Black Lives Matter: Decrypting Encrypted Racism

lē faʻatino

O le vevesi o le Nofoaga Laiti uliuli ua pulea e le fe'avea'i le lauga lautele i le Iunaite Setete. O loʻo faʻamalosia e tetee atu i le fasiotia o tagata uli e leʻi faʻaauupegaina, o le gaioiga ma a latou tagata faʻaalofa ua faia se faasologa o manaʻoga mo le amiotonu ma le mamalu mo tagata uli. Ae ui i lea, o le toʻatele o tagata faitio ua faʻaalia le popolega i le faʻamaoni o le fuaitau, uliuli mea ola talu mai ola uma e tusa lava po o le a le ituaiga, e tatau ona taua. O lenei pepa e le o faamoemoe e tulituliloa le felafolafoaiga faifaipea i luga o le faʻaogaina o upu o ola uliuli or ola uma. Nai lo lena, o le pepa o loʻo taumafai e suʻesuʻe, e ala i tioata o aʻoaʻoga taua a Aferika Amerika (Tyson, 2015) ma isi aʻoaʻoga feteʻenaʻiga talafeagai, o le tele o taimi e le amanaiaina ae taua suiga na tupu i le va o tagata i Amerika, o se suiga mai. fa'ailoga fa'ailoga tino i lona foliga lilo - fa'ailoga lanu fa'ailoga. O le finauga a lenei pepa e pei lava o le Civil Rights Movement sa fesoasoani i le faamutaina fa'ailoga fa'ailoga tino, le fa'ailoga tagata ma le tu'ueseeseina, le Nofoaga Laiti uliuli o le gaioiga sa avea ma meafaigaluega i totonu decrypting fa'ailoga lanu fa'ailoga i le Iunaite Setete.

Folasaga: Fa'amuamua Manatu

O le fasifuaitau "Black Lives Matter," o se faʻalauiloa "Black liberation movement" o le 21st seneturi, ua pulea uma lauga lautele ma lauga tumaoti i le Iunaite Setete. Talu mai lona fausiaina i le 2012 ina ua maeʻa le fasiotia o se tamaititi Aferika Amerika e 17 tausaga, o Trayvon Martin, e le Sanford, Florida community vigilante, George Zimmerman, o le na faʻasaʻolotoina e le jury i luga o le faavae o le puipuia o ia lava i lalo o le Florida's " Stand Your Ground statute,” ua lauiloa faaletulafono o le “Justifiable Use of Force” (Florida Legislature, 1995-2016, XLVI, Ch. 776), o le Black Lives Matter movement ua faamaopoopoina le faitau miliona o tagata Aferika Amerika ma o latou aualofa e tau faasaga i le fasiotiga o tagata. Aferika Amerika ma leoleo sauā; ia talosagaina le amiotonu, tutusa, tutusa ma le sa'o; ma fa'ailoa a latou tagi mo aia tatau fa'aletagata ma le mamalu.

O faʻamatalaga na tuʻuina atu e le Black Lives Matter movement, e ui lava na talia lautele e le au faʻaalofa a le vaega, ae na feagai ma faitioga mai i latou e talitonu o ola uma, e tusa lava po o a latou ituaiga, lanu, tapuaiga, itupa poʻo le tulaga lautele, e taua. O loo finauina e le au lagolago o le "All Lives Matter" e le talafeagai le taulai atu i mataupu a Aferika Amerika e aunoa ma le faailoaina o sao ma osigataulaga a tagata mai isi nuu e puipuia ai tagatanuu uma ma le atunuu atoa, e aofia ai taulaga totoa. o leoleo. E faavae i luga o lenei mea, o fasifuaitau All Lives Matter, Native Lives Matter, Latino Lives Matter, Blue Lives Matter, ma Police Lives Matter, na tulaʻi mai i se tali tuusaʻo i "tagata faʻamalosi na osofaʻia e tetee atu i faiga sauā a leoleo ma osofaʻiga i olaga uliuli" (Townes, 2015, para. 3).

E ui lava o finauga a le au lagolago o olaga uma atonu e foliga mai e faʻamoemoe ma lautele, e toʻatele taʻitaʻi taʻutaʻua i Amerika e talitonu o le faʻamatalaga "o le olaga uliuli" o se mea saʻo. O le faʻamalamalamaina o le faʻamaoni o le "tagata uliuli e taua" ma pe aisea e tatau ai ona manatu mamafa, Peresitene Barack Obama, e pei ona taʻua i Townes (2015), opine:

Ou te manatu o le mafuaʻaga na faʻaogaina ai e le au faʻatulagaina le fuaitau 'uliuli e taua tele' e le ona o lo latou fautua mai e leai se isi tagata e afaina. O le mea na latou fautua mai ai, o loʻo i ai se faʻafitauli faʻapitoa o loʻo tupu i totonu o tagata Aferika-Amerika e le o tupu i isi nuʻu. Ma o se mataupu fa'aletulafono e tatau ona tatou fa'atalanoaina. (para. 2)

O lenei faafitauli tulaga ese i le nuu o Aferika-Amerika lea e faasino i ai Peresitene Obama e fesootai ma le sauaina o leoleo, fasioti tagata uli e lei faaauupegaina, ma i se tulaga, falepuipui le talafeagai o talavou Aferika Amerika mo solitulafono laiti. E pei ona taʻua e le toʻatele o tagata faitio Aferika Amerika, o loʻo i ai se "numera le tutusa o pagota lanu i lenei atunuu [Amerika]" (Tyson, 2015, p. 351) lea latou te talitonu e mafua mai i "faiga faʻailoga lanu i totonu o le atunuu. faiga fa'atulafono ma fa'amalosia tulafono” (Tyson, 2015, p. 352). Mo nei mafuaaga, ua finau mai ai nisi tusitala e faapea "matou te le faapea atu 'e taua uma olaga,' aua a oo mai i faiga sauā a leoleo, e le o tino uma e feagai ma tulaga tutusa o le faʻaleagaina ma le sauā e pei ona faia e tino uliuli" (Brammer, 2015, para. .13).

O lenei pepa e le o faʻamoemoe e tulituliloa felafolafoaiga lautele pe o le Black Lives Matter e faʻamaonia pe o le All Lives Matter e tatau ona tutusa le gauai e pei ona faia e le tele o tusitala ma faʻamatalaga. E tusa ai ma le faʻaalia o le faʻailoga tagata faʻasaga i tagata Aferika Amerika i luga o le faʻavae o le tuuga e ala i le sauāina o leoleo, faiga faʻamasinoga ma isi gaioiga faʻailoga lanu, ma le iloa o nei faiga faʻailoga tagata ma le loto i ai e solia ai le Teuteuga Lona sefulufa ma isi tulafono feterale. , o lenei pepa o loʻo taumafai e suʻesuʻe ma faʻamaonia o le mataupu autu o le Black Lives Matter movement o loʻo faʻamalosi ma tau faasaga i ai. fa'ailoga lanu fa'ailoga. Le umi fa'ailoga lanu fa'ailoga na musuia e Restrepo ma Hincapíe's (2013) "The Encrypted Constitution: A New Paradigm of Oppression," lea e finau ai:

O le faʻamoemoe muamua o faʻamatalaga o le faʻaogaina o itu uma o le mana. Faatasi ai ma le faʻamalamalamaga o le gagana faʻatekonolosi ma, o le mea lea, o taualumaga, faʻasalalauga ma faʻaiuga, faʻaaliga maaleale o le mana e le mafai ona iloa e soʻo se tasi e leai se poto i le gagana e talepe ai le faʻailoga. O le mea lea, o faʻamatalaga e faʻalagolago i le i ai o se vaega o loʻo i ai le avanoa i faʻasologa o faʻamatalaga ma se isi vaega e matua le amanaiaina i latou. O le mea mulimuli, o ni tagata faitau e leʻi faʻatagaina, e avanoa i le faʻaogaina. (itulau 12)

Fa'ailoga lanu e pei ona faaaogaina i lenei pepa o loo faaalia ai le fa'ailoga fa'ailoga lanu iloa ma malamalama i mataupu faavae autu o fa'ailoga fa'ailoga tagata ma sauaga ae e le mafai ona fa'aalia ma fa'aalia le fa'ailoga tagata i tagata Aferika Amerika ona o le fa'ailoga tagata ma le fa'ailoga fa'ailoga e fa'asaina ma fa'asolitulafono e le Tulafono o Aia Tatau a Tagata o le 1964 ma isi Tulafono Feterale. O le finauga autu o lenei pepa o le Tulafono o Aia Tatau a Tagata o le 1964 na pasia e le 88th Congress (1963-1965) ma sainia i le tulafono ia Iulai 2, 1964 e Peresitene Lyndon B. Johnson na muta. fa'ailoga fa'ailoga tino ae, paga lea, e lei muta fa'ailoga lanu fa'ailoga, o le a pupuni faiga fa'ailoga tagata. Ae, o le faasaina aloaia o fa'ailoga fa'ailoga tino na fanau mai ai lenei faiga fou o le faailoga tagata lea e nana ma le loto i ai le fa'ailoga lanu fa'ailoga, ae natia mai tagata na afaina, faʻaleagaina, faʻafefe ma faʻaaogaina faʻalapotopotoga Aferika Amerika.

E ui uma fa'ailoga fa'ailoga tagata ma fa'ailoga lanu fa'ailoga aofia ai se tulaga o le pule po o le pule, e pei ona o le a auiliiliina i mataupu mulimuli ane, o le a le mea e fai fa'ailoga lanu fa'ailoga ese mai fa'ailoga fa'ailoga tagata o le mea mulimuli na faʻavaeina ma manatu faʻatulafonoina aʻo leʻi faʻatagaina le Tulafono o Aia Tatau a Tagata o le 1964, ae o le tulafono muamua e natia taitoatasi ma e mafai ona vaʻaia e le tusa ai ma le tulafono pe a, pe afai ma pe afai, e decrypted ma faʻamaonia e pulega maualuga. Fa'ailoga lanu teu faafaigaluega nisi ituaiga o pseudopower i le fa'ailoga fa'ailoga lanu o le a latou faʻaaogaina e faʻaogaina ai le leai o se malosi, vaivai, ma le faʻatauaina o Aferika Amerika. "O le ki i le pule o le pule i lo tatou pseudodemocratic, lalolagi faʻavaomalo o lona faʻailoga. O la matou galuega o le atiaeina lea o ni fuafuaga mo lona decryption” (Restrepo ma Hincapíe, 2013, itulau 1). E ala i se faʻataʻitaʻiga i le va o le Civil Rights Movement taʻitaʻia e Dr. Martin Luther King, Jr. ma le Black Lives Matter movement na taʻitaʻia e Patrisse Cullors, Opal Tometi, ma Alicia Garza, o lenei pepa o loʻo faʻamaonia ai e pei lava o le Civil Rights Movement sa tuʻufaʻatasia i totonu. fa'ai'uga fa'ailoga fa'ailoga tino, tatala fa'ailoga tagata ma tu'u'ese'esega i le Iunaite Setete, o le Black Lives Matter movement sa fa'amalosi malosi i le decrypting. fa'ailoga lanu fa'ailoga i le Iunaite Setete – o se ituaiga o faiga faailogalanu ua masani ona faia e le toatele o tagata o loo i ai i se tulaga o le pule e aofia ai ma le au ofisa e faamalosia le tulafono.

O se suʻesuʻega i le faʻalavelave a le Black Lives Matter movement o le a le maeʻa e aunoa ma se suʻesuʻega o manatu faʻavae o loʻo faʻavaeina sootaga tuʻuga i le Iunaite Setete. Mo lenei mafua'aga, o lenei pepa o lo'o taumafai e fa'aoso musumusuga mai manatu fa'atatau e fa. Muamua o le "African American Criticism," o se manatu taua e suʻesuʻeina mataupu faʻale-aganuʻu na faʻaalia ai le talafaasolopito o Aferika Amerika talu mai le "The Middle Passage: le felauaiga o pagota Aferika i luga o le Vasa Atelani" (Tyson, 2015, itulau 344) e le Iunaite Setete lea na latou nofo pologa ai mo le tele o seneturi. O le lona lua o le Kymlicka's (1995) "Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights" lea e amanaʻia ma tuʻufaʻatasia "aiā tatau faʻavae" i vaega faʻapitoa na mafatia i le faʻailoga faʻailoga, faʻailoga tagata ma faʻatauvaʻa (mo se faʻataʻitaʻiga, tagata Aferika Amerika). O lona tolu o le talitonuga a Galtung (1969). saua i fausaga lea e mafai ona malamalama i le eseesega i le va o le "saua tuusao ma le le tuusao". E ui o sauaga tuusa'o e maua ai le fa'amatalaga a le au tusitala o sauaga fa'aletino, o sauaga le tuusa'o o lo'o fa'atusalia ai fausaga o sauaga e taofia ai se vaega o le sitiseni mai le mauaina o latou mana'oga fa'aletagata ma aia tatau ma fa'amalosia ai tagata "moni fa'ale-mafaufau ma le mafaufau ia i lalo ifo o latou tulaga gafatia" (Galtung, 1969, itulau 168). Ma o le lona fa o le faitioga a Burton (2001) i le "faiga faʻale-aganuʻu-elite" - o se fausaga o loʻo faʻatusalia i le mafaufau "tatou-latou" - lea e taofi ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo aʻafia i sauaga faʻavae e faʻalapotopotoga ma masani masani i totonu o le atunuu. o le a mautinoa lava le tali atu i le faʻaogaina o amioga faʻapitoa, e aofia ai sauaga ma le le usitaʻi lautele.

E ala i tioata o nei aʻoaʻoga feteʻenaʻiga faʻaagafesootai, o loʻo faʻavasegaina e le pepa le suiga taua na tupu i le talafaasolopito o Amerika, o lona uiga, o se suiga mai fa'ailoga fa'ailoga tino i fa'ailoga lanu fa'ailoga. I le faia o lenei mea, o loʻo faia ni taumafaiga e faʻamaonia ni auala taua se lua o loʻo iai i ituaiga uma o faʻailoga lanu. O le tasi o le nofo pologa, fa'ailoga fa'ailoga tagata ma le vavae'ese fa'aalia e fa'aalia ai le fa'ailoga lanu. O le isi o sauaga a leoleo ma le fasiotia o tagata uli e le'i fa'aauupegaina o ni fa'ata'ita'iga o fa'ailoga fa'ailoga tagata. I le faaiuga, o le matafaioi a le Black Lives Matter movement i le decrypting encrypted racism e suʻesuʻeina ma faʻamatalaina.

Fa'ailoga Fa'ailoga

O le lagolago a le Black Lives Matter movement e sili atu nai lo le faʻaauau pea o faiga sauā a leoleo ma le fasiotia o tagata Aferika Amerika ma tagata malaga mai Aferika. O le faʻavaeina o lenei gaioiga na taʻua faʻapitoa i luga o la latou upega tafaʻilagi, #BlackLivesMatter i le http://blacklivesmatter.com/ e faʻapea "E faʻatotonugalemu i latou ua faʻatauvaʻaina i totonu o le Black liberation movements, ma avea ma auala e (toe) fausia ai le Black liberation movement.."E tusa ai ma laʻu iloiloga, o le Black Lives Matter movement o loʻo tau faasaga i ai fa'ailoga lanu fa'ailoga. Ae peitai, e le mafai e se tasi ona malamalama fa'ailoga lanu fa'ailoga i totonu o le Iunaite Setete e aunoa ma se fa'alavelave fa'ailoga fa'ailoga tagata, mo fa'ailoga fa'ailoga tagata fa'atupuina fa'ailoga lanu fa'ailoga i le tele o seneturi o le osofaʻiga a le Aferika Amerika e le faʻaleagaina ma le faʻafeusuaiga o lenei gaioiga ma tulafono, faia fa'ailoga lanu fa'ailoga le fuaina o fa'ailoga fa'ailoga tagata.

