Le Fete'ena'i Biafra
Sini Aʻoaʻo
- O le a: Saili le Fete'ena'iga Biafra.
- O ai: Iloa vaega tetele o lenei feteenaiga.
- Afai: Malamalama i nofoaga o le teritori e aofia ai.
- Aisea: Fa'ailoa mataupu i lenei fete'ena'iga.
- pe afai: Malamalama i le talaaga faasolopito o lenei feteenaiga.
- E faapefea: Malamalama i feteʻenaʻiga faʻagasologa, faʻamalosi, ma avetaavale.
- Lea: Saili poo fea manatu e talafeagai mo le foia o le feteenaiga a Biafra.
Saili le Fete'ena'iga Biafra
O ata o loʻo i lalo o loʻo faʻaalia ai se tala vaaia e uiga i le feteenaiga a Biafra ma le faʻaauau pea o le faʻalavelave mo le tutoʻatasi o Biafra.
Iloa Vaega Tele i le Fete'ena'i
- Le Malo o Peretania
- Le Malo Tele o Nigeria
- Indigenous People of Biafra (IPOB) ma a latou fanau e leʻi faʻaumatia i le taua i le va o Nigeria ma Biafra mai (1967-1970)
Tagatanu'u o Biafra (IPOB)
O toega o le Indigenous People of Biafra (IPOB) ma a latou fanau e leʻi faʻaumatia i le taua i le va o Nigeria ma Biafra mai (1967-1970) e tele vaega:
- Le Ohaneze Ndi Igbo
- Igbo Taitai o Mafaufauga
- Biafra Zionist Federation (BZF)
- Le Movement for the Actualization of the Sovereign State of Biafra (MASSOB)
- Leitio Biafra
- Le Fono Maualuga a Toeaina o Tagata Tuto'atasi o Biafra (SCE)
Fa'ailoa Fa'afitauli i lenei Fete'ena'iga
O finauga a le Biafra
- O Biafra o se malo tutoʻatasi o loʻo iai aʻo leʻi oʻo mai Peretania i Aferika
- O le tuufaatasiga o le 1914 lea na tuufaatasia ai le itu i matu ma le itu i Saute ma fausia ai le atunuu fou ua taʻua o Nigeria e le tusa ai ma le tulafono aua na filifili e aunoa ma le latou maliega (o se tuufaatasiga faamalosia)
- Ma o le 100 tausaga o le faʻataʻitaʻiga tuʻufaʻatasia na muta i le 2014 lea e otometi lava ona faʻaumatia le Iuni.
- Fa'atamaoaigaina ma fa'apolokiki i totonu o Nigeria
- Leai o atina'e i Biafraland
- Faʻafitauli saogalemu: fasioti tagata Biafrans i Matu o Nigeria
- Fefe i le fa'aumatia atoa
O finauga a le Malo o Nigeria
- O isi itulagi uma na avea ma vaega o Nigeria sa i ai foi o ni malo tutoʻatasi aʻo leʻi oʻo mai Peretania
- O isi itulagi na faʻamalosia foi i totonu o le faʻapotopotoga, peitaʻi, o tama na faavaeina o Nigeria na malilie autasi e faʻaauau pea le faʻatasi pe a uma le tutoʻatasi i le 1960.
- I le faaiuga o le 100 tausaga o le tuufaatasiga, o le pulega talu ai na taloina se National Dialogue ma o ituaiga uma i Nigeria na talanoaina mataupu e uiga i le iuni, e aofia ai le faasaoina o le iuni.
- So'o se fa'aaliga fa'aalia po'o se taumafaiga e fa'ato'ilalo le malo feterale po'o le setete o lo'o ta'ua o se fa'a'ole'ole po'o se solitulafono fa'a'ole'ole.
Manaoga a le au Biafra
- O le tele o Biafra e aofia ai ma o latou toega e leʻi faʻaumatia i le taua o le 1967-1970 e ioe e tatau ona saoloto Biafra. "Ae e ui o nisi o Biafrans e mananaʻo i le saolotoga i totonu o Nigeria e pei lava o se faʻapotopotoga e pei ona faia i Peretania lea o atunuu e fa o Egelani, Sikotilani, Aialani, ma Uelese o ni atunuu e pulea e le tagata lava ia i totonu o Peretania, poʻo Kanata o loʻo i ai foi le itulagi o Quebec. pulea e le tagata lava ia, o isi e mananao i le saolotoga tuusao mai Nigeria” (Government of IPOB, 2014, p. 17).
