Iloiloina o le aoga o le fa'asoaina o le malosi i Sudan i Saute: o se auala e fa'aleleia ai le filemu ma fete'ena'iga.

Foday Darboe PhD

faamatalaga otooto:

O feteenaiga sauā i Sudan i Saute e tele ma faigata mafuaʻaga. E leai se malosi faʻapolokiki mai ia Peresitene Salva Kiir, o se ituaiga o Dinka, poʻo sa avea muamua ma Sui Peresetene Riek Machar, o se faʻalapotopotoga Nuer, e faʻaumatia le feitagaʻi. O le tu’ufa’atasia o le atunu’u ma le fa’atumauina o le malo fa’asoa o le a mana’omia ai ta’ita’i e tu’u’ese o latou feeseeseaiga. O lenei pepa o loʻo faʻaogaina ai le faʻasoaina o malosiaga e avea o se faiga e faʻaleleia ai le filemu ma faʻafitauli i le faʻamautuina o feteʻenaʻiga i va o tagata ma faʻafesoʻotaʻi fevaevaeaʻiga i totonu o sosaiete ua malepelepe i taua. O fa'amaumauga na aoina mo lenei su'esu'ega na maua mai i se su'esu'ega au'ili'ili o tusitusiga o lo'o i ai i le feteenaiga i Sudan i Saute ma isi fa'atonuga o fefa'asoaa'iga mana i Aferika. O faʻamaumauga na faʻaaogaina e faʻamaonia ai mafuaʻaga lavelave ma faigata o le vevesi ma suʻesuʻeina le maliega o le filemu o Aukuso 2015 ARCSS faʻapea foʻi ma Setema 2018 R-ARCSS maliega filemu, lea na amata faamamaluina i le aso 22 o Fepuarind, 2020. O lenei pepa o loʻo taumafai e tali se tasi o fesili: Pe o le faʻasoaina o le mana o se faiga sili ona talafeagai mo le faʻaleleia o le filemu ma le foia o feeseeseaiga i Sudan i Saute? O a'oa'oga fa'a-fa'asa'oga fa'apitoa ma a'oa'oga fete'ena'iga va'ava'ai e ofoina atu se fa'amatalaga mamana o le fete'ena'iga i Sudan i Saute. Fai mai le pepa, mo soʻo se faʻasoaina o malosiaga e faia i Sudan i Saute, e tatau ona toe fausia le faʻalagolago i le va o paaga eseese i le feteenaiga, lea e manaʻomia ai le faʻaleagaina, faʻaleagaina, ma le toe tuʻufaʻatasia (DDR) o le puipuiga, faamasinoga tonu ma le tali atu. , fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u malosi, ma le tufatufaina tutusa o punaoa faanatura i vaega uma. E le gata i lea, e le mafai e le na'o le fa'asoaina o le malosiaga ona maua ai le filemu ma le saogalemu i Sudan i Saute. O le filemu ma le mautu e ono manaʻomia ai le laasaga faaopoopo o le vavaeeseina o faiga faaupufai mai ituaiga, ma le manaʻoga mo faufautua e taulaʻi atoatoa i aʻa mafuaʻaga ma faitioga o le taua a le malo.

La'uina Lenei Mataupu

Darboe, F. (2022). Iloiloina o le Lelei o Faʻatonuga Faʻasoa Malosiaga i Sudan i Saute: O se Faiga Faʻavae Filemu ma Feteʻenaʻiga. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 26-37.

Fautuaga Fautuaina:

Darboe, F. (2022). Iloiloina o le aoga o le faʻasoaina o malosiaga i Sudan i Saute: O se auala e faʻaleleia ai le filemu ma feteʻenaʻiga. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 26-37.

Fa'amatalaga Fa'amatalaga:

@Mataupu{Darboe2022}
Igoa = {Iloiloina o le Lelei o le Fa'asoaina o Malosiaga i Sudan i Saute: Ose Fausiaina o le Filemu ma Fete'ena'iga Fa'atatau}
Tusitala = {Foday Darboe}
Url = {https://icermediation.org/assessing-the-effectiveness-of-power-sharing-arrangements-in-south-sudan-a-peacebuilding-and-conflict-resolution-approach/}
ISSN = {2373-6615 (Lomitusi); 2373-6631 (Initaneti)}
Tausaga = {2022}
Aso = {2022-12-10}
Tusitala = {Journal of Living Together}
Volume = {7}
Numera = {1}
Itulau = {26-37}
Lomitusi = {International Center for Ethno-Religious Mediation}
Tuatusi = {White Plains, Niu Ioka}
Lomiga = {2022}.

faʻatomuaga

O a'oa'oga fa'a-fa'asa'oga fa'apitoa ma a'oa'oga fete'ena'iga va'ava'ai e ofoina atu se fa'amatalaga mamana o le fete'ena'iga i Sudan i Saute. O tagata suʻesuʻe i suʻesuʻega filemu ma feteʻenaʻiga ua latou tausisia o le faamasinoga tonu, manaoga o tagata, saogalemu, ma le faasinomaga o mafuaʻaga ia o feteʻenaʻiga pe a le faʻaalia (Galtung, 1996; Burton, 1990; Lederach, 1995). I Sudan i Saute, o sauaga faʻavae e faʻaalia ai le faʻasalaina lautele, le faʻaaogaina o sauaga e faʻatumauina ai le pule, faʻaitiitiga, ma le leai o se avanoa i punaoa ma avanoa. O le i'uga o le le paleni ua fa'aofia ai i latou lava i faiga fa'apolokiki, tamaoaiga, ma agafesootai o le atunu'u.

O mafuaʻaga autu o feeseeseaiga i Sudan i Saute o le faʻaleagaina o le tamaoaiga, tauvaga faʻale-tagata mo le malosi, punaoa, ma le tele o tausaga o sauaga. O tagata suʻesuʻe i suʻesuʻega faʻaagafesootai ua faʻamaonia se fesoʻotaʻiga i le va o faʻasinomaga vaega ma feteʻenaʻiga vaʻavaʻai. E masani ona faʻaaogaina e taʻitaʻi faʻapolokiki le faʻasinomaga vaega e fai ma alaga faʻatasi e faʻapotopotoina o latou soo e ala i le faʻamatalaina o latou lava e faʻatusatusa i isi faʻalapotopotoga lautele (Tajfel & Turner, 1979). O le fa'atupuina o fevaevaea'iga fa'ale-aganu'u i lenei auala e o'o atu ai i le si'itia o le tauvaga mo le malosi fa'apolokiki ma fa'amalosia ai le fa'atupuina o vaega, lea e faigata ai ona ausia le fo'ia o fete'ena'iga ma le fa'atupuina o le filemu. O le faʻataʻitaʻiina o le tele o mea na tutupu i Sudan i Saute, o taʻitaʻi faʻapolokiki mai le Dinka ma Nuer faʻalapotopotoga faʻapitoa na faʻaaogaina le fefe ma le le mautonu e faʻalauiloa ai feteʻenaʻiga vaʻaiga.

O le malo o loʻo i ai nei i Sudan i Saute na afua mai i le maliega o le filemu e taʻua o le Comprehensive Peace Agreement (CPA). O le Maliega Lautele o le Filemu, na sainia i le aso 9 o Ianuari, 2005 e le Malo o le Malo o Sudan (GoS) ma le vaega tetee muamua i Saute, le Sudan People's Liberation Movement/Army (SPLM/A), na faamuta atili nai lo le luasefulu tausaga o taua sauā i Sudan (1983–2005). Aʻo faʻamutaina le taua a le malo, o sui o le Sudan Liberation Movement/Army na tuʻu ese o latou eseesega e tuʻuina atu se luma faʻatasi ma, i nisi tulaga, e faʻatulagaina i latou lava mo le tofi faʻapolokiki (Okiech, 2016; Roach, 2016; de Vries & Schomerus, 2017). I le 2011, ina ua mavae le tele o tausaga o taua faaumiumi, na palota tagata o Sudan i Saute e vavae ese mai le itu i Matu ma avea ma se atunuu tutoatasi. Ae ui i lea, toeitiiti atoa le lua tausaga talu ona tutoʻatasi, na toe foʻi le atunuu i taua faʻale-malo. I le taimi muamua, o le vaeluaga na tele lava i le va o Peresitene Salva Kiir ma le sa avea muamua ma Sui Peresetene Riek Machar, ae o faiga faaupufai na faateteleina i sauaga i ituaiga. O le malo o Sudan People's Liberation Movement (SPLM) ma lana vaegaau, le Sudan People's Liberation Army (SPLA), na vaeluaina ina ua leva ona i ai se feteenaiga faaupufai. A o sosolo le taua i tala atu o Juba i isi eria, o sauaga na vavaeeseina ai vaega tetele uma (Aalen, 2013; Radon & Logan, 2014; de Vries & Schomerus, 2017).  

I le tali atu, na faʻatalanoaina e le Pulega a le Malo i Atinaʻe (IGAD) se maliega filemu i le va o itu taua. Peita'i, na fa'aalia e atunu'u 'autū le leai o se naunau e su'e se vaifofo tumau e ala i le va'aiga filemu a le Pulega a le Malo i Atina'e e fa'amuta ai fete'ena'iga. I le taumafai e saili se iugafono filemu i le feteenaiga a le itu i matu ma le itu i Saute o Sudan, na fausia ai se auala e faasoa atu ai malosiaga i totonu o le 2005 Comprehensive Peace Agreement, e faaopoopo atu i le Aukuso 2015 Agreement on the Resolution of the Crisis in South Sudan (ARCSS), lea na foia ai le faaumiumi o sauaga i totonu o Saute (de Vries & Schomerus, 2017). O nisi o tagata popoto ma tagata fai faiga faavae ua latou manatu o le feteenaiga i Sudan i Saute o se feteenaiga i le va o tagata-ae o le fausiaina o le feteenaiga e masani lava i laina o ituaiga e le mafai ona foia isi mataupu loloto.

O Setema 2018 Rfa'aolaina Amalie i luga o le Rfofo o le Cafaina i totonu Sfafo Sudan (R-ARCSS) maliliega na faʻamoemoe e toe faʻafouina le Aukuso 2015 Agreement on the Resolution of Crisis in South Sudan, lea sa i ai le tele o faʻaletonu ma leai ni sini faʻamalamalama lelei, taʻiala, ma faʻavae mo le fausiaina o le filemu ma le faʻaumatiaina o vaega fouvale. Ae ui i lea, o le Maliega i le I'uga o le Fa'alavelave i Sudan i Saute ma le Rfa'aolaina Amalie i luga o le Rfofo o le Cafaina i totonu Sfafo SUa fa'amamafaina e udan le tufatufaina o le pule i le au faipule ma le militeri. O lenei vaapiapi fa'asoa fa'asoa ua fa'ateteleina le fa'apolokiki, tamaoaiga, ma agafesootai fa'atauva'a lea e fa'aoso ai sauaga fa'aauupegaina i Sudan i Saute. E leai se tasi o nei maliliega filemu e lua o loʻo faʻamatalaina auiliili e faʻatalanoaina ai le loloto o aʻa o le feteenaiga pe faʻatūina se faʻafanua auala mo le tuʻufaʻatasia o vaega militia i totonu o le puipuiga aʻo faʻatautaia suiga tau tamaoaiga ma faʻaleleia faitioga.  

O lenei pepa o loʻo faʻaogaina ai le faʻasoaina o malosiaga e avea o se faiga e faʻaleleia ai le filemu ma faʻafitauli i le faʻamautuina o feteʻenaʻiga i va o tagata ma faʻafesoʻotaʻi fevaevaeaʻiga i totonu o sosaiete ua malepelepe i taua. Ae ui i lea, e taua le matauina o le faasoa atu o le paoa e i ai le malosi e faamalosia ai fevaevaeaiga e oo atu ai i le pala o le lotogatasi o le atunuu ma le faatupuina o le filemu. O fa'amaumauga na aoina mo lenei su'esu'ega na maua e ala i se au'ili'iliga fa'apitoa o tusitusiga o lo'o i ai i luga o le feteenaiga i Sudan i Saute ma isi fa'atonuga o fefa'asoaa'iga o malosiaga i Aferika. O faʻamaumauga na faʻaaogaina e faʻamaonia ai mafuaʻaga lavelave ma faigata o le vevesi ma suʻesuʻeina le Aukuso 2015 Agreement on the Resolution of Crisis in South Sudan faapea foi ma Setema 2018 Rfa'aolaina Amalie i luga o le Rfofo o le Cafaina i totonu Sfafo Sudan, lea na amata faamamaluina ia Fepuari 22nd, 2020. O lenei pepa o loʻo taumafai e tali se tasi o fesili: Pe o le faʻasoaina o le mana o se faiga sili ona talafeagai mo le faʻaleleia o le filemu ma le foia o feeseeseaiga i Sudan i Saute?

Ina ia tali lenei fesili, ou te faamatalaina le talaaga faasolopito o le feteenaiga. O le suʻesuʻeina o tusitusiga e suʻesuʻe ai faʻataʻitaʻiga o faʻatonuga faʻasoa muamua i Aferika e fai ma taʻiala taʻiala. Ona ou faamatala atu lea o itu e mafua ai le manuia o le malo o le lotogatasi, ma finau e faapea o le faatuina o le filemu ma le mautu, tuufaatasia o le atunuu, ma le fausia o se malo faasoa malosiaga o le a manaomia ai taitai e toe fausia le faatuatuaga, faasoa tutusa punaoa faalenatura ma avanoa tau tamaoaiga i le va o tagata eseese. fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u, toe fuata'i leoleo, fa'ate'a fa'aa'upega a fitafita, fa'alauiloa se sosaiete fa'ale-aganu'u malosi ma olaola, ma fa'atūina se fa'avae o le toe fa'aleleia e feagai ai ma aso ua tuana'i.

Fuafuaga o le Filemu

O le Aukuso 2015 Agreement on the Resolution of the Crisis in South Sudan maliega filemu, faʻatalanoaina e le Inter-Government Authority on Development (IGAD), na faʻamoemoe e foia le feeseeseaiga faaupufai i le va o Peresitene Kiir ma lona Sui Peresetene muamua, Machar. I le tele o taimi i le taimi o feutagaiga, na solia e Kiir ma Machar se manoa o maliega talu ai ona o feeseeseaiga o le faasoaina o malosiaga. I lalo o le uunaiga a le Fono a Malo Aufaatasi (UNSC) ma faasalaga ua tuuina atu e le Iunaite Setete, faapea ai ma le faamalosia o auupega e faamuta ai le vevesi, na sainia ai e itu e lua se maliliega e faasoa atu ai le malosiaga lea na faamuta ai le vevesi le tumau.

O aiaiga o le feagaiga filemu ia Aokuso 2015 na fausia ai 30 tofiga faaminisita na vaevaeina i le va o Kiir, Machar, ma isi itu tetee. O Peresitene Kiir sa pulea le kapeneta ma le tele o sui o le itu agai i le palemene a le Sui Peresetene Machar sa pulea uma sui tetee i le kapeneta (Okiech, 2016). O le maliega o le filemu 2015 sa viia mo le foia o atugaluga eseese o paaga uma, ae leai se auala e tausia ai le filemu e taofia ai sauaga i vaitaimi o suiga. E le gata i lea, o le maliega filemu na puupuu ona o le toe faʻafouina o taua ia Iulai o le 2016 i le va o le malo ma le Sui Peresetene Machar faamaoni, lea na faʻamalosia ai Machar e sola ese mai le atunuu. O se tasi o mataupu fefinauai i le va o le peresitene o Kiir ma le itu teteʻe o lana fuafuaga e vaevae le 10 setete o le atunuu i le 28. E tusa ai ma le itu teteʻe, o tuaoi fou e mautinoa ai le Peresetene Kiir's Dinka ituaiga o faipule malolosi ma suia le tulaga tutusa o le atunuu (Sperber, 2016). ). Faʻatasi, o nei mea na mafua ai le paʻu o le Transitional Government of National Unity (TGNU). 

O le maliega o le filemu o Aukuso 2015 ma le masina o Setema 2018 na fausia atili i luga o le manaʻoga mo le toe faʻaleleia o faʻalapotopotoga faʻapolokiki nai lo le fausiaina o fausaga faʻapolokiki umi ma faiga mo le fausiaina o le filemu. Mo se faataitaiga, o le Rfa'aolaina Amalie i luga o le Rfofo o le Cafaina i totonu Sfafo SUdan na fausia se auivi mo le faigamalo fou tau soloaiga lea e aofia ai tulaga manaomia mo le filifilia o faifeau. O le Rfa'aolaina Amalie i luga o le Rfofo o le Cafaina i totonu Sfafo SUa faia foi e udan vaega faaupufai e lima ma tofia ai sui peresitene e toafa, ma o le Sui Peresetene muamua, o Riek Machar, o le a taitaia le vaega o pulega. E ese mai i le sui peresitene muamua, o le a leai se pule i le va o sui peresitene. O le faatulagaga o le faasoaina atu o le malosiaga ia Setema 2018 na faatulaga mai ai le faiga o le Transitional National Legislature (TNL), pe faapefea ona faavaeina le Transitional National Legislative Assembly (TNLA) ma le Fono a Setete, ma le auala e faia ai le Fono a Minisita ma Sui Minisita i le va o itu eseese. galue (Wuol, 2019). O maliega fa'asoa paoa e leai ni mea faigaluega e lagolago ai fa'alapotopotoga a le malo ma fa'amautinoaina o le a tumau le fa'atulagaina o suiga. E le gata i lea, talu ai o maliega na sainia i le tulaga o se taua faifaipea o le va o tagata, e leai se tasi na aofia ai itu uma o le feteenaiga, lea na faaosofia ai le tulai mai o tagata faoa ma faaumiumi ai le tulaga o taua.  

Ae ui i lea, ia Fepuari 22, 2020, na faatautoina ai Riek Machar ma isi taʻitaʻi tetee e avea ma Sui Peresetene i se malo fou o Sudan i Saute. O lenei maliega filemu na tuuina atu ai le faamagaloga i le au fouvale i le taua a le malo o Sudan i Saute, e aofia ai le Sui Peresetene Machar. E le gata i lea, na faamautuina e Peresitene Kiir ia uluai setete e sefulu, o se maliega taua. O le isi itu o finauga o le saogalemu patino o Makara i Iupa; ae ui i lea, o se vaega o le 10-setete tuaoi o Kiir, na toe foi atu ai Machar i Juba e aunoa ma ana puipuiga. Faatasi ai ma na faafitauli fefinauaʻi e lua ua aliaʻe, na faamaufaailogaina ai e itu vaega se maliega filemu, e ui lava na latou tuua ni vaega taua tele-e aofia ai le auala e faatelevaveina ai le tumau o le tuufaatasia o vaega saogalemu faamaoni ia Kiir po o Machar i totonu o se autau a le atunuu e tasi-e talanoaina pe a uma le fou. na amata ona gaoioi le malo (International Crisis Group, 2019; British Broadcasting Corporation, 2020; United Nations Security Council, 2020).

Tusitusia Iloiloga

E tele tagata aʻoga ua faʻalauteleina le talitonuga o le faʻatemokalasi faʻatasi, e aofia ai Hans Daalder, Jorg Steiner, ma Gerhard Lehmbruch. O le manatu fa'ata'ita'i o le fa'atemokalasi fa'atasi e fa'apea o fa'atonuga fa'asoa e tele naua fa'amalosi. O i latou e lagolagoina le fa'asoaina o malosiaga ua fa'atotonugalemu a latou finauga e uiga i ta'iala ta'iala autu o fete'ena'iga po'o faiga fa'atupu filemu i sosaiete fevaevaea'i i le galuega fa'alea'oa'oga a Arend Lijphart, o ana su'esu'ega su'esu'e i luga o le "consociational democracy and consensus democracy" na fa'avaeina ai se fa'alavelave i le malamalama i faiga. o le faatemokalasi i sosaiete fevaevaeai. Lijphart (2008) finau e faapea o le faatemokalasi i sosaiete fevaevaeaiga e mafai ona maua, e tusa lava pe vaeluaina tagatanuu, pe a fai e taitai se tuufaatasiga. I totonu o se fa'atemokalasi fa'atasi, o le so'otaga e fa'avaeina e paaga o lo'o fai ma sui o fa'alapotopotoga fa'ale-agafesootai a le sosaiete ma o lo'o tu'ufa'atasia tofi ma punaoa (Lijphart 1996 & 2008; O'Flynn & Russell, 2005; Spears, 2000).

Esman (2004) faʻamatalaina le faʻasoaina o le pule o se "seti faʻapitoa o uiga, faʻagasologa, ma faʻalapotopotoga, lea e avea ai le tomai o pulega ma mataupu o fefaʻatauaʻiga, faʻaleleia, ma faʻafefeteina manaʻoga ma faitioga a ona faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga" (itulau. 178). O lea la, o le Consociational Democracy o se ituaiga faatemokalasi ma se seti tulaga ese o le faasoaina o malosiaga, faiga, ma tulaga faatonuina. Mo le fa'amoemoega o lenei su'esu'ega, o le fa'aupuga o le "fetufa'aiga mana" o le a suitulaga i le "fa'atemokalasi fa'atasi" ona o le fa'asoaina o le pule o lo'o i le fatu o le fa'avae fa'aupuga fa'atasi.

I feteʻenaʻiga ma suʻesuʻega o le filemu, o le fefaʻasoaaʻi o le mana e vaʻaia o se feteʻenaʻiga feteʻenaʻi poʻo le faʻaleleia o le filemu e mafai ona foia feteʻenaʻiga, feteʻenaʻiga vaʻavaʻai, feeseeseaʻiga tele-vaega, ma sili ona taua, faʻaitiitia le faʻalauiloaina o fausaga faʻavae filemu ma faʻatemokarasi, aofia, ma fautasi-fausia (Cheeseman, 2011; Aeby, 2018; Hartzell & Hoddie, 2019). I le tele o tausaga ua tuanaʻi, o le faʻatinoina o le faʻasoaina o le malosiaga o se mea autu i le faʻamautuina o feteʻenaʻiga i totonu o Aferika. Mo se fa'ata'ita'iga, sa fa'atulagaina fa'asologa muamua o le fa'asoaina o malosiaga i le 1994 i Aferika i Saute; 1999 i Sierra Leone; 1994, 2000, ma le 2004 i Burundi; 1993 i Rwanda; 2008 i Kenya; ma le 2009 i Zimbabwe. I Sudan i Saute, o le tele o vaega o le faʻasoaina o malosiaga sa totonugalemu i auala e foia ai feeseeseaiga o le 2005 Comprehensive Peace Agreement (CPA), le 2015 Agreement on the Resolution of the Crisis in South Sudan (ARCSS) maliega filemu, ma le Setema 2018 Toe Faʻafouina. Maliega i le I'uga o Fete'ena'iga i Sudan i Saute (R-ARCSS) maliega filemu. I le talitonuga, o le manatu o le fefaʻasoaaʻi o malosiaga e aofia ai se faʻatulagaga atoatoa o faiga faʻapolokiki poʻo soʻotaga e mafai ona faʻafesoʻotaʻi fevaevaeaʻiga mataʻutia i sosaiete ua malepelepe taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, i Kenya, o le faʻasoaina o malosiaga i le va o Mwai Kibaki ma Raila Odinga na avea o se meafaigaluega e foia ai sauaga faʻapolokiki ma na manuia, i se vaega, ona o le faʻatinoina o faʻalapotopotoga faʻavae e aofia ai faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele ma faʻaitiitia le faʻalavelave faʻapolokiki e se tele. coalition (Cheeseman & Tendi, 2010; Kingsley, 2008). I Aferika i Saute, na faʻaaogaina le faʻasoaina o le pule e avea o se faʻalapotopotoga faʻavae suiga e tuʻufaʻatasia vaega eseese ina ua maeʻa le apartheid (Lijphart, 2004).

O tagata tetee o le faʻasoaina o le pule e pei o Finkeldey (2011) ua finau e faʻapea o le faʻasoaina o le pule e iai "se va tele i le va o le faʻasalalauga lautele ma faiga faʻapolokiki" (itulau 12). Tull ma Mehler (2005), i le taimi nei, na lapatai mai e uiga i le "tau lilo o le faasoaina o malosiaga," o se tasi o ia mea o le aofia ai o vaega faʻaleaganuʻu i luga o se sailiga mo punaoa ma malosiaga faʻapolokiki. E le gata i lea, o le au faitio o le faasoaina o malosiaga ua fautua mai e faapea "o le mea e tuʻuina atu ai le pule i faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻapitoa, o le fefaʻasoaaʻi o le pule e mafai ona faʻatupuina fevaevaeaʻiga faʻavae i totonu o sosaiete" (Aeby, 2018, p. 857).

Ua finau atili le au faitio e faʻamalosia ai faʻasinomaga faʻale-aganuʻu ma tuʻuina atu naʻo le filemu ma le mautu mo se taimi puʻupuʻu, ma ua le mafai ai ona faʻamalosia le faʻa-temokalasi. I le tulaga o Sudan i Saute, o le fefaʻasoaaʻi o le pule faʻatasi ua taʻutaʻua o le tuʻuina atu o se faʻamaumauga mo le foia o feeseeseaiga, ae o lenei faiga pito i lalo o le faʻasoaina o malosiaga e leʻi tuʻuina atu ai le filemu tumau. E le gata i lea, o le maualuga e mafai ai e maliega fefaʻasoaaʻi pule ona faʻaleleia le filemu ma le mautu, e faʻalagolago, i se vaega, i le vaega o itu o le feeseeseaiga, e aofia ai le tulaga o le 'faʻaleagaina'. E pei ona taʻua e Stedman (1997), o le tulaga sili ona lamatia i le fausiaina o le filemu i tulaga pe a maeʻa feeseeseaiga e sau mai "tagata faʻaleagaina": o taʻitaʻi ma vaega o loʻo i ai le malosi ma le manaʻo e faʻaaogaina sauaga e faʻalavelaveina ai le filemu e ala i le faʻaaogaina o le malosi. Ona o le faʻateleina o le tele o vaega mavaevae i Sudan i Saute, o vaega faʻaauupegaina e leʻi auai i le maliega o le filemu o Aukuso 2015 na fesoasoani i le faʻaleagaina o le faʻasoaina o malosiaga.

E manino lava ina ia manuia fuafuaga o le faasoaina o malosiaga, e tatau ona faalautele atu i sui o isi vaega e ese mai i saini muamua. I Sudan i Saute, o le taulaiga tutotonu i le tauvaga a Peresitene Kiir ma Machar na ufitia ai faitioga a tagata lautele, lea na faaauau ai le taua i le va o vaega faaauupegaina. O le mea moni, o le a'oa'oga mai ia mea na tutupu, o le fa'asoaina o le paoa e tatau ona fa'apaleni i mea moni, ae le masani ai mo le fa'amautinoaina o le tutusa fa'apolokiki i le va o vaega pe a latou maua le avanoa e ola manuia ai. I le tulaga o Sudan i Saute, o fevaevaeaʻiga faʻale-aganuʻu o loʻo i le totonugalemu o le feteenaiga ma o se faʻauluuluga tele o sauaga, ma o loʻo faʻaauau pea ona avea ma faʻataʻitaʻiga i faiga faʻapolokiki a Sudan i Saute. O faiga faʻaupufai o faʻalapotopotoga faʻavae i luga o tauvaga faʻasolopito ma fesoʻotaʻiga vaʻavaʻai ua faʻatulagaina le tuʻufaʻatasia o vaega taua i Sudan i Saute.

Na finau Roeder ma Rothchild (2005) e faapea o le faʻasoaina o malosiaga e mafai ona i ai ni aʻafiaga aoga i le taimi o le amataga o se suiga mai le taua i le filemu, ae sili atu faʻafitauli faʻafitauli i le taimi faʻamaopoopo. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻasologa muamua o le faʻasoaina o malosiaga i Sudan i Saute, na taulaʻi atu i le faʻagasologa mo le faʻamalosia o malosiaga faʻasoa, ae na itiiti ifo le gauai atu i le tele o tagata taaalo i totonu o Sudan i Saute. I le tulaga faʻavae, ua finau le au atamamai ma le au fai tulafono e faapea o le leai o se faʻatalanoaga i le va o suʻesuʻega ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua nafa ma itu tauaso i totonu o tusitusiga, lea na matele atu ai i le le amanaiaina o tagata e ono aʻafia ma faʻamalosi.

E ui o tusitusiga e uiga i le faasoaina o malosiaga ua maua ai ni manatu eseese i lona aoga, o le lauga i luga o le manatu sa na'o le au'ili'ili e ala i tioata fa'apitoa, ma e tele avanoa i le va o a'oa'oga ma fa'atinoga. I totonu o atunuu ua taʻua i luga na fausia ai malo fefaʻasoaaʻi pule, ua faʻaauau ona ave le faamamafa i taimi pupuu nai lo le tumau tumau. E le taumateina, i le tulaga o Sudan i Saute, na le manuia fuafuaga muamua o le faasoaina atu o malosiaga ona na o latou faatonuina o se fofo i le tulaga maualuga, e aunoa ma le amanaia o le tulaga maualuga o le faaleleiga. O se tasi o lapataiga taua e faapea e ui o le faasoaina o malosiaga e popole i le faatupuina o le filemu, o le foia o feeseeseaiga ma le puipuia o le toe tulai mai o taua, ae le amanaiaina le manatu o le fausiaina o le setete.

O itu e afua ai le manuia o le Malo Autasi

So'o se fa'atonuga fa'asoa, o lona uiga, e mana'omia le fa'apotopotoina o vaega tetele uma o le sosaiete ma ofoina atu ia i latou se vaega o le malosi. O le mea lea, mo soʻo se faʻasoaina o malosiaga e faia i Sudan i Saute, e tatau ona toe fausia le faʻalagolago i le va o paaga uma i le feeseeseaiga, mai le faʻaleagaina, faʻaleagaina, ma le toe tuʻufaʻatasia (DDR) o vaega eseese i le tauvaga o le puipuiga, ma faʻamalosia le amiotonu ma le tali atu. , toe fa'aola fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u, ma fa'asoa tutusa 'oa fa'anatura i vaega uma. O le fausiaina o le faʻalagolago e taua i soʻo se fuafuaga faʻatupu filemu. A aunoa ma se sootaga malosi o le faatuatuaina i le va o Kiir ma Machar aemaise lava, ae faapena foi, i totonu o vaega mavaevae, o le a le manuia le faatulagaga o le faasoaina o malosiaga ma e ono mafai foi ona faateleina le le mautonu, e pei ona tupu i le tulaga o le maliega o le faasoaina o malosiaga ia Aokuso 2015. Na malepe le feagaiga ona na aveesea le Sui Peresetene Machar ina ua maeʻa le faasilasilaga a Peresitene Kiir e faapea na taumafai Machar e osofaʻi. O lenei mea na faʻafeiloaʻi ai le vaega o Dinka faʻatasi ma Kiir ma i latou mai le faʻalapotopotoga a Nuer oe na lagolagoina Machar e faasaga i le tasi ma le isi (Roach, 2016; Sperber, 2016). O le isi itu e mafai ona taulau manuia ai le faasoaina o malosiaga o le fausia lea o le faatuatuaina o sui fou o le kapeneta. Mo le faʻatulagaina o le faʻasoaina o malosiaga e faʻatino lelei, e manaʻomia uma e Peresitene Kiir ma Sui Peresetene Machar se siosiomaga o le faʻalagolago i itu uma e lua i le vaitaimi o suiga. O le filemu umi e faalagolago i faamoemoega ma gaioiga a itu auai uma i le maliliega o le faasoaina o malosiaga, ma o le luʻitau autu o le a alu ese mai upu lelei i ni gaioiga aoga.

E lē gata i lea, o le filemu ma le saogalemu e faalagolago i le faateʻaina o vaega fouvale eseese i totonu o le atunuu. E tusa ai ma lea tulaga, e tatau ona faʻatinoina suiga i le vaega o le puipuiga e avea o se meafaigaluega e fausia ai le filemu e fesoasoani ai i le tuʻufaʻatasia o vaega faʻaauupegaina eseese. O le suiga o le vaega o le puipuiga e tatau ona faamamafaina le toe faatulagaina o tagata tau muamua i se vaegaau a le atunuu, leoleo, ma isi vaega o le puipuiga. O faiga tonu e tali atu ai i tagata fouvale ma lo latou fa'aogaina e fa'atupu ai fete'ena'iga fou e mana'omia ina ia le toe fa'alavelaveina ai le filemu ma le mautu o le atunu'u. Afai e faia lelei, o sea faʻaleagaina, faʻaleagaina, ma toe faʻafouina (DDR) o le a faʻamalosia ai le filemu e ala i le faʻamalosia o le felagolagomaʻi i le va o fili muamua ma faʻamalosia atili le faʻaleagaina faʻatasi ai ma le tele o suiga a le tagata tau i le olaga lautele. O le mea lea, o le toe fuata'iga a le vaega o le puipuiga e tatau ona aofia ai le fa'ate'aina o vaega'au a Sudan i Saute. O se polokalame faʻaleagaina, faʻaleagaina, ma toe faʻafouina (DDR) o le a saunia ai foi le ala mo le mautu ma le atinaʻe i le lumanaʻi. O le poto masani e taofi o le tuʻufaʻatasia o le au fouvale muamua poʻo le au tau i se malosiaga fou e mafai ona faʻaaogaina e fausia ai se uiga faʻale-atunuu (Lamb & Stainer, 2018). O le malo o le lotogatasi, i le galulue faatasi ma Malo Aufaatasi (UN), le Aferika Union (AU), Inter-Government Authority on Development (IGAD), ma isi lala sooupu, e tatau ona faia le galuega o le faʻaumatia ma le toe faʻafouina o tagata sa avea muamua ma tagata tau i le olaga lautele aʻo e fa'atatau i le saogalemu fa'a-nu'u ma se faiga pito i lalo.  

O isi su'esu'ega ua fa'aalia ai e tatau lava ona toe fuata'i tutusa le faiga fa'afa'amasinoga ina ia fa'amaonia le fa'atupuina o le tulafono, toe fa'avae le fa'atuatuaga i fa'alapotopotoga a le malo, ma fa'amalosia faiga fa'atemokarasi. Ua finauina e faapea o le faaaogaina o suiga o le faamasinoga tonu i totonu o sosaiete pe a mavae feeseeseaiga, aemaise Komisi o le Upu Moni ma le Toefuataiga (TRC), e ono faalavelaveina ai maliega o le filemu. E ui atonu o le tulaga lea, mo i latou ua afaina, e mafai e polokalame o faamasinoga tau suiga o feeseeseaiga ona maua le mea moni e uiga i le le tonu ua tuanai, suʻesuʻeina o latou aʻa mafuaʻaga, molia tagata solitulafono, toe faʻatulagaina faʻalapotopotoga, ma lagolagoina le toe faʻaleleia (Van Zyl, 2005). I le mataupu faavae, o le upumoni ma le faaleleiga o le a fesoasoani e toe fausia ai le faatuatuaga i Sudan i Saute ma aloese ai mai le toe tulai mai o le feteenaiga. Fa'atuina o se fa'amasinoga fa'avae suiga, toe fuata'i fa'amasinoga, ma se faʻapitoa Komiti o le Toefuataiga o Faamasinoga (JRC) e lipoti ma faia ni fautuaga i le vaitaimi o suiga, e pei ona faamaoti mai i totonu o le maliega Toe Faafouina i le Iuga o Feteʻenaʻiga i Sudan i Saute (R-ARCSS), o le a maua ai le avanoa mo le faʻamaloloina o vaeluaga o vaʻaiga loloto ma faʻalavelave. . Ona o le noataga o nisi o itu auai i le feteenaiga, peitai, o le faatinoina o nei fuafuaga o le a avea ma faafitauli. O se Komisi o le Upu Moni ma le Toefuataiga malosi (TRC) e mautinoa lava e mafai ona saofagā tele i le faaleleiga ma le mautu, ae tatau ona manatu o le faʻatulafonoina o le faʻamasinoga o se faiga e ono alu ai le tele o tausaga poʻo augatupulaga. E taua tele le fa'avaeina ma le fa'atumauina o le tulafono ma le fa'atinoina o tulafono ma fa'atonuga e taofiofia ai malosiaga o vaega uma ma fa'amauina ai latou mo a latou gaioiga. E mafai ona fesoasoani lenei mea e faʻaitiitia ai feeseeseaiga, faʻatupuina le mautu, ma faʻaitiitia ai le ono tupu atili o feteʻenaʻiga. Ae ui i lea, afai e faia sea komisi, e tatau ona togafitia ma le faʻaeteete ina ia aloese mai le tauimasui.

Talu ai o fuafuaga faʻatupu filemu e aofia ai le tele o vaega o tagata fai gaioiga ma faʻatatau i itu uma o le fausaga o le setete, latou te manaʻomia se taumafaiga i luga o le laupapa i tua atu o latou faʻatinoga manuia. E tatau i le faigamalo tau suiga ona aofia ai le tele o vaega mai le pito i lalo ma le tulaga maualuga i ana taumafaiga toe fausia ina ua maeʻa feteenaiga ma le fausiaina o le filemu i Sudan i Saute. O le tu'ufa'atasia, aemaise lava o fa'alapotopotoga a tagata lautele, e taua tele i le fa'amalosia o le fa'agasologa o le filemu a le atunu'u. O se sosaiete malosi ma le olaola-e aofia ai taʻitaʻi faʻatuatua, taʻitaʻi o tamaitai, taʻitaʻi talavou, taʻitaʻi pisinisi, aʻoaʻoga, ma fesoʻotaʻiga faaletulafono-e mafai ona faia se sao taua i le faʻaleleia o le filemu aʻo faʻaleleia le tulaʻi mai o se sosaiete faʻalapotopotoga faʻapitoa ma faiga faʻapolokiki faatemokalasi (Quinn, 2009). Ina ia taofia le faʻateleina o feteʻenaʻiga, o taumafaiga a nei tagata eseese e tatau ona faʻatalanoaina uma tulaga faʻatino ma lagona o feeseeseaiga i le taimi nei, ma e tatau i itu uma e lua ona faʻatinoina se faiga faʻavae e faʻatalanoaina fesili o le aofia i le faagasologa o le filemu e ala i le faʻamautinoaina o le filifilia o sui manino. 

Ma le mea mulimuli, o se tasi o mafuaʻaga o feteʻenaʻiga faifai pea i Sudan i Saute o le tauvaga umi lea i le va o Dinka ma Nuer elites mo le puleaina o le pule faʻapolokiki ma le tele o punaoa suauʻu a le itulagi. O fa'asea e uiga i le le tutusa, fa'atauva'a, faiga pi'opi'o, nepotism, ma faiga fa'alotoifale o nisi ia o itu e tele e fa'aalia ai le fete'ena'iga o iai nei. O faiga pi’opi’o ma le tauvaga mo le malosi fa’apolokiki e tutusa lava, ma o upegatafa’ilagi o le fa’aogaina fa’alemalo e fa’afaigofie ai le fa’aogaina o punaoa a le malo mo le manuia o le tagata lava ia. O tupe maua mai le gaosiga o suauʻu e tatau ona faʻatatau, nai lo le, i le atinaʻeina o le tamaoaiga gafataulimaina, e pei o tupe teufaafaigaluega i tupe faʻaagafesootai, tagata, ma faʻalapotopotoga. E mafai ona ausia lenei mea e ala i le faʻavaeina o se faʻataʻitaʻiga lelei e pulea ai faiga piʻopiʻo, aoina o tupe maua, paketi, faʻasoa tupe, ma tupe faʻaalu. E le gata i lea, e le tatau i tagata foaʻi ona fesoasoani i le malo o le lotogatasi e toe faʻaleleia le tamaoaiga o le atunuʻu ma atinaʻe tetele, ae ia faʻatulagaina foi se faʻailoga e aloese ai mai le tele o faiga piʻopiʻo. O le mea lea, o le tufatufaina saʻo o le tamaoaiga, e pei ona manaʻomia e nisi o vaega fouvale, o le a le fesoasoani i Sudan i Saute e foʻia lona mativa. O le fausiaina o le filemu umi i Sudan i Saute e tatau, nai lo lena, ona faʻaalia faitioga moni, e pei o le tutusa o sui i vaega uma faaupufai, agafesootai, ma le tamaoaiga. E ui e mafai e le au faufautua mai fafo ma le au foaʻi ona fesoasoani ma lagolagoina le fausiaina o le filemu, o suiga faatemokalasi e tatau ona faʻauluina e malosiaga i totonu.

O tali i fesili suʻesuʻe o loʻo taoto i le auala e faʻatautaia ai e le malo o fefaʻasoaaʻi mana faʻalavelave faʻalotoifale, toe fausia le faʻatuatuaga i itu auai o le feteenaiga, faʻatupuina le faʻaleagaina o auupega, faʻaleagaina, ma le toe faʻafouina (DDR) polokalame, tuʻuina atu le faʻamasinoga tonu, taofia tagata solitulafono, faʻamalosia se so'otaga fa'ale-aganu'u malosi e fa'atumauina ai le fa'asoaina o le malosi o le malo e tali atu, ma fa'amautinoa le tutusa o le tufatufaina atu o punaoa faanatura i vaega uma. Ina ia aloese mai le toe tulaʻi mai, e tatau ona faʻaumatia le malo fou o le lotogatasi, toe faʻaleleia vaega o le puipuiga ma faʻatalanoaina vaeluaga o le va o Kiir ma Machar. O nei faiga uma e taua tele i le manuia o le faʻasoaina o malosiaga ma le faʻaleleia o le filemu i Sudan i Saute. Ae ui i lea, o le manuia o le malo fou o le autasi e faalagolago i le malosi faapolotiki, tautinoga faaupufai, ma le galulue faatasi o vaega uma o loo aafia i le feteenaiga.

iʻuga

E oʻo mai i le taimi nei, o lenei suʻesuʻega ua faʻaalia ai o avetaavale o feeseeseaiga i Sudan i Saute e lavelave ma tele. O le autu o le feeseeseaiga i le va o Kiir ma Machar o ni mataupu faavae loloto foi, e pei o le le lelei o pulega, tauiviga malosi, faiga piʻopiʻo, nepotism, ma fevaevaeaʻiga faʻa-tagata. O le malo fou o le lotogatasi e tatau ona taulimaina lelei le natura o fevaevaeaʻiga faʻale-tagata i le va o Kiir ma Machar. E ala i le faʻaaogaina o vaeluaga o tagata o loʻo i ai nei ma faʻaogaina se siosiomaga o le fefe, o itu uma e lua ua faʻamalosia lelei le au lagolago i Sudan i Saute. O le galuega o loʻo i luma o le malo o le suiga o le lotogatasi ina ia faʻatulagaina faʻatulagaina se faʻavae e suia ai meafaigaluega autu ma faʻagasologa o se faʻatalanoaga faʻapitoa a le atunuʻu, faʻatalanoaina fevaevaeaʻiga faʻalapotopotoga, aʻafia ai le toe fuataʻiina o vaega o le puipuiga, tetee atu i faiga piʻopiʻo, tuʻuina atu le faamasinoga tonu, ma fesoasoani i le toe nofoia o tagata. tagata ua soloia. E tatau i le malo o le lotogatasi ona faʻatino sini uma e lua ma taimi pupuu e faʻafeiloaʻi ai nei mea faʻalavelave, lea e masani ona faʻaogaina mo le alualu i luma faaupufai ma le faʻamalosia e itu uma e lua.

O le malo o Sudan i Saute ma ana paʻaga atinaʻe ua tuʻuina atu le faʻamamafa tele i le fausiaina o le setete ma le le taulaʻi i le fausiaina o le filemu. E le mafai e se fa'asoa fa'asoa fa'atasi ona maua le filemu ma le saogalemu. O le filemu ma le mautu e ono mana'omia ai le la'asaga fa'aopoopo o le vavae'ese o faiga fa'apolokiki mai fa'alapotopotoga. O le a le mea o le a fesoasoani e faʻamalieina ai Sudan i Saute o loʻo feagai ma feteʻenaʻiga i totonu o le lotoifale ma faʻatagaina mo le faʻaalia o faʻanoanoaga tele o loʻo umia e vaega eseese ma tagata taʻitoʻatasi. I le tala faasolopito, ua faʻamaonia e le au maualuluga o le filemu e le o le mea lea latou te taumafai i ai, o lea e manaʻomia ai le gauai atu i tagata o loʻo mananaʻo i se filemu ma sili atu le amiotonu i Sudan i Saute. E na o se faiga filemu e mafaufauina ai vaega eseese, o latou aafiaga na ola ai, ma a latou faʻasea fefaʻasoaaʻi e mafai ona maua ai le filemu o loʻo moomoo i ai Sudan i Saute. Ma le mea mulimuli, mo se faʻatonuga faʻasoa malosi e manuia i Sudan i Saute, e tatau i le aufaasālalau ona taulaʻi atoatoa i mafuaʻaga ma faitioga o le taua a le malo. Afai e le lelei ona taulimaina ia mataupu, o le a le manuia le malo fou o le lotogatasi, ma o Sudan i Saute o le a tumau pea le taua ma ia lava.    

mau faasino

Aalen, L. (2013). Le faia o le lotogatasi e le manaia: O le feteenai o sini o le maliega atoatoa o le filemu a Sudan. Taua a le Malo15(2), 173-191.

Aeby, M. (2018). I totonu o le malo e aofia ai: Interparty dynamics in Zimbabwe's power-shared executive. Tusitala o Suesuega a Aferika i Saute, 44(5), 855-877. https://doi.org/10.1080/03057070.2018.1497122   

British Broadcasting Corporation. (2020, Fepuari 22). O le fili o Sudan i Saute ia Salva Kiir ma Riek Machar na faia le maliliega. Maua mai: https://www.bbc.com/news/world-africa-51562367

Burton, JW (Ed.). (1990). Fete'ena'iga: Mana'oga o tagata. Lonetona: Macmillan ma Niu Ioka: St. Martin's Press.

Cheeseman, N., & Tendi, B. (2010). Fetufa'aiga mana i le va'aiga fa'atusatusa: O le fa'agasologa o le 'malo o le lotogatasi' i Kenya ma Zimbabwe. Le Journal of Modern African Studies, 48(2), 203-229.

Cheeseman, N. (2011). Le Fa'alotoifale Dynamics of Power-shared i Aferika. Faʻatemokalasi, 18(2), 336-365.

de Vries, L., & Schomerus, M. (2017). O le taua a le malo o Sudan i Saute o le a le muta i se maliega filemu. Iloiloga o le Filemu, 29(3), 333-340.

Esman, M. (2004). O se fa'atomuaga i fete'ena'iga fa'a-ganu'u. Cambridge: Polity Press.

Finkeldey, J. (2011). Zimbabwe: Fa'asoa le paoa o se 'fa'alavelave' mo le suiga po'o le auala i le faatemokalasi? Su'esu'eina le malo tele o le Zanu-PF - MDC ina ua mae'a le maliega fa'apolokiki a le lalolagi 2009. GRIN Verlag (1st Lomiga).

Galtung, J. (1996). Filemu e ala i le filemu (1st Ed.). SAGE Lomiga. Toe maua mai https://www.perlego.com/book/861961/peace-by-peaceful-means-pdf 

Hartzell, CA, & Hoddie, M. (2019). Fetufaaiga o le pule ma le pule o le tulafono i le maea ai o taua faalemalo. Su'esu'ega Fa'ava-o-malo Ta'ikuata63(3), 641-653.  

Fa'alapotopotoga Fa'alavelave Fa'avaomalo. (2019, Mati 13). Fa'asaoina le maliliega ma'ale'ale a Sudan i Saute. Aferika Lipoti N°270. Maua mai https://www.crisisgroup.org/africa/horn-africa/southsudan/270-salvaging-south-sudans-fragile-peace-deal

Tamai Mamoe, G., & Stainer, T. (2018). Le faʻalavelave o le faʻamaopoopoina o le DDR: Le mataupu o Sudan i Saute. Maumau: Tusitala Fa'ava-o-malo o Puipuiga ma Atina'e, 7(1), 9. http://doi.org/10.5334/sta.628

Lederach, JP (1995). Saunia mo le filemu: Fete'ena'i suiga i aganuu. Syracuse, NY: Syracuse University Press. 

Lijphart, A. (1996). Le paso o le faatemokalasi Initia: O se faʻamatalaga faʻatasi. le Iloiloga Fa'asaienisi Fa'apolokiki a Amerika, 90(2), 258-268.

Lijphart, A. (2008). Atina'e i le fa'asoaina o le mana a'oa'oga ma fa'atinoga. I le A. Lijphart, Mafaufau e uiga i le faatemokalasi: Fetufaaiga o le pule ma le tele o pulega i talitonuga ma faatinoga (i. 3-22). Niu Ioka: Routifi.

Lijphart, A. (2004). Fuafuaga fa'avae mo sosaiete fevaevaea'i. Tusitala o le Temokalasi, 15(2), 96-109. doi:10.1353/jod.2004.0029.

Moghalu, K. (2008). Feteʻenaʻiga palota i Aferika: O le faʻasoaina o le pule o le faatemokalasi fou? Tulaga o Fete'ena'iga, 2008(4), 32-37. https://hdl.handle.net/10520/EJC16028

O'Flynn, I., & Russell, D. (Eds.). (2005). Fetufaaiga o le malosi: Lu'i fou mo sosaiete fevaevaea'i. Lonetona: Pluto Press. 

Okiech, PA (2016). O taua fa'ale-malo i Sudan i Saute: O se tala fa'asolopito ma fa'apolokiki. Applied Anthropologist, 36(1/2), 7-11.

Quinn, JR (2009). Folasaga. I le JR Quinn, Fa'aleleiga (s): Fa'amasinoga tau soloaiga i sosaiete pe a mavae feeseeseaiga (itulau 3-14). McGill-Queen's University Press. Na maua mai https://www.jstor.org/stable/j.ctt80jzv

Radon, J., & Logan, S. (2014). Sudan i Saute: Fuafuaga tau pulega, taua, ma le filemu. Journal o Mataupu Faavaomalo68(1), 149-167.

Roach, SC (2016). Sudan i Saute: O se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tali atu ma le filemu. Faava o Malo mataupu, 92(6), 1343-1359.

Roeder, PG, & Rothchild, DS (Eds.). (2005). Filemu gafataulimaina: Malosiaga ma le faatemokalasi mulimuli ane taua i le va o tagata. Faʻasalalau: Cornell University Press. 

Stedman, SJ (1997). Faʻafitauli faʻaleagaina i faiga filemu. Saogalemu Faava-o-malo, 22(2): 5-53.  https://doi.org/10.2307/2539366

Spears, IS (2000). Malamalama i maliega o le filemu i Aferika: Faʻafitauli o le faʻasoaina o le pule. Kuata Lona Tolu a le Lalolagi, 21(1), 105-118. 

Sperber, A. (2016, Ianuari 22). Ua amata nei le isi taua faalemalo a Sudan i Saute. Faiga Fa'avae i Fafo. Maua mai https://foreignpolicy.com/2016/01/22/south-sudan-next-civil-war-is-starting-shilluk-army/

Tajfel, H., & Turner, JC (1979). O se talitonuga tu'ufa'atasi o fete'ena'iga va'aiga. I WG Austin, & S. Worchel (Eds.), Le agafesootai psychology o sootaga va'aiga (itulau 33-48). Monterey, CA: Brooks/Cole.

Tull, D., & Mehler, A. (2005). O tau natia o le fa'asoaina o le paoa: Toe fa'atupu vevesi fa'atupu fa'atupu i Aferika. Mataupu a Aferika, 104(416), 375-398.

Fono a Malo Aufaatasi. (2020, Mati 4). Fa'afeiloa'i e le Fono a le Saogalemu le maliliega fa'asoa fou a Sudan i Saute, e pei ona fa'amatala e le Sui Fa'apitoa i mea na tutupu talu ai nei. Maua mai: https://www.un.org/press/en/2020/sc14135.doc.htm

Uvin, P. (1999). Ituaiga ma le malosi i Burundi ma Rwanda: auala eseese i sauaga tetele. Faiga Fa'atusa, 31(3), 253-271.  

Van Zyl, P. (2005). Fa'alauiloaina o le fa'amasinoga amiotonu i totonu o sosaiete pe a mae'a fete'ena'iga. I le A. Bryden, & H. Hänggi (Eds.). Pulea saogalemu i le fausiaina o le filemu pe a uma feeseeseaiga (itulau 209-231). Sineva: Geneva Center for the Democratic Control of Armed Forces (DCAF).     

Wuol, JM (2019). Fa'amoemoega ma lu'itau o le fa'atupuina o le filemu: O le mataupu o le toe fa'afouina o le maliliega i le fo'ia o fete'ena'iga i le Malo o Sudan i Saute. le Faufautua a Zambakari, Mataupu Faapitoa, 31-35. Maua mai le http://www.zambakari.org/special-issue-2019.html   

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu