrednicima koji im pomažu.

Ova konferencija stoga ima za cilj uvesti pozitivan pogled na etničke i vjerske skupine i njihovu ulogu u rješavanju sukoba i izgradnji mira. Radovi za prezentaciju na ovoj konferenciji i publikacija nakon toga podržat će pomak s fokusa na etničke i vjerske razlike i njihove nedostatke, na pronalaženje i korištenje zajedničkih karakteristika i prednosti kulturno raznolikog stanovništva. Cilj je pomoći jedni drugima otkriti i maksimalno iskoristiti ono što ove populacije imaju za ponuditi u smislu ublažavanja sukoba, unaprjeđenja mira i jačanja gospodarstava za boljitak svih.

Svrha ove konferencije je pomoći nam da upoznamo jedni druge i vidimo naše veze i sličnosti na način koji dosad nije bio dostupan; potaknuti nova razmišljanja, potaknuti ideje, istraživanje i dijalog te podijeliti empirijska izvješća, koja će uvesti i poduprijeti dokaze o brojnim prednostima koje multietničko i viševjersko stanovništvo nudi za olakšavanje mira i unapređenje društvenog, ekonomskog blagostanja.

Za vas smo pripremili uzbudljiv program; program koji uključuje uvodni govor, uvide stručnjaka i panel rasprave. Uvjereni smo da ćemo kroz ove aktivnosti steći nove teorijske i praktične alate i vještine koje će pomoći u sprječavanju i rješavanju etničkih i vjerskih sukoba u našem svijetu.

ICERM stavlja snažan naglasak na otvorene razgovore u duhu davanja i uzimanja, reciprociteta, međusobnog povjerenja i dobre volje. Vjerujemo da se sporna pitanja moraju rješavati privatno i tiho, a komplicirani problemi ne mogu se riješiti jednostavnim održavanjem nasilnih demonstracija, državnih udara, ratova, bombaških napada, ubojstava, terorističkih napada i masakra ili naslovima u tisku. Kao što je Donald Horowitz rekao u svojoj knjizi, Etničke grupe u sukobu, “Samo kroz međusobni razgovor i dobru volju moguće je postići prijateljsko rješenje.”

Sa svom poniznošću želim dodati da je ono što je 2012. godine započelo kao skromni projekt koji je imao za cilj predložiti alternativne metode prevencije, rješavanja i edukacije ljudi o međunacionalnim i međureligijskim sukobima, danas postalo živahna neprofitna organizacija i međunarodni pokret. , onaj koji utjelovljuje duh zajednice i mrežu graditelja mostova iz mnogih zemalja diljem svijeta. Čast nam je što u našoj sredini imamo neke od naših graditelja mostova. Neki od njih doputovali su iz svojih zemalja kako bi prisustvovali ovoj konferenciji u New Yorku. Neumorno su radili kako bi ovaj događaj bio moguć.

Želim iskoristiti ovu priliku da zahvalim našim članovima Upravnog odbora, posebno predsjednici Upravnog odbora, dr. Dianni Wuagneux. Od 2012. dr. Dianna i ja uz pomoć naših članova Upravnog odbora radili smo dan i noć kako bismo ICERM učinili funkcionalnom organizacijom. Nažalost, dr. Dianna Wuagneux danas nije fizički prisutna s nama zbog nekih hitnih potreba koje su se iznenada pojavile. Želim pročitati dio poruke koju sam od nje dobio prije nekoliko sati:

"Zdravo moj dragi prijatelju,

Zaslužili ste tako veliku vjeru i divljenje od mene da ne sumnjam da će sve u što ste se uključili ovih dana biti značajan uspjeh.

Bit ću s vama i ostalim našim članovima u duhu dok sam odsutan i veselit ću se čuti o svakom trenutku dok se konferencija okuplja i slavi ono što je moguće kada su ljudi voljni usmjeriti svoju brigu i pozornost na najvažnije od svih ciljeva, mir.

Srce me boli pri pomisli da nisam tu da pružim ruku pomoći i riječi ohrabrenja za ovaj događaj, ali moram vjerovati da se najveće dobro odvija kako treba.” To je rekla dr. Dianna Wuagneux, predsjednica odbora.

Na poseban način želim javno odati priznanje podršci koju smo dobili od važne osobe u mom životu. Bez strpljenja ove osobe, velikodušne financijske potpore, ohrabrenja, tehničke i stručne pomoći te predanosti njegovanju kulture mira, ova organizacija ne bi postojala. Pridružite mi se da zahvalim mojoj prekrasnoj ženi, Diomarisu Gonzalezu. Diomaris je najjači stup koji ICERM ima. Kako se dan konferencije bližio, uzela je dva dana odmora od svog važnog posla kako bi se pobrinula da ova konferencija bude uspješna. Neću također zaboraviti odati priznanje svojoj svekrvi, Diomares Gonzalez, koja je ovdje s nama.

I konačno, oduševljeni smo što imamo s nama nekoga tko bolje od većine nas razumije pitanja o kojima želimo raspravljati na ovoj konferenciji. Ona je vjerska vođa, autorica, aktivistica, analitičarka, profesionalna govornica i karijerna diplomatkinja. Ona je bivša veleposlanica za međunarodne vjerske slobode u Sjedinjenim Američkim Državama. Tijekom protekle četiri i pol godine, 2 godine priprema i jednoglasnog potvrdnog saslušanja američkog Senata, te 2 i pol godine na dužnosti, imala je privilegiju i čast služiti prvom Afroameričkom predsjedniku Sjedinjenih Država.

Imenovana od strane predsjednika Baracka Obame kao veleposlanika Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode, bila je glavna savjetnica i predsjednika Sjedinjenih Država i državnog tajnika za vjerske slobode na globalnoj razini. Bila je prva Afroamerikanka i prva žena na toj poziciji. Bila je treća veleposlanica za opće dužnosti od njezina osnivanja i predstavljala je Sjedinjene Države u više od 3 zemalja i više od 25 diplomatskih angažmana, integrirajući vjersku slobodu u vanjsku politiku SAD-a i prioritete nacionalne sigurnosti

Međunarodna influencerica i strateginja uspjeha, poznata po svojoj nadarenosti za izgradnju mostova i osebujnoj diplomaciji s dostojanstvom, upravo je imenovana DISTINGUISHING VISITING FELLOW na Katoličkom sveučilištu Amerike za 2014. te je pozvana da bude suradnik na Sveučilištu Oxford u Londonu.

ESSENCE Magazine proglasio ju je jednom od TOP 40 Power žena, zajedno s prvom damom Michelle Obama (2011.), a MOVES Magazine ju je nedavno proglasio jednom od TOP POWER MOVES žena za 2013. na Red Carpet Gala svečanosti u New Yorku.

Dobitnica je nekoliko nagrada, uključujući nagradu Woman of Concience Award od UN-a, nagradu Martin Luther King Jr., nagradu Visionary Leader's Award, nagradu za mir Judith Hollister i Hellenic Award for Public Service, a također je autor deset knjige, od kojih su tri bestseleri, uključujući “Previše blagoslovljena da bi bila pod stresom: Mudre riječi za žene u pokretu (Thomas Nelson).

Što se tiče počasti i vrhunaca njezina života, ona navodi: "Ja sam vjerski poduzetnik, povezujem poslovne, vjerske i političke vođe diljem svijeta."

Danas je ovdje kako bi s nama podijelila svoja iskustva u povezivanju etničkih i vjerskih skupina u zemljama diljem svijeta i pomogla nam razumjeti Prednosti etničkog i vjerskog identiteta u posredovanju u sukobima i izgradnji mira.

Dame i gospodo, pridružite mi se da poželim dobrodošlicu glavnom govorniku naše Prve godišnje međunarodne konferencije o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira, veleposlanici Suzan Johnson Cook.

Ovaj govor je održan na 1. godišnjoj međunarodnoj konferenciji Međunarodnog centra za etno-religijsko posredovanje o rješavanju etničkih i vjerskih sukoba i izgradnji mira održanoj u New Yorku, SAD, 1. listopada 2014. Tema konferencije bila je: “Prednosti Etnički i vjerski identitet u posredovanju u sukobima i izgradnji mira.”

Pozdravne riječi:

Basil Ugorji, osnivač i izvršni direktor, Međunarodni centar za etno-religijsko posredovanje, New York.

Glavni govornik:

Veleposlanica Suzan Johnson Cook, treća veleposlanica za međunarodne vjerske slobode za Sjedinjene Američke Države.

Jutarnji moderator:

Francisco Pucciarello.

Podijeli

Vezani članci

Religije u Igbolandu: raznolikost, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činila svetom, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo koje autohtone populacije, već ima i politički značaj u međuetničkim i razvojnim kontekstima. Povijesnih i etnografskih dokaza o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije ima napretek. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih skupina u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar tradicionalnih granica. Ali vjerski krajolik Igbolanda neprestano se mijenja. Do 1840. dominantna religija Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dva desetljeća kasnije, kada je na tom području započela kršćanska misionarska aktivnost, pokrenuta je nova sila koja će naposljetku rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik tog područja. Kršćanstvo je postalo patuljasto nadmoć potonjeg. Prije stote obljetnice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere pojavile su se kako bi se natjecale protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njenu funkcionalnu važnost za skladan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi da će se, kako se pojavljuju nove religije, religijski krajolik Igboa nastaviti diverzificirati i/ili prilagođavati, bilo radi inkluzivnosti ili ekskluzivnosti među postojećim i religijama u nastajanju, radi opstanka Igboa.

Podijeli

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj je rad dio većeg istraživačkog projekta koji se usredotočuje na uspon etničkog malajskog nacionalizma i nadmoći u Maleziji. Dok se uspon etničkog malajskog nacionalizma može pripisati raznim čimbenicima, ovaj se rad posebno usredotočuje na zakon o prelasku na islam u Maleziji i je li on ojačao osjećaj etničke malajske nadmoći ili nije. Malezija je multietnička i multireligijska država koja je 1957. godine stekla neovisnost od Britanaca. Malajci kao najveća etnička skupina oduvijek su smatrali islamsku religiju sastavnim dijelom svog identiteta što ih odvaja od drugih etničkih skupina koje su dovedene u zemlju tijekom britanske kolonijalne vladavine. Iako je islam službena religija, Ustav dopušta da druge vjere mirno ispovijedaju Malezijcima koji nisu Malajci, naime etničkim Kinezima i Indijcima. Međutim, islamski zakon koji regulira muslimanske brakove u Maleziji nalaže da se nemuslimani moraju obratiti na islam ako se žele vjenčati s muslimanima. U ovom radu tvrdim da je zakon o prelasku na islam korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na temelju intervjua s malajskim muslimanima koji su u braku s ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malejci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malajcima prema Ustavu, koji također uključuje status i privilegije. Stavovi ne-Malejaca koji su prešli na islam temeljeni su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi znanstvenici. Budući da je biti musliman povezan s biti Malajcem, mnogi ne-Malajci koji su se obratili osjećaju se lišenim osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o pretvorbi mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama i javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Podijeli