Što se dogodilo? Povijesna pozadina sukoba

Na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2004. godine, tijekom kojih je došlo do Narančaste revolucije, istok je glasovao za Viktora Janukoviča, favorita Moskve. Zapadna Ukrajina glasala je za Viktora Juščenka, koji je bio za jače veze sa Zapadom. U drugom krugu glasovanja pojavile su se optužbe za biračku prijevaru oko milijun dodatnih glasova u korist proruskog kandidata, pa su Juščenkove pristaše izašle na ulice tražeći poništenje rezultata. To su podržali EU i SAD. Rusija je očito podržala Janukoviča, a ukrajinski vrhovni sud presudio je da se mora ponoviti.

Brzo naprijed u 2010., a Juščenka je naslijedio Janukovič na izborima koji su se smatrali poštenim. Nakon 4 godine korumpirane i proruske vlade kasnije, tijekom revolucije Euromaidana, događaji su bili praćeni nizom promjena u društveno-političkom sustavu Ukrajine, uključujući formiranje nove privremene vlade, vraćanje prethodnog ustava i poziv održati predsjedničke izbore. Protivljenje Euromajdanu rezultiralo je aneksijom Krima, invazijom Rusije na istočnu Ukrajinu i ponovnim buđenjem separatističkih osjećaja u Donbasu.

Priče jednih drugih – kako svaka grupa razumije situaciju i zašto

Separatisti Donbasa' Priča 

Položaj: Donbas, uključujući Donjeck i Lugansk, trebao bi biti slobodan sam proglasiti neovisnost i samoupravu, budući da su im u konačnici vlastiti interesi u srcu.

Interesi:

Legitimitet Vlade: Događaje od 18. do 20. veljače 2014. smatramo nelegitimnim preuzimanjem vlasti i otimanjem prosvjednog pokreta od strane desničarskih ukrajinskih nacionalista. Neposredna potpora koju su nacionalisti dobili sa Zapada sugerira da je ovo bio trik da se smanji moć proruske vlade. Postupci desničarske ukrajinske vlade da oslabi ulogu ruskog kao drugog jezika pokušajem poništenja zakona o regionalnim jezicima i otpuštanjem većine separatista kao terorista koje podržavaju inozemci, navode nas na zaključak da trenutna administracija Petra Porošenka ne uzima u obzir uzeti u obzir naše brige u vladi.

Očuvanje kulture: Smatramo se etnički različitima od Ukrajinaca, jer smo nekoć bili dio Rusije prije 1991. Dobar dio nas u Donbasu (16 posto) misli da bismo trebali biti potpuno neovisni, a sličan broj vjeruje da bismo trebali imati povećanu autonomiju. Treba poštivati ​​naša jezična prava.

Ekonomsko blagostanje: Potencijalni ulazak Ukrajine u Europsku uniju imao bi negativne učinke na našu proizvodnu bazu iz sovjetske ere na istoku, jer bi nas uključivanje u Zajedničko tržište izložilo iscrpljujućoj konkurenciji jeftinije proizvodnje iz zapadne Europe. Osim toga, mjere štednje koje često podupire birokracija EU-a često imaju uništavajuće učinke na gospodarstva novoprihvaćenih članica. Iz tih razloga želimo djelovati unutar Carinske unije s Rusijom.

Presedan: Kao iu slučaju bivšeg Sovjetskog Saveza, bilo je mnogo primjera funkcionalnih nacija stvorenih nakon raspada većih, etnički raznolikih država. Slučajevi poput Crne Gore, Srbije i Kosova daju primjere koje bismo mogli slijediti. Pozivamo se na te presedane u argumentiranju našeg slučaja za neovisnost od Kijeva.

Ukrajinsko jedinstvo – Donbas treba ostati u sastavu Ukrajine.

Položaj: Donbas je sastavni dio Ukrajine i ne treba se odcijepiti. Umjesto toga, trebala bi nastojati riješiti svoje probleme unutar trenutne vladajuće strukture Ukrajine.

Interesi:

Legitimnost procesa: Referendumi održani na Krimu i u Donbasu nisu imali odobrenje Kijeva i stoga su nezakoniti. Osim toga, potpora Rusije istočnom separatizmu navodi nas na uvjerenje da su nemiri u Donbasu prvenstveno uzrokovani ruskom željom da potkopa ukrajinski suverenitet, pa su stoga zahtjevi separatista slični zahtjevima Rusije.

Očuvanje kulture: Svjesni smo da Ukrajina ima etničke razlike, ali vjerujemo da je najbolji put naprijed za oba naša naroda kontinuirana centralizacija unutar iste nacionalne države. Od neovisnosti 1991. ruski smo priznali kao važan regionalni jezik. Nadalje priznajemo da samo oko 16 posto stanovnika Donbasa, prema istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju iz 2014., podržava potpunu neovisnost.

Ekonomsko blagostanje: Ulazak Ukrajine u Europsku uniju bio bi jednostavan način za dobivanje bolje plaćenih poslova i plaća za naše gospodarstvo, uključujući povećanje minimalne plaće. Integracija u EU također bi ojačala našu demokratsku vladu i borila se protiv korupcije koja utječe na naše svakodnevne živote. Vjerujemo da nam Europska unija pruža najbolji put za naš razvoj.

Presedan: Donbas nije prva regija koja je izrazila interes za separatizam od veće nacionalne države. Tijekom povijesti, druge poddržavne nacionalne jedinice izražavale su separatističke tendencije koje su bile svladane ili potiskivane. Vjerujemo da se separatizam može spriječiti kao u slučaju baskijske regije u Španjolskoj, koja više ne podržava neovisnu orijentaciju vizavi Španjolska.

Projekt mirenja: studiju slučaja mirenja razvio Manuel Mas Cabrera, 2018