Le Fete'ena'i Biafra

Sini Aʻoaʻo

  • O le a: Saili le Fete'ena'iga Biafra.
  • O ai: Iloa vaega tetele o lenei feteenaiga.
  • Afai: Malamalama i nofoaga o le teritori e aofia ai.
  • Aisea: Fa'ailoa mataupu i lenei fete'ena'iga.
  • pe afai: Malamalama i le talaaga faasolopito o lenei feteenaiga.
  • E faapefea: Malamalama i feteʻenaʻiga faʻagasologa, faʻamalosi, ma avetaavale.
  • Lea: Saili poo fea manatu e talafeagai mo le foia o le feteenaiga a Biafra.

Saili le Fete'ena'iga Biafra

O ata o loʻo i lalo o loʻo faʻaalia ai se tala vaaia e uiga i le feteenaiga a Biafra ma le faʻaauau pea o le faʻalavelave mo le tutoʻatasi o Biafra.  

Iloa Vaega Tele i le Fete'ena'i

  • Le Malo o Peretania
  • Le Malo Tele o Nigeria
  • Indigenous People of Biafra (IPOB) ma a latou fanau e leʻi faʻaumatia i le taua i le va o Nigeria ma Biafra mai (1967-1970)

Tagatanu'u o Biafra (IPOB)

O toega o le Indigenous People of Biafra (IPOB) ma a latou fanau e leʻi faʻaumatia i le taua i le va o Nigeria ma Biafra mai (1967-1970) e tele vaega:

  • Le Ohaneze Ndi Igbo
  • Igbo Taitai o Mafaufauga
  • Biafra Zionist Federation (BZF)
  • Le Movement for the Actualization of the Sovereign State of Biafra (MASSOB)
  • Leitio Biafra
  • Le Fono Maualuga a Toeaina o Tagata Tuto'atasi o Biafra (SCE)
Biafra Teritori ua fuaina

Fa'ailoa Fa'afitauli i lenei Fete'ena'iga

O finauga a le Biafra

  • O Biafra o se malo tutoʻatasi o loʻo iai aʻo leʻi oʻo mai Peretania i Aferika
  • O le tuufaatasiga o le 1914 lea na tuufaatasia ai le itu i matu ma le itu i Saute ma fausia ai le atunuu fou ua taʻua o Nigeria e le tusa ai ma le tulafono aua na filifili e aunoa ma le latou maliega (o se tuufaatasiga faamalosia)
  • Ma o le 100 tausaga o le faʻataʻitaʻiga tuʻufaʻatasia na muta i le 2014 lea e otometi lava ona faʻaumatia le Iuni.
  • Fa'atamaoaigaina ma fa'apolokiki i totonu o Nigeria
  • Leai o atina'e i Biafraland
  • Faʻafitauli saogalemu: fasioti tagata Biafrans i Matu o Nigeria
  • Fefe i le fa'aumatia atoa

O finauga a le Malo o Nigeria

  • O isi itulagi uma na avea ma vaega o Nigeria sa i ai foi o ni malo tutoʻatasi aʻo leʻi oʻo mai Peretania
  • O isi itulagi na faʻamalosia foi i totonu o le faʻapotopotoga, peitaʻi, o tama na faavaeina o Nigeria na malilie autasi e faʻaauau pea le faʻatasi pe a uma le tutoʻatasi i le 1960.
  • I le faaiuga o le 100 tausaga o le tuufaatasiga, o le pulega talu ai na taloina se National Dialogue ma o ituaiga uma i Nigeria na talanoaina mataupu e uiga i le iuni, e aofia ai le faasaoina o le iuni.
  • So'o se fa'aaliga fa'aalia po'o se taumafaiga e fa'ato'ilalo le malo feterale po'o le setete o lo'o ta'ua o se fa'a'ole'ole po'o se solitulafono fa'a'ole'ole.

Manaoga a le au Biafra

  • O le tele o Biafra e aofia ai ma o latou toega e leʻi faʻaumatia i le taua o le 1967-1970 e ioe e tatau ona saoloto Biafra. "Ae e ui o nisi o Biafrans e mananaʻo i le saolotoga i totonu o Nigeria e pei lava o se faʻapotopotoga e pei ona faia i Peretania lea o atunuu e fa o Egelani, Sikotilani, Aialani, ma Uelese o ni atunuu e pulea e le tagata lava ia i totonu o Peretania, poʻo Kanata o loʻo i ai foi le itulagi o Quebec. pulea e le tagata lava ia, o isi e mananao i le saolotoga tuusao mai Nigeria” (Government of IPOB, 2014, p. 17).

Lalo o se aotelega o latou manaʻoga:

  • Ta'utinoga o la latou aia tatau e fai ai a latou lava filifiliga: Tuto'atasi tuto'atasi mai Nigeria; pe
  • Fa'atosina a le tagata lava ia i totonu o Nigeria e pei o se fa'apotopotoga e pei ona malilie i ai i le fonotaga a Aburi i le 1967; pe
  • O le faʻamavaeina o Nigeria i luga o laina faʻale-aganuʻu nai lo le faʻatagaina o le atunuʻu e malepe i le toto masaa. O lenei mea o le a suia ai le tuufaatasiga o le 1914 ina ia toe foi tagata uma i o latou tuaa nuu e pei ona i ai a o lei taunuu mai Peretania.

A'oa'o le Tala Fa'asolopito o lenei Fete'ena'iga

  • O Faafanua Anamua o Aferika, aemaise le faafanua o le 1662, o loo faaalia ai Malo e tolu i Aferika i Sisifo mai le mea na fausia ai le atunuu fou e igoa ia Nigeria e matai colonial. O malo nei e tolu:
  • Le Malo o Zamfara i Matu;
  • Le Malo o Biafra i Sasa’e; ma
  • Le Malo o Benin i Sisifo.
  • O nei malo e tolu na i ai i luga o le Faafanua o Aferika mo le silia ma le 400 tausaga aʻo leʻi faia Nigeria i le 1914.
  • O le malo lona fa ua taʻua o le Oyo Empire e leʻi i ai i le Faafanua anamua o Aferika i le 1662 ae o se malo tele foi i Aferika i Sisifo (Government of IPOB, 2014, itulau 2).
  • O le Faafanua o Aferika na gaosia e le au Potukale mai le 1492 - 1729 o loʻo faʻaalia ai Biafra o se teritori tele e sipelaina o "Biafara", "Biafar" ma "Biafares" e iai tuaoi ma malo e pei o Etiopia, Sudan, Bini, Kamerun, Congo, Gabon, ma isi.
  • O le 1843 na faʻaalia ai e le Faʻafanua o Aferika le sipelaina o le atunuu o le "Biafra" o loʻo i ai nisi o vaega o aso nei o Cameroon i totonu o lona tuaoi e aofia ai le Bakassi Peninsula ua finau.
  • O le uluaʻi teritori o Biafra e leʻi faʻatapulaʻaina i le taimi nei o Nigeria i Sasaʻe.
  • E tusa ai ma faʻafanua, na faʻaaogaina e le au faimalaga Potukale le upu "Biafara" e faʻamatala ai le itulagi atoa o le Vaitafe o Lower Niger ma agai atu i sasaʻe i luga o le mauga o Cameroon ma lalo ifo i le itu i sasae o le gataifale, e aofia ai vaega o Cameroon ma Gabon (Government of IPOB. , 2014, itulau 2).
1843 Faafanua o Aferika fuaina

Biafra – Fegalegaleaiga a Peretania

  • O le au Peretania sa i ai feutagaiga faʻavaomalo ma Biafrans aʻo leʻi faia Nigeria. O John Beecroft sa avea ma Konesula Peretania o le Bight of Biafra mai Iuni 30, 1849 ia Iuni 10, 1854 ma lona laumua i Fernando Po i le Bight of Biafra.
  • O le aai o Fernando Po ua taʻua nei o Bioko i Equatorial Guinea.
  • Mai le Bight of Biafra lea na osofaʻia ai e John Beecroft, le naunau e pulea le fefaʻatauaʻiga i le itu i Sisifo ma lagolagoina e misionare Kerisiano i Badagry, na osofaʻia Lagos lea na avea ma kolone o Peretania i le 1851 ma na tuʻuina atu aloaia ia Queen Victoria, le Masiofo o Egelani i 1861, o lona mamalu na faaigoa ai Victoria Island Lagos.
  • O le mea lea, na faʻavaeina ai e Peretania lo latou i ai i Biafraland ae latou te leʻi faʻapipiʻiina Lagos i le 1861 (Malo o IPOB, 2014).

O Biafra o se Malo Tutoatasi

  • O Biafra o se pulega faʻapitoa ma lona lava teritori faʻafanua o loʻo faʻaalia manino i luga o le Faafanua o Aferika aʻo leʻi oʻo mai tagata Europa e pei o malo anamua o Etiopia, Aikupito, Sudan, ma isi.
  • O le Biafra Nation sa fa'atino faiga fa'atemokalasi tuto'atasi i totonu o ona 'āiga e pei ona faia i totonu o le Igbo i aso nei.
  • O le mea moni, o le Republic of Biafra lea na folafolaina i le 1967 e le General Odumegwu Ojukwu e le o se atunuu fou ae o se taumafaiga e toe faʻaleleia le Biafra Nation anamua lea na i ai aʻo leʻi faia Nigeria e Peretania "(Emekesri, 2012, itulau 18-19) .

Malamalama i Fa'asologa o Fete'ena'iga, Fa'atonu, ma Aveta'avale

  • O se itu taua i lenei feteenaiga o le tulafono. E fa'atatau i le fa'avae le aia tatau e fai ai le pule a le tagata lava ia pe fa'atulafonoina?
  • O le tulafono e fa'atagaina ai tagata o le atunu'u e fa'amautu o latou fa'asinomaga e ui lava ua fa'ae'eina le sitiseni o lo latou atunu'u fou e ala i le tu'ufa'atasiga o le 1914.
  • Ae pe fa'ae'e ea e le tulafono i tagata o le atunu'u le aia tatau e fai ai a latou lava filifiliga?
  • Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo taumafai le au Sikotilani e faʻaaoga la latou aia tatau i le pule a le tagata lava ia ma faʻavae Sikotilani o se malo tutoʻatasi mai Peretania Tele; ma o loʻo unaʻia e le au Catalans le vavae ese mai Sepania e faʻavaeina se Catalonia tutoʻatasi o se malo faʻapitoa. I le auala lava e tasi, o loʻo taumafai le Indigenous People of Biafra e faʻaaoga a latou aia tatau i le faia o le tagata lava ia ma toe faʻatuina, toe faʻafoʻisia lo latou tuaa, tuaa malo o Biafra o se malo tutoʻatasi mai Nigeria (Government of IPOB, 2014).

Pe fa'atulafono pe fa'atulafonoina le fa'alavelave mo le fa'atosina ma le tuto'atasi?

  • Ae o se fesili taua e manaʻomia ona taliina o le: O le faʻalavelave mo le faia o le tagata lava ia ma le tutoʻatasi faaletulafono pe faʻatulafonoina i totonu o aiaiga o le Faʻavae o loʻo iai nei o le Federal Republic of Nigeria?
  • E mafai ea ona ta'ua gaioiga a le au lagolago ia Biafra o ni Treason or Treasonable Felonies?

Fa'alata ma Solitulafono Fa'aleaga

  • Vaega 37, 38 ma le 41 o le Tulafono Laititi o Soligatulafono, Tulafono a le Fa'alapotopotoga o Nigeria, o lo'o fa'amatalaina ai le Fa'a'ole'ole ma Amioleaga Fa'aleaga.
  • Fa'a'ole'ole: Soʻo se tagata na te faʻatauina le taua faasaga i le Malo o Nigeria poʻo le Malo o se Itulagi (poʻo se setete) ma le faʻamoemoe e faʻafefe, faʻatoʻilaloina pe faʻafefe le Peresetene poʻo le Kovana, pe taupulepule ma soʻo se tagata i totonu pe leai foi Nigeria e faʻatau taua faasaga ia Nigeria pe faasaga i ai. se Itulagi, po'o le fa'aosoina o se tagata mai fafo e osofa'ia Nigeria po'o se Itulagi ma se 'au fa'aauupegaina e nofosala i le fa'a'ole'ole ma e noatia i le fa'asalaga o le oti pe a fa'amaonia.
  • Solitulafono tauleagaina: I le isi itu, soʻo se tagata na te faia se faʻamoemoe e faʻatoʻilaloina le Peresetene poʻo le Kovana, poʻo le faʻatauina o taua faasaga ia Nigeria poʻo le Setete, poʻo le faʻaosoina o se tagata ese e faia se osofaʻiga faʻaauupegaina faasaga ia Nigeria poʻo le Setete, ma faʻaalia se faʻamoemoega. e ala i se gaioiga fa'aalia ua nofosala i se solitulafono tau fa'alataina ma e mafai ona nofosala i le falepuipui mo le olaga atoa pe a nofosala.

Filemu Leaga ma Filemu Lelei

Filemu Leaga – Toeaina i Biafraland:

  • Ina ia taʻitaʻia ma faʻafaigofie le faʻagasologa o le mauaina o le tutoʻatasi e ala i auala e le faʻaleagaina, faʻatulafonoina, o le Au Toeaina i Biafraland na molimauina le taua i le va o le 1967-1970 na fausia ai le Tulafono Faʻaleaganuʻu Malo o Tagata Tutoatasi o Biafra e taʻitaʻia e le Fono Maualuga a Toeaina (SCE).
  • Ina ia faʻaalia lo latou le taliaina o sauaga ma taua faasaga i le Malo o Nigeria, ma lo latou naunautaiga ma le faʻamoemoe e faʻagaoioia i totonu o tulafono a Nigeria, na faʻateʻaina e le Fono Maualuga a Toeaina Mr. kanu ma ona soo e ala i le Disclaimer dated 12th Me 2014 i lalo o Tulafono Fa'aleaganu'u.
  • E tusa ai ma le tulafono a le Aganu’u, a fa’ate’aina se tagata e le au matutua, e le mafai ona toe talia o ia i totonu o le nu’u, se’i vagana ua salamo ma faia ni tu ma aga e fa’amalie ai tagata matutua ma le atunu’u.
  • Afai e le mafai e ia ona salamo ma faʻamalieina toeaina o le atunuʻu ma maliu, e faʻaauau pea le faʻaleagaina i ana fanau (Government of IPOB, 2014, p. 5).

Filemu lelei – Biafran Talavou

  • I se isi itu, o nisi o talavou Biafra o loʻo taʻitaʻia e le Faʻatonu o le Radio Biafra, Nnamdi Kanu, fai mai o loʻo latou tauivi mo le faʻamasinoga e faʻaaoga uma auala ma e le afaina pe a oʻo i sauaga ma taua. Mo i latou, o le filemu ma le faamasinotonu e le na o le leai o se vevesi po o taua. O le tele lava o le gaioiga o le suia o le tulaga quo seʻia oʻo ina faʻaumatia le faiga ma faiga faʻavae o le sauaina, ma toe faʻafoʻisia le saʻolotoga i ē sauaina. O lenei ua latou naunau e ausia i auala uma e tusa lava pe o lona uiga e ala i le faʻaaogaina o le malosi, sauā ma taua.
  • Ina ia faʻamalosia a latou taumafaiga, o lenei vaega ua faʻapotopotoina i latou lava i le faitau miliona, fale ma fafo e faʻaaoga ai ala o faasalalauga lautele;
  • seti leitio ma televise i luga ole laiga; faatuina Biafra Houses, Biafra Embassies i fafo, Biafra malo i totonu o Nigeria ma le faaaunuua, gaosia Biafra tusifolau, fuʻa, faailoga, ma le tele o pepa; fa'amata'u e tu'u atu suau'u i Biafraland i se kamupani mai fafo; fa'atutu le 'au soka a le Biafra, ma isi 'au ta'aloga e aofia ai le tauvaga a le Biafra Pageants; fatu ma gaosia Biafra vii, musika, ma isi;
  • fa'aaoga fa'asalalauga ma tautala ita; faʻatulagaina faʻataʻitaʻiga ia e iai taimi e faʻaalia ai le vevesi - aemaise lava o faʻalavelave faʻaauau na amata ia Oketopa 2015 ina ua maeʻa le puʻeina o le Faʻatonu o le Leitio Biafra ma le taʻitaʻi taʻitaʻi ma le Taʻitaʻi Sili o le Indigenous People of Biafra (IPOB) o loʻo i ai. e faitau miliona Biafrans latou te fa'amaoni atoatoa.

Su'e po'o fea Manatu e Talafeagai mo le Fo'ia o Fete'ena'iga Biafra

  • Fa'aleaga
  • Leoleoina o le filemu
  • Filemu
  • Fausia o le Filemu

Fa'aleaga

  • O le a le irredentism?

O le toe fa'afo'isia, toe fa'afo'isia, po'o le toe nofoia o se atunu'u, teritori po'o se nu'u sa iai muamua i se tagata. E masani ona taape tagata i le tele o isi atunuu ona o se taunuuga o pulega faakolone, femalagaiga faamalosi pe le faamalosia, ma taua. O le Irredentism e taumafai e toe aumai nisi o i latou i le nuu o o latou tuaa (tagai Horowitz, 2000, itulau 229, 281, 595).

  • E mafai ona iloa le le mautonu i ni auala se lua:
  • E ala i sauaga po o taua.
  • E ala i le faagasologa o le tulafono pe ala i le faagasologa faaletulafono.

Fa'aleaga e ala i sauaga po o Taua

Fono Sili a Toeaina

  • O le taua a Nigeria-Biafra i le 1967-1970 o se faʻataʻitaʻiga lelei o se taua na tau mo le faʻasaʻolotoga o se tagata e ui lava na faʻamalosia le au Biafra e tau mo le puipuiga o le tagata lava ia. E manino mai le aafiaga a Nigeria-Biafra o taua o se matagi leaga e le afaina ai se tasi.
  • E tusa ai ma le silia ma le 3 miliona tagata na maliliu i le taimi o lenei taua e aofia ai le numera tele o tamaiti ma fafine ona o le tuʻufaʻatasia o mea: fasioti tagata tuusaʻo, faʻalavelave alofa na mafua ai se maʻi mataʻutia e taʻua o le kwashiorkor. "O Nigeria atoa ma le toega o Biafra e leʻi faʻaumatia i lenei taua o loʻo mafatia pea i aafiaga o le taua.
  • O le mauaina o le poto masani, ma tau i le taimi o le taua, e le taliaina e le Fono Maualuga a Toeaina o Tagata Tutoatasi o Biafra le talitonuga ma metotia o taua ma sauaga i le tauiviga a Biafra mo le tutoatasi (Malo o IPOB, 2014, itulau 15).

Leitio Biafra

  • O le vaega lagolago a le Biafra lea e taitaia e le Radio Biafra Lonetona ma lona Faatonu, o Nnamdi Kanu, e foliga mai o le a agai atu i sauaga ma taua ona o se vaega lea o a latou upu ma talitonuga.
  • E ala i la latou faasalalauga i luga o le initaneti, o lenei vaega ua faʻapotopotoina le faitau miliona o Biafrans ma o latou tagata alolofa i Nigeria ma fafo, ma ua lipotia mai e faapea "ua latou valaʻau atu i Biafrans i le lalolagi atoa e foaʻi le faitau miliona o tala ma pauna ia i latou e faʻatau ai auupega ma auupega. e faia se taua faasaga ia Nigeria, aemaise lava le Northern Muslims.
  • E tusa ai ma a latou iloiloga o le tauiviga, latou te talitonu atonu e le mafai ona ausia le tutoʻatasi e aunoa ma le vevesi poʻo le taua.
  • Ma o le taimi lenei, latou te manatu o le a latou manumalo ia Nigeria i le taua pe afai e iu lava ina latou o atu i taua e ausia ai lo latou tutoatasi ma saoloto.
  • O le to'atele o tupulaga talavou e le'i molimauina pe o'o i le taua fa'ale-malo i le 1967-1970.

Fa'aleaganu'u e ala ile Fa'atulafonoina

Fono Sili a Toeaina

  • Ina ua faia'ina le taua o le 1967-1970, ua talitonu le Fono Maualuga a Toeaina o Tagata Tutoatasi o Biafra o le faagasologa faaletulafono e na o le pau lea o le auala e mafai ai e Biafra ona ausia lona tutoatasi.
  • Iā Setema 13, 2012, na sainia ai e le Supreme Council of Elders (SCE) o le Indigenous People of Biafra se Legal Instrument ma tuuina atu i le Federal High Court Owerri faasaga i le malo o Nigeria.
  • O lo o i luma o le faamasinoga le mataupu. O le faavae o la latou finauga o le vaega lea o tulafono faava o malo ma tulafono faaleatunuu e faamaonia ai le aia tatau e fai ai a latou lava filifiliga i tagata o le atunuu “e tusa ai ma le Tautinoga a Malo Aufaatasi i Aia Tatau a Tagata Atunuu 2007 ma Mataupu 19-22 Cap 10 Tulafono a le Malo. o Nigeria, 1990, lea o loo faapea mai le Mataupu 20(1)(2):
  • “E tatau ona i ai i tagata uma le aia tatau e ola ai. E tatau ona latou maua le aia tatau e le mafesiligia ma e le mafai ona fa'ate'aina i le pule a le tagata lava ia. E tatau ona latou filifili saoloto o latou tulaga faʻapolokiki ma e tatau ona tulituliloa a latou atinaʻe tau tamaoaiga ma agafesootai e tusa ai ma faiga faʻavae ua latou filifilia saoloto "
  • “E tatau ona iai le aia tatau a tagata fa'apolokiki po'o tagata sauaina e fa'asa'oloto ai i latou lava mai noataga o le pule e ala i le fa'aogaina o so'o se auala e aloa'ia e le lalolagi lautele."

Leitio Biafra

  • I le isi itu, o Nnamdi Kanu ma lana Radio Biafra vaega e finau e faapea "o le faʻaaogaina o le tulafono e maua ai le tutoʻatasi e leʻi tupu muamua" ma o le a le manuia.
  • Latou te fai mai "e le mafai ona ausia le tutoatasi e aunoa ma le taua ma le vevesi" (Government of IPOB, 2014, p. 15).

Leoleoina o le filemu

  • E tusa ai ma le faamatalaga a Ramsbotham, Woodhouse & Miall (2011), “o le tausia o le filemu e talafeagai i vaega e tolu i luga o le fua o le faateleina: ia taofiofi sauaga ma taofia mai le faateleina i taua; e fa'atapula'a le malosi, fa'asalalau fa'afanua ma le umi o taua pe'ā pa'ū; ma ia tuufaatasia se taofiga ma faia avanoa mo le toe fausia pe a uma le taua” (itulau 147).
  • Ina ia mafai ona maua avanoa mo isi ituaiga o feteʻenaʻiga - faufautua ma talanoaga mo se faʻataʻitaʻiga-, e manaʻomia le taofiofia, faʻaitiitia pe faʻaitiitia le malosi ma le aʻafiaga o sauaga i luga o le eleele e ala i le tausia o le filemu ma galuega alofa.
  • O lenei mea, ua fa'amoemoeina e tatau ona a'oa'oina lelei ma ta'ita'ia le 'au tausi filemu e tulafono fa'ale-aganu'u fa'ale-aganu'u ina ia aua ne'i afaina ai le faitau aofa'i o lo'o fa'amoemoe latou te puipuia pe avea fo'i ma se vaega o le fa'afitauli ua auina atu e pulea.

Fausia le Filemu & Fausia le Filemu

  • A maeʻa le faʻapipiʻiina o tagata tausi filemu, e tatau ona faia taumafaiga e faʻaaogaina ituaiga eseese o fuafuaga mo le filemu - feutagaiga, faʻasalalauga, faʻamautu, ma ala o le tipiloma (Cheldelin et al., 2008, p. 43; Ramsbotham et al., 2011, p. 171; Pruitt & Kim, 2004, itulau 178, Diamond & McDonald, 2013) e foia ai le feteenaiga a Biafra.
  • E tolu la'asaga o le fa'atupuina o le filemu o lo'o fa'atū mai iinei:
  • Intragroup Dialogue i totonu o le Biafra separatist movement e faʻaaoga ai le track 2 diplomacy.
  • Fete'ena'iga i le va o le malo o Nigeria ma le vaega lagolago-Biafra e fa'aaoga ai le tu'ufa'atasiga o le ala 1 ma le fa'ailoga e lua.
  • Multi-Track diplomacy (mai le ala 3 i le ala 9) faʻatulagaina faʻapitoa mo tagatanuu mai faʻalapotopotoga eseese i Nigeria, aemaise lava i le va o Christian Igbos (mai Sautesasae) ma le Muslim Hausa-Fulanis (mai le itu i Matu)

iʻuga

  • Ou te talitonu o le faʻaaogaina o le militeri ma le faʻamasinoga na o ia e foia ai feteʻenaʻiga ma vaega faʻale-aganuʻu ma faʻalelotu, aemaise lava i Nigeria, o le a sili atu ona taʻitaʻia atili ai le feteʻenaʻiga.
  • O le mafuaʻaga ona o le faʻalavelave a le militeri ma le faʻasalaga faʻasalaga e mulimuli mai e le o iai i totonu ia i latou lava ni meafaigaluega e faʻaalia ai le ita natia e faʻamalosia ai le feteenaiga poʻo le tomai, iloa ma le onosaʻi e manaʻomia e suia ai le "feteʻenaʻiga loloto e ala i le faʻaumatiaina o sauaga faʻavae ma isi mafuaaga autu ma tulaga o feteenaiga mauaa loloto” (Mitchell & Banks, 1996; Lederach, 1997, taʻua i Cheldelin et al., 2008, itulau 53).
  • Mo lenei mafuaaga, a suiga fa'ata'ita'iga mai faiga fa'a taui i le fa'amasinoga fa'afo'isia ma mai faiga fa'amalosi i le soalaupulega ma talanoaga e manaʻomia (Ugorji, 2012).
  • Ina ia ausia lenei mea, o le tele o punaoa e tatau ona teu faʻafaigaluega i fuafuaga faʻatupu filemu, ma e tatau ona taʻitaʻia e faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele i tulaga o le mutia.

mau faasino

  1. Cheldelin, S., Druckman, D., ma le Anapogi, L. eds. (2008). Fete'ena'iga, 2nd ed. Lonetona: Continuum Press. 
  2. Faavae o le Malo Tele o Nigeria. (1990). Maua mai le http://www.nigeria-law.org/ConstitutionOfTheFederalRepublicOfNigeria.htm.
  3. Diamond, L. & McDonald, J. (2013). Multi-Track Diplomacy: O se Faiga Fa'ata'ita'iga i le Filemu. (3rd ed.). Boulder, Colorado: Kumarian Press.
  4. Emekesri, EAC (2012). Biafra poʻo le Peresetene Nigeria: O le a le mea e manaʻo ai le Ibos. Lonetona: Christ The Rock Community.
  5. Malo o tagata o Biafra. (2014). O Faamatalaga Faiga Faavae ma Poloaiga. (1st ed.). Owerri: Bilie Human Rights Initiative.
  6. Horowitz, DL (2000). Ituaiga Fa'aletagata i Fete'ena'iga. Los Angeles: Iunivesite o Kalefonia Lomitusi.
  7. Lederach, JP (1997). Fausiaina o le Filemu: Fegalegaleaiga Tumau i Sosaiete Vaevaeina. Uosigitone DC: US ​​Institute of Peace Press.
  8. Tulafono a le Malo o Nigeria. Fa'atonuga 1990. (Fa'aliliuga Toe Iloilo). Maua mai le http://www.nigeria-law.org/LFNMainPage.htm.
  9. Mitchell, C R. & Faletupe, M. (1996). Tusitaulima o Fa'afitauli o Fete'ena'iga: Le Au'ili'iliga Fa'afitauli Fa'afitauli. Lonetona: Pinter.
  10. Pruitt, D., & Kim, SH (2004). Fete'ena'iga Fa'aagafesootai: Fa'ateleina, Fa'aletonu ma Fa'ato'a. (3rd ed.). Niu Ioka, NY: McGraw Hill.
  11. Ramsbotham, O., Woodhouse, T., ma Miall, H. (2011). Faiga Faʻavae Faʻasalaga Faʻatasi. (3rd ed.). Cambridge, UK: Polity Press.
  12. O le Konafesi Aoao a Nigeria. (2014). Tusia Mulimuli o le Lipoti o le Konafesi. Maua mai https://www.premiumtimesng.com/national-conference/wp-content/uploads/National-Conference-2014-Report-August-2014-Table-of-Contents-Chapters-1-7.pdf
  13. Ugorji, B. (2012).. Colorado: Outskirts Press. Mai le Fa'amasinoga Fa'ale-aganu'u i le Feso'ota'iga Va'aiga Fa'ale-aganu'u: O se Mafaufauga i le Avanoa o Fa'asalalauga Fa'a-Ethno-Religious i Aferika
  14. I'ugafono a Malo Aufaatasi na talia e le Fono Tele. (2008). Tautinoga a Malo Aufaatasi i Aia Tatau a Tagata Atunu'u. Malo Aufaatasi.

Le tusitala, Dr. Basil Ugorji, o le Peresetene ma le Pule Sili o le International Center for Ethno-Religious Mediation. Na ia maua le Ph.D. i le Su'esu'ega o Fete'ena'iga ma Fa'ai'uga mai le Matagaluega o Su'esu'ega Fa'afitauli o Fete'ena'iga, Kolisi o Fa'ata'ita'i, Humanities ma Agafesootai, Nova Southeastern University, Fort Lauderdale, Florida.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Pe Mafai e Tele Upu Moni Ona I ai i le Tasi? O le auala lenei e mafai ai e se tasi o faʻasalaga i le Maota o Sui ona saunia le auala mo talanoaga faigata ae taua e uiga i le Feteʻenaʻiga a Isaraelu ma Palesitina mai vaaiga eseese.

O lenei blog e su'esu'e i le feteenaiga a Isaraelu ma Palesitina ma le faailoaina o manatu eseese. E amata i se suʻesuʻega o le faʻasalaga a le Sui Rashida Tlaib, ona mafaufau ai lea i le faʻatupulaia o talanoaga i totonu o nuʻu eseese - i le lotoifale, i le atunuʻu, ma le lalolagi atoa - e faʻamaonia ai le vaeluaga o loʻo iai i itu uma. O le tulaga e matua faigata lava, e aofia ai le tele o mataupu e pei o finauga i le va o i latou o tapuaiga eseese ma ituaiga, faiga le tutusa o Sui o le Maota i le faagasologa o amio pulea a le Chamber, ma se feeseeseaiga loloto a tupulaga. O le lavelave o le faʻasalaga a Tlaib ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi na oʻo i luga o le toʻatele e sili atu ona taua le suʻesuʻeina o mea na tutupu i le va o Isaraelu ma Palesitina. E foliga mai e tofu tagata uma ma tali saʻo, ae leai se tasi e mafai ona ioe. Aiseā ua faapena ai?

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu