Lu'itauina Fa'atusa le Filemu i luga o le Fa'atuatua ma Fa'asinomaga: O se Ta'iala e Fa'aolaina ai le Tipiloma Lelei, Atina'e ma le Puipuiga.

lē faʻatino

O lenei tautalaga autu e taumafai e luʻitauina ia faʻataʻitaʻiga le filemu na faʻaaogaina ma o loʻo faʻaauau pea ona faʻaogaina i a tatou lauga i le faʻatuatua ma faʻalapotopotoga o se tasi o auala e faʻaleleia ai le tipiloma lelei, atinaʻe ma le puipuiga. E tāua tele lenei mea ona o tala faafaatusa e lē na o ni “tautala sili atu ona matagofie.” O le malosi o fa'ata'ita'iga e fa'alagolago i lo latou gafatia e fa'amana'o ai mea fou ina ia mafai ai ona malamalama le vaega fou ma le manino o le poto masani i tulaga muamua ma sili atu ona mautu, ma avea ma fa'avae ma fa'amaoniaga mo le faiga o faiga fa'avae. O le mea lea e tatau ai ona tatou fefefe i talafaatusa ua avea ma tupe ia tatou lauga i le faatuatua ma ituaiga. Matou te faʻalogo pea lava pea pe faʻafefea ona faʻaalia a matou sootaga i le olaola Darwinian. Afai tatou te talia lenei uiga, o le a matua tauamiotonuina i tatou i le faʻasalaina o sootaga uma o tagata o ni amioga sauā ma le le faʻaleagaina e le tatau i se tagata ona faʻafeiloaʻi. O le mea lea e tatau ai ona tatou teena na talafaatusa e lafoaʻia ai sootaga faʻalelotu ma faʻalapotopotoga i se malamalama leaga ma faʻamalosia ai na uiga faʻafefe, le popole ma, mulimuli ane, o le manatu faapito.

faʻatomuaga

I lana lauga ia Iuni 16, 2015 i le Trump Tower i le Aai o Niu Ioka e faalauiloa ai lana tauvaga mo le tofi peresitene o le Iunaite Setete, na taʻua ai e le sui tauva o le Republican Donald Trump e faapea "A auina atu e Mekisiko ona tagata, latou te le o auina atu le sili. Latou te le o auina atu oe, latou te auina atu ia te oe tagata e tele ni faʻafitauli ma o loʻo latou aumaia na faafitauli. Ua latou aumaia fualaau faasaina, latou te aumaia solitulafono. O i latou o le toso teine ​​ma o nisi, ou te manatu, o ni tagata lelei, ae ou te talanoa i leoleo tuaoi ma o loʻo latou taʻu mai ia i matou mea matou te maua” (Kohn, 2015). O sea fa'atusa "us-versus-them", fai mai le CNN Political Commentator Sally Kohn, "e le gata o le mea moni gugu ae fevaevaeaʻi ma matautia" (Kohn, 2015). Na ia faaopoopo mai e faapea "I le faiga a Trump, e le na o Mekisiko e leaga-o i latou uma o le au toso teine ​​ma alii fualaau faasaina, fai mai Trump e aunoa ma ni mea moni e faavae ai lenei mea-ae o Mekisiko foi le atunuu e leaga, ma le loto i ai e auina atu 'na tagata' ma ' na faafitauli'” (Kohn, 2015).

I se faatalanoaga ma le NBC's Meet the Press host Chuck Todd mo faasalalauga i le taeao o le Aso Sa o Setema 20, 2015, na taʻua ai e Ben Carson, o se isi sui tauva a le Republican mo le White House: “Ou te le fautuaina tatou te tuuina se Mosalemi e pulea lenei malo. . Ou te matua le ioe lava i lena mea "(Pengelly, 2015). Ona fesili atu lea o Todd ia te ia: "O lea e te talitonu o Islama e ogatasi ma le faavae?" Na tali atu Carson: “Leai, e leai, e leai” (Pengelly, 2015). E pei o Martin Pengelly, O Loo Vaaia (UK) tusitala i Niu Ioka, faamanatu mai ia i tatou, "O le Mataupu VI o le US constitution o loo faapea mai: E leai se Suʻega faʻalelotu e tatau ona manaʻomia e avea o se Agavaʻa i soʻo se Ofisa poʻo se Trust a le Malo i lalo o le Iunaite Setete" ma "O le teuteuga muamua i le faavae amata : E le tatau i le Konekeresi ona faia se tulafono e faatatau i le faavaeina o lotu, po o le faasaina o le faaaogaina saoloto o ia mea…” (Pengelly, 2015).

E ui e mafai ona faʻamagaloina Carson mo le le amanaiaina o le faʻailoga lanu na ia onosaia aʻo avea o ia ma se talavou Aferika Amerika ma talu ai o le toʻatele o tagata Aferika na faʻapologaina i Amerika o ni Mosalemi ma, o lea, e mafai lava ona avea ona tuaa o ni Mosalemi, na te le mafai, peitaʻi. , ia faʻamagaloina mo le le iloa pe faʻafefea ona fesoasoani le Qur'an a Thomas Jefferson ma Islama e faʻavae manatu o Tama Faʻavae Amerika i luga o tapuaiga ma le ogatasi o Islama ma le faatemokalasi ma, o le mea lea, o le American Constitution, ona o le mea moni o ia o se neurosurgeon ma lelei faitau. E pei ona faailoa mai e Denise A. Spellberg, o se polofesa o le Talafaasolopito o Isalama ma le Middle Eastern Studies i le Iunivesite o Texas i Austin, i le faaaogaina o faamaoniga maumaututu e faavae i luga o suesuega suaina o eleele, i lana tusi ua faaulutalaina. O le Quran a Thomas Jefferson: Islama ma le na faavaeina (2014), na faia e Islama se sao taua i le faʻatulagaina o manatu o Tama Faʻavae Amerika i le saolotoga faʻalelotu.

Spellberg faʻamatala le tala i le 1765-ie 11 tausaga aʻo leʻi tusia le Tautinoga o le Tutoatasi, na faʻatau ai e Thomas Jefferson se Qurʻan, lea na faʻailogaina ai le amataga o lona fiafia i le olaga atoa i Isalama, ma o le a alu e faʻatau le tele o tusi i le talafaasolopito o Sasaʻe Tutotonu. , gagana, ma femalagaiga, ave le tele o faʻamatalaga e uiga i Islama e faʻatatau i tulafono masani a Peretania. Na ia matauina na saili Jefferson e malamalama i Islama aua e oo atu i le 1776 na ia mafaufauina Mosalemi o ni tagatanuu i le lumanai o lona atunuu fou. Na ia taʻua o nisi o tagata na faavaeina, o Jefferson e sili atu ia i latou, na latou maua manatu o le Enlightenment e uiga i le faapalepale o Mosalemi e faʻatulagaina le mea na avea ma finauga faʻamaonia i totonu o se faʻavae mo pulega i Amerika. I lenei auala, na tulaʻi mai ai Mosalemi e avea ma faavae o tala faʻasolopito mo se vaitaimi, faʻapitoa faʻaupuga faʻalelotu Amerika lea e aofia ai foʻi ma le faʻaleagaina o tagata Katoliko ma Iutaia. Na ia faaopoopo mai o le feeseeseaiga lautele lautele e uiga i le aofia ai o Mosalemi, lea o le a taʻufaatauvaaina ai o ia e nisi o fili faapolokiki a Jefferson seia oo i le iʻuga o lona olaga, na aliaʻe ma le maumauaʻi i le faaiuga mulimuli a le Founders e aua neʻi faatuina se malo Porotesano, e pei ona latou faia. faia. O le mea moni, a'o fa'atupula'ia masalosaloga e uiga i Isalama i nisi o tagata Amerika e pei o Carson ma le aofa'i o tagatanu'u Mosalemi Amerika ua fa'atupula'ia i le faitau miliona, o le fa'aaliga fa'aalia a Spellberg e uiga i lenei manatu mata'utia o Fa'avae e sili atu ona faanatinati nai lo se isi lava taimi. O lana tusi e taua tele mo le malamalama i manatu sa i ai i le fausiaina o le Iunaite Setete ma o latou uiga taua mo tupulaga nei ma le lumanaʻi.

E le gata i lea, e pei ona tatou faʻaalia i nisi oa tatou tusi e uiga i Islama (Bangura, 2003; Bangura, 2004; Bangura, 2005a; Bangura, 2005b; Bangura, 2011; ma Bangura ma Al-Nouh, 2011), o le faatemokalasi Islama e ogatasi ma le faatemokalasi i Sisifo. , ma manatu o le auai faatemokalasi ma le saolotoga, e pei ona faʻataʻitaʻiina e le Rashidun Caliphate, ua uma ona i ai i le lalolagi Islama anamua. Mo se faataitaiga, i Punavai a Islama o le Filemu, matou te maitauina o le faifilosofia sili o Muslim Al-Farabi, na fanau mai o Abu Nasr Ibn al-Farakh al-Farabi (870-980), e lauiloa foi o le "matai lona lua" (e pei ona masani ona taʻua Aristotle o le "matai muamua") , na ia fa'ata'ita'iina se tulaga fa'a-Islam lelei na ia fa'atusaina ma Plato O le Malo Tele, e ui lava na ia alu ese mai le manatu o Plato e faapea o le tulaga sili ona lelei e pulea e le faifilosofia tupu ma fautuaina nai lo le perofeta (PBUH) o loo fesootai tuusaʻo ma Allah / Atua (SWT). I le leai o se perofeta, na manatu Al-Farabi o le faatemokalasi e sili ona latalata i le tulaga lelei, ma faasino i le Rashidun Caliphate o se faʻataʻitaʻiga i le tala faasolopito o Isalama. Na ia faailoaina vaega autu e tolu o le faatemokalasi Isalama: (1) o se taitai e filifilia e tagata; (b) Sharia, lea e mafai ona fa'aleaogaina e le au fa'amasino pe a mana'omia e fa'atatau i Manaʻomia- o le mea e tatau ona fai, mandub-le fa'atagaina, mubah-o le le fiafia, leaga—o le faasaina, ma makruh—o le inosia; ma tuuto atu i le faataitai (3) Sura, o se faiga faʻapitoa o faʻatalanoaga na faia e le Perofeta o Muhammad (PBUH). Matou te faaopoopo atu o manatu o Al-Farabi o loʻo manino i galuega a Thomas Aquinas, Jean Jacques Rousseau, Immanuel Kant ma nisi o filosofia Mosalemi na mulimuli ia te ia (Bangura, 2004: 104-124).

Matou te matauina foi i Punavai a Islama o le Filemu na taʻua e le aliʻi faʻamasino sili Musalimi ma le saienitisi faʻapolokiki o Abu Al-Hassan 'Ali Ibn Muhammad Ibn Habib Al-Mawardi (972-1058) ni mataupu faavae se tolu e faavae ai se faiga faʻapolokiki Islama: (1) Tauhid-o le talitonuga o Allah (SWT) o le Foafoa, Faʻatonu ma le Matai o mea uma o loʻo i ai i le lalolagi; (2) Risala-o le ala lea e aumai ai i lalo le tulafono a Allah (SWT) ma maua; ma (3) Khilifa po'o le fa'atusa—o le tagata e tatau ona avea ma sui o Allah (SWT) iinei i le lalolagi. Na ia faamatalaina le fausaga o le faatemokalasi faa-Islam e faapea: (a) le lala pulega e aofia ai le Amir, (b) le lala o le tulafono po o le fono faufautua e aofia ai le Sura, ma (c) le lala o faamasinoga e aofia ai le Quadi o ai e faauigaina le Sharia. Na ia tu'uina atu fo'i ta'iala ta'iala nei e fa a le setete: (1) o le fa'amoemoe o le malo Isalama o le fa'atupuina lea o se sosaiete e pei ona fa'atatau i le Qur'an ma le Sunnah; (2) e tatau i le setete ona faamalosia le Sharia o le tulafono faavae a le setete; (3) o le pule silisili ese e i totonu o tagata—e mafai e tagata ona fuafua ma faatuina soo se ituaiga o malo e tusa ai ma mataupu faavae e lua ua muamua atu ma le manaomia o le taimi ma le siosiomaga; (4) po o le a lava le tulaga o le setete, e tatau ona faavae i luga o le mataupu faavae o le lauiloa, aua o le pule silisili ese e a le tagata (Bangura, 2004: 143-167).

Matou te toe faʻasino atu i totonu Punavai a Islama o le Filemu o le afe tausaga talu ona mavae Al-Farabi, na taʻua ai e Sir Allama Muhammad Iqbal (1877-1938) le amataga o le Islamic Caliphate e fetaui ma le faatemokalasi. I le finau ai e faapea o Islama sa i ai "maa taua" mo se faalapotopotoga tau tamaoaiga ma faatemokalasi o sosaiete Mosalemi, na valaau ai Iqbal mo le faatuina o fono faitulafono lauiloa e avea o se toe aumaia o le uluai mama o Islama (Bangura, 2004: 201-224).

O le mea moni, o le faatuatuaga ma le faʻalapotopotoga o ni faʻaupuga faʻapolokiki ma o le sese faaletagata i lo tatou lalolagi e le o se mataupu o se finauga. O le malo o le tulaga masani lea o feeseeseaiga faalelotu ma ituaiga. E masani ona taumafai malo o le setete e le amanaiaina ma taofiofia manaoga o tagata taʻitoʻatasi faʻalelotu ma faʻalapotopotoga, poʻo le faʻamalosia o tulaga taua o le au faipule. I le tali atu, o vaega fa'alelotu ma fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u e fa'apotopoto ma tu'uina atu mana'oga i luga o le setete e amata mai i le avea ma sui ma le auai i le puipuiga o aia tatau a tagata soifua ma le tuto'atasi. O fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu e faia i ni faiga 'ese'ese mai vaega fa'apolokiki e o'o atu i faiga sauā (mo nisi fa'amatalaga i lenei mea, va'ai Said ma Bangura, 1991-1992).

O sootaga fa'ava-o-malo o lo'o fa'aauau pea ona suia mai le fa'asolopito iloga o malo fa'aleaganu'u aga'i atu i le fa'atonuga lavelave lea e tauva ai fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu mo le fa'amanino. O faiga fa'aonaponei fa'alelalolagi i le taimi lava e tasi e sili atu le parochial ma sili atu le lalolagi nai lo faiga fa'ava-o-malo a malo o lo'o tatou tu'ua. Mo se fa'ata'ita'iga, a'o i Europa i Sisifo o lo'o tu'ufa'atasia tagata fa'aleaganu'u, i Aferika ma Europa i Sasa'e o lo'o fete'ena'i sootaga o aganuu ma gagana ma laina o le teritori (mo nisi fa'amatalaga, va'ai Said ma Bangura, 1991-1992).

I le tuʻuina atu o tauvaga i mataupu o le faʻatuatua ma le faʻalapotopotoga, o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga gagana o le autu e taua tele aua, e pei ona ou faʻaalia i se isi mea, o faʻataʻitaʻiga e le naʻo "sili atu le matagofie o tautalaga" (Bangura, 2007: 61; 2002: 202). O le malosi o faʻataʻitaʻiga, e pei ona matauina e Anita Wenden, e faʻalagolago i lo latou gafatia e faʻafeiloaʻi aafiaga fou ina ia mafai ai ona malamalama le vaega fou ma le manino o le poto masani i tulaga muamua ma sili atu ona mautu, ma avea ma faavae ma faʻamaonia mo faiga faavae (1999:223). E le gata i lea, e pei ona taʻua e George Lakoff ma Mark Johnson,

O mataupu e pulea ai o tatou mafaufauga e le na o mataupu o le mafaufau. Latou te pulea foi a tatou galuega i aso uma, e oʻo atu i faʻamatalaga sili ona masani. O a tatou manatu e faʻatulagaina mea tatou te vaʻaia, pe faʻafefea ona tatou oʻo i le lalolagi, ma le auala tatou te faʻafesoʻotaʻi ai ma isi tagata. O la tatou faiga fa'avae e fa'atino ai se sao taua i le fa'amalamalamaina o mea moni o aso uma. Afai tatou te sa'o i le fai mai o la tatou faiga fa'avae e tele lava fa'atusa, o le ala tatou te mafaufau ai, o mea tatou te o'o i ai, ma tatou faia i aso uma o se mea fa'atusa (1980: 3).

E tusa ai ma le vaega na muamua atu, e tatau ona tatou fefefe i talafaatusa ua avea ma tupe i a tatou lauga e uiga i le faatuatua ma ituaiga. Matou te faʻalogo pea lava pea pe faʻafefea ona faʻaalia a matou sootaga i le olaola Darwinian. Afai tatou te talia lenei uiga, o le a matua tauamiotonuina i tatou i le faʻasalaina o soʻotaga faʻaagafesootai uma o ni amioga sauā ma le le faʻaleagaina e le tatau i se sosaiete ona talia. O le mea moni, ua fa'aaoga lelei e le au fa'aupufai aia tatau na'o fa'amatalaga fa'apea e tuleia ai a latou faiga.

O le mea lea e tatau ai ona tatou teena na faʻataʻitaʻiga e lafoaʻia ai a tatou mafutaga i se malamalama leaga ma faʻamalosia ai na uiga faʻafefe, le popole ma, mulimuli ane, o le manatu faapito. O nisi o nei mea e matua le mautonu ma pa i le taimi lava e vaʻaia ai i latou, ae o isi e sili atu ona faʻapitoa ma fausia i totonu o ie uma o tatou mafaufauga i le taimi nei. O nisi e mafai ona aoteleina i se anavatau; o isi e leai ni o latou igoa. O nisi e foliga mai e le o ni tala faafaatusa, ae maise o le faamamafaina ma le le fetuutuunai i le taua o le matapeʻapeʻa, ma o nisi e foliga mai o loʻo taoto i le faavae tonu o lo tatou manatu o ni tagata taʻitoʻatasi, e pei o se isi manatu e tatau ona tetee i le tagata, pe sili atu le leaga.

O le fesili tele o lo'o su'esu'eina iinei e matua tuusa'o lava: O a ituaiga o talafaatusa o loo taatele ia tatou lauga e uiga i le faatuatuaga ma le ituaiga? A'o le'i taliina lenei fesili, peita'i, e talafeagai le tu'uina atu o se fa'atalanoaga pu'upu'u o le fa'ata'ita'iga o gagana fa'atusa, ona o le auala lea e fa'avae ai le au'ili'iliga e mulimuli ai.

Le Fa'ata'ita'iga Gagana Fa'atusa

E pei ona ou taua i le tatou tusi ua faaulutalaina Fa'atusa le Filemu, o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o le tautala (e pei o le faʻaaogaina o upu i se auala faʻaalia ma faʻatusa e fautua mai ai faʻamalamalamaga faʻatusatusaga ma faʻatusa) e faʻavae i luga o se foliga tutusa i le va o mea maʻoti poʻo ni gaioiga patino (Bangura, 2002: 1). E tusa ai ma David Crystal, o ituaiga faʻatusa nei e fa ua iloa (1992: 249):

  • Fa'atusa masani o mea ia e avea o se vaega o lo tatou malamalama i aso uma o le poto masani, ma faʻagasolo e aunoa ma se taumafaiga, e pei o le "ia leiloa le filo o se finauga."
  • Fa'atusa fa'atutusa fa'alautele pe tu'ufa'atasia tala fa'atusa i aso uma, aemaise lava mo fa'amatalaga tusitusi-ma o le auala lea e malamalama ai i le tu ma aga, i le tulaga o solo.
  • Fa'atusa fa'atusa o na galuega i mafaufau o failauga e faʻamaonia ai o latou mafaufauga - mo se faʻataʻitaʻiga, o le manatu o le "Fefinauaiga o le taua" o loʻo faʻavaeina ai faʻamatalaga faʻaalia e pei o le "Na ou osofaia ona manatu."
  • Fa'atusa fefiloi o lo'o fa'aaogaina mo se tu'ufa'atasiga o fa'atusa e le'i feso'ota'i pe le fetaui i se fuaiupu e tasi, e pei o le "O le fanua taupou lea ma'itaga ma avanoa."

E ui o le faʻavasegaina o Crystal e aoga tele mai le vaʻaiga o le gagana (o le taulaʻi atu i se fesoʻotaʻiga tolu i le va o le masani, gagana, ma le mea o loʻo faʻasino i ai), mai le vaaiga o le gagana pragmatics (o le taulaʻi i se polyadic sootaga i le va o masani, failauga, tulaga, ma le faʻalogologo), peitaʻi, o Stephen Levinson o loʻo fautua mai le "faʻavasegaga tolu vaega o faʻataʻitaʻiga" (1983: 152-153):

  • Fa'atusa fa'aigoa o mea ia e iai foliga BE(x,y) e pei o le “Iago o se tuna.” Ina ia malamalama i ai, e tatau i le tagata fa'alogo/faitau ona mafai ona fau se fa'atusa tutusa.
  • Fa'atusa fa'atusa o i latou ia e iai le faʻailoga G(x) poʻo le G(x, y) e pei o le "Mwalimu Mazrui ausa i luma." Ina ia malamalama i ai, e tatau i le tagata fa'alogo/faitau ona fai se fa'atusa lavelave talafeagai.
  • Fa'atusa fa'atatau o i latou ia e iai le foliga fa'atusa G(y) fa'ailoa mai e le tagata le taua i le lauga lata ane pe a faauiga moni.

O se suiga fa'atusa e masani lava ona fa'aalia i se upu e iai se uiga mautu e maua ai se uiga fa'apitoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, e pei ona taʻua e Brian Weinstein,

E ala i le fatuina o se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le va o mea e iloa ma malamalama, e pei o se taavale poʻo se masini, ma mea e lavelave ma faʻalavelave, e pei o le sosaiete Amerika, e ofo tagata faʻalogologo, faʻamalosia e faia le fesiitaiga, ma atonu e talitonu. Latou te maua foʻi se masini faʻaoga-o se fuaitau puʻeina e faʻamatalaina ai faʻafitauli faigata (1983: 8).

O le mea moni, e ala i le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga, e mafai ai e taʻitaʻi ma tagata maualuluga ona fatuina ni manatu ma lagona, aemaise lava pe a mafatia tagata i feeseeseaiga ma faafitauli i le lalolagi. I taimi faapena, e pei ona faataʻitaʻia i le taimi lava na osofaʻia ai le Nofoaga Autu o Fefaʻatauaʻiga a le Lalolagi i Niu Ioka ma le Pentagon i Washington, DC i le aso 11 o Setema, 2001, o le toʻatele o tagata e mananaʻo i ni faamatalaga faigofie ma ni faatonuga: mo se faaaʻoaʻoga, “o ē na osofaʻia Setema 11, 2001 'ino'ino ia Amerika ona o lona tamaoaiga, talu ai o Amerika o ni tagata lelei, ma e tatau i Amerika ona pomu tagata faatupu faalavelave i soo se mea latou te toe foi mai ai i tausaga anamua "(Bangura, 2002: 2).

I upu a Murray Edelman "o tuinanau i totonu ma fafo e faʻapipiʻiina ai le faʻapipiʻiina o le tele o tala fagogo ma faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai manatu o le lalolagi faʻapolokiki" (1971: 67). I le tasi itu, o loʻo matauina e Edelman, o faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina e suʻe ai mea moni e le manaʻomia o taua e ala i le taʻua o se "tauivi mo le faatemokalasi" poʻo le faʻasino atu i le osofaʻiga ma le neocolonialism o se "faatasi." I le isi itu, faaopoopo Edelman, o faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina e faʻafefe ma faʻafefe ai tagata e ala i le taʻua o sui o se faiga faʻapolokiki o ni "tagata faatupu faalavelave" (1971: 65-74).

O le mea moni, o le sootaga i le va o le gagana ma le filemu po o le le-fiafia amioga e matua manino lava e tau le mafaufau i ai. E ioe tagata uma, e tusa ai ma le tala a Brian Weinstein, o le gagana o le totonugalemu lea o le sosaiete o tagata ma le va fealoaʻi o tagata-e fai ma faavae o le aganuu. A aunoa ma lenei auala o fesoʻotaʻiga, fai mai Weinstein, e leai se taʻitaʻi e mafai ona faʻatonuina punaoa e manaʻomia e fausia ai se faiga faʻapolokiki e faʻalautele atu i tua atu o aiga ma tuaoi. Na ia ta’ua fo’i e faapea, e ui ina matou ioeina o le tomai e fa’aaoga ai upu ina ia fa’atosina ai le au palota, o se tasi lea o auala e fa’aaoga e tagata ina ia maua ai ma taofimau i le pule, ma e matou te fa’amemelo i le tautala ma le tusitusi o ni meaalofa, ae ui i lea, matou te le faia. manatu o le gagana o se vaega e ese ai, e pei o lafoga, lea e noatia i filifiliga mataalia a taitai i le pule po o tamaitai ma alii e mananao e manumalo pe faatosina le pule. Na ia faʻaopoopo mai tatou te le vaʻai i le gagana i foliga poʻo tupe faavae e maua ai faʻamanuiaga faʻatatau ia i latou o loʻo umiaina (Weinstein 1983: 3). O le isi itu taua e uiga i le gagana ma amioga filemu o le, mulimuli ia Weinstein,

O le faagasologa o le faia o faaiuga ina ia faamalieina ai le fiafia o vaega, fausia sosaiete e tusa ai ma se tulaga lelei, foia faafitauli, ma galulue faatasi ma isi sosaiete i se lalolagi malosi o le fatu lea o faiga faaupufai. O le fa'aputuina ma le teu fa'afaigaluegaina o tupe faavae e masani lava o se vaega o le fa'agasologa o le tamaoaiga, ae a fa'aaogaina e i latou e ana tupe faavae e fa'aaoga ai le malosi ma le pule i isi, e ulufale atu i le tulaga fa'apolokiki. O le mea lea, afai e mafai ona faʻaalia o le gagana o le autu lea o faaiuga faʻavae faʻapea foʻi ma le umiaina e tuʻuina atu ai tulaga lelei, e mafai ona faia se mataupu mo le suʻesuʻeina o le gagana o se tasi o fesuiaiga e tuleia pe tapunia le faitotoa i le pule, tamaoaiga, ma le mamalu i totonu o sosaiete ma saofagā i taua ma le filemu i le va o sosaiete (1983: 3).

Talu ai ona o tagata e faʻaaogaina faʻataʻitaʻiga e fai ma filifiliga atamai i le va o ituaiga o gagana e iai aʻafiaga taua faʻaleaganuʻu, tamaoaiga, faaupufai, mafaufau ma agafesootai, aemaise lava pe a le tutusa le tufatufaina atu o tomai i le gagana, o le autu autu o le vaega auʻiliʻiliga o faʻamaumauga o loʻo mulimuli mai o le faʻaalia lea o fa'ata'ita'iga sa fa'aaogaina ia tatou lauga i le fa'atuatua ma le fa'alapotopotoga e aofia ai fa'amoemoega 'ese'ese. O le fesili mulimuli la o le fesili lenei: E mafai faapefea ona fa'avasega fa'atusa i lauga? Mo se tali i lenei fesili, o le tala a Levinson e uiga i mea faigaluega e faʻaaogaina e suʻesuʻe ai faʻataʻitaʻiga i le matata o le gagana pragmatics e matua aoga lava.

O lo'o fa'atalanoaina e Levinson ni a'oa'oga se tolu na fa'amauina ai le au'ili'iliga o tala fa'atusa i le matā'upu o le fa'ata'ita'iga o gagana. O le talitonuga muamua o le A'oa'oga Fa'atusatusa lea, e tusa ai ma Levinson, o loo faapea mai "Metaphors o similes ma taofia pe aveesea predications o tutusa" (1983:148). O le talitonuga lona lua o le Feso'ota'iga A'oa'oga lea, ina ua mulimuli ia Levinson, o loʻo faʻatulagaina e faapea "O upu faʻatusa o faʻaoga faʻapitoa o faʻamatalaga gagana e tasi le faʻamatalaga 'faʻatusa' (poʻo taulai) o lo'o fa'apipi'iina i se isi fa'amatalaga 'moni' (po'o fausaga), ina ia fegalegaleai le uiga o le taulaiga ma ma suiga o le uiga o le fausaga, ma le isi itu” (2983:148). O le talitonuga lona tolu o le Feso'ota'iga A'oa'oga lea, e pei ona taʻua e Levinson, e aofia ai "le faʻafanua o le tasi vaega o le mafaufau atoa i le isi, faʻatagaina le suʻeina poʻo le tele o fesoʻotaʻiga" (1983: 159). Mai nei postulates e tolu, ua maua e Levinson le Feso'ota'iga A'oa'oga e sili ona aoga aua e "i ai le uiga lelei o le faʻavasegaina o meatotino lauiloa eseese o faʻataʻitaʻiga: o le natura 'le-prepositional', poʻo le le mautonu o le faʻaulufaleina mai o se faʻataʻitaʻiga, o le uiga mo le suia o le sima mo faʻamatalaga manino, ma o tikeri eseese e mafai ona manuia ai talafaatusa” (1983:160). Ona toe fautua mai lea o Levinson i le fa'aogaina o laasaga nei e tolu e iloa ai fa'atusa i totonu o se tusitusiga: (1) "fa'amatala pe fa'afefea ona iloa so'o se fa'aoga po'o le fa'aogaina o le gagana"; (2) “iloa le eseesega o talafaatusa mai isi tropes;” (3) "i le taimi lava e iloa ai, o le faʻamatalaina o faʻataʻitaʻiga e tatau ona faʻalagolago i foliga o lo tatou tomai lautele e faʻatatau i se faʻatusatusaga" (1983: 161).

Faatusa i le Faatuatua

I le avea ai ma se tagata aʻoga o sootaga faa-Aperaamo, e tatau ai ia te aʻu ona amata lenei vaega i le mea o fai mai ai Faaaliga i le Torah Paia, le Tusi Paia, ma le Tusi Paia e uiga i le laulaufaiva. O faataitaiga nei, e tasi mai lala faaAperaamo taitasi, i le tele o mataupu faavae i le Faaaliga:

O le Torah Paia, Salamo 34:14: “Ia leoleo lou laulaufaiva mai le leaga, ma ou laugutu mai le tautala pepelo.”

Le Tusi Paia, Faataoto 18:21 : “O le oti ma le ola (ua i ai) i le malosi o le laulaufaiva; o e fiafia i ai e aai i ona fua.”

O le Qur'an Paia, Surah Al-Nur 24:24: "I le aso o le a molimau ai o latou laulaufaiva, o latou lima, ma o latou vae ia i latou e uiga ia latou amioga."

Mai i mataupu na muamua atu, ua manino mai ai o le laulaufaiva e mafai ona avea ma se tagata solitulafono lea e tasi pe sili atu upu e mafai ona afaina ai le mamalu o tagata sili ona maaleale, vaega, po o sosaiete. O le mea moni, i le gasologa o tausaga, o le taofiofia o le laulaufaiva, o le tumau i luga o upu faifai laiti, o le faʻaalia o le onosaʻi ma le faʻaaloalo ua taofia ai le faʻaleagaina.

O le vaega o totoe o le talanoaga iinei e faavae i le mataupu a George S. Kun ua faaulutalaina “Religion and Spirituality” i la tatou tusi, Fa'atusa le Filemu (2002) lea na ia taʻua ai ina ua faalauiloa e Martin Luther King, Jr. lana tauiviga mo aia tatau a tagata lautele i le amataga o le 1960s, na ia faʻaaogaina faʻataʻitaʻiga ma fuaitau faʻalelotu, ae le o le taʻua o lana lauga lauiloa "E i ai laʻu miti" na tuʻuina atu i luga o sitepu i le Lincoln Memorial i Uosigitone, DC i le aso 28 o Aokuso, 1963, e faʻamalosia ai tagata Blacks e faʻamoemoe pea e uiga i Amerika tauaso faʻailoga lanu. I le maualuga o le Civil Rights Movement i le vaitau o le 1960, sa masani ona uulima lima o Blacks ma pepese, “O le a tatou manumalo,” o se faatusa faalelotu na tuufaatasia ai i latou i le taimi atoa o la latou tauiviga mo le saolotoga. Na faʻaaoga e Mahatma Gandhi le "Satyagraha" poʻo le "pipiimau i le mea moni," ma le "le usitaʻi tagata" e faʻamalosia ai Initia e tetee atu i pulega a Peretania. E tetee atu i faigata mataʻutia ma e masani ona lamatia tele, o le tele o tagata faʻamalosi i tauiviga o le saolotoga faʻaonapo nei ua faʻaogaina fuaitau faʻalelotu ma gagana e faʻapotopotoina le lagolago (Kun, 2002: 121).

Ua fa'aogaina fo'i e tagata fa'atauva'a fa'atusa ma fuaitau e fa'alautele ai a latou fuafuaga patino. Osama bin Laden na faʻavaeina o ia lava o se tagata taua i le tala faʻasolopito faʻa-Islam, tipi i le Western psyche, ae le o le taʻua o le Mosalemi, faʻaaogaina faʻamatalaga ma faʻatusa faʻalelotu. O le auala lea na faʻaaoga ai e Bin Laden lana tautalaga e apoapoai atu ai i ona soo i Oketopa-Novema, 1996 lomiga o le Nida'ul Islama (“The Call of Islam”), o se mekasini faa-Islamic na lomia i Ausetalia:

O le a le mea e le taumateina i lenei tauiviga malosi faa-Iutaia-Kerisiano faasaga i le lalolagi Mosalemi, o mea faapena e lei vaaia muamua lava, o le tatau lea i le au Musalimi ona saunia mea uma e mafaia e tetee atu ai i le fili, i le militeri, i le tamaoaiga, e ala i le galuega faafaifeautalai. , ma isi vaega uma…. (Kun, 2002:122).

O upu a Bin Laden na foliga mai e faigofie ae na faigata ona taulimaina faaleagaga ma le mafaufau i nai tausaga mulimuli ane. E ala i nei upu, na faʻaumatia ai e Bin Laden ma ona soʻo ola ma meatotino. Mo i latou ua ta'ua o le “taua paia,” o loo ola e feoti, o mea ia e faagaeetia loto (Kun, 2002:122).

Ua taumafai foi tagata Amerika e malamalama i fuaitau ma faatusa faalelotu. O nisi e tauivi e faʻaaoga faʻataʻitaʻiga i taimi filemu ma taimi e le o toʻafilemu. Ina ua fesiligia le Failautusi o le Puipuiga o Donald Rumsfeld i le fonotaga a le nusipepa ia Setema 20, 2001 e aumai ni upu e faamatala ai le ituaiga o taua o loo feagai ma le Iunaite Setete, sa ia tausuai i upu ma fasifuaitau. Ae o le Peresetene o le Iunaite Setete, o George W. Bush, na sau ma ni faaupuga faʻaupuga ma faʻataʻitaʻiga faʻalelotu e faʻamafanafana ma faʻamalosia ai tagata Amerika ina ua maeʻa osofaʻiga i le 2001 (Kun, 2002:122).

O tala fa'atusa fa'alelotu sa iai sona sao taua i aso ua tuana'i fa'apea fo'i ma felafolafoaiga i aso nei. O fa'atusa fa'alelotu e fesoasoani e malamalama ai i le gagana e le masani ai ma fa'alautele atu le gagana e sili atu nai lo ona tapulaa masani. Latou te tu'uina atu fa'amaoniga fa'aupuga e sili atu le fa'amaoni nai lo fa'amatalaga sa'o filifilia. Ae ui i lea, a aunoa ma le fa'aoga sa'o ma le taimi talafeagai, e mafai e fa'ata'ita'iga fa'alelotu ona fa'ailoa mai ni fa'alavelave e le'i malamalama muamua i ai, pe fa'aaogaina e fai ma ala e fa'asesē atili ai. O upu faafaatusa faalelotu e pei o le “taua,” “jihad,” ma le “lelei ma le leaga,” na faaaoga e Peresitene George W. Bush ma Osama bin Laden e faamatala ai gaoioiga a le tasi ma le isi i le osofaiga o Setema 11, 2001 i le Iunaite Setete na uunaia ai tagata taitoatasi, lotu. vaega ma sosaiete e ‘au (Kun, 2002:122).

O fausaga fa'atusa fa'ata'ita'i, mauoa i fa'auiga fa'alelotu, e tele le malosi e tu'ia ai loto ma mafaufau o le au Musalimi ma le au Kerisiano ma o le a sili atu nai lo i latou na fatuina (Kun, 2002: 122). O tu ma aga fa'alilolilo e masani ona fa'apea e leai se malosi fa'amatala fa'atusa fa'alelotu (Kun, 2002:123). O le mea moni, o nei tagata faitio ma tu ma aganuu ua iloa nei le mamao e mafai ona oʻo i ai le gagana i le faʻaleagaina o sosaiete ma faʻafeagai le tasi lotu ma le isi (Kun, 2002:123).

O osofaʻiga mataʻutia o Setema 11, 2001 i le Iunaite Setete na tatalaina ai le tele o auala fou mo le malamalama i tala faʻatusa; ae e mautinoa lava e le o le taimi muamua lea ua tauivi ai tagata e malamalama i le mana o tala faafaatusa faaletapuaiga le filemu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻi malamalama tagata Amerika pe faʻapefea ona fesoasoani le usuina o upu poʻo faʻataʻitaʻiga e pei o Mujahidin poʻo "taua paia," Jihad poʻo le "taua paia" na fesoasoani e faʻafeiloaʻi ai Taliban i le pule. O ia faʻataʻitaʻiga na mafai ai e Osama bin Laden ona faia lona tuʻinanau tetee i Sisifo ma fuafua i le tele o tausaga aʻo leʻi maua le taʻutaʻua e ala i se osofaʻiga i luma o le Iunaite Setete. Ua fa'aaogaina e tagata ta'ito'atasi ia tala fa'atusa fa'alelotu e fai ma fa'auiga e tu'ufa'atasia ai tagata fa'alelotu mo le fa'amoemoe e fa'atupu vevesi (Kun, 2002:123).

E pei ona apoapoai mai le Peresetene Iran Mohammed Khatami, "o loo molimauina e le lalolagi se faiga malosi o le nihilism i malo lautele ma faaupufai, ua lamatia ai le ie moni o le olaga faaletagata. O lenei ituaiga fou o le nihilism malosi e tauaveina igoa eseese, ma e matua leaga lava ma faanoanoa ona o nisi o na igoa e foliga tutusa ma le tapuaiga ma le faʻalauiloaina o le tagata lava ia faaleagaga "(Kun, 2002: 123). Talu mai le aso 11 o Setema, 2001, ua to'atele tagata ua mafaufau i fesili nei (Kun, 2002:123):

  • O le ā le gagana faalelotu e mafai ona matuā malosi ma malosi e faatosina ai se tagata e faataulaga lona ola e faaumatia ai isi?
  • Po'o fa'aa'oa'oina ma fa'apolokalameina e nei fa'atusa le au fa'alelotu talavou i tagata fasioti tagata?
  • E mafai fo'i e nei fa'ata'oto le to'afilemu ona fa'ato'ato'a pe fa'atupuina?

Afai e mafai ona fesoasoani faʻataʻitaʻiga e faʻafesoʻotaʻi le va i le va o mea e iloa ma le le iloa, e tatau i tagata taʻitoʻatasi, faʻamatalaga, faʻapea foʻi ma taʻitaʻi faʻapolokiki, ona faʻaaogaina i se auala e taofia ai le vevesi ma fesoʻotaʻi le malamalama. O le lē taulau ona manatua le ono faauiga sesē e le aofia e lē o iloa, o tala faafaatusa faalelotu e mafai ona oo atu ai i ni taunuuga e leʻi mafaufauina. O uluaʻi faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina i le maeʻa ai o osofaiga i Niu Ioka ma Washington DC, e pei o le "faʻasalaga," na lagona ai e le toʻatele o tagata Arapi le le fiafia. O le faʻaaogaina o ia faʻatusa faʻalelotu le filemu e faʻapipiʻi ai mea na tutupu sa faʻavalevalea ma le talafeagai. O le upu "taupulepulega" e iai ona aʻa faʻalelotu i le uluaʻi taumafaiga Kerisiano Europa e faʻateʻaina le au soo o le Perofeta o Muhammad (PBUH) mai le Nuu Paia i le 11.th Century. O lenei faaupuga sa i ai le malosi e toe faʻafouina ai le faʻaleagaina o seneturi ua leva na lagona e le au Musalimi faasaga i Kerisiano mo la latou tauiviga i le Nuu Paia. E pei ona taʻua e Steven Runciman i le faaiuga o lana tala faasolopito o taua, o le taua o se "mea matautia ma le faataumaoi" ma "o le Taua Paia lava ia e leai se mea e sili atu nai lo se gaioiga umi o le le faapalepale i le suafa o le Atua, lea e tetee i le Paia. Agaga.” O le upu crusade ua fa'amanuiaina i le fausia lelei e le au faipule ma tagata ta'ito'atasi ona o lo latou fa'avalevalea i le tala fa'asolopito ma fa'alautele a latou sini fa'apolokiki (Kun, 2002:124).

O le fa'aogaina o tala fa'atusa mo fa'amoemoega feso'ota'iga e manino lava le iai o se galuega fa'atasi taua. Latou te tuʻuina atu foʻi le alalaupapa faʻaalia i le va o meafaigaluega eseese o le toe faʻatulagaina o faiga faʻavae lautele. Peitaʻi o le taimi e faaaogā ai na talafaatusa e sili ona tāua i le aofia. O faatusa eseese o loo talanoaina i lenei vaega o le faatuatua e le o i latou lava, e matua le filemu, ae o le taimi na faaaoga ai na faaosofia ai feeseeseaiga ma faauiga sese. O nei talafaatusa e maaleale foi ona e mafai ona maua o latou aa i le feteenaiga i le va o le faaKerisiano ma le Isalama i seneturi ua mavae. O le fa'alagolago i ia fa'atusa e maua ai le lagolago a tagata lautele mo se faiga fa'avae po'o se fa'atinoga a se malo e le'i mafaufauina i se tulaga lamatia e matua'i fa'aseseina ai uiga masani ma fa'amatalaga o tala fa'atusa (Kun, 2002:135).

O faʻataʻitaʻiga faʻalelotu le toʻafilemu na faʻaaogaina e Peresitene Bush ma Bin Laden e faʻaalia ai amioga a le tasi ma le isi i le 2001 ua faʻatupuina ai se tulaga faigata i lalolagi uma i Sisifo ma Mosalemi. E mautinoa lava, o le toʻatele o tagata Amerika na talitonu o le Bush Administration o loʻo galue i le faʻamaoni ma le tuliloaina o le manuia sili o le malo e tuʻimomomoina se "fili leaga" o loʻo faʻamoemoe e faʻaleagaina le saolotoga o Amerika. I lea lava tulaga, ua talitonu le toatele o tagata Musalimi i atunuu eseese, e talafeagai faiga faatupu faalavelave a Bin Laden faasaga ia Amerika, ona o le faaituau o Amerika ia Islama. O le fesili pe na malamalama atoatoa tagata Amerika ma Mosalemi i taunuuga o le ata na latou valiina ma faʻamatalaga o gaioiga a itu e lua (Kun, 2002: 135).

Po o le a lava, o faʻamatalaga faʻatusa o Setema 11, 2001 mea na tutupu e le malo o le Iunaite Setete na faʻamalosia ai le au faʻalogo Amerika e faʻatauaina le faʻamatalaga ma lagolagoina se osofaʻiga malosi a le militeri i Afghanistan. O le le talafeagai o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻalelotu na faʻaosofia ai foi nisi tagata Amerika le fiafia e osofaʻia tagata Sasaʻe Tutotonu. O ofisa fa'amalosia tulafono na auai i fa'ailoga lanu o tagata mai atunu'u Arapi ma Asia i Sasa'e. O nisi i le lalolagi Mosalemi sa lagolagoina foi le tele o osofaiga faatupu faalavelave faasaga i le Iunaite Setete ma ana uo ona o le auala na faaaoga ai le faaupuga "jihad". I le faʻamatalaina o gaioiga a le Iunaite Setete e aumai ai i latou na faia osofaʻiga i Uosigitone, DC ma Niu Ioka i le faamasinoga o se "taupulepulega," o le manatu na fausia ai se faʻataʻitaʻiga na faʻatusalia e le faʻaogaina faʻamaualuga o le faʻatusa (Kun, 2002: 136).

E leai se feeseeseaiga o gaioiga a Setema 11, 2001 sa sese ma le tulafono, e tusa ai ma le tulafono a le Islamic Sharia; ae peita'i, afai e le fa'aoga tatau ia fa'atusa, e mafai ona fa'aoso ai ata ma manatuaga le lelei. O nei ata ona fa'aaogaina lea e le au fa'atupu fa'alavelave e fa'atino ai nisi gaioiga faalilolilo. O le va'ava'ai atu i uiga masani ma manatu o tala fa'atusa e pei o le "tau'au" ma le "jihad," o le a matauina e se tasi ua aveesea i latou mai le tala; o le tele o nei fa'atusa o lo'o fa'aaogaina i le taimi na feagai ai tagata ta'ito'atasi i le itu i Sisifo ma le lalolagi Mosalemi ma se tafega o faiga lē tonu. E mautinoa lava, ua faʻaaogaina e tagata taʻitoʻatasi faʻalavelave e faʻaogaina ma faʻaoleole latou au maimoa mo a latou lava manuia faaupufai. A tupu se fa'alavelave fa'ale-atunuu e tatau i ta'ita'i ta'ito'atasi ona manatua so'o se fa'aoga le talafeagai o fa'atusa fa'alelotu mo manuia fa'apolokiki e matua'i tele a'afiaga i le sosaiete (Kun, 2002:136).

Fa'atusa i Tu'aiga

O le talanoaga o loʻo mulimuli mai e faʻavae i luga o le mataupu a Abdulla Ahmed Al-Khalifa ua faaulutalaina "Fesootaiga Faʻatagata" i la tatou tusi, Fa'atusa le Filemu (2002), lea na ia taʻu mai ai ia i tatou o sootaga faʻale-tagata na avea ma mataupu taua i le taimi o le Taua o le Cold War ona o le tele o feteʻenaʻiga i totonu, lea ua manatu nei o le ituaiga tele o feteʻenaʻiga sauā i le lalolagi atoa, e faʻavae i luga o faʻalapotopotoga. E mafai faapefea e nei mea ona mafua ai feeseeseaiga i totonu? (Al-Khalifa, 2002:83).

E lua auala e mafai ai ona tulaʻi mai feteenaʻiga i totonu o le atunuu. Muamua, e fa'aalia e tagata to'atele le fa'aituau fa'ale-aganu'u e fa'asaga i fa'alapotopotoga laiti. O le fa'aituau fa'ale-aganu'u e ono aofia ai avanoa le tutusa o a'oa'oga, fa'atulafonoina ma fa'apolokiki fa'atulafonoina i le fa'aogaina ma le a'oa'oina o gagana laiti, ma fa'alavelave i le sa'olotoga fa'alelotu. I nisi tulaga, o faiga faʻatauvaʻa e faʻapipiʻi ai le faitau aofaʻi o tagata faʻatasi ma polokalame e aumai ai le tele o isi faʻalapotopotoga faʻapitoa i vaega laiti e avea ma ituaiga o faʻamaʻi faʻaleaganuʻu (Al-Khalifa, 2002: 83).

O le auala lona lua o le faʻaaogaina o tala faʻasolopito o vaega ma manatu faʻalapotopotoga ia i latou lava ma isi. E le maalofia le tele o vaega o loʻo i ai ni faʻasea talafeagai e faasaga i isi mo solitulafono o se tasi ituaiga poʻo se isi na faia i se taimi i se taimi mamao poʻo talu ai nei. O nisi o “inoino anamua” e iai ni faavae moni o talafaasolopito. Ae ui i lea, e moni foi o vaega e masani ona faʻafefeteina ma faʻamamaluina o latou lava tala faʻasolopito, faʻaleagaina tuaoi, poʻo fili ma fili (Al-Khalifa, 2002: 83).

O nei tala fa'ale-aganu'u e matua fa'afitauli pe a fai o fa'a-fa'a-fa'a-fa'a-fa'a-fa'a-fa'a-fa'a-fa'ata o le tasi ma le isi, lea e masani ona tupu. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le tasi itu, e vaʻaia e Serbs i latou lava o ni "tagata tetee totoa" o Europa ma Croats o ni "fascist, faomea faomea." Ae i le isi itu, e vaai Croats iā i latou lava o ni “tagata totoa” o le “faatoʻaga malosi” a Serbian. Pe a iai ni vaega e lua e vavalalata i le va o le tasi i le isi, o sina faʻaosoosoga i itu uma e lua e faʻamaonia ai talitonuga loloto ma maua ai le faʻamaonia mo le tali atu. I lalo o nei tulaga, o feteenaiga e faigata ona aloese ma sili atu ona faigata ona faʻatapulaʻaina, pe a amata (Al-Khalifa, 2002: 83-84).

O le tele o tala fa'atusa le to'afilemu o lo'o fa'aogaina e ta'ita'i fa'apolokiki ina ia fa'atupu vevesi ma feitaga'i i va'aiga fa'ale-tagata e ala i fa'amatalaga fa'alaua'itele ma fa'asalalauga fa'asalalau. E le gata i lea, o nei fa'atusa e mafai ona fa'aoga i la'asaga uma o se fete'ena'iga fa'a-ganu'u e amata i le tapenaga o vaega mo se fete'ena'iga se'ia o'o i le tulaga a'o le'i aga'i atu i se fa'ato'aga fa'apolokiki. Ae ui i lea, e mafai ona faapea e tolu vaega o faʻataʻitaʻiga le filemu i vaʻaiga faʻale-tagata i taimi o feeseeseaiga poʻo feeseeseaiga (Al-Khalifa, 2002: 84).

Category 1 e aofia ai le fa'aogaina o upu le lelei e fa'ateleina ai sauaga ma fa'aletonu tulaga i fete'ena'iga fa'a-ganu'u. O nei faaupuga e mafai ona faʻaogaina e itu e feteʻenaʻi ma isi (Al-Khalifa, 2002: 84):

tauimasui: O le tauimasui a le vaega A i se feteenaiga o le a taitai atu ai i le tauimasui a le vaega B, ma o gaioiga uma e lua o le tauimasui e ono taitai atu ai vaega e lua i se taamilosaga e le gata o sauaga ma le tauimasui. E lē gata i lea, o le tauimasui atonu e mo se gaoioiga na faia e se tasi ituaiga i le isi i le talafaasolopito o sootaga i lo latou va. Mo se faaaʻoaʻoga, i le tulaga o Kosovo, i le 1989, na folafola atu ai e Slobodan Milosevic le tauimasui a Serbs faasaga i tagata Kosovo Albanian ona o le faiaʻina o se taua i se ʻautau a Turki i le 600 tausaga muamua atu. Na manino lava na faʻaaogaina e Milosevic le faʻataʻitaʻiga o le "taui ma sui" e saunia ai Serbs mo le taua faasaga i Kosovo Albanians (Al-Khalifa, 2002: 84).

Faiga faatupu faalavelave: O le leai o se maliega i se faauigaga faavaomalo o le "faiga faatupu faalavelave" e maua ai le avanoa i ituaiga o tagata o loo aafia i feteenaiga faaleituaiga e fai mai ai o latou fili o ni "tagata faatupu faalavelave" ma o a latou gaioiga o le tauimasui o se ituaiga o "faiga faatupu faalavelave." Mo se faataʻitaʻiga, i feteenaʻiga i Sasaʻe Tutotonu, na taʻua ai e taʻitaʻi o Isaraelu ia tagata Palesitina e pule i le ola o ni “tagata faatupu faalavelave,” ae ua manatu tagata Palesitina i latou lava o ni “tagata faatupu faalavelave.”Mujahideen” ma a latou gaioiga e pei o "Jihad” faasaga i ‘au na nofoia—Isaraelu. I le isi itu, o taʻitaʻi faʻapolokiki ma taʻitaʻi lotu Palesitina na masani ona fai mai o le Palemia o Isaraelu Ariel Sharon o se "tagata faatupu faalavelave" ma o fitafita Isaraelu o "tagata faatupu faalavelave" (Al-Khalifa, 2002: 84-85).

Le saogalemu: O faaupuga "le saogalemu" poʻo le "leai se puipuiga" e masani ona faʻaaogaina i feteʻenaʻiga faʻalapotopotoga e faʻalapotopotoga faʻapitoa e faʻamaonia ai o latou faʻamoemoe e faʻavae a latou lava militeri i le vaega o le sauniuni mo taua. I le aso 7 o Mati, 2001, na taʻua ai e le Palemia o Isaraelu Ariel Sharon le faaupuga "saogalemu" e valu taimi i lana lauga amata i le Israeli Knesset. Na iloa lelei e tagata Palesitina o le gagana ma faaupuga o loʻo faʻaaogaina i le tautalaga e faʻatatau i le faʻaosofia (Al-Khalifa, 2002: 85).

Category 2 e aofia ai faaupuga e iai uiga lelei, ae mafai ona faʻaaogaina i se auala le lelei mo le faʻaosoina ma le faʻamaoniaina o le osofaʻiga (Al-Khalifa, 2002: 85).

nofoaga paia: E le o se faaupuga le-filemu lava ia, ae e mafai ona faʻaaogaina e ausia ai faʻamoemoega faʻaleagaina, e pei o le, faʻamaonia o gaioiga faʻamalosi e ala i le fai mai o le sini o le puipuia o nofoaga paia. I le 1993, e 16th-Century mosque—le Babrii Masjid—i le itu i matu o le aai o Ayodhya i Initia na faaleagaina e vaega faʻapolokiki faʻapolokiki o tagata faʻapolokiki Hindu, oe na mananao e fausia se malumalu i Rama i lena lava nofoaga. O lenā mea mataʻutia na tupu na sosoo ai ma sauāga a nuu ma vevesi i le atunuu atoa, lea na maliliu ai le 2,000 pe sili atu foʻi tagata—o tagata Hinitū ma Musalimi; ae ui i lea, o tagata Muslim na afaina e sili atu nai lo Hindu (Al-Khalifa, 2002: 85).

Fa'atosina ma le tuto'atasi: O le ala i le saʻolotoga ma le tutoʻatasi o se faʻalapotopotoga faʻapitoa e mafai ona toto ma maumau ai ola o le toʻatele, e pei o le mea na tupu i Timor i Sasaʻe. Mai le 1975 seia oo i le 1999, o le tetee i Timor i Sasaʻe na siitia ai le anavatau o le faia o le tagata lava ia ma le tutoʻatasi, ma maumau ai soifua o le 200,000 East Timorese (Al-Khalifa, 2002: 85).

Puipuiga o le tagata lava ia: E tusa ai ma le Mataupu 61 o le Tulafono o Malo Aufaatasi, "E leai se mea i totonu o le Tulafono o loʻo i ai nei o le a faʻaleagaina ai le aia tatau a le tagata lava ia poʻo le tuʻufaʻatasia o le puipuiga o le tagata lava ia pe a tupu se osofaʻiga faʻaauupegaina e faasaga i se sui o Malo Aufaatasi ...." O le mea lea, o le Tulafono a Malo Aufaatasi o loʻo faʻasaoina ai le aia tatau a sui auai e puipuia ai le tagata lava ia mai osofaiga a se isi sui. Ae ui i lea, e ui lava i le mea moni o le faaupuga e faʻatapulaʻaina i le faʻaaogaina e setete, na faʻaaogaina e Isaraelu e faʻamaonia ai ana galuega faʻafitafita e faasaga i teritori Palesitina e leʻi aloaiaina o se setete e le lalolagi lautele (Al-Khalifa, 2002: 85- 86).

Category 3 e aofia ai faaupuga e faʻamatalaina ai le faʻaleagaina o feteʻenaʻiga faʻale-tagata e pei o le fasioti tagata, faʻamama faʻaleaganuʻu ma solitulafono ita (Al-Khalifa, 2002: 86).

Fasioti tagata: Ua faamatalaina e Malo Aufaatasi le faaupuga o se gaoioiga e aofia ai le fasioti tagata, osofaʻiga mataʻutia, matelaina, ma faiga e taulaʻi atu i tamaiti “ua faia ma le faamoemoe e faaumatia, i se vaega atoa po o se vaega, se atunuu, ituaiga, ituaiga po o se vaega faalelotu.” O le faʻaaogaina muamua e Malo Aufaatasi o le taimi lea na lipotia ai e le Failautusi Aoao i le Fono Puipuiga e faapea o faiga sauā i Rwanda e faasaga i le Tutsi laʻititi e le toatele o Hutu na manatu o le fasioti tagata ia Oketopa 1, 1994 (Al-Khalifa, 2002: 86) .

Fa'amama Fa'aituaiga: fa'amama fa'ale-aganu'u ua faauigaina o se taumafaiga e fa'amama pe fa'amamāina se teritori o se tasi fa'alapotopotoga e ala i le fa'aogaina o faiga mata'utia, toso teine, ma le fasioti tagata ina ia fa'aoso tagata o lo'o nonofo ai. O le faaupuga "faamamaina o ituaiga" na ulu atu i upu faavaomalo i le 1992 faatasi ai ma le taua i Yugoslavia muamua. Ae o loʻo faʻaaogaina lautele i le Fono Tele ma iugafono a le Fono Puipuiga ma pepa o faʻamatalaga faʻapitoa (Al-Khalifa, 2002: 86). I le senituri ua mavae, na taʻua ai e Eleni ma Take a la latou “faaliliuina o tagata” o le faamamāina o ituaiga.

Solitulafono 'ino'ino (fa'aituau): Solitulafono 'ino'ino po'o le fa'aituau o amioga ia e fa'amatala e le setete e le tusa ai ma le tulafono ma fa'asalaina solitulafono, pe a fa'atupu pe fa'atupu fa'aleagaina ai se tagata po'o se vaega ona o ni eseesega ua iloa. O solitulafono o le ita na faia e tagata Hindu faasaga i tagata Mosalemi i Initia e mafai ona avea ma faʻataʻitaʻiga lelei (Al-Khalifa, 2002: 86).

I le toe manatu i tua, o le feso'ota'iga i le va o le fa'atuputeleina o fete'ena'iga fa'a-ganu'u ma le fa'aogaina o fa'ata'ita'iga le to'afilemu e mafai ona fa'aaogaina i taumafaiga o le fa'alavelave ma le puipuia o fete'ena'iga. O le mea la lea, e mafai e le lalolagi faʻavaomalo ona manuia mai le mataʻituina o le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga le filemu i totonu o faʻalapotopotoga eseese e fuafua ai le taimi tonu e faʻalavelave ai ina ia puipuia ai le paʻu o se feeseeseaiga faʻa-tagata. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le tulaga o Kosovo, na mafai e le lalolagi faʻavaomalo ona faʻamoemoeina le faʻamoemoe manino o Peresitene Milosevic e faia ni faiga sauā faasaga i Kosovar Albanians i le 1998 mai lana lauga na faia i le 1989. E mautinoa lava, i le tele o tulaga, e mafai e le lalolagi lautele ona faʻalavelave umi. aʻo leʻi tupu se feteʻenaʻiga ma aloese mai iʻuga faʻaleagaina ma faʻaleagaina (Al-Khalifa, 2002: 99).

O lenei manatu e faavae i luga o manatu e tolu. O le mea muamua o le galulue faʻatasi o sui o le lalolagi faʻavaomalo, lea e le masani ai. Ina ia faʻaalia, i le tulaga o Kosovo, e ui lava o le UN sa i ai le manaʻoga e faʻalavelave aʻo leʻi pa le vevesi, na faʻalavelaveina e Rusia. O le lona lua e iai le fiafia o setete tetele e fa'alavelave i fete'ena'iga fa'a-tagata; e mafai ona fa'aogaina i nisi tulaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le tulaga o Rwanda, o le leai o se fiafia i le vaega o setete tetele na mafua ai le tuai ona faʻalavelave a le lalolagi lautele i le feteenaiga. O le lona tolu o le faʻamoemoe o le lalolagi faʻavaomalo e taofi le faʻateleina o se feeseeseaiga. Ae ui i lea, o le mea e ofo ai, i nisi tulaga, o le faʻateleina o le vevesi e faʻateleina ai taumafaiga a le isi vaega e faʻaumatia le feeseeseaiga (Al-Khalifa, 2002: 100).

iʻuga

Mai le talanoaga na muamua atu, ua manino mai ai o a tatou lauga e uiga i le faatuatuaga ma ituaiga e foliga mai o ni laufanua fememeaʻi ma femisaʻi. Ma talu mai le amataga o sootaga faʻavaomalo, o laina taua o loʻo faʻateleina faʻateleina i totonu o le upega tafaʻilagi o feteʻenaʻiga o loʻo i ai nei. O le mea moni, o felafolafoaiga e uiga i le faatuatuaga ma ituaiga tagata ua vaeluaina ona o mea e fiafia i ai ma talitonuga. I totonu oo tatou va'a, e fulafula ai tu'inanau, ma tete'e ai ulu, puaoa le va'ai, ma fememea'i ai le mafaufau. Ua sosolo i le tafe o le feitagai, ua taupulepule mafaufau, ua tipi laulaufaiva, ua manu’a lima ona o mataupu faavae ma faitioga.

O le faatemokalasi e tatau ona faʻaogaina le tetee ma feteʻenaʻiga, e pei lava o se afi lelei e faʻaogaina faʻalavelave faʻalavelave i galuega. E mautinoa lava, e tele fete'ena'iga ma fe'ese'esea'iga e fa'ata'amilo. O le mea moni o faitioga o loʻo umia e tagata e le o ni Sisifo, tagata papalagi, fafine, tane, mauoa ma matitiva, tusa lava po o le a le tuai ma nisi e le faʻamaonia, e faʻamalamalamaina ai a tatou mafutaga o le tasi i le isi. O le a le "Aferika" e aunoa ma le faitau selau o tausaga o le sauaina o Europa ma Amerika, faʻalavelave, atuatuvale, ma le taofiofia? O le a le "mativa" e aunoa ma le le ano mai, upuleaga ma le fiasili o le mauoa? O vaega ta'itasi e nofo aitalafu i lona tulaga ma lona uiga i le le manatu mamafa ma le fa'amalieina o lona fili.

E tele mea e fai e le faiga o le tamaoaiga o le lalolagi e fa'aoga ai lo tatou fiafia i le fa'atete'e ma le fa'atauva i le faitau miliona tala o le tamaoaiga o le atunu'u. Ae ui lava i le manuia o le tamaoaiga, o mea e maua mai i la tatou afi o le tamaoaiga e matua faʻalavelave ma matautia e le amanaiaina. O la tatou faiga fa'aletamaoaiga e foliga mai o lo'o fa'aumatiaina le tele o fete'ena'iga fa'aagafesootai e pei ona ta'ua e Karl Marx o fete'ena'iga fa'atasi ma le tagata moni po'o le fa'anaunauta'u o le tamaoaiga faaletino. O le a'a o lo tatou fa'afitauli o le mea moni e faapea o le lagona ma'ale'ale o le mafutaga o lo'o ia i tatou mo le tasi ma le isi o lo'o i ai le mana'oga o le tagata lava ia e fai ma fa'amuamua. O le fa'avae o la tatou fa'alapotopotoga fa'aagafesootai ma lo tatou fa'alapotopotoga tele o le mana'o-tagata lava ia, lea e le lava le auala o lo'o avanoa mo i tatou ta'ito'atasi i le galuega o le mauaina o le manuia sili ona lelei. Ina ia mautinoa le nofo lelei o tagata, o le manatu e tatau ona maua mai lenei upumoni e faapea e tatau ia i tatou uma ona taumafai e manaomia e le tasi le isi. Ae o le toatele o i tatou e sili atu ona tuuitiitia lo tatou felagolagoma'i i taleni, malosi, ma le fatufatua'i a le tasi ma le isi, ae nai lo le faaosofia o le mumu o a tatou vaaiga eseese.

Ua faaalia pea lava pea e le talafaasolopito e sili ia i tatou le le faatagaina o le felagolagomai o tagata e solia ai o tatou eseesega eseese ma fusia faatasi ai i tatou o se aiga faaletagata. Nai lo le amanaʻia o lo tatou felagolagomaʻi, o nisi o i tatou ua filifili e faamalosia isi e gauaʻi atu ma le lē lotofaafetai. I aso ua leva, na galulue ai ma le lē faavaivai tagata Aferika na faapologaina e lūlū ma selesele le tamaoaiga o le lalolagi mo matai pologa Europa ma Amerika. Mai manaʻoga ma manaʻoga o tagata e ana pologa, e lagolagoina e tulafono faʻamalosi, tapu, talitonuga, ma tapuaiga, o se faiga faʻale-agaoioiga na tupu aʻe mai le feitagai ma le saua nai lo se lagona e manaʻomia e tagata le tasi ma le isi.

O se mea masani lava le alia'e mai o se va loloto i lo tatou va, na mafua mai i lo tatou le mafaia ona feutagai le tasi ma le isi e pei o ni vaega taua o se meaola atoa. O loo tafe i le va o tofe o lenei vanu o se vaitafe o faitioga. Masalo e le o le malosi, ae o le ita tele o le aasa o upu ma le faafitia saua ua suia ai a tatou faitioga i le televave. O lea la ua tosoina i tatou e le au malosi e kiki ma feei agai i se pa'ū tele.

O le le mafai ona iloilo le toilalo i la tatou aganuu ma manatu tetee, o tagata saoloto, conservatives, ma tagata faatupu vevesi o soo se itu ma uiga lelei ua faamalosia e oo lava i le sili ona filemu ma le le fiafia o i tatou e fai itu. O le atuatuvale i le lautele ma le malosi o taua o loo pa i soo se mea, e oo lava i tagata e sili ona magafagafa ma fatuga i totonu o i tatou ua latou iloa ai e leai se tulaga faaituau e tutu ai. E oo lava i faifeʻau o loʻo i ai ia i tatou e tatau ona i ai i itu, ona o tagatanuu uma e faʻamalosia ma faʻatonuina e auai i le taua.

mau faasino

Al-Khalifa, Abdulla Ahmed. 2002. Fegalegaleaiga faʻatagata. I le AK Bangura, ed. Fa'atusa le Filemu. Lincoln, NE: Tusitala Kalapu Tusitala.

Bangura, Abdul Karim. 2011a. Keyboard Jihad: Taumafai e Fa'asa'o Manatu Sese ma Fa'amatalaga Fa'asese a Isalama. San Diego, CA: Cognella Press.

Bangura, Abdul Karim. 2007. Malamalama ma tetee atu i faiga pi’opi’o i Sierra Leone: O se gagana fa’atusa fa’atusa. Tusitala o Su'esu'ega a le Lalolagi Lona Tolu 24, 1: 59-72.

Bangura, Abdul Karim (ed.). 2005a. Paradigms Filemu Islama. Dubuque, IA: Kendall/Hunt Publishing Company.

Bangura, Abdul Karim (ed.). 2005a. O se Folasaga ia Islama: O se Vaaiga Faʻale-agafesootai. Dubuque, IA: Kendall/Hunt Publishing Company.

Bangura, Abdul Karim (ed.). 2004. Punavai a Islama o le Filemu. Boston, MA: Pearson.

Bangura, Abdul Karim. 2003. Le Qur'an Paia ma Mataupu Fa'aonaponei. Lincoln, NE: iUniverse.

Bangura, Abdul Karim, ed. 2002. Fa'atusa le Filemu. Lincoln, NE: Tusitala Kalapu Tusitala.

Bangura, Abdul Karim ma Alanoud Al-Nouh. 2011. Malo Isalama, Amity, Equanimity ma Tranquility.. San Diego, CA: Cognella.

Crystal, Tavita. 1992. Se Lomifefiloi Encyclopedic o Gagana ma Gagana. Cambridge, MA: Blackwell Publishers.

Dittmer, Jason. 2012. Kapeteni Amerika ma le Nationalist Superhero: Metaphors, Narratives, ma Geopolitics. Philadelphia, PA: Fale Lomitusi a le Iunivesite.

Edelman, Murray. 1971. Politics as Symbolic Action: Mass Arousal and Quiescence. Chicago. IL: Markham mo le Institute for Research on Poverty Monograph Series.

Kohn, Sally. Iuni 18, 2015. Trump's ita tele Mexico faamatalaga. CNN. Na maua mai ia Setema 22, 2015 mai http://www.cnn.com/2015/06/17/opinions/kohn-donald-trump-announcement/

Kun, George S. 2002. Religion and spirituality. I le AK Bangura, ed. Fa'atusa le Filemu. Lincoln, NE: Tusitala Kalapu Tusitala.

Lakoff, George ma Mark Johnson. 1980. Faatusa o loo Tatou Ola Ai. Chicago, IL: Le Iunivesite o Chicago Press.

Levinson, Setefano. 1983. Pragmatics. Cambridge, Peretania: Cambridge University Press.

Pengelly, Matini. Setema 20, 2015. Fai mai Ben Carson e leai se Muslim e tatau ona avea ma peresitene o Amerika. O Loo Vaaia (Peretania). Toe maua mai ia Setema 22, 2015 mai http://www.theguardian.com/us-news/2015/sep/20/ben-carson-no-muslim-us-president-trump-obama

Fai mai, Abdul Aziz ma Abdul Karim Bangura. 1991-1992. Ituaiga ma sootaga filemu. Filemu Iloiloga 3, 4: 24-27.

Spellberg, Denise A. 2014. O le Quran a Thomas Jefferson: Islama ma le na faavaeina. Niu Ioka, NY: Vintage Reprint Edition.

Weinstein, Brian. 1983. Le Gagana Sivi. Niu Ioka, NY: Longman, Inc.

Wenden, Anita. 1999, Faʻamatalaina o le filemu: Vaʻaiga mai suʻesuʻega filemu. I le C. Schäffner ma A. Wenden, eds. Gagana ma le Filemu. Amsterdam, Netherlands: Harwood Academic Publishers.

E tusa o le Tusitala

Abdul Karim Bangura o se tagata suʻesuʻe-i totonu o Abrahamic Connections ma Islamic Peace Studies i le Nofoaga Autu mo le Filemu i le Lalolagi i le Aoga o Auaunaga Faʻavaomalo i le Iunivesite o Amerika ma le faatonu o le African Institution, uma i Washington DC; o se tagata faitau mai fafo o Metotia Suesuega i le Plekhanov Rusia Iunivesite i Moscow; o se polofesa o le filemu amata mo le International Summer School in Peace and Conflict Studies i le Iunivesite o Peshawar i Pakistan; ma le faatonu faavaomalo ma le faufautua o le Centro Cultural Guanin i Santo Domingo Este, Dominican Republic. E lima ona fa'ailoga PhD i Political Science, Development Economics, Linguistics, Computer Science, ma le Matematika. O ia o le tusitala o tusi e 86 ma sili atu i le 600 tala faʻapitoa. O le manumalo i le sili atu ma le 50 fa'ailoga iloga fa'apitoa ma auaunaga fa'alaua'itele, faatasi ai ma fa'ailoga lata mai a Bangura o le Cecil B. Curry Book Award mo lana Matematika Aferika: Mai Ivi i Komipiuta, lea ua filifilia foi e le African American Success Foundation's Book Committee o se tasi o le 21 tusi sili ona taua na tusia e Aferika Amerika i Saienisi, Tekinolosi, Inisinia ma le Matematika (STEM); le Diopian Institute for Scholarly Advancement's Miriam Ma'at Ka Re Award mo lana tusiga ua faaulutalaina “Domesticating Mathematics in the African Mother Tongue” lomia i le Journal of Pan-African Studies; le Taui Faapitoa a le Konekeresi a le Iunaite Setete mo le "auaunaga tulaga ese ma le taua i le lalolagi lautele;" le International Center for Ethno-Religious Mediation's Award mo lana galuega faʻaaʻoaʻoga i le faʻamautuina o feeseeseaiga faʻale-aganuʻu ma faʻalelotu ma le faʻaleleia o le filemu, ma le faʻalauiloaina o le filemu ma le foia o feeseeseaiga i nofoaga o feteenaiga; o le Moscow Government Department of Multicultural Policy and Integrational Cooperation Award mo le natura faʻasaienisi ma le faʻatinoga o lana galuega i luga o le filemu vaʻaiga vaʻaia ma vaʻaiga faʻalelotu; ma O le Ronald E. McNair Shirt mo le tagata suʻesuʻe metotia suʻesuʻe na ia faʻatautaia le numera tele o tagata suʻesuʻe suʻesuʻe i aʻoga faʻaleaʻoaʻoga faʻasalalau i totonu o tusi talaaga faʻapolofesa faʻasalalau ma tusi ma manumalo i faʻailoga pepa sili ona lelei i le lua tausaga i le laina-2015 ma 2016. Bangura e lelei i le tusa ma le sefululua gagana Aferika ma le ono gagana Europa, ma suesue ina ia faateleina lona tomai i le gagana Arapi, Eperu, ma Hieroglyphics. O ia foi o se sui o le tele o faalapotopotoga sikola, sa avea ma Peresitene ona sosoo ai lea ma le Amapasa o Malo Aufaatasi o le Asosi o Suʻesuʻega Lona Tolu a le Lalolagi, ma o se Aveese Faapitoa a le African Union Peace and Security Council.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu

Pe Mafai e Tele Upu Moni Ona I ai i le Tasi? O le auala lenei e mafai ai e se tasi o faʻasalaga i le Maota o Sui ona saunia le auala mo talanoaga faigata ae taua e uiga i le Feteʻenaʻiga a Isaraelu ma Palesitina mai vaaiga eseese.

O lenei blog e su'esu'e i le feteenaiga a Isaraelu ma Palesitina ma le faailoaina o manatu eseese. E amata i se suʻesuʻega o le faʻasalaga a le Sui Rashida Tlaib, ona mafaufau ai lea i le faʻatupulaia o talanoaga i totonu o nuʻu eseese - i le lotoifale, i le atunuʻu, ma le lalolagi atoa - e faʻamaonia ai le vaeluaga o loʻo iai i itu uma. O le tulaga e matua faigata lava, e aofia ai le tele o mataupu e pei o finauga i le va o i latou o tapuaiga eseese ma ituaiga, faiga le tutusa o Sui o le Maota i le faagasologa o amio pulea a le Chamber, ma se feeseeseaiga loloto a tupulaga. O le lavelave o le faʻasalaga a Tlaib ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi na oʻo i luga o le toʻatele e sili atu ona taua le suʻesuʻeina o mea na tutupu i le va o Isaraelu ma Palesitina. E foliga mai e tofu tagata uma ma tali saʻo, ae leai se tasi e mafai ona ioe. Aiseā ua faapena ai?

Faasoa atu

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu