Košarica

Nema proizvoda u košarici.

Košarica

Nema proizvoda u košarici.

Ramazanski sukob u kršćanskom području Beča

Erika Šuh Lipnja 18, 2017

Što se dogodilo? Povijesna pozadina sukoba

Ramazanski sukob je sukob među skupinama i dogodio se u mirnoj stambenoj četvrti glavnog grada Austrije, Beča. Riječ je o sukobu između stanara (koji su – kao i većina Austrijanaca – kršćani) jedne stambene zgrade i kulturne organizacije bosanskih Muslimana (“Bosniakischer Kulturverein”) koja je unajmila prostoriju u prizemlju navedene stambene četvrti za vježbanje. svoje vjerske rituale.

Prije nego što se islamska kulturna organizacija uselila, jedan je poduzetnik bio u tom mjestu. Ova promjena stanara 2014. godine izazvala je ozbiljne promjene u međukulturalnom suživotu, posebno u mjesecu ramazanu.

Zbog njihovih strogih rituala tijekom tog mjeseca u kojima se muslimani okupljaju nakon zalaska sunca kako bi proslavili završetak posta uz molitve, pjesme i obroke koji mogu trajati i do ponoći, povećanje buke noću je bilo prilično problematično. Muslimani su razgovarali na otvorenom i puno pušili (jer je to očito bilo dopušteno čim bi polumjesec izašao na nebu). To je jako smetalo okolnim stanovnicima koji su željeli mirnu noć i koji su bili nepušači. Na kraju ramazana, koji je bio vrhunac ovog razdoblja, muslimani su još bučnije slavili ispred kuće, a susjedi su konačno počeli negodovati.

Neki od mještana su se okupili, sukobili i rekli muslimanima da njihovo ponašanje noću nije tolerantno jer drugi žele spavati. Muslimani su se osjećali uvrijeđenima i počeli su raspravljati o svom pravu da izraze svoje svete rituale i svoju radost na kraju ovog važnog vremena u islamskoj vjeri.

Priče jednih drugih – kako svaka osoba shvaća situaciju i zašto

Muslimanska priča – Oni su problem.

Položaj: Mi smo dobri muslimani. Želimo poštovati svoju vjeru i služiti Allahu onako kako nam je rekao. Drugi bi trebali poštivati ​​naša prava i našu savjesnost naspram naše vjere.

Interesi:

Sigurnost / sigurnost: Poštujemo našu tradiciju i osjećamo se sigurnim u kultiviranju naših rituala jer pokazujemo Allahu da smo dobri ljudi koji poštuju njega i njegove riječi koje nam je dao preko našeg proroka Muhammeda. Allah štiti one koji mu se posvete. Prakticirajući naše rituale koji su stari koliko i Kuran, pokazujemo naše poštenje i lojalnost. Zbog toga se osjećamo sigurno, vrijedno i zaštićeno od Allaha.

Fiziološke potrebe: U našoj tradiciji naše je pravo da na kraju ramazana bučno slavimo. Trebamo jesti i piti i izražavati svoju radost. Ako ne možemo prakticirati i podržavati naša vjerska uvjerenja onako kako nam je suđeno, ne obožavamo Allaha na odgovarajući način.

Pripadnost / Mi / Timski duh: Želimo se osjećati prihvaćenima u našoj tradiciji kao muslimani. Mi smo obični muslimani koji poštujemo svoju vjeru i koji želimo zadržati vrijednosti uz koje smo odrasli. Okupljanje na proslavi kao zajednica daje nam osjećaj povezanosti.

Samopoštovanje / poštovanje: Trebamo da poštujete naše pravo na prakticiranje naše vjere. I želimo da poštujete našu dužnost da slavimo Ramazan kako je opisano u Kur'anu. Kada to činimo, osjećamo se sretno i ugodno dok služimo i obožavamo Allaha kroz naša djela i svoju radost.

Samoaktualizacija: Uvijek smo bili vjerni našoj vjeri i želimo nastaviti udovoljavati Allahu jer nam je cilj da budemo vjerni muslimani kroz cijeli život.

Priča (kršćanskog) stanovnika – Oni su problem što ne poštuju kodekse i pravila austrijske kulture.

Položaj: Želimo da nas poštuju u vlastitoj zemlji u kojoj postoje kulturne i društvene norme i pravila koja omogućuju skladan suživot.

Interesi:

Sigurnost / zaštita: Odabrali smo ovo područje za stanovanje jer je to mirno i sigurno područje u Beču. U Austriji postoji zakon koji kaže da nakon 10:00 sata ne smijemo nikoga ometati ili gnjaviti stvaranjem buke. Ako netko namjerno postupa protivno zakonu, bit će pozvana policija da provodi red i mir.

Fiziološke potrebe: Noću se moramo dovoljno naspavati. A zbog visoke temperature radije otvaramo prozore. No, pritom čujemo svu buku i udišemo dim koji izlazi iz okupljanja muslimana u prostoru ispred naših stanova. Osim toga, mi smo nepušači i cijenimo zdrav zrak oko nas. Sav taj smrad koji dolazi sa muslimanskog skupa nas masovno nervira.

Pripadnost / obiteljske vrijednosti: Želimo se osjećati ugodno u vlastitoj zemlji sa svojim vrijednostima, navikama i pravima. I želimo da drugi poštuju ta prava. Poremećaj utječe na našu zajednicu općenito.

Samopoštovanje / poštovanje: Živimo u mirnom kraju i svi doprinose ovom mirnom ambijentu. Također se osjećamo odgovornim osigurati sklad za zajednički život u ovoj stambenoj četvrti. Naša je dužnost brinuti se za zdravu i mirnu okolinu.

Samoaktualizacija: Mi smo Austrijanci i poštujemo svoju kulturu i kršćanske vrijednosti. I htjeli bismo nastaviti živjeti u miru zajedno. Naše tradicije, navike i kodeksi važni su nam jer nam omogućuju da izrazimo svoj identitet i pomažu nam da rastemo kao pojedinci.

Projekt mirenja: studiju slučaja mirenja razvio Erika Šuh, 2017

Pogledajte ili preuzmite studiju slučaja medijacije u PDF-u

Studiju slučaja izradila Schuh, Erika (2017). Ramazanski sukob u kršćanskom području Beča
DOWNLOAD
Podijeli
Kategorije: Studije slučaja medijacije
Oznake: , , , , , , , , , ,
Erika Šuh

Vezani članci

Igboland

Religije u Igbolandu: raznolikost, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činila svetom, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo koje autohtone populacije, već ima i politički značaj u međuetničkim i razvojnim kontekstima. Povijesnih i etnografskih dokaza o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije ima napretek. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih skupina u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar tradicionalnih granica. Ali vjerski krajolik Igbolanda neprestano se mijenja. Do 1840. dominantna religija Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dva desetljeća kasnije, kada je na tom području započela kršćanska misionarska aktivnost, pokrenuta je nova sila koja će naposljetku rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik tog područja. Kršćanstvo je postalo patuljasto nadmoć potonjeg. Prije stote obljetnice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere pojavile su se kako bi se natjecale protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njenu funkcionalnu važnost za skladan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi da će se, kako se pojavljuju nove religije, religijski krajolik Igboa nastaviti diverzificirati i/ili prilagođavati, bilo radi inkluzivnosti ili ekskluzivnosti među postojećim i religijama u nastajanju, radi opstanka Igboa.

Podijeli
Egodi Uchendu Studenog 17, 2023
konverzija

Prelazak na islam i etnički nacionalizam u Maleziji

Ovaj je rad dio većeg istraživačkog projekta koji se usredotočuje na uspon etničkog malajskog nacionalizma i nadmoći u Maleziji. Dok se uspon etničkog malajskog nacionalizma može pripisati raznim čimbenicima, ovaj se rad posebno usredotočuje na zakon o prelasku na islam u Maleziji i je li on ojačao osjećaj etničke malajske nadmoći ili nije. Malezija je multietnička i multireligijska država koja je 1957. godine stekla neovisnost od Britanaca. Malajci kao najveća etnička skupina oduvijek su smatrali islamsku religiju sastavnim dijelom svog identiteta što ih odvaja od drugih etničkih skupina koje su dovedene u zemlju tijekom britanske kolonijalne vladavine. Iako je islam službena religija, Ustav dopušta da druge vjere mirno ispovijedaju Malezijcima koji nisu Malajci, naime etničkim Kinezima i Indijcima. Međutim, islamski zakon koji regulira muslimanske brakove u Maleziji nalaže da se nemuslimani moraju obratiti na islam ako se žele vjenčati s muslimanima. U ovom radu tvrdim da je zakon o prelasku na islam korišten kao sredstvo za jačanje osjećaja etničkog malajskog nacionalizma u Maleziji. Preliminarni podaci prikupljeni su na temelju intervjua s malajskim muslimanima koji su u braku s ne-Malejkama. Rezultati su pokazali da većina malajskih ispitanika smatra prelazak na islam imperativom kako to zahtijevaju islamska vjera i državni zakon. Osim toga, oni također ne vide razlog zašto bi se ne-Malejci protivili prelasku na islam, jer će se nakon vjenčanja djeca automatski smatrati Malajcima prema Ustavu, koji također uključuje status i privilegije. Stavovi ne-Malejaca koji su prešli na islam temeljeni su na sekundarnim intervjuima koje su vodili drugi znanstvenici. Budući da je biti musliman povezan s biti Malajcem, mnogi ne-Malajci koji su se obratili osjećaju se lišenim osjećaja vjerskog i etničkog identiteta i osjećaju se pod pritiskom da prihvate etničku malajsku kulturu. Iako bi promjena zakona o pretvorbi mogla biti teška, otvoreni međuvjerski dijalozi u školama i javnom sektoru mogli bi biti prvi korak u rješavanju ovog problema.

Podijeli
Nur Daut Studenog 18, 2023

izvješće

Uznemiravanje ili zlostavljanje
Sadrži zreli ili osjetljivi sadržaj
Sadrži obmanjujuće ili lažne podatke
Sadrži uvredljiv ili pogrdan sadržaj
Sadrži neželjenu poštu, lažni sadržaj ili potencijalni zlonamjerni softver

Blokirati člana?

Potvrdite da želite blokirati ovog člana.

Više nećete moći:

  • Pogledajte postove blokiranih članova
  • Spomnite ovog člana u postovima
  • Pozovite ovog člana u grupe
  • Pošaljite poruku ovom članu
  • Dodajte ovog člana kao vezu

Molim zabilježite: Ova će radnja također ukloniti ovog člana iz vaših veza i poslati izvješće administratoru web mjesta. Pričekajte nekoliko minuta da se ovaj proces dovrši.

izvješće

To ste već prijavili .