Ae tatou te leʻi suʻesuʻeina mea moni faʻasolopito o loʻo siomia ai le faʻailoga lanu i totonu o le Iunaite Setete, e taua le mafaufau i manatu o feteʻenaʻiga faʻaagafesootai o loʻo taʻua i luga aʻo faʻamaonia lo latou taua i le mataupu. Tatou amata i le faʻamalamalamaina o faaupuga: faʻailogafausaga, ma encryption. Fa'ailoga lanu ua faauigaina o le "le tutusa le malosi sootaga e tupu mai le sociopolitical pulega o le tasi ituaiga i le isi ma e mafua ai faiga faʻailoga tagata (mo se faʻataʻitaʻiga, vavaeeseina, pule, ma sauaga)" (Tyson, 2015, itulau 344). O le faailogalanu na afua mai i lenei auala e mafai ona faamatalaina mai le talitonuga i le “isi” e sili atu, o lona uiga, o le maualuga o le tuuga pule i lo le tuuga pule. Mo lenei mafuaʻaga, o le tele o tagata faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa Aferika Amerika latou te faʻamalamalamaina isi faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le faʻailoga tagata, e aofia ai ae le gata i le fa'ailoga lanufa'ailoga lanu ma fomaʻi. Fa'ailoga lanu o le "talitonuga i le tulaga maualuga, maualalo, ma le mama e faavae i luga o le talitonuga e faapea o uiga mama ma le mafaufau, e pei lava o uiga faaletino, o mea ola ia e eseese ai ituaiga" (Tyson, 2015, p. 344). O le fa'ailoga lanu o so'o se tasi e umia na talitonuga i le fa'ailoga tagata, fa'atauva'a, ma le mama. Ma o le fa'ailoga lanu o so'o se tasi o lo'o i ai i le "tulaga o le pule o se sui o le vaega fa'apolokiki" o lo'o tu'inanau i faiga fa'ailoga tagata, "mo se fa'ata'ita'iga, fa'afitia tagata agava'a o galuega lanu, fale, a'oga, po'o so'o se isi lava mea latou te maua ai. 'ou te agavaa” (Tyson, 2015, p. 344). Faatasi ai ma nei faʻamatalaga faʻavae, e faigofie ai ona tatou malamalama fa'ailoga fa'ailoga tagata ma fa'ailoga lanu fa'ailoga.

O le faaupuga, fa'ailoga lanu, o lo'o i ai se upu taua lea o le a fesoasoani ai se su'esu'ega fa'afofoga i lo tatou malamalama i le fuaitau. O le upu e su'esu'eina o le: fausaga. E mafai ona faauigaina le fausaga i ni auala eseese, ae mo le faamoemoe o lenei pepa, o le a lava le faauigaga na saunia e le Oxford Dictionary ma le Learners Dictionary. Mo le taimi muamua, fausaga o lona uiga o le “Fausia pe faatulaga e tusa ai ma se fuafuaga; e tuuina atu se mamanu po o se faatulagaga i se mea” (Faauigaga o fausaga i le Igilisi, nd I le Oxford lomifefiloi lugalaina); ma e tusa ai ma le vaega mulimuli o le “auala e fausia ai, faatulagaina, pe faatulagaina ai se mea” (Learner's definition of structure, nd I le lomifefiloi a le tagata aoao i le initoneti a Merriam-Webster). O faʻamatalaga e lua o loʻo tuʻufaʻatasia o loʻo fautua mai ai aʻo leʻi faia se fausaga, sa i ai se fuafuaga, o se filifiliga atamai e faʻatulaga pe faʻatulagaina se mea e tusa ai ma lena fuafuaga, sosoo ai ma le faʻataunuʻuina o le fuafuaga ma se faʻasolosolo malie, faʻamalosia le tausisia e mafua ai le faʻavaeina o se mamanu. O le toe faia o lenei faiga o le a maua ai e tagata se lagona e foliga mai e sese o se fausaga - o se olaga e faavavau, e le masuia, e le masuia, tumau, tumau, tumau ma taliaina lautele e tumau e le mafai ona suia - le auala e faia ai se mea. I le faʻamalamalamaina o lenei faʻamatalaga, e mafai ona tatou malamalama i le auala na fausia ai augatupulaga o tagata Europa, na aʻoaʻoina ma aʻoaʻoina a latou fanau i, fausaga o le faailogalanu e aunoa ma le iloaina o le tulaga o le faaleagaina, manua ma le le tonu na latou faia i isi ituaiga, aemaise lava le tuuga uliuli.

Le fa'atupuina o faiga le tonu na fa'atupu e le fausaga o le faailogalanu faasaga i tagata Aferika Amerika o loʻo i le totonugalemu o le faʻalavelave a le Black Lives Matter movement mo le faʻamaoni ma le tutusa o togafitiga. Mai se manatu faʻapitoa, o le Black Lives Matter movement agitation e mafai ona malamalama mai i le "African American Criticism," o se manatu taua e suʻesuʻeina ai mataupu faʻailoga na faʻaalia ai le talafaasolopito o Aferika Amerika talu mai le "The Middle Passage: the transport of African captained through the Vasa Atalani” (Tyson, 2015, p. 344) i le Iunaite Setete lea na faatoilaloina ai i latou o ni pologa mo le tele o seneturi. Ina ia faʻamatalaina luitau o loʻo feagai ma tagata Aferika Amerika ona o se taunuuga o le nofo pologa, faʻailoga lanu, ma le faʻailoga tagata, e faʻaaogaina e le au faitio Aferika Amerika le "Critical Race Theory" (Tyson, 2015, pp. 352 -368). O lenei a'oa'oga e fa'atatau i le su'esu'eina oa tatou fegalegaleaiga mai le va'aiga o tu'uga fa'apea fo'i le su'esu'eina pe fa'afefea ona a'afia e nei feso'ota'iga le soifua manuia o tagata i aso uma, ae maise le nu'u o Aferika Amerika. E ala i le suʻesuʻeina o taunuʻuga faʻaalia ma natia o fegalegaleaiga i le va o tagata Aferika Amerika ma le aofaʻi o tagata Europa (faʻailoa le tagata paʻepaʻe) i le Iunaite Setete, Tyson (2015) faʻamaonia e faapea:

E su'esu'eina e le talitonuga o tuuga taua auala e feso'ota'i ai fa'amatalaga o tatou olaga i aso faisoo ma tuuga, e ui atonu tatou te le'i iloaina, ma su'esu'e i talitonuga lavelave o lo'o fa'avae ai mea e foliga mai e faigofie, o manatu masani e uiga i ta'aloga ina ia fa'aalia ai po'o fea ma pe fa'afefea le fa'ailoga tagata. o lo'o olaola pea i lona olaga 'nanā'. (itulau 352)

O fesili e o'o mai i lou mafaufau: E fa'afefea ona fetaui le talitonuga o ta'aloga taua i le Black Lives Matter movement? Aisea ua avea ai pea le faailoga tagata ma mataupu i totonu o Amerika ona o le mea moni e faapea o faiga fa'ailoga lanu fa'aalia na faia e faasaga i tagata Aferika Amerika i le vaitaimi a'o le'i o'o i le taimi o le Civil Rights Movement, na fa'amutaina faaletulafono e Tulafono o Aia Tatau a Tagata o le 1964, ma le manatu o le taimi nei. o le peresitene o le Iunaite Setete foi e tupuga mai i Amerika Aferika? Ina ia tali le fesili muamua, e taua le faʻamaonia o le mea moni e le o ioe uma le au faʻaupuga ma le au tetee o le Black Lives Matter i mataupu faʻavae na mafua ai le tulaʻi mai o le gaioiga. O lo latou feeseeseaiga o loʻo i luga o le auala poʻo le auala o loʻo taumafai ai le au faʻagaioiga o le Black Lives Matter e ausia a latou sini. Ina ia faʻaalia o le Black Lives Matter movement o loʻo i ai se aia tatau mo le tutusa, tutusa ma isi aia tatau a tagata, o latou faitioga, aemaise lava i latou e lagolagoina le All Lives Matter movement e ala i le faʻaalia e aofia ai Aferika Amerika i le vaega o le "Ola Uma" e taua a o latou. fautua mo le tutusa ma le tutusa mo tagatanuu uma e tusa lava po o le a le lanu, itupa, tapuaiga, agavaa, tagatanuu, ma isi.

O le faʻafitauli i le faʻaaogaina o le "All Lives Matter" o le le mafai lea ona faʻaalia mea moni faʻasolopito ma faʻailoga tagata ma faʻasalaga ua mavae e faʻaalia ai le Iunaite Setete. Mo lenei mafuaʻaga, o le tele o tagata fai manatu faʻapitoa o aia tatau a tagata laiti ma aganuu eseese finau e faapea o sea faavasegaga lautele e pei o le "All Lives Matter" e taofiofia ai "aia tatau a vaega" po o, i se tulaga ese, "aiā tatau-vaega" (Kymlicka, 1995). Ina ia amanaʻia ma tuʻufaʻatasia "aiā tatau faʻavae" i vaega faʻapitoa na mafatia i faʻailoga faʻailoga, faʻailoga tagata ma faʻatauvaʻa (mo se faʻataʻitaʻiga, tagata Aferika Amerika), Will Kymlicka (1995), o se tasi o taʻitaʻi faʻaupuga i luga. aganuu eseese, sa auai malosi i su'esu'ega fa'afilosofia, su'esu'ega fa'apitoa ma faiga fa'avae i mataupu e feso'ota'i ma aia tatau a vaega laiti. I lana tusi, "Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights," Kymlicka (1995), e pei o le tele o tagata faitio tuuga, talitonu o le saolotoga e pei ona malamalama ma faaaoga i le fausiaina o faiga faavae a le malo ua le manuia i le faalauiloaina ma le puipuia o aia tatau a le malo. o tagata toʻaitiiti o loʻo nonofo i totonu o se sosaiete tele, mo se faʻataʻitaʻiga, le sosaiete Aferika Amerika i le Iunaite Setete. O le manatu masani e uiga i le saolotoga e faapea “o le tautinoga saoloto i le saolotoga o tagata taitoatasi e tetee i le taliaina o aia tatau; ma o le tautinoga saoloto i aia tatau lautele e tetee i le taliaina o aia tatau a vaega patino” (Kymlicka, 1995, p. 68). Mo Kymlicka (1995), e tatau ona faasaʻo lenei “polokiki o le faatamala” (itulau 107-108) lea na taʻitaʻia ai le faaauauina o le tuuitiitia.

I se tulaga talitutusa, e talitonu le au fa'atauva'a fa'atauva'a e fa'atapula'aina mataupu fa'avae e pei ona fa'ata'atia ma malamalama i ai pe a fa'atino i totonu o se sosaiete fa'aleaganu'u tele. O le manatu e faapea talu ai ona o le conservatism ua matua tetee malosi i soʻo se faiga faʻavae lea e vaʻaia e aoga i tagata faʻaleagaina, e le tatau ona tumau le faʻasaolotoga. fa'alelei or talafeagai e pei ona sa i ai i mataupu tau ituaiga. e moni o le faasaoloto ua fesoasoani tele i, mo se faataitaiga, le pasia o se tulafono e tuueseese ai aʻoga, ae talitonu le aufailotu faitio e faapea e leai se mea na faia e foia ai le mea moni e faapea o aoga o loo tuueseeseina pea e le o le tulafono ae o le mativa" (Tyson, 2015, itulau 364). E le gata i lea, e ui lava ina faʻamaonia e le Faavae le avanoa tutusa mo tagatanuu uma, ae o loʻo tupu pea le faʻailoga tagata i aso uma i vaega o galuega ma fale. E le i manuia le Faavae i le taofi fa'ailoga lanu ma faiga fa'ailoga tagata e faasaga i tagata Aferika Amerika o loʻo faʻaauau pea i se tulaga le lelei, ae o tagata Europa (paʻepaʻe) o loʻo faʻaauau pea ona fiafia. avanoa i le toetoe lava o vaega uma o le sosaiete.

O le fa'ailoga fa'ailoga e mafai ona fa'amatalaina o le fa'aeaina o se tasi vaega o le sosaiete nai lo le isi - o tagata laiti. O sui o le vaega fa'apitoa - o le faitau aofa'i o papa'e - e faigofie ona maua tufatufaga o pulega fa'atemokalasi a'o le au fa'atauva'a laiti o lo'o fa'asalaina ma le loto i ai, fa'alilolilo pe fa'aalia fa'asaina mai le mauaina o tufatufaga tutusa e tu'uina atu e pulega fa'atemokarasi. O le a la avanoa paepae? E faapefea ona mafai e le lē fa'atauaina Tamaiti Aferika Amerika oe, e aunoa ma se filifiliga a latou lava, ua fananau mai i le mativa, tuaoi matitiva, aʻoga e leʻi saunia, ma tulaga e tatau ai le faʻaituau, mataʻituina, taofi ma faʻafefe, ma o nisi taimi o sauaga a leoleo, e fesoasoani e tauva ma a latou paʻepaʻe?

"White privilege," e tusa ai ma Delgado & Stefancic (2001, e pei ona taʻua i Tyson, 2015) e mafai ona faauigaina o "le anoanoai o tulaga manuia lautele, faamanuiaga, ma faaaloaloga e oo mai i le avea ma se sui o le tuuga sili" (itulau 361). ). I se isi faaupuga, "o le avanoa paʻepaʻe o se ituaiga o faʻailoga lanu i aso uma ona o le manatu atoa o le faʻamanuiaga e faʻavae i luga o le manatu o le le lelei" (Tyson, 2015, p. 362). Ina ia lafoai le avanoa papaʻe, ua talitonu Wildman (1996, e pei ona taʻua i Tyson, 2015) "ia taofi le faafoliga e le afaina le tuuga" (itulau 363). O le manatu o le avanoa e matua taua tele i le malamalama i le tulaga o Aferika Amerika. O le fanau mai i totonu o se aiga Aferika Amerika e le faalagolago i le filifiliga a se tamaititi Aferika Amerika. I se isi faaupuga, e faavae i le laki ae le o le filifiliga; ma o le mafuaaga lea, e le tatau ona faasalaina le tamaitiiti Aferika Amerika ona o se filifiliga po o se faaiuga na te lei faia. Mai lenei vaaiga, e talitonu malosi Kymlicka (1995) o "aia tatau a vaega" poʻo "aiā tatau faʻavae-vaega" e faʻamaonia "i totonu o se talitonuga faʻapitoa faʻapitoa ... o loʻo faʻamamafaina ai le taua o le faʻasaʻoina o mea e leʻi filifilia" (itulau 109). O le faʻalauteleina o lenei laina o mafaufauga i sina mea itiiti ma i lona faʻaiʻuga talafeagai, e mafai e se tasi ona finau e faapea o tagi a le "Black Lives Matter" e tatau ona tutusa le manatu e faʻamaonia, aua o nei tagi e taua tele i le malamalama pe faʻafefea e tagata afaina i le faʻailoga poʻo le faʻailoga faʻalapotopotoga. ma lagona sauā.

O se tasi o feteʻenaʻiga feteʻenaʻiga faʻaagafesootai o ana galuega i luga o le "faʻalavelave faʻavae" e tumau pea le taua i le malamalama o fa'ailoga fa'ailoga tagata or fa'ailoga fa'ailoga tagata i le Iunaite Setete o Galtung (1969). Galtung's (1969) manatu e uiga i sauaga fa'avae e fa'asolo mai tonu ma leai sauaga, faatasi ai ma isi mea, e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama pe fa'apefea ona fa'atulagaina fausaga ma fa'alapotopotoga e fa'atupu ai le fa'ailoga tagata fa'asaga i tagata Aferika Amerika ma isi vaega laiti. A o sauaga tuusao pu'eina le fa'amatalaga a le au tusitala osofaiga faaletinosauaga le tuusao o lo'o fa'atusalia ai fausaga o sauaga e taofia ai se vaega o le sitiseni mai le mauaina o latou mana'oga fa'ale-tagata ma aia tatau ma fa'amalosia ai tagata "moni somatic ma mafaufau iloa i lalo ifo o latou tulaga gafatia" (Galtung, 1969, itulau 168).

I se faʻataʻitaʻiga, e mafai e se tasi ona finau e pei lava o tagata o le Niger Delta o Nigeria na mafatia i le le mafai ona faʻafefeina o faʻalavelave faʻaleagaina i lima o le malo o Nigeria ma kamupani suauʻu faʻavaomalo, o le poto masani a Aferika Amerika i le Iunaite Setete, amata mai. o le taimi o le taunuu mai o uluai pologa, e ala i le taimi o le Saolotoga, o le Tulafono o Aia Tatau a Tagata, ma seia oo ina tulai mai talu ai nei le Nofoaga Laiti uliuli gaioiga, ua matua iloga e saua i fausaga. I le tulaga o Nigeria, o le tamaoaiga o Nigeria e faʻavae muamua i luga o punaoa faanatura, aemaise lava le suauʻu suauʻu i le itulagi o Niger Delta. O tufatufaga mai le faʻatau atu o suauʻu e sau mai le Niger Delta e faʻaaogaina e atiaʻe ai isi aai tetele, faʻatamaoaigaina le faʻaupuga mai fafo ma a latou tagata faigaluega mai fafo, totogi faipule, faʻapea foi ma le fausiaina o auala, aʻoga ma isi atinaʻe i isi taulaga. Ae ui i lea, o tagata o le Niger Delta e le gata ina mafatia i aʻafiaga leaga o le suauʻu suauʻu - mo se faʻataʻitaʻiga o le faʻaleagaina o le siosiomaga ma le faʻaleagaina o lo latou Atua na tuʻuina atu le nofoaga -, ae ua le amanaiaina i latou mo le tele o seneturi, faʻafilemuina, faʻaleagaina le mativa ma le faʻaleagaina. O lenei faʻataʻitaʻiga na faʻafuaseʻi ona oʻo mai i lou mafaufau aʻo ou faitau i faʻamatalaga a Galtung (1969) o sauaga faʻavae. E faʻapea foʻi, o le aafiaga o Aferika Amerika i sauaga faʻavae e tusa ai ma Tyson (2015) e mafua ona:

le tu'ufa'atasia o faiga fa'avae ma faiga fa'ailoga lanu i totonu o fa'alapotopotoga o lo'o fa'agaioi ai se sosaiete: mo se fa'ata'ita'iga, a'oa'oga; malo feterale, setete, ma le lotoifale; o le tulafono, e le gata i mea o loo tusia i tusi ma le auala e faatino ai e faamasinoga ma leoleo; soifua maloloina, ma le lalolagi faʻapisinisi. (itulau 345)

O le talepeina o fausaga o loʻo faʻavae i luga o faiga faʻavae faʻailoga e manaʻomia ai se luʻitau e le faʻaleagaina pe o nisi taimi faʻamalosi ma taugata o faʻalapotopotoga ma fausaga o sauaga. I le auala lava e tasi na faia ai e taʻitaʻi o Niger Delta, na lagolagoina e Ken Saro-Wiwa, se taua e aunoa ma se vevesi mo le faamasinoga tonu e faasaga i taʻitaʻi fitafita a Nigeria i lena taimi, lea na totogi ai e Saro-Wiwa ma le tele o isi le taui o le saʻolotoga i o latou olaga o ni taʻitaʻi fitafita. faʻasalaina i latou i le oti e aunoa ma le faʻamasinoga, Martin Luther King Jr. "na avea ma taʻitaʻi o le Civil Rights Movement" (Lemert, 2013, p. 263) lea na faʻaaogaina auala e le faʻaleagaina e faʻamutaina ai faaletulafono le faʻailoga tagata i le Iunaite Setete. Ae paga lea, o Dr. King “na fasiotia i Memphis i le 1968 a o ia faatulagaina le ‘savali a tagata matitiva’ i Uosigitone” (Lemert, 2013, p. 263). O le fasiotiga o tagata e le faʻaleagaina e pei o Dr. King ma Ken Saro-Wiwa ua aʻoaʻo mai ai ia i tatou se lesona taua e uiga i faʻalavelave faʻavae. E tusa ai ma Galtung (1969):

 Pe a faʻamataʻu le fausaga, oi latou e faʻamanuiaina mai sauaga faʻavae, i luga atu oi latou uma o loʻo i luga, o le a taumafai e faʻasaoina le tulaga o loʻo faʻatulagaina lelei e puipuia ai a latou mea e fiafia i ai. E ala i le matauina o gaioiga a vaega eseese ma tagata pe a lamatia se fausaga, aemaise lava i le matauina o ai e sau e laveai le fausaga, ua faʻalauiloaina se suʻega faʻatinoga e mafai ona faʻaogaina e faʻavasega ai sui o le fausaga i tulaga latou te fiafia i ai. i le faatumauina o le fausaga. (itulau 179)

O le fesili e oʻo mai i le mafaufau o le: O le a le umi o le a faʻaauau ai pea e leoleo o le faʻalavelave faʻaleagaina le fausaga? I le tulaga o le Iunaite Setete, e tele sefulu tausaga na amata ai le faagasologa o le talepeina o fausaga o loʻo i totonu o le faʻailoga tagata, ma e pei ona faʻaalia e le Black Lives Matter movement, e tele galuega e tatau ona fai.

E tusa ai ma le manatu o Galtung (1969) e uiga i le faʻalavelave faʻavae, Burton (2001), i lana faitioga o le "faʻatulagaina o malosiaga-elite" - o se fausaga e faʻaalia i le "tatou-latou" mafaufau-talitonu o tagata taʻitoʻatasi o loʻo aʻafia i faʻalavelave faʻavae e faʻalapotopotoga ma masaniga faʻapitoa i le faʻatulagaina o le mana-elite o le a mautinoa lava le tali mai i le faʻaaogaina o auala eseese o amioga, e aofia ai sauaga ma le le usitaʻi lautele. Faʻavae i luga o le talitonuga i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o tagata, o le tusitala o loʻo faʻamamafaina le mea moni o le faʻaaogaina o le faʻamalosi e le o toe lava e faʻamautu ai sauaga faʻavae e faasaga ia i latou na afaina. O le maualuga o le alualu i luma i tekinolosi fesoʻotaʻiga, mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaogaina o ala o fesoʻotaʻiga lautele ma le mafai ona faʻatulagaina ma faʻapotopotoina le au lagolago e mafai ona faigofie ona faʻataunuʻuina suiga manaʻomia - suiga i le malosi o le malosi, toe faʻafoʻisia o le faamasinoga tonu, ma sili atu i le faʻaiʻuga o le faʻalavelave faʻavae i totonu. le sosaiete.

Faailoga Faailoga tagata

E pei ona talanoaina i mataupu ua mavae – o mataupu o loo talanoaina ai iloiloga muamua ma fa'ailoga fa'ailoga tagata - o se tasi o eseesega i le va fa'ailoga fa'ailoga tagata ma fa'ailoga lanu fa'ailoga o le taimi o le faʻailoga faʻailoga faʻailoga, o tagata Aferika Amerika na faʻatulafonoina e le o ni tagatanuu poʻo ni tagata ese ma na aveesea ai aia tatau palota ma le avanoa e faʻapotopoto ai mo le faʻasalalauga, gaioiga ma le amiotonu, aʻo feagai ma se tulaga lamatia maualuga o le fasiotia e le Europa (paʻepaʻe. ) supremacists i le Iunaite Setete, aemaise i Saute. O tagata uli, e tusa ai ma Du Bois (1935, e pei ona taʻua i le Lemert, 2013) na feagai ma aʻafiaga o le faʻailoga faʻailoga masani i Saute. O loʻo faʻamaonia lenei mea i le eseesega o le "totogi lautele ma le mafaufau" na maua e le "vaega papaʻe o tagata faigaluega" (Lemert, 2013, itulau 185) e faaopoopo atu i lo latou totogi maualalo, e ese mai i le "vaega uliuli o tagata faigaluega" na mafatia i le fausaga. , fa'ailoga tagata ma fa'ailoga tagata lautele. E le gata i lea, o le aufaasālalau autu "toetoe lava le amanaiaina le Negro sei vagana ai solitulafono ma tauemuga" (Lemert, 2013, p. 185). E leai se manatu o tagata Europa i pologa Aferika na latou aumaia i Amerika, ae o a latou fua sa matua talisapaia ma faapelepeleina. O le tagata faigaluega Aferika na “faaesea ma faaesea” mai ana fua. O lenei aafiaga e mafai ona faʻaalia atili i le faʻaaogaina o le talitonuga a Marx (e pei ona taʻua i Lemert, 2013) o le "Estranged Labour" lea e taʻua ai:

O le vavaeeseina o le tagata faigaluega i lana oloa o lona uiga e le gata ina avea lana galuega ma se mea faitino, o se olaga i fafo, ae o loo i ai i fafo atu o ia, tutoatasi, o se mea ese ia te ia, ma o le a avea ma se mana e faafeagai ma ia; o lona uiga o le ola na ia tuuina atu i luga o le mea faitino e feagai ma ia o se mea e tetee ma tagata ese. (itulau 30)

O le vavaeeseina o le pologa Aferika mai ana fua - o oloa lava o ana lava galuega - e matua faʻatusalia i le malamalama i le taua o tagata Aferika e a latou tagata faomea Europa. O le mea moni e faapea o le pologa Aferika na aveesea lana aia tatau i fua o lana galuega, o lona uiga o ē na pueina o ia e le o se tagata, ae o se mea, o se mea maualalo, o se meatotino e mafai ona faʻatau ma faʻatau, e mafai ona faʻaaogaina. pe fa'aumatia i le loto. Ae ui i lea, ina ua uma le soloia o le nofo pologa ma le Tulafono o Aia Tatau a Tagata o le 1964 lea na faʻatagaina aloaia ai le faʻailoga tagata i le Iunaite Setete, na suia le malosi o le faʻailoga lanu i Amerika. O le afi (po'o le talitonuga) na fa'aosofia ma fa'atupu fa'ailoga lanu na si'itia mai le setete ma tusia i mafaufau, ulu, mata, taliga, ma lima o tagata ta'ito'atasi Europa (pa'epa'e). Talu ai na fa'amalosia le setete e fa'atulafonoina fa'ailoga fa'ailoga tino, o le fa'ailoga lanu sa le'o toe fa'atulafonoina ae ua le tusa ai ma le tulafono.

E pei lava ona taʻua masani, "o masani tuai e mate faigata," e matua faigata lava ona suia ma tuʻu ese mai amioga masani ma o loʻo i ai poʻo le masani ina ia mafai ona fetuunai i se olaga fou - o se aganuu fou, o se mea fou. weltanschauung ma se masani fou. Talu mai lena taimi e le mafai ona e aoaoina se maile tuai togafiti fou, e matua faigata lava ma tuai mo nisi tagata Europa (pa'epa'e) e lafoa'i le fa'ailoga lanu ma talia se fa'atonuga fou o le fa'amasinoga ma le tutusa. E ala i tulafono aloaia a le setete ma i le talitonuga, na soloia ai le faʻailoga lanu i totonu o le faʻatulagaina muamua o le faʻaleagaina. E ala i measina fa'aleaganu'u fa'atupu fa'aputu, ma i le fa'atinoga, fa'ailoga fa'ailoga tagata mai ona fa'avae fa'avae i se fa'ailoga fa'ailoga; mai le vaavaaiga a le setete i le pulega faa-faamasinoga a le tagata; mai lona natura manino ma manino i se foliga e sili atu ona natia, faanenefu, natia, lilo, le vaaia, ufiufi, ufiufi, ma faafoliga. O le fanau mai lea o fa'ailoga lanu fa'ailoga i le Iunaite Setete o Amerika lea e tetee ai le Black Lives Matter movement, tetee ma tau i le 21st seneturi.

I le vaega tomua o lenei pepa, na ou taʻua ai o loʻu faʻaaogaina o le faaupuga, fa'ailoga lanu fa'ailoga na musuia e Restrepo ma Hincapíe's (2013) "The Encrypted Constitution: A New Paradigm of Oppression," lea e finau ai:

O le faʻamoemoe muamua o faʻamatalaga o le faʻaogaina o itu uma o le mana. Faatasi ai ma le faʻamalamalamaga o le gagana faʻatekonolosi ma, o le mea lea, o taualumaga, faʻasalalauga ma faʻaiuga, faʻaaliga maaleale o le mana e le mafai ona iloa e soʻo se tasi e leai se poto i le gagana e talepe ai le faʻailoga. O le mea lea, o faʻamatalaga e faʻalagolago i le i ai o se vaega o loʻo i ai le avanoa i faʻasologa o faʻamatalaga ma se isi vaega e matua le amanaiaina i latou. O le mea mulimuli, o ni tagata faitau e leʻi faʻatagaina, e avanoa i le faʻaogaina. (itulau 12)

Mai lenei upusii, e mafai e se tasi ona faigofie ona malamalama i uiga totonu o fa'ailoga lanu fa'ailoga. Muamua, i totonu o se sosaiete faʻailoga faʻailoga faʻailoga, e lua vaega o tagata: o le vaega faʻapitoa ma le vaega e le faʻamaonia. E maua e sui o le vaega fa'amanuiaina le mea ua ta'ua e Restrepo ma Hincapíe (2013) o le "fa'asologa o fa'amalamalamaga" (itulau 12) o lo'o ta'ua ai mataupu faavae o fa'ailoga fa'ailoga faalilolilo pe fa'ailoga ma faiga fa'ailoga tagata e fa'avae. Aua o sui o le vaega fa'amanuiaina o i latou ia o lo'o nofoia tulaga ta'ita'i i ofisa a le malo ma isi vaega fa'ata'atia o le sosaiete, ma tu'uina atu le mea moni latou te umia le fua fa'atatau o fa'ailoga, o lona uiga, o tulafono faalilolilo o loʻo faʻaogaina e sui o le vaega faʻapitoa ma faʻavasega le algorithm poʻo seti o faʻatonuga ma mamanu o fegalegaleaiga i le va o vaega faʻapitoa ma le le faʻamaonia, pe tuʻu ese ma manino, i le va o papaʻe ma uli i le Iunaite Setete, le paʻepaʻe (faʻapitoa) tagata e faigofie ona faʻailoga tagata ma faʻatauvaʻa tagata Aferika Amerika (uliuli le lelei), o nisi taimi e aunoa ma le iloaina o loʻo faʻailoga tagata. O le mea mulimuli, e leai se avanoa i le faiga fa'ailoga, o seti faalilolilo o faʻamatalaga, poʻo tulafono faalilolilo o gaioiga o loʻo faʻasalalau i totonu o le vaega faʻapitoa, o nisi taimi e le iloa ai le mea o loʻo tupu ia i latou. O lo'o fa'amatalaina ai le natura o le fa'ailoga tagata fa'alilolilo, natia po'o fa'ailoga fa'ailoga tagata o lo'o tupu i totonu o le faiga o a'oa'oga, fale, galuega, faiga fa'apolokiki, fa'asalalauga, feso'ota'iga leoleo ma nu'u, faiga fa'amasinoga, ma isi. Tyson (2015) pu'eina le manatu o fa'ailoga lanu fa'ailoga ma le auala e galue ai i le Iunaite Setete e ala i le faʻamaonia e faapea:

E pei ona iloa e le toʻatele o tagata Amerika o lanu uma, e leʻi mou atu le faʻailoga lanu: ua naʻo le "lalo o le eleele." O lona uiga, o le le tonu o ituaiga i totonu o le Iunaite Setete o se faafitauli ogaoga ma faigata; ua tau le iloa atu nai lo le taimi muamua. O faiga lē tonu o ituaiga o loo faia ma le pepelo, ina ia ʻalofia ai moliaga faaletulafono, ma ua olaola i auala, i le tele o tulaga, e na o ē ua aafia e iloa lelei. (itulau 351)

E tele fa'ata'ita'iga e mafai ai e se tasi ona fa'aalia galuega a tagata fa'ailoga lanu. O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le le talafeagai ma le faʻaalia o le tetee a nisi Republicans i faiga faʻavae uma na faʻaalia e Peresitene Barack Obama, le uluai Aferika Amerika Peresitene o le Iunaite Setete. E ui lava ina ua manumalo i le palota a le peresetene i le 2008 ma le 2012, ae o loo finau pea se vaega o Republicans na siamupini e Donald Trump e faapea e lei fanau Peresitene Obama i le Iunaite Setete. E ui o le toatele o tagata Amerika e le o manatu mamafa ia Trump, ae e tatau i se tasi ona fesiligia ona mafuaaga i le aveesea o Obama mai ana aia tatau o se tagatanuu o Amerika i le fanau mai. E le o se auala faalilolilo, faʻailoga pe faʻailoga e fai mai ai e le agavaa Obama e avea ma Peresetene o le Iunaite Setete ona o ia o se tagata uli e tupuga mai i Aferika, ma e le paʻepaʻe e avea ma peresitene i se atunuu o loʻo i ai le toʻatele o tagata. lanu pa'epa'e?

O le isi faʻataʻitaʻiga o le faʻamatalaga lea o loʻo taʻua e le au faitio Aferika Amerika e uiga i faiga faʻailoga tagata i totonu ole tulafono ma faiga faʻamalosia tulafono. “O le umiaina o le 28 kalama o crack cocaine (e masani ona faaaogā e tagata uli Amerika) e otometi lava ona faapogaia se faasalaga faafalepuipui e lima tausaga. Ae ui i lea, e manaʻomia le 500 kalama o le pauta cocaine (faʻaaogaina tele e tagata papaʻe Amerika) e faʻaosoina ai lena lava faasalaga faʻa falepuipui e lima tausaga” (Tyson, 2015, p. 352). E le gata i lea, o le fa'ailoga lanu ma le fa'aituau na faaosofia ai le mata'ituina o leoleo i totonu o pitonu'u o Aferika Amerika ma i'u ai i le taofi ma le vevesi, sauaga a leoleo ma le fanaina e le tatau o tagata Aferika Amerika e le'i fa'aauupegaina e mafai ona iloa tutusa e afua mai i mataupu faavae o le. fa'ailoga lanu fa'ailoga.

Fa'ailoga lanu e pei ona faaaogaina i lenei pepa o loo faaalia ai le fa'ailoga fa'ailoga lanu iloa ma malamalama i mataupu faavae autu o fa'ailoga fa'ailoga tagata ma sauaga ae e le mafai ona fa'ailoga tagata i tagata Aferika Amerika ona o le fa'ailoga tagata ma le fa'ailoga fa'ailoga lanu e fa'asa ma fa'asolitulafono e le Tulafono o Aia Tatau a Tagata o le 1964 ma isi Tulafono Feterale. O le Tulafono o Aia Tatau a Tagata o le 1964 na pasia e le 88th Congress (1963–1965) ma sainia i le tulafono ia Iulai 2, 1964 e Peresitene Lyndon B. Johnson na faamutaina fa'ailoga fa'ailoga tino ae, paga lea, e lei muta fa'ailoga lanu fa'ailoga, o le a pupuni faiga fa'ailoga tagata. E ala i taimi uma ma faasolosolo faʻatupuina le faitau miliona o tagata e le gata i le Iunaite Setete ae faʻapea foʻi i le lalolagi atoa e tetee atu i le fa'ailoga fa'ailoga lanua o papalagi supremacists, o le Black Lives Matter movement ua manuia i le faʻalauiloaina ma siitia lo tatou malamalama i mea moni o fa'ailoga lanu fa'ailoga fa'aalia o ia lava i le tele o ituaiga, e amata mai i fa'amatalaga fa'alilolilo i faiga sauā a leoleo; mai upusii ma le pueina faapagota i le fasiotia o tagata Aferika Amerika e le o faaauupegaina; fa'apea fo'i ma faiga fa'ailoga tagata i galuega ma fale e o'o atu i fa'ailoga lanu ma fa'aleaga i totonu o a'oga. O nai fa'ata'ita'iga ia o fa'ailoga fa'ailoga fa'ailoga na fesoasoani ai le Black Lives Matter e fa'amama.

Decrypting Fa'ailoga Fa'ailoga lanu

lea fa'ailoga lanu fa'ailoga ua decrypted e ala i le activism a le Black Lives Matter movement e le o se mamanu faatulagaina, ae e ala i serendipity- o se faaupuga na faʻaaogaina ia Ianuari 28, 1754 e Horace Walpole o lona uiga "suʻesuʻeina, i se faʻafuaseʻi ma le atamai, o mea" (Lederach 2005, p. 114) e leʻi iloa. E le o le poto masani o tagata na faavaeina le Black Lives Matter movement, ae o le tiga ma le tiga o tupulaga talavou e le o faʻaauupegaina ma le faitau selau o olaga uliuli na faʻafuaseʻi ona vavaeeseina e ala i fana a le au faʻapolopolo papaʻe o latou loto. ua natia ai le ita oona i olaga uli, ma i o latou mafaufau, ulu ma faiʻai, o se faaiuga e fasioti se tagata uli e lei faaauupegaina, ua faamumuina e ala i le manatuaina o le tagata tuai. fausaga o le faailogalanu.

E mafai ona finau faapea o sauaga a leoleo, fa'aituau, fa'aituau ma fa'ailoga fa'asaga i tagata uli i le atunu'u atoa sa taatele fo'i i fausaga tuai o fa'ailoga lanu. Ae o mea na tutupu i Ferguson, Misuri, ua maua ai e tagata suʻesuʻe, fai tulafono ma tagata lautele se malamalama loloto i le natura o fa'ailoga lanu fa'ailoga. O le gaioiga a le Black Lives Matter movement na fesoasoani i le faʻalauteleina o le malamalama o suʻesuʻega i faiga faʻaituau e faasaga i, ma le fasiotia o tagata e le o faʻaauupegaina, Aferika Amerika. O le suʻesuʻega a le Ferguson Police Department na faia ma lomia e le United States Department of Justice Civil Rights Division i le aso 4 o Mati, 2015 ina ua maeʻa le fasiotia o Michael Brown, Jr. na faʻaalia ai o faiga faʻamalosia tulafono a Ferguson e faʻaleagaina ai tagata Aferika-Amerika o Ferguson ma tuliesea. i se vaega e ala i le faʻailoga tagata, e aofia ai faʻataʻitaʻiga (DOJ Report, 2015, itulau 62). O loʻo faʻamatala atili e le lipoti o gaioiga faʻamalosia tulafono a Ferguson e tuʻuina atu ai se aʻafiaga eseese i tagata Aferika Amerika e solia tulafono a le malo; ma o faiga fa'aletulafono a Ferguson o lo'o fa'aosofia i se vaega e ala i le fa'ailoga tagata e soli ai le Teuteuga lona sefulufa ma isi tulafono feterale (DOJ Civil Rights Division Report, 2015, itulau 63 - 70).

O le mea lea, e le o se mea e ofo ai le ita tele o tagata Aferika Amerika i faiga faʻailoga lanu a le paʻepaʻe leoleo leoleo. O se tasi o fesili e oo mai i le mafaufau o le: pe mafai e le DOJ Civil Rights Division ona suʻesuʻeina le Ferguson Police Department pe a le o le gaioiga a le Black Lives Matter movement? Masalo e leai. Masalo, afai e le o le tetee faifai pea na faia e le Black Lives Matter movement, o le fasiotiga faaosofia o tagata uli e lei faaauupegaina i Florida, Ferguson, Niu Ioka, Chicago, Cleveland, ma le tele o isi aai ma setete e leoleo, e le mafai. ua fa'aalia ma su'esu'eina. O le Black Lives Matter movement e mafai ona faauigaina o se "leo o lanu" tulaga ese (Tyson, 2015, p. 360) - o se manatu taua o tuuga e taofi e faapea "o tusitala laiti ma tagata mafaufau e masani lava i se tulaga sili atu nai lo tusitala papaʻe ma tagata mafaufau. e tusitusi ma tautala e uiga i le lanu ma le faailogalanu aua latou te oo sa'o i le faailogalanu” (Tyson, 2015, p. 360). O i latou e lagolagoina le “leo o lanu” e valaaulia tagata ua aafia i le faailogalanu e faamatala a latou tala a o latou feagai ma le faailoga tagata. O le Black Lives Matter movement o loʻo faʻatinoina lenei matafaioi taua o tala, ma i le faia o lea mea, e avea o se 21st Century valaau e le gata ina suia le tulaga o loʻo iai nei i totonu fa'ailoga lanu fa'ailoga, ae ia faʻaalia ma faʻamaonia le mea e taʻua e Restrepo and Hincapíe (2013) o le "faʻasologa o faʻamatalaga" (itulau 12), o tulafono faalilolilo lea e faʻaogaina ai e sui o le vaega faʻapitoa ma faʻavasega le algorithm ma mamanu o fegalegaleaiga i le va o vaega faʻapitoa ma le le faʻamaonia. , pe tuu ese ma manino, i le va o papalagi ma uli i le Iunaite Setete.

iʻuga

Ona o le lavelave ma le lavelave o le natura faʻailoga lanu i totonu o le Iunaite Setete, ma le mafaufau i tapulaʻa na feagai ma le tusitala aʻo aoina faʻamaumauga i luga o le tele o mataupu o sauaga faʻasaga i tagata uli, o le tele o faitioga e ono finau e faapea o lenei pepa e le lava faʻamatalaga fanua (o lona uiga, punaoa autu. ) lea e tatau ona faavae ai finauga ma tulaga o le tusitala. O le mea moni o se suʻesuʻega i fanua poʻo isi metotia o le aoina o faʻamaumauga o se tulaga talafeagai mo taunuʻuga suʻesuʻe ma suʻesuʻega aoga, ae ui i lea, e mafai foi e se tasi ona finau e le o se tulaga talafeagai mo se suʻesuʻega ogaoga o feteʻenaʻiga lautele e pei ona faʻaalia i lenei pepa. fa'aogaina manatu fete'ena'iga fa'aagafesootai e talafeagai ma le mataupu o lo'o su'esu'eina.

E pei ona taʻua i le folasaga, o le sini autu o loʻo tuʻuina atu i lenei pepa o le suʻesuʻeina ma le auʻiliʻili o gaioiga a le "Black Lives Matter" ma a latou taumafaiga e faʻaalia le faʻailoga lanu natia o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o faʻalapotopotoga ma talafaasolopito o le Iunaite Setete i le faasologa. ia faia se ala mo le amiotonu, tutusa ma le tutusa mo tagata laiti, aemaise lava le nuu o Aferika Amerika. Ina ia ausia lenei sini, na suʻesuʻeina e le pepa ni manatu faʻafeagai talafeagai e fa: "African American Criticism" (Tyson, 2015, p. 344); Kymlicka's (1995) “Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights” e amanaʻia ma tuʻufaʻatasia "vaega-eseʻese aia tatau" i vaega faʻapitoa na mafatia i le faʻailoga faʻailoga, faʻailoga tagata ma le faʻaleagaina; Galtung's (1969) theory of saua i fausaga o lo'o fa'amamafaina ai fausaga o sauaga e taofia ai se vaega o tagatanu'u mai le mauaina o latou mana'oga fa'aletagata ma aia tatau ma fa'amalosia ai le "moni fa'ale-mafaufau ma le mafaufau e i lalo ifo o lo latou gafatia" (Galtung, 1969, itulau 168); ma mulimuli ane ai Burton's (2001) faitio i le "faiga faʻaleaganuʻu mana-elite" - o se fausaga o loʻo faʻatusalia i le "tatou-latou" mafaufau-, lea e taofi ai tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma sauaga faʻavae e faʻalapotopotoga ma tu ma aga masani i totonu o le mana- elite structure o le a mautinoa lava e tali mai i le faʻaaogaina o auala eseese, e aofia ai sauaga ma le le usitaʻi lautele.

O le au'ili'iliga o fete'ena'iga fa'ailoga lanu i totonu o le Iunaite Setete na fa'ataunu'uina ma le manuia e lenei pepa e tusa ai ma nei manatu, ma fa'atasi ai ma le fesoasoani a fa'ata'ita'iga mautu e fa'aalia ai se suiga po'o se suiga mai. fa'ailoga fa'ailoga tino i fa'ailoga lanu fa'ailoga. O lenei suiga na tupu ona o le tulafono aloaia a le setete ma i le talitonuga, na soloia le faʻailoga lanu i le Iunaite Setete. E ala i measina fa'aleaganu'u fa'atupu fa'aputu, ma i le fa'atinoga, o le fa'ailoga lanu na fa'atusalia mai ona fa'avae fa'ata'atiaga i se fa'ailoga, fa'alilolilo; na see mai le vaaiga a le setete i le pule a le tagata; mai lona natura manino ma manino i se foliga e sili atu ona natia, faanenefu, natia, lilo, le vaaia, ufiufi, ufiufi, ma faafoliga.

O lenei fa'alilo, fa'alilo, fa'ailoga po'o fa'alilo fa'ailoga fa'ailoga tagata o le mea lea e ta'ua e lenei pepa o fa'ailoga fa'ailoga fa'ailoga. O lenei pepa o lo'o fa'amaonia mai e pei lava o le Civil Rights Movement sa fesoasoani i le fa'ai'uga fa'ailoga fa'ailoga tino, tatala fa'ailoga tagata ma tu'u'ese'esega i le Iunaite Setete, o le Black Lives Matter movement sa fa'amalosi malosi i le decrypting. fa'ailoga lanu fa'ailoga i le Iunaite Setete. O se faataitaiga faapitoa atonu o mea na tutupu i Ferguson, Misuri, lea na maua ai le malamalama loloto o le natura o fa'ailoga lanu fa'ailoga i tagata suʻesuʻe, fai tulafono ma tagata lautele e ala i le Lipoti a le DOJ (2015) o loʻo faʻaalia ai o faiga faʻamalosia tulafono a Ferguson e faʻaleagaina ai tagata Aferika-Amerika o Ferguson ma o loʻo faʻaosoina i se vaega e le faʻaituau faʻaituau, e aofia ai faʻataʻitaʻiga (itulau 62). O le mea lea o le Black Lives Matter movement o se "leo o lanu" tulaga ese (Tyson, 2015, p. 360) fesoasoani i tagata Aferika Amerika o loʻo pulea faʻasolopito ma faʻailoga lanu e taʻu atu a latou tala ao latou feagai ma le faʻailoga tagata.

O a latou tala na avea ma meafaigaluega i le faʻamalamalamaina o faʻailoga faʻailoga i totonu o le Iunaite Setete. Ae ui i lea, e manaʻomia nisi suʻesuʻega e malamalama ai i auala eseese e faʻaogaina ai le 21st senituri le fa'atupu vevesi Aferika Amerika fa'afofogaina o latou leo, ma iloilo lu'itau latou te feagai i a latou fa'agaioiga fa'apea fo'i ma le su'esu'eina o le tali mai le malo ma le to'atele o tagata papa'e. 

mau faasino

Brammer, JP (2015, Me 5). O tagata Amerika o le vaega e ono fasiotia e Leoleo. Iloiloga Blue Nation. Maua mai le http://bluenationreview.com/

Burton, JW (2001). O fea tatou te o mai ai? The International Journal of Peace Studies, 6(1). Maua mai le http://www.gmu.edu/programs/icar/ijps/vol6_1/Burton4.htm

E Taua le Ola Uuliuli. (nd). Na maua mai ia Mati 8, 2016, mai http://blacklivesmatter.com/about/

Faʻamatalaina o fausaga i le gagana Peretania. (nd) I Oxford lomifefiloi lugalaina. Maua mai le http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/structure

Du Bois WEB (1935). Toe fa'afouina uliuli i Amerika. Niu Ioka: Atheneum.

Galtung, J. (1969). Sauā, filemu, ma suʻesuʻega filemu. Journal of Peace Research, 6(3), 167-191. Maua mai le http://www.jstor.org/stable/422690

Su'esu'ega a le Matagaluega o Leoleo a Ferguson. (2015, Mati 4). Lipoti a le Matagaluega o Faamasinoga a le Iunaite Setete o le Vaega o Aia Tatau a Tagata. Na maua mai ia Mati 8, 2016, mai https://www.justice.gov/

Kymlicka, W. (1995). Sitiseni tu'ufa'atasi: O se talitonuga fa'aloloto o aia tatau a tagata laiti. Niu Ioka: O Le Faletusi a le Iunivesite o Oxford.

Fa'amatalaga a le tagata a'oga o le fausaga. (nd) I Merriam-Webster's online learner's dictionary. Maua mai le http://learnersdictionary.com/definition/structure

Lederach, JP (2005). O mafaufauga mama: O le faatufugaga ma le agaga o le fausiaina o le filemu. Niu Ioka: O Le Faletusi a le Iunivesite o Oxford.

Lemert, C. (Ed.) (2013). A'oa'oga fa'aagafesootai: O le faitau aofa'i o aganu'u eseese, lalolagi, ma masani. Boulder, CO: Westview Press.

Restrepo, RS & Hincapíe GM (2013, Aokuso 8). O le faʻailoga faʻailoga: O se faʻataʻitaʻiga fou o le faʻaleagaina. Mafaufauga Fa'aletulafono. Maua mai le http://criticallegalthinking.com/

O le 2015 Florida Statutes. (1995-2016). Toe maua mai ia Mati 8, 2016, mai le http://www.leg.state.fl.us/Statutes/

Townes, C. (2015, Oketopa 22). O lo'o fa'amatala e Obama le fa'afitauli i le 'mea uma le ola.' Mafaufau Alualu i Luma. Maua mai le http://thinkprogress.org/justice/

Tyson, L. (2015). Fa'amatalaga taua i aso nei: O se ta'iala fa'aoga-tagata. Niu Ioka, NY: Routledge.

Le tusitala, Dr. Basil Ugorji, o le Peresetene ma le Pule Sili o le International Center for Ethno-Religious Mediation. Na ia maua le Ph.D. i le Su'esu'ega o Fete'ena'iga ma Fa'ai'uga mai le Matagaluega o Su'esu'ega Fa'afitauli o Fete'ena'iga, Kolisi o Fa'ata'ita'i, Humanities ma Agafesootai, Nova Southeastern University, Fort Lauderdale, Florida.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Pe Mafai e Tele Upu Moni Ona I ai i le Tasi? O le auala lenei e mafai ai e se tasi o faʻasalaga i le Maota o Sui ona saunia le auala mo talanoaga faigata ae taua e uiga i le Feteʻenaʻiga a Isaraelu ma Palesitina mai vaaiga eseese.

O lenei blog e su'esu'e i le feteenaiga a Isaraelu ma Palesitina ma le faailoaina o manatu eseese. E amata i se suʻesuʻega o le faʻasalaga a le Sui Rashida Tlaib, ona mafaufau ai lea i le faʻatupulaia o talanoaga i totonu o nuʻu eseese - i le lotoifale, i le atunuʻu, ma le lalolagi atoa - e faʻamaonia ai le vaeluaga o loʻo iai i itu uma. O le tulaga e matua faigata lava, e aofia ai le tele o mataupu e pei o finauga i le va o i latou o tapuaiga eseese ma ituaiga, faiga le tutusa o Sui o le Maota i le faagasologa o amio pulea a le Chamber, ma se feeseeseaiga loloto a tupulaga. O le lavelave o le faʻasalaga a Tlaib ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi na oʻo i luga o le toʻatele e sili atu ona taua le suʻesuʻeina o mea na tutupu i le va o Isaraelu ma Palesitina. E foliga mai e tofu tagata uma ma tali saʻo, ae leai se tasi e mafai ona ioe. Aiseā ua faapena ai?

Faasoa atu