Čast mi je biti ovdje na Parlamentarna skupština Vijeća Europe. Hvala što ste me pozvali da govorim na “nasilja i diskriminacije vjerskih manjina u izbjegličkim kampovima diljem Europe.” Premda priznajem važne doprinose stručnjaka koji su prije mene govorili o ovoj temi, moj će se govor usredotočiti na to kako bi se načela međureligijskog dijaloga mogla koristiti za okončanje nasilja i diskriminacije nad vjerskim manjinama – posebno među izbjeglicama i tražiteljima azila – diljem Europe.

Moja organizacija, Međunarodni centar za etno-religijsko posredovanje, vjeruje da sukobi koji uključuju religiju stvaraju izuzetna okruženja u kojima se pojavljuju i jedinstvene prepreke i strategije ili prilike za rješavanje. Bez obzira na to postoji li religija kao izvor sukoba, ukorijenjeni kulturni etos, zajedničke vrijednosti i zajednička vjerska uvjerenja imaju sposobnost značajno utjecati i na proces i na ishod rješavanja sukoba.

Kao centar izvrsnosti u nastajanju za rješavanje etničkih i vjerskih sukoba i izgradnju mira, identificiramo potrebe za prevencijom i rješavanjem etničkih i vjerskih sukoba i mobiliziramo resurse, uključujući programe etno-religijskog posredovanja i međureligijskog dijaloga za podršku održivom miru.

Nakon povećanog priljeva tražitelja azila 2015. i 2016. godine, kada je gotovo 1.3 milijuna izbjeglica s različitim vjerskim uvjerenjima zatražilo zaštitu za azil u Europi, a više od 2.3 milijuna migranata ušlo je u Europu prema Europskom parlamentu, bili smo domaćini međunarodne konferencije o međureligijskim dijalog. Istražili smo pozitivne, prosocijalne uloge koje su vjerski akteri sa zajedničkim tradicijama i vrijednostima igrali u prošlosti i nastavljaju igrati u jačanju društvene kohezije, mirnom rješavanju sporova, međuvjerskom dijalogu i razumijevanju te procesu medijacije. Nalazi istraživanja koje su na našoj konferenciji predstavili istraživači iz više od 15 zemalja otkrivaju da zajedničke vrijednosti u različite religije mogu se koristiti za poticanje kulture mira, poboljšanje procesa i ishoda posredovanja i dijaloga, te educirati posrednike i voditelje dijaloga o vjerskim i etnopolitičkim sukobima, kao i kreatore politike i druge državne i nedržavne aktere koji rade na smanjenju nasilja i rješavanje sukoba unutar centara za migrante ili izbjegličkih kampova ili između migranata i njihovih zajednica domaćina.

Iako ovo nije vrijeme za nabrajanje i raspravu o svim zajedničkim vrijednostima koje smo pronašli u svim religijama, važno je istaknuti da svi vjernici, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, vjeruju i pokušavaju prakticirati Zlatno pravilo koje kaže i citiram: "Što je tebi mrsko, ne čini drugima." Drugim riječima, "Čini drugima ono što želiš da oni čine tebi." Još jedna zajednička vjerska vrijednost koju smo identificirali u svim religijama je svetost svakog ljudskog života. Time se zabranjuje nasilje nad onima koji su drugačiji od nas, a potiče suosjećanje, ljubav, tolerancija, poštovanje i empatija.

Znajući da su ljudska bića društvene životinje namijenjene životu s drugima bilo kao migranti ili kao članovi zajednica domaćina, pitanje na koje treba odgovoriti je: Kako se možemo pozabaviti poteškoćama u međuljudskim ili međugrupnim odnosima kako bismo „izveli društvo koja poštuje osobe, obitelji, imovinu i dostojanstvo drugih koji su drugačiji od nas i koji prakticiraju drugu vjeru?”

Ovo nas pitanje potiče da razvijemo teoriju promjene koja bi se mogla pretočiti u praksu. Ova teorija promjene počinje točnom dijagnozom ili okvirom problema u migrantskim centrima i izbjegličkim kampovima diljem Europe. Nakon što se problem dobro razumije, odredit će se ciljevi intervencije, način intervencije, način na koji će se promjena dogoditi i namjeravani učinci ove promjene.

Nasilje i diskriminaciju nad vjerskim manjinama u izbjegličkim kampovima diljem Europe opisujemo kao nekonvencionalnu vjersku i sektašku konfliktnu situaciju. Dionici u ovom sukobu imaju drugačiji skup svjetonazora i stvarnosti koji se temelje na više čimbenika – čimbenika koje je potrebno istražiti i analizirati. Također identificiramo grupne osjećaje odbačenosti, isključenosti, proganjanja i poniženja, kao i nerazumijevanja i nepoštivanja. Kako bismo riješili ovu situaciju, predlažemo korištenje nekonvencionalnog i religijskog intervencijskog procesa koji potiče razvoj otvorenog uma za učenje i razumijevanje svjetonazora i stvarnosti drugih; stvaranje psihološkog i sigurnog fizičkog prostora punog povjerenja; ponovno ubrizgavanje i ponovna izgradnja povjerenja s obje strane; uključivanje u svjetonazorski osjetljiv i integrativan proces dijaloga uz pomoć trećih posrednika ili svjetonazorskih prevoditelja koji se često nazivaju etno-religijskim posrednicima i voditeljima dijaloga. Aktivnim i refleksivnim slušanjem i poticanjem razgovora ili dijaloga bez osuđivanja potvrdit će se temeljne emocije, a samopoštovanje i povjerenje će se vratiti. Dok ostaju ono što jesu, i migranti i članovi zajednice domaćini bit će osnaženi da žive zajedno u miru i skladu.

Kako bih pomogao u razvoju linija komunikacije između i između neprijateljskih strana uključenih u ovu konfliktnu situaciju, te za promicanje mirnog suživota, međuvjerskog dijaloga i zajedničke suradnje, pozivam vas da istražite dva važna projekta kojima se bavi naša organizacija, Međunarodni centar za etno-religijsko posredovanje trenutno radi na. Prvi je Medijacija etničkih i vjerskih sukoba koja osnažuje profesionalne i nove posrednike da razriješe etničke, rasne i vjerske sukobe koristeći mješoviti model transformativnog, narativnog i vjerskog rješavanja sukoba. Drugi je naš projekt dijaloga poznat kao Living Together Movement, projekt osmišljen da pomogne u sprječavanju i rješavanju etničkih i vjerskih sukoba kroz dijalog, otvorene rasprave, suosjećajno i empatijsko slušanje i slavljenje različitosti. Cilj je povećati poštovanje, toleranciju, prihvaćanje, razumijevanje i sklad u društvu.

Do sada razmotrena načela međureligijskog dijaloga podupiru okviri vjerske slobode. Kroz ova načela potvrđuje se autonomija stranaka i stvaraju se prostori koji će promicati uključenost, poštivanje različitosti, grupna prava, uključujući prava manjina i slobodu vjeroispovijesti.

Hvala što ste slušali!