Muslimansko-budistički brak u Ladakhu

Što se dogodilo? Povijesna pozadina sukoba

Gospođa Stanzin Saldon (sada Shifah Agha) je budistica iz Leha, Ladakh, grada koji je pretežno budistički. G. Murtaza Agha je musliman iz Kargila, Ladakh, grada koji je pretežno šiitski muslimanski.

Shifah i Murtaza upoznali su se 2010. u kampu u Kargilu. Upoznao ih je Murtazin brat. Komunicirali su godinama, a Shifahovo zanimanje za islam počelo je rasti. Godine 2015. Shifah je doživio prometnu nesreću. Shvatila je da je zaljubljena u Murtazu i zaprosila ga je.

U travnju 2016. Shifah je službeno prešao na islam i uzeo ime "Shifah" (promijenjeno iz budističkog "Stanzin"). U lipnju/srpnju 2016. zamolili su Murtazinog ujaka da za njih tajno obavi ceremoniju vjenčanja. Jeste, a Murtazina obitelj je na kraju saznala. Bili su nezadovoljni, ali su je nakon susreta sa Shifah prihvatili u obitelj.

Vijest o braku ubrzo se proširila do Shifahine budističke obitelji u Lehu, a oni su bili izuzetno ljuti zbog braka, kao i zbog činjenice da se udala za (muslimana) muškarca bez njihovog pristanka. Posjetila ih je u prosincu 2016., a susret je postao emotivan i nasilan. Shifahina obitelj odvela ju je budističkim svećenicima kako bi se predomislila i željeli su da se brak poništi. U prošlosti su neki muslimansko-budistički brakovi u regiji bili poništeni zbog dugotrajnog sporazuma između zajednica da se ne vjenčaju.

Par je u srpnju 2017. odlučio svoj brak registrirati na sudu kako se ne bi mogao poništiti. Shifah je to rekla svojoj obitelji u rujnu 2017. Oni su odgovorili odlaskom na policiju. Nadalje, Ladakh budistička udruga (LBA) izdala je ultimatum Kargilu u kojem dominiraju muslimani, moleći ih da vrate Shifah u Leh. U rujnu 2017. par je imao muslimansko vjenčanje u Kargilu, a Murtazina obitelj je bila prisutna. Nitko od Shifahove obitelji nije bio prisutan.

LBA je sada odlučila obratiti se indijskom premijeru Narendri Modiju kako bi zatražila od vlade da se pozabavi onim što smatraju rastućim problemom u Ladakhu: budističke žene koje su prijevarom navedene da pređu na islam putem braka. Smatraju da je državna vlada Jammua i Kashmira kontinuirano ignorirala ovaj problem, te da na taj način vlada pokušava osloboditi ovo područje od budista.

Priče jednih drugih – kako svaka osoba shvaća situaciju i zašto

Partija 1: Shifah i Murtaza

Njihova priča – Zaljubljeni smo i trebali bismo slobodno stupiti u brak bez problema.

Položaj: Nećemo se razvesti i Shifah se neće vratiti na budizam, niti se vratiti u Leh.

Interesi:

Sigurnost/Zaštita: Ja (Shifah) se osjećam sigurno i utješena od strane Murtazine obitelji. Osjećao sam se ugroženo od vlastite obitelji kad sam dolazio u posjet, a uplašio sam se kad ste me odveli budističkom svećeniku. Uzbuna oko našeg braka otežava miran život, a novinari i javnost uvijek nas maltretiraju. Izbilo je nasilje između budista i muslimana kao rezultat našeg braka i postoji opći osjećaj opasnosti. Moram osjećati da je ovo nasilje i napetost gotova.

Fiziološki: Kao bračni par, zajedno smo izgradili dom i oslanjamo se jedno na drugo za naše fiziološke potrebe: stanovanje, prihode itd. Znamo da bi nas Murtazina obitelj podržala ako se nešto loše dogodi, i želimo da se tako i nastavi.

Pripadnost: Ja (Shifah) se osjećam prihvaćenim od strane muslimanske zajednice i Murtazine obitelji. Osjećam se odbačeno od strane budističke zajednice i vlastite obitelji, jer su tako loše reagirali na ovaj brak i nisu došli na moje vjenčanje. Moram se osjećati kao da me još uvijek voli moja obitelj i budistička zajednica u Lehu.

Samopoštovanje/poštovanje: Odrasli smo i slobodni smo donositi vlastite odluke. Trebali biste nam vjerovati da ćemo donositi odluke koje su ispravne za nas. Muslimani i budisti bi se trebali moći osloniti jedni na druge i podržavati jedni druge. Moramo osjećati da se naša odluka o braku poštuje, kao i da se naša ljubav također poštuje. Ja (Shifah) također trebam osjećati da je moja odluka da pređem na islam bila dobro promišljena i da je bila moja vlastita odluka, a ne da sam bio prisiljen na to.

Poslovni rast/profit/samoostvarenje: Nadamo se da naš brak može stvoriti most između muslimanskih i budističkih obitelji i pomoći u povezivanju naša dva grada.

Partija 2: Shifahova budistička obitelj

Njihova priča – Vaš brak je uvreda našoj vjeri, tradiciji i obitelji. Treba ga poništiti.

Položaj: Trebali biste ostaviti jedno drugo, a Shifah bi se trebao vratiti u Leh i vratiti se budizmu. Bila je prevarena u ovo.

Interesi:

Sigurnost/Zaštita: Osjećamo se ugroženo od muslimana kada smo u Kargilu i želimo da muslimani napuste naš grad (Leh). Zbog vašeg braka izbilo je nasilje, a poništenje bi smirilo ljude. Moramo znati da će se ova napetost riješiti.

Fiziološki: Naša dužnost kao vaše obitelji je da vas opskrbimo (Šifa), a vi ste nas prekorili što niste tražili našu dozvolu za ovaj brak. Moramo osjećati da priznajete našu ulogu vaših roditelja i da cijenimo sve što smo vam dali.

Pripadnost: Budistička zajednica mora ostati zajedno, a ona je pukla. Sramotno nam je vidjeti naše susjede da znaju da si napustio našu vjeru i zajednicu. Moramo osjećati da nas budistička zajednica prihvaća i želimo da znaju da smo odgojili dobru budističku kćer.

Samopoštovanje/poštovanje: Kao naša kći, trebala si tražiti naše dopuštenje da se udaš. Mi smo vam prenijeli našu vjeru i tradiciju, ali vi ste to odbacili prelaskom na islam i izbacivši nas iz svog života. Omalovažavali ste nas i moramo osjetiti da to razumijete i da vam je žao što ste to učinili.

Poslovni rast/profit/samoostvarenje: Muslimani postaju sve moćniji na našim prostorima, a budisti se moraju držati zajedno iz političkih i ekonomskih razloga. Ne možemo imati frakcije ili neslaganje. Vaš brak i obraćenje daju veću izjavu o tome kako se u našoj regiji tretiraju budisti. Druge budistkinje su prevarom natjerane da se udaju za muslimane, a naše su žene potkradene. Naša religija izumire. Moramo znati da se to više neće dogoditi i da će naša budistička zajednica ostati jaka.

Projekt mirenja: studiju slučaja mirenja razvio Hayley Rose Glaholt, 2017

Podijeli

Vezani članci

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj je rad dio većeg istraživačkog projekta koji se usredotočuje na uspon etničkog malajskog nacionalizma i nadmoći u Maleziji. Dok se uspon etničkog malajskog nacionalizma može pripisati raznim čimbenicima, ovaj se rad posebno usredotočuje na zakon o prelasku na islam u Maleziji i je li on ojačao osjećaj etničke malajske nadmoći ili nije. Malezija je multietnička i multireligijska država koja je 1957. godine stekla neovisnost od Britanaca. Malajci kao najveća etnička skupina oduvijek su smatrali islamsku religiju sastavnim dijelom svog identiteta što ih odvaja od drugih etničkih skupina koje su dovedene u zemlju tijekom britanske kolonijalne vladavine. Iako je islam službena religija, Ustav dopušta da druge vjere mirno ispovijedaju Malezijcima koji nisu Malajci, naime etničkim Kinezima i Indijcima. Međutim, islamski zakon koji regulira muslimanske brakove u Maleziji nalaže da se nemuslimani moraju obratiti na islam ako se žele vjenčati s muslimanima. U ovom radu tvrdim da je zakon o prelasku na islam korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na temelju intervjua s malajskim muslimanima koji su u braku s ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malejci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malajcima prema Ustavu, koji također uključuje status i privilegije. Stavovi ne-Malejaca koji su prešli na islam temeljeni su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi znanstvenici. Budući da je biti musliman povezan s biti Malajcem, mnogi ne-Malajci koji su se obratili osjećaju se lišenim osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o pretvorbi mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama i javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Podijeli

Religije u Igbolandu: raznolikost, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činila svetom, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo koje autohtone populacije, već ima i politički značaj u međuetničkim i razvojnim kontekstima. Povijesnih i etnografskih dokaza o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije ima napretek. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih skupina u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar tradicionalnih granica. Ali vjerski krajolik Igbolanda neprestano se mijenja. Do 1840. dominantna religija Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dva desetljeća kasnije, kada je na tom području započela kršćanska misionarska aktivnost, pokrenuta je nova sila koja će naposljetku rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik tog područja. Kršćanstvo je postalo patuljasto nadmoć potonjeg. Prije stote obljetnice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere pojavile su se kako bi se natjecale protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njenu funkcionalnu važnost za skladan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi da će se, kako se pojavljuju nove religije, religijski krajolik Igboa nastaviti diverzificirati i/ili prilagođavati, bilo radi inkluzivnosti ili ekskluzivnosti među postojećim i religijama u nastajanju, radi opstanka Igboa.

Podijeli