Lalo o se aotelega o latou manaʻoga:
- Ta'utinoga o la latou aia tatau e fai ai a latou lava filifiliga: Tuto'atasi tuto'atasi mai Nigeria; pe
- Fa'atosina a le tagata lava ia i totonu o Nigeria e pei o se fa'apotopotoga e pei ona malilie i ai i le fonotaga a Aburi i le 1967; pe
- O le faʻamavaeina o Nigeria i luga o laina faʻale-aganuʻu nai lo le faʻatagaina o le atunuʻu e malepe i le toto masaa. O lenei mea o le a suia ai le tuufaatasiga o le 1914 ina ia toe foi tagata uma i o latou tuaa nuu e pei ona i ai a o lei taunuu mai Peretania.
A'oa'o le Tala Fa'asolopito o lenei Fete'ena'iga
- O Faafanua Anamua o Aferika, aemaise le faafanua o le 1662, o loo faaalia ai Malo e tolu i Aferika i Sisifo mai le mea na fausia ai le atunuu fou e igoa ia Nigeria e matai colonial. O malo nei e tolu:
- Le Malo o Zamfara i Matu;
- Le Malo o Biafra i Sasa’e; ma
- Le Malo o Benin i Sisifo.
- O nei malo e tolu na i ai i luga o le Faafanua o Aferika mo le silia ma le 400 tausaga aʻo leʻi faia Nigeria i le 1914.
- O le malo lona fa ua taʻua o le Oyo Empire e leʻi i ai i le Faafanua anamua o Aferika i le 1662 ae o se malo tele foi i Aferika i Sisifo (Government of IPOB, 2014, itulau 2).
- O le Faafanua o Aferika na gaosia e le au Potukale mai le 1492 - 1729 o loʻo faʻaalia ai Biafra o se teritori tele e sipelaina o "Biafara", "Biafar" ma "Biafares" e iai tuaoi ma malo e pei o Etiopia, Sudan, Bini, Kamerun, Congo, Gabon, ma isi.
- O le 1843 na faʻaalia ai e le Faʻafanua o Aferika le sipelaina o le atunuu o le "Biafra" o loʻo i ai nisi o vaega o aso nei o Cameroon i totonu o lona tuaoi e aofia ai le Bakassi Peninsula ua finau.
- O le uluaʻi teritori o Biafra e leʻi faʻatapulaʻaina i le taimi nei o Nigeria i Sasaʻe.
- E tusa ai ma faʻafanua, na faʻaaogaina e le au faimalaga Potukale le upu "Biafara" e faʻamatala ai le itulagi atoa o le Vaitafe o Lower Niger ma agai atu i sasaʻe i luga o le mauga o Cameroon ma lalo ifo i le itu i sasae o le gataifale, e aofia ai vaega o Cameroon ma Gabon (Government of IPOB. , 2014, itulau 2).
Biafra – Fegalegaleaiga a Peretania
- O le au Peretania sa i ai feutagaiga faʻavaomalo ma Biafrans aʻo leʻi faia Nigeria. O John Beecroft sa avea ma Konesula Peretania o le Bight of Biafra mai Iuni 30, 1849 ia Iuni 10, 1854 ma lona laumua i Fernando Po i le Bight of Biafra.
- O le aai o Fernando Po ua taʻua nei o Bioko i Equatorial Guinea.
- Mai le Bight of Biafra lea na osofaʻia ai e John Beecroft, le naunau e pulea le fefaʻatauaʻiga i le itu i Sisifo ma lagolagoina e misionare Kerisiano i Badagry, na osofaʻia Lagos lea na avea ma kolone o Peretania i le 1851 ma na tuʻuina atu aloaia ia Queen Victoria, le Masiofo o Egelani i 1861, o lona mamalu na faaigoa ai Victoria Island Lagos.
- O le mea lea, na faʻavaeina ai e Peretania lo latou i ai i Biafraland ae latou te leʻi faʻapipiʻiina Lagos i le 1861 (Malo o IPOB, 2014).
O Biafra o se Malo Tutoatasi
- O Biafra o se pulega faʻapitoa ma lona lava teritori faʻafanua o loʻo faʻaalia manino i luga o le Faafanua o Aferika aʻo leʻi oʻo mai tagata Europa e pei o malo anamua o Etiopia, Aikupito, Sudan, ma isi.
- O le Biafra Nation sa fa'atino faiga fa'atemokalasi tuto'atasi i totonu o ona 'āiga e pei ona faia i totonu o le Igbo i aso nei.
- O le mea moni, o le Republic of Biafra lea na folafolaina i le 1967 e le General Odumegwu Ojukwu e le o se atunuu fou ae o se taumafaiga e toe faʻaleleia le Biafra Nation anamua lea na i ai aʻo leʻi faia Nigeria e Peretania "(Emekesri, 2012, itulau 18-19) .
Malamalama i Fa'asologa o Fete'ena'iga, Fa'atonu, ma Aveta'avale
- O se itu taua i lenei feteenaiga o le tulafono. E fa'atatau i le fa'avae le aia tatau e fai ai le pule a le tagata lava ia pe fa'atulafonoina?
- O le tulafono e fa'atagaina ai tagata o le atunu'u e fa'amautu o latou fa'asinomaga e ui lava ua fa'ae'eina le sitiseni o lo latou atunu'u fou e ala i le tu'ufa'atasiga o le 1914.
- Ae pe fa'ae'e ea e le tulafono i tagata o le atunu'u le aia tatau e fai ai a latou lava filifiliga?
- Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo taumafai le au Sikotilani e faʻaaoga la latou aia tatau i le pule a le tagata lava ia ma faʻavae Sikotilani o se malo tutoʻatasi mai Peretania Tele; ma o loʻo unaʻia e le au Catalans le vavae ese mai Sepania e faʻavaeina se Catalonia tutoʻatasi o se malo faʻapitoa. I le auala lava e tasi, o loʻo taumafai le Indigenous People of Biafra e faʻaaoga a latou aia tatau i le faia o le tagata lava ia ma toe faʻatuina, toe faʻafoʻisia lo latou tuaa, tuaa malo o Biafra o se malo tutoʻatasi mai Nigeria (Government of IPOB, 2014).
Pe fa'atulafono pe fa'atulafonoina le fa'alavelave mo le fa'atosina ma le tuto'atasi?
- Ae o se fesili taua e manaʻomia ona taliina o le: O le faʻalavelave mo le faia o le tagata lava ia ma le tutoʻatasi faaletulafono pe faʻatulafonoina i totonu o aiaiga o le Faʻavae o loʻo iai nei o le Federal Republic of Nigeria?
- E mafai ea ona ta'ua gaioiga a le au lagolago ia Biafra o ni Treason or Treasonable Felonies?
Fa'alata ma Solitulafono Fa'aleaga
- Vaega 37, 38 ma le 41 o le Tulafono Laititi o Soligatulafono, Tulafono a le Fa'alapotopotoga o Nigeria, o lo'o fa'amatalaina ai le Fa'a'ole'ole ma Amioleaga Fa'aleaga.
- Fa'a'ole'ole: Soʻo se tagata na te faʻatauina le taua faasaga i le Malo o Nigeria poʻo le Malo o se Itulagi (poʻo se setete) ma le faʻamoemoe e faʻafefe, faʻatoʻilaloina pe faʻafefe le Peresetene poʻo le Kovana, pe taupulepule ma soʻo se tagata i totonu pe leai foi Nigeria e faʻatau taua faasaga ia Nigeria pe faasaga i ai. se Itulagi, po'o le fa'aosoina o se tagata mai fafo e osofa'ia Nigeria po'o se Itulagi ma se 'au fa'aauupegaina e nofosala i le fa'a'ole'ole ma e noatia i le fa'asalaga o le oti pe a fa'amaonia.
- Solitulafono tauleagaina: I le isi itu, soʻo se tagata na te faia se faʻamoemoe e faʻatoʻilaloina le Peresetene poʻo le Kovana, poʻo le faʻatauina o taua faasaga ia Nigeria poʻo le Setete, poʻo le faʻaosoina o se tagata ese e faia se osofaʻiga faʻaauupegaina faasaga ia Nigeria poʻo le Setete, ma faʻaalia se faʻamoemoega. e ala i se gaioiga fa'aalia ua nofosala i se solitulafono tau fa'alataina ma e mafai ona nofosala i le falepuipui mo le olaga atoa pe a nofosala.
Filemu Leaga ma Filemu Lelei
Filemu Leaga – Toeaina i Biafraland:
- Ina ia taʻitaʻia ma faʻafaigofie le faʻagasologa o le mauaina o le tutoʻatasi e ala i auala e le faʻaleagaina, faʻatulafonoina, o le Au Toeaina i Biafraland na molimauina le taua i le va o le 1967-1970 na fausia ai le Tulafono Faʻaleaganuʻu Malo o Tagata Tutoatasi o Biafra e taʻitaʻia e le Fono Maualuga a Toeaina (SCE).
- Ina ia faʻaalia lo latou le taliaina o sauaga ma taua faasaga i le Malo o Nigeria, ma lo latou naunautaiga ma le faʻamoemoe e faʻagaoioia i totonu o tulafono a Nigeria, na faʻateʻaina e le Fono Maualuga a Toeaina Mr. kanu ma ona soo e ala i le Disclaimer dated 12th Me 2014 i lalo o Tulafono Fa'aleaganu'u.
- E tusa ai ma le tulafono a le Aganu’u, a fa’ate’aina se tagata e le au matutua, e le mafai ona toe talia o ia i totonu o le nu’u, se’i vagana ua salamo ma faia ni tu ma aga e fa’amalie ai tagata matutua ma le atunu’u.
- Afai e le mafai e ia ona salamo ma faʻamalieina toeaina o le atunuʻu ma maliu, e faʻaauau pea le faʻaleagaina i ana fanau (Government of IPOB, 2014, p. 5).
Filemu lelei – Biafran Talavou
- I se isi itu, o nisi o talavou Biafra o loʻo taʻitaʻia e le Faʻatonu o le Radio Biafra, Nnamdi Kanu, fai mai o loʻo latou tauivi mo le faʻamasinoga e faʻaaoga uma auala ma e le afaina pe a oʻo i sauaga ma taua. Mo i latou, o le filemu ma le faamasinotonu e le na o le leai o se vevesi po o taua. O le tele lava o le gaioiga o le suia o le tulaga quo seʻia oʻo ina faʻaumatia le faiga ma faiga faʻavae o le sauaina, ma toe faʻafoʻisia le saʻolotoga i ē sauaina. O lenei ua latou naunau e ausia i auala uma e tusa lava pe o lona uiga e ala i le faʻaaogaina o le malosi, sauā ma taua.
- Ina ia faʻamalosia a latou taumafaiga, o lenei vaega ua faʻapotopotoina i latou lava i le faitau miliona, fale ma fafo e faʻaaoga ai ala o faasalalauga lautele;
- seti leitio ma televise i luga ole laiga; faatuina Biafra Houses, Biafra Embassies i fafo, Biafra malo i totonu o Nigeria ma le faaaunuua, gaosia Biafra tusifolau, fuʻa, faailoga, ma le tele o pepa; fa'amata'u e tu'u atu suau'u i Biafraland i se kamupani mai fafo; fa'atutu le 'au soka a le Biafra, ma isi 'au ta'aloga e aofia ai le tauvaga a le Biafra Pageants; fatu ma gaosia Biafra vii, musika, ma isi;
- fa'aaoga fa'asalalauga ma tautala ita; faʻatulagaina faʻataʻitaʻiga ia e iai taimi e faʻaalia ai le vevesi - aemaise lava o faʻalavelave faʻaauau na amata ia Oketopa 2015 ina ua maeʻa le puʻeina o le Faʻatonu o le Leitio Biafra ma le taʻitaʻi taʻitaʻi ma le Taʻitaʻi Sili o le Indigenous People of Biafra (IPOB) o loʻo i ai. e faitau miliona Biafrans latou te fa'amaoni atoatoa.
Su'e po'o fea Manatu e Talafeagai mo le Fo'ia o Fete'ena'iga Biafra
- Fa'aleaga
- Leoleoina o le filemu
- Filemu
- Fausia o le Filemu
Fa'aleaga
- O le a le irredentism?
O le toe fa'afo'isia, toe fa'afo'isia, po'o le toe nofoia o se atunu'u, teritori po'o se nu'u sa iai muamua i se tagata. E masani ona taape tagata i le tele o isi atunuu ona o se taunuuga o pulega faakolone, femalagaiga faamalosi pe le faamalosia, ma taua. O le Irredentism e taumafai e toe aumai nisi o i latou i le nuu o o latou tuaa (tagai Horowitz, 2000, itulau 229, 281, 595).
- E mafai ona iloa le le mautonu i ni auala se lua:
- E ala i sauaga po o taua.
- E ala i le faagasologa o le tulafono pe ala i le faagasologa faaletulafono.
Fa'aleaga e ala i sauaga po o Taua
Fono Sili a Toeaina
- O le taua a Nigeria-Biafra i le 1967-1970 o se faʻataʻitaʻiga lelei o se taua na tau mo le faʻasaʻolotoga o se tagata e ui lava na faʻamalosia le au Biafra e tau mo le puipuiga o le tagata lava ia. E manino mai le aafiaga a Nigeria-Biafra o taua o se matagi leaga e le afaina ai se tasi.
- E tusa ai ma le silia ma le 3 miliona tagata na maliliu i le taimi o lenei taua e aofia ai le numera tele o tamaiti ma fafine ona o le tuʻufaʻatasia o mea: fasioti tagata tuusaʻo, faʻalavelave alofa na mafua ai se maʻi mataʻutia e taʻua o le kwashiorkor. "O Nigeria atoa ma le toega o Biafra e leʻi faʻaumatia i lenei taua o loʻo mafatia pea i aafiaga o le taua.
- O le mauaina o le poto masani, ma tau i le taimi o le taua, e le taliaina e le Fono Maualuga a Toeaina o Tagata Tutoatasi o Biafra le talitonuga ma metotia o taua ma sauaga i le tauiviga a Biafra mo le tutoatasi (Malo o IPOB, 2014, itulau 15).
Leitio Biafra
- O le vaega lagolago a le Biafra lea e taitaia e le Radio Biafra Lonetona ma lona Faatonu, o Nnamdi Kanu, e foliga mai o le a agai atu i sauaga ma taua ona o se vaega lea o a latou upu ma talitonuga.
- E ala i la latou faasalalauga i luga o le initaneti, o lenei vaega ua faʻapotopotoina le faitau miliona o Biafrans ma o latou tagata alolofa i Nigeria ma fafo, ma ua lipotia mai e faapea "ua latou valaʻau atu i Biafrans i le lalolagi atoa e foaʻi le faitau miliona o tala ma pauna ia i latou e faʻatau ai auupega ma auupega. e faia se taua faasaga ia Nigeria, aemaise lava le Northern Muslims.
- E tusa ai ma a latou iloiloga o le tauiviga, latou te talitonu atonu e le mafai ona ausia le tutoʻatasi e aunoa ma le vevesi poʻo le taua.
- Ma o le taimi lenei, latou te manatu o le a latou manumalo ia Nigeria i le taua pe afai e iu lava ina latou o atu i taua e ausia ai lo latou tutoatasi ma saoloto.
- O le to'atele o tupulaga talavou e le'i molimauina pe o'o i le taua fa'ale-malo i le 1967-1970.
Fa'aleaganu'u e ala ile Fa'atulafonoina
Fono Sili a Toeaina
- Ina ua faia'ina le taua o le 1967-1970, ua talitonu le Fono Maualuga a Toeaina o Tagata Tutoatasi o Biafra o le faagasologa faaletulafono e na o le pau lea o le auala e mafai ai e Biafra ona ausia lona tutoatasi.
- Iā Setema 13, 2012, na sainia ai e le Supreme Council of Elders (SCE) o le Indigenous People of Biafra se Legal Instrument ma tuuina atu i le Federal High Court Owerri faasaga i le malo o Nigeria.
- O lo o i luma o le faamasinoga le mataupu. O le faavae o la latou finauga o le vaega lea o tulafono faava o malo ma tulafono faaleatunuu e faamaonia ai le aia tatau e fai ai a latou lava filifiliga i tagata o le atunuu “e tusa ai ma le Tautinoga a Malo Aufaatasi i Aia Tatau a Tagata Atunuu 2007 ma Mataupu 19-22 Cap 10 Tulafono a le Malo. o Nigeria, 1990, lea o loo faapea mai le Mataupu 20(1)(2):
- “E tatau ona i ai i tagata uma le aia tatau e ola ai. E tatau ona latou maua le aia tatau e le mafesiligia ma e le mafai ona fa'ate'aina i le pule a le tagata lava ia. E tatau ona latou filifili saoloto o latou tulaga faʻapolokiki ma e tatau ona tulituliloa a latou atinaʻe tau tamaoaiga ma agafesootai e tusa ai ma faiga faʻavae ua latou filifilia saoloto "
- “E tatau ona iai le aia tatau a tagata fa'apolokiki po'o tagata sauaina e fa'asa'oloto ai i latou lava mai noataga o le pule e ala i le fa'aogaina o so'o se auala e aloa'ia e le lalolagi lautele."
Leitio Biafra
- I le isi itu, o Nnamdi Kanu ma lana Radio Biafra vaega e finau e faapea "o le faʻaaogaina o le tulafono e maua ai le tutoʻatasi e leʻi tupu muamua" ma o le a le manuia.
- Latou te fai mai "e le mafai ona ausia le tutoatasi e aunoa ma le taua ma le vevesi" (Government of IPOB, 2014, p. 15).
Leoleoina o le filemu
- E tusa ai ma le faamatalaga a Ramsbotham, Woodhouse & Miall (2011), “o le tausia o le filemu e talafeagai i vaega e tolu i luga o le fua o le faateleina: ia taofiofi sauaga ma taofia mai le faateleina i taua; e fa'atapula'a le malosi, fa'asalalau fa'afanua ma le umi o taua pe'ā pa'ū; ma ia tuufaatasia se taofiga ma faia avanoa mo le toe fausia pe a uma le taua” (itulau 147).
- Ina ia mafai ona maua avanoa mo isi ituaiga o feteʻenaʻiga - faufautua ma talanoaga mo se faʻataʻitaʻiga-, e manaʻomia le taofiofia, faʻaitiitia pe faʻaitiitia le malosi ma le aʻafiaga o sauaga i luga o le eleele e ala i le tausia o le filemu ma galuega alofa.
- O lenei mea, ua fa'amoemoeina e tatau ona a'oa'oina lelei ma ta'ita'ia le 'au tausi filemu e tulafono fa'ale-aganu'u fa'ale-aganu'u ina ia aua ne'i afaina ai le faitau aofa'i o lo'o fa'amoemoe latou te puipuia pe avea fo'i ma se vaega o le fa'afitauli ua auina atu e pulea.
Fausia le Filemu & Fausia le Filemu
- A maeʻa le faʻapipiʻiina o tagata tausi filemu, e tatau ona faia taumafaiga e faʻaaogaina ituaiga eseese o fuafuaga mo le filemu - feutagaiga, faʻasalalauga, faʻamautu, ma ala o le tipiloma (Cheldelin et al., 2008, p. 43; Ramsbotham et al., 2011, p. 171; Pruitt & Kim, 2004, itulau 178, Diamond & McDonald, 2013) e foia ai le feteenaiga a Biafra.
- E tolu la'asaga o le fa'atupuina o le filemu o lo'o fa'atū mai iinei:
- Intragroup Dialogue i totonu o le Biafra separatist movement e faʻaaoga ai le track 2 diplomacy.
- Fete'ena'iga i le va o le malo o Nigeria ma le vaega lagolago-Biafra e fa'aaoga ai le tu'ufa'atasiga o le ala 1 ma le fa'ailoga e lua.
- Multi-Track diplomacy (mai le ala 3 i le ala 9) faʻatulagaina faʻapitoa mo tagatanuu mai faʻalapotopotoga eseese i Nigeria, aemaise lava i le va o Christian Igbos (mai Sautesasae) ma le Muslim Hausa-Fulanis (mai le itu i Matu)
iʻuga
- Ou te talitonu o le faʻaaogaina o le militeri ma le faʻamasinoga na o ia e foia ai feteʻenaʻiga ma vaega faʻale-aganuʻu ma faʻalelotu, aemaise lava i Nigeria, o le a sili atu ona taʻitaʻia atili ai le feteʻenaʻiga.
- O le mafuaʻaga ona o le faʻalavelave a le militeri ma le faʻasalaga faʻasalaga e mulimuli mai e le o iai i totonu ia i latou lava ni meafaigaluega e faʻaalia ai le ita natia e faʻamalosia ai le feteenaiga poʻo le tomai, iloa ma le onosaʻi e manaʻomia e suia ai le "feteʻenaʻiga loloto e ala i le faʻaumatiaina o sauaga faʻavae ma isi mafuaaga autu ma tulaga o feteenaiga mauaa loloto” (Mitchell & Banks, 1996; Lederach, 1997, taʻua i Cheldelin et al., 2008, itulau 53).
- Mo lenei mafuaaga, a suiga fa'ata'ita'iga mai faiga fa'a taui i le fa'amasinoga fa'afo'isia ma mai faiga fa'amalosi i le soalaupulega ma talanoaga e manaʻomia (Ugorji, 2012).
- Ina ia ausia lenei mea, o le tele o punaoa e tatau ona teu faʻafaigaluega i fuafuaga faʻatupu filemu, ma e tatau ona taʻitaʻia e faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele i tulaga o le mutia.
mau faasino
- Cheldelin, S., Druckman, D., ma le Anapogi, L. eds. (2008). Fete'ena'iga, 2nd ed. Lonetona: Continuum Press.
- Faavae o le Malo Tele o Nigeria. (1990). Maua mai le http://www.nigeria-law.org/ConstitutionOfTheFederalRepublicOfNigeria.htm.
- Diamond, L. & McDonald, J. (2013). Multi-Track Diplomacy: O se Faiga Fa'ata'ita'iga i le Filemu. (3rd ed.). Boulder, Colorado: Kumarian Press.
- Emekesri, EAC (2012). Biafra poʻo le Peresetene Nigeria: O le a le mea e manaʻo ai le Ibos. Lonetona: Christ The Rock Community.
- Malo o tagata o Biafra. (2014). O Faamatalaga Faiga Faavae ma Poloaiga. (1st ed.). Owerri: Bilie Human Rights Initiative.
- Horowitz, DL (2000). Ituaiga Fa'aletagata i Fete'ena'iga. Los Angeles: Iunivesite o Kalefonia Lomitusi.
- Lederach, JP (1997). Fausiaina o le Filemu: Fegalegaleaiga Tumau i Sosaiete Vaevaeina. Uosigitone DC: US Institute of Peace Press.
- Tulafono a le Malo o Nigeria. Fa'atonuga 1990. (Fa'aliliuga Toe Iloilo). Maua mai le http://www.nigeria-law.org/LFNMainPage.htm.
- Mitchell, C R. & Faletupe, M. (1996). Tusitaulima o Fa'afitauli o Fete'ena'iga: Le Au'ili'iliga Fa'afitauli Fa'afitauli. Lonetona: Pinter.
- Pruitt, D., & Kim, SH (2004). Fete'ena'iga Fa'aagafesootai: Fa'ateleina, Fa'aletonu ma Fa'ato'a. (3rd ed.). Niu Ioka, NY: McGraw Hill.
- Ramsbotham, O., Woodhouse, T., ma Miall, H. (2011). Faiga Faʻavae Faʻasalaga Faʻatasi. (3rd ed.). Cambridge, UK: Polity Press.
- O le Konafesi Aoao a Nigeria. (2014). Tusia Mulimuli o le Lipoti o le Konafesi. Maua mai https://www.premiumtimesng.com/national-conference/wp-content/uploads/National-Conference-2014-Report-August-2014-Table-of-Contents-Chapters-1-7.pdf
- Ugorji, B. (2012).. Colorado: Outskirts Press. Mai le Fa'amasinoga Fa'ale-aganu'u i le Feso'ota'iga Va'aiga Fa'ale-aganu'u: O se Mafaufauga i le Avanoa o Fa'asalalauga Fa'a-Ethno-Religious i Aferika
- I'ugafono a Malo Aufaatasi na talia e le Fono Tele. (2008). Tautinoga a Malo Aufaatasi i Aia Tatau a Tagata Atunu'u. Malo Aufaatasi.
Le tusitala, Dr. Basil Ugorji, o le Peresetene ma le Pule Sili o le International Center for Ethno-Religious Mediation. Na ia maua le Ph.D. i le Su'esu'ega o Fete'ena'iga ma Fa'ai'uga mai le Matagaluega o Su'esu'ega Fa'afitauli o Fete'ena'iga, Kolisi o Fa'ata'ita'i, Humanities ma Agafesootai, Nova Southeastern University, Fort Lauderdale, Florida.