Prijetnje globalnom miru i sigurnosti

Logo radija ICERM 1

Prijetnje globalnom miru i sigurnosti na ICERM radiju emitirane u subotu, 28. svibnja 2016. u 2:XNUMX po istočnom vremenu (New York).

Logo radija ICERM 1

Poslušajte talk show radija ICERM, "Lets Talk About It", za prosvjetljujući stručni intervju i raspravu o "Prijetnjama globalnom miru i sigurnosti".

U ovom intervjuu naši su stručnjaci podijelili svoja znanja o trenutačnim prijetnjama globalnom miru i sigurnosti, postojećim mehanizmima uspostavljenim na međunarodnoj i nacionalnoj razini za suprotstavljanje tim prijetnjama te mogućim načinima upravljanja sukobima, kao i sprječavanja daljnje eskalacije u budućnosti.

O čemu se raspravljalo u ovom intervjuu sa stručnjakom, između ostalog, spadaju:

  • Građanski ratovi.
  • Terorizam.
  • Nuklearno i biološko oružje.
  • Transnacionalni organizirani kriminal.
  • Malo i lako oružje.
  • Bio-prijetnje.
  • Cyber-napadi.
  • Klimatske promjene.
Podijeli

Vezani članci

Religije u Igbolandu: raznolikost, relevantnost i pripadnost

Religija je jedan od socioekonomskih fenomena s neospornim utjecajem na čovječanstvo bilo gdje u svijetu. Koliko god se činila svetom, religija nije važna samo za razumijevanje postojanja bilo koje autohtone populacije, već ima i politički značaj u međuetničkim i razvojnim kontekstima. Povijesnih i etnografskih dokaza o različitim manifestacijama i nomenklaturama fenomena religije ima napretek. Nacija Igbo u južnoj Nigeriji, s obje strane rijeke Niger, jedna je od najvećih crnačkih poduzetničkih kulturnih skupina u Africi, s nepogrešivim vjerskim žarom koji implicira održivi razvoj i međuetničke interakcije unutar tradicionalnih granica. Ali vjerski krajolik Igbolanda neprestano se mijenja. Do 1840. dominantna religija Igboa bila je autohtona ili tradicionalna. Manje od dva desetljeća kasnije, kada je na tom području započela kršćanska misionarska aktivnost, pokrenuta je nova sila koja će naposljetku rekonfigurirati autohtoni vjerski krajolik tog područja. Kršćanstvo je postalo patuljasto nadmoć potonjeg. Prije stote obljetnice kršćanstva u Igbolandu, islam i druge manje hegemonističke vjere pojavile su se kako bi se natjecale protiv autohtonih Igbo religija i kršćanstva. Ovaj rad prati religijsku diverzifikaciju i njenu funkcionalnu važnost za skladan razvoj u Igbolandu. Svoje podatke crpi iz objavljenih radova, intervjua i artefakata. Tvrdi da će se, kako se pojavljuju nove religije, religijski krajolik Igboa nastaviti diverzificirati i/ili prilagođavati, bilo radi inkluzivnosti ili ekskluzivnosti među postojećim i religijama u nastajanju, radi opstanka Igboa.

Podijeli

Klimatske promjene, ekološka pravda i etničke razlike u SAD-u: uloga medijatora

Klimatske promjene vrše pritisak na zajednice da promisle o dizajnu i operacijama, posebno u pogledu ekoloških katastrofa. Negativan utjecaj klimatske krize na obojene zajednice naglašava potrebu za klimatskom pravednošću kako bi se smanjio razoran utjecaj na te zajednice. Dva se pojma često koriste u kombinaciji s nerazmjernim utjecajem na okoliš: okolišni rasizam i okolišna pravda. Ekološki rasizam je nerazmjeran utjecaj klimatskih promjena na obojene ljude i one koji žive u siromaštvu. Ekološka pravda je odgovor na rješavanje ovih nejednakosti. Ovaj će se rad usredotočiti na utjecaj klimatskih promjena na etničko stanovništvo, raspravljati o trenutnim trendovima u politici okolišne pravde Sjedinjenih Država i raspravljati o ulozi posrednika koji pomaže premostiti jaz u sukobima koji proizlaze iz procesa. U konačnici, klimatske promjene će utjecati na sve. Međutim, njegov početni učinak nerazmjerno je usmjeren na Afroamerikance, Hispanoamerikance i siromašne zajednice. Ovaj nerazmjeran utjecaj posljedica je povijesnih institucionaliziranih praksi kao što su redlineing i druge prakse koje su manjinama onemogućavale pristup resursima. To je također smanjilo otpornost ovih zajednica na suočavanje s posljedicama ekoloških katastrofa. Uragan Katrina, na primjer, i njegov utjecaj na zajednice na jugu primjer je nerazmjernih učinaka klimatskih katastrofa na obojene zajednice. Osim toga, dokazi upućuju na to da se osjetljivost povećava u SAD-u kako se povećavaju ekološke katastrofe, osobito u ekonomski manje zdravim državama. Također raste zabrinutost da bi ova krhkost mogla povećati potencijal za nastanak nasilnih sukoba. Novije posljedice COVID-19, njegov negativan utjecaj na obojene zajednice i porast nasilnih incidenata usmjerenih čak i prema vjerskim institucijama mogu signalizirati da rastuće napetosti mogu biti neizravna posljedica klimatske krize. Koja će onda biti uloga posrednika i kako posrednik može doprinijeti pružanju veće otpornosti unutar okvira okolišne pravde? Ovaj dokument ima za cilj odgovoriti na ovo pitanje i uključit će raspravu o potencijalnim koracima koje posrednici mogu poduzeti kako bi pomogli povećati otpornost zajednice kao i neke procese koji mogu pomoći u smanjenju etničkih napetosti koje su neizravna posljedica klimatskih promjena.

Podijeli