O Pepa Fou na Maua e uiga i le Fasiotiga Tagata Aramenia

Lauga a Vera Sahakyan

Faʻaaliga i luga ole Aoina mai o Faʻamaumauga a Ottoman a Matenadaran e uiga i le fasioti tagata Armenia e Vera Sahakyan, Ph.D. Tamaiti aʻoga, Tagata Suʻesuʻe Junior, "Matenadaran" Mesrop Mashtots Institute of Ancient Manuscripts, Armenia, Yerevan.

lē faʻatino

O le Armenian Genocide o le 1915-16 na saunia e le Ottoman Empire ua leva ona talanoaina e tusa lava po o le a le mea moni e le o iloa e le Malo o Turkey. E ui lava o le teena o le fasioti tagata o se auala i le faia o solitulafono fou e isi setete ma tagata e le o ni setete, o faʻamaoniga ma faʻamaoniga o loʻo i ai e uiga i le Armenian Genocide o loʻo faʻaleagaina. O lenei tusiga e faʻamoemoe e suʻesuʻe pepa fou ma faʻamaoniga e faʻamalosia ai le tagi e iloa mea na tutupu i le 1915-16 o se gaioiga o le fasioti tagata. O le suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai faʻamaumauga a le Ottoman na teuina i faʻamaumauga a Matenadaran ma e leʻi suʻesuʻeina muamua. O se tasi oi latou o se faʻamaoniga tulaga ese o se faʻatonuga tuusaʻo e aveʻesea tagata Armenia mai o latou fale ma faʻanofo ai tagata sulufaʻi Turkish i fale o Armenia. I lenei tulaga, o isi pepa na suʻesuʻeina faʻatasi, e faʻamaonia ai o le faʻamavaeina o tagata Ottoman Armenians na faʻamoemoe e avea ma fasiotiga tagata ma le fuafuaina.

faʻatomuaga

O se mea moni e le mafai ona faafitia ma o se talafaamaumau na faamaumauina i le 1915-16 o tagata Armenia o loo nonofo i le Malo o Ottoman na aafia i le fasioti tagata. Afai e teena e le malo o Turkey i le taimi nei le solitulafono na faia i le silia ma le seneturi talu ai, e avea ma fesoasoani i le solitulafono. Afai e le mafai e se tagata poʻo se setete ona talia le solitulafono na latou faia, e manaʻomia e isi setete atiaʻe ona faʻalavelave. O setete ia e maualuga le faamamafa i le solia o aia tatau a tagata ma o latou puipuiga e avea ma faamaoniga mo le filemu. O le mea na tupu i le 1915-1916 i le Ottoman Turkey e tatau ona faʻailogaina o se solitulafono o le fasioti tagata i lalo o le solitulafono, talu ai e ogatasi ma mataupu uma o le Feagaiga i le Puipuiga ma le Faʻasalaga o le Solitulafono o le Faʻasalaga. O le mea moni, na tusia e Raphael Lemkin le faʻamatalaga o se faaupuga "fasioti tagata" e mafaufau i solitulafono ma soliga na faia e le Ottoman Turkey i le 1915 (Auron, 2003, itulau 9). O le mea lea, o faiga e faʻamalosia ai le puipuia o solitulafono na faia e faasaga i tagata soifua, ma lo latou lumanaʻi faʻapea foʻi ma faiga faʻavae filemu e tatau ona ausia e ala i le taʻusalaina o solitulafono ua mavae.       

O le autu o su'esu'ega o lenei su'esu'ega o se pepa aloaia a Ottoman e aofia ai itulau e tolu (f.3). O le pepa na tusia e le Turkish Ministry of Foreign Affairs ma na auina atu i le matagaluega lona lua e nafa ma meatotino lafoai e avea o se lipoti o loʻo i ai faʻamatalaga e uiga i le tolu-masina faʻateʻaina (mai ia Me 25 ia Aokuso 12) (f.3). E aofia ai faʻamatalaga e uiga i faʻatonuga lautele, faʻatulagaina o le aveʻesea o tagata Armenia, faʻagasologa o le aveʻesea, ma auala na aveʻesea ai tagata Armenia. E le gata i lea, o loʻo i ai faʻamatalaga e uiga i le faʻamoemoe o nei gaioiga, o matafaioi a tagata ofisa i le taimi o le aveʻesea, o lona uiga o le Malo o Ottoman na faʻatulagaina le faʻaaogaina o meatotino a Armenia, faʻapea foʻi ma faʻamatalaga e uiga i le faagasologa o le Turkification o Armenians e ala i le tufatufaina atu o tamaiti Armenia. i aiga Take ma faaliliu i latou i le lotu Isalama (f.3)․

O se vaega tulaga ese, talu ai o loʻo i ai ni faʻatonuga e leʻi faʻapipiʻiina muamua i isi pepa. Aemaise lava, o loʻo i ai faʻamatalaga i luga o le fuafuaga e faʻanofo ai tagata Turkish i fale o Armenia oe na malaga mai ona o le Taua a Balkan. O le pepa aloaia muamua lea mai le Malo o Ottoman o loʻo taʻu aloaia mai soʻo se mea ua tatou iloa mo le silia ma le seneturi. O se tasi lenei o na faatonuga tulaga ese:

12 Me 331 (Me 25, 1915), Cryptogram: Ina ua maeʻa le faʻaumatiaina o [nuʻu] Armenia, e tatau ona logo malie le numera o tagata ma igoa o nuʻu. O nofoaga faʻa-Armenia ua faʻaumatia e tatau ona toe faʻaleleia e tagata malaga mai Mosalemi, o vaega ia e totonugalemu i Ankara ma Konya. Mai Konya, e tatau ona auina atu i Adana ma Diarbekir (Tigranakert) ma mai Ankara i Sivas (Sebastia), Kaisareia (Kayseri) ma Mamuret-ul Aziz (Mezire, Harput). Mo lena faʻamoemoe faʻapitoa, e tatau ona auina atu i latou ua faʻafaigaluegaina i nofoaga o loʻo taʻua. O le taimi lava e maua ai lenei poloaiga, o tagata malaga mai itumalo ua taua i luga e tatau ona agai i auala ma auala ua taua. Faatasi ai ma lenei, matou te logoina lona iloaina. (f.3)

Afai tatou te fesili atu i tagata na sao mai le fasiotiga tagata pe faitau a latou manatuaga (Svazlian, 1995), o le a tatou maua mai le tele o faʻamaoniga o loʻo tusia i le auala lava e tasi, e pei o latou tuleia i tatou, faʻaumatia, ave faamalosi a tatou fanau mai ia i tatou, gaoi. o matou afafine, tuuina atu o matou malutaga i tagata malaga Mosalemi. O se fa'amaoniga lea mai se molimau, o se mea moni na fa'amaumauina i le manatuaga lea na fa'asolo mai lea tupulaga i lea tupulaga e ala i lauga fa'apea fo'i ma manatuaga fa'aletagata. O nei pepa e na'o le pau lea o fa'amaoniga aloa'ia e uiga i le Fa'asalaga Fa'atosina a Armenia. O le isi pepa su'esu'e mai le Matenadaran o le cryptogram e uiga i le sui o tagata Armenia (aso 12th o Me, 1915 ma le 25th o Me, 1915 i le Gregorian calendar).

O le mea la lea, e lua mea taua e tatau ona amanaia. Sa tatau ona o ese tagata Armenia i le na o le lua itula talu ona faalauiloa le tulafono e sui ai. O le mea lea, afai o loʻo moe le tamaititi e tatau ona fafagu o ia, afai e fanau le fafine e tatau ona alu i le auala ma afai e aau se tamaititi i le vaitafe, e tatau ona alu le tina e aunoa ma le faʻatali mo lana tama.

E tusa ai ma lenei poloaiga, o se nofoaga patino, tolauapiga poʻo se faʻatonuga e leʻi faʻamaonia aʻo aveʻesea tagata Armenia. O nisi tagata suʻesuʻe e faʻailoa mai e leʻi maua se fuafuaga faʻapitoa aʻo suʻesuʻeina faʻamaumauga e fesoʻotaʻi ma le Armenian Genocide. Ae ui i lea, o loʻo i ai se fuafuaga faʻapitoa o loʻo i ai faʻamatalaga e uiga i le siitia atu o tagata Armenia mai le tasi nofoaga i le isi faʻapea foʻi ma poloaiga e tuʻuina atu ia i latou meaʻai, mea e nonofo ai, vailaʻau ma isi mea e manaʻomia muamua aʻo ave i latou. Mo le siitia i le nofoaga B e manaʻomia X taimi, lea e talafeagai ma mafai e le tino o le tagata ona ola. E leai foi se taiala faapena. Na tutuli sa'o lava tagata mai o latou fale, tuliesea i fafo ma le le mautonu, o auala o auala na suia mai lea taimi i lea taimi ona e leai se mea mulimuli. O le isi fa'amoemoe o le fa'aumatia ma le oti o tagata e ala i le tuliloaina ma le fa'atigāina. E tutusa ma le suiga, na faia e le malo o Turki le resitalaina ma le faʻamoemoe o le faʻatulagaga faʻalapotopotoga, ina ia naʻo le maeʻa ona aveʻesea o tagata Armenia, o le komiti o le toe nofoia o tagata malaga "iskan ve asayiş müdüriyeti" o le a faigofie ona mafai ona toe faʻanofo ai tagata Turki.

E tusa ai ma tamaiti laiti, oe na tatau ona avea ma Turkified, e tatau ona taʻua e le faatagaina i latou e o ma o latou matua. Sa i ai le fiasefulu afe o tamaiti matuaoti Armenia na fetagisi i fale o matua gaogao ma i lalo o le atuatuvale o le mafaufau (Svazlian, 1995).

E tusa ai ma tamaiti Armenia, Matenadaran collection ei ai le Cryptogram (29 Iuni, 331 o Iulai 12, 1915, Cryptogram-telegram (şifre)). “E ono mafai ona ola pea nisi o tamaiti i le ala i le tipoti ma ave faapagota. Mo le faʻamoemoe o le aʻoaʻoina ma le aʻoaʻoina o i latou, e tatau ona tufatufa atu i ia taulaga ma nuʻu o loʻo mautu tupe, i totonu o aiga o tagata taʻutaʻua e le o nonofo ai tagata Armenia… ” (f.3).

Mai se faʻamaumauga faʻamaumauga a Ottoman (aso Setema 17, 1915) na matou iloa ai mai le ogatotonu o Ankara 733 (fitu selau tolu sefulu tolu) fafine ma tamaiti Armenia na faʻaumatia i Eskişehir, mai Kalecik 257, ma mai Keskin 1,169 (DH.EUM). .2. Şb)․ O lona uiga ua matua matuaoti lava fanau a ia aiga. Mo nofoaga e pei o Kalecik ma Keskin, lea e laʻititi laʻitiiti, e 1,426 tamaiti e tele naua. E tusa ai ma le pepa lava e tasi, na matou iloa ai o tamaiti na taʻua na tufatufa atu i faʻalapotopotoga faʻa-Islam (DH.EUM. 2. Şb)․ E tatau ona tatou taʻu atu o le pepa o loʻo taʻua e aofia ai faʻamatalaga e uiga i tamaiti i lalo o le lima tausaga talu ai o le Turkification fuafuaga o tamaiti Armenia na tusia mo tamaiti ei lalo ifo o le lima tausaga (Raymond, 2011)․ O le mafuaaga o lenei fuafuaga o le popolega ina ia manatua e tamaiti matutua atu i le lima tausaga auiliiliga o le solitulafono i le lumanai. O lea, o tagata Armenia sa leai ni fanau, leai ni fale, ma mafatia faalemafaufau ma faaletino. O lenei mea e tatau ona taʻusalaina o se solitulafono faasaga i tagata soifua. Ina ia faʻamaonia nei faʻaaliga lata mai, i lenei taimi matou te sii maia mai se uaea e tasi a le Matagaluega o Mataupu Tau Lotoifale, toe mai le aoina o le Matenadaran.

15 Iulai 1915 (1915 Iulai 28). Tusi aloaʻia: “Mai lava i le amataga i le Malo o Ottoman, o nuu sa nonofo ai Mosalemi sa laiti ma tua ona o le mamao mai le aganuu. O lenei mea e feteenai ma lo tatou tulaga autu e tusa ai ma le numera o Mosalemi e tatau ona faateleina ma faateleina. E tatau ona atia'e le tomai o le aufaioloa faapea foi ma galuega taulima. O le mea lea, e tatau ona toe fa'anofoia nu'u fa'a-Armenia fa'atasi ma tagata o lo'o i ai, lea sa i ai muamua mai le selau i le selau limasefulu fale. Fa'aoga vave: A mae'a le latou nofoia, o le a tumau pea le gaogao o nu'u e lesitala ina ia mulimuli ane toe fa'amautu ma tagata malaga mai Mosalemi ma ituaiga (f.3).

O le a la le ituaiga faiga na i ai mo le faʻatinoga o le parakalafa o loʻo taʻua i luga? Sa i ai muamua se faalapotopotoga faapitoa i le Malo o Ottoman ua faaulutalaina "Deportation and Resettlement Directorate." I le taimi o le Fasiotiga Tagata, sa galulue faatasi le faalapotopotoga ma le faia o le fanua e leai se pule. Na fa'atinoina le lesitalaina o fale o tagata Armenia ma faia lisi tutusa. O lea la o le mafuaʻaga autu lea o le aveʻesea o tagata Armenia ona o se taunuuga na faʻaumatia ai se malo atoa i le toafa. O lea la, o le uluaʻi faʻataʻitaʻiga o le aveʻesea o le aso Aperila 1915 ma o le pepa lata mai, o loʻo iai, o Oketopa 22, 1915. Mulimuli ane, o anafea na amata ai poʻo le iʻuga o le aveʻesea poʻo le a le iʻuga?

E leai se manino. E na o le tasi le mea moni ua iloa o tagata na faʻaauau pea ona tuliesea, suia o latou faʻatonuga, aofaʻi o vaega ma e oʻo lava i tagata o le vaega: teine ​​laiti eseese, matutua, tamaiti, tamaiti i lalo o le lima tausaga, vaega taʻitasi eseese. Ma i luga o le ala, sa faamalosia pea i latou e liliu.

O se poloaiga faalilolilo na sainia e Talyat Pasha, i le aso Oketopa 22, na auina atu i itumalo e 26 ma faʻamatalaga nei: "Talyat poloaiga pe a iai ni mataupu o le liua pe a maeʻa ona faʻaumatia, pe a faʻamaonia a latou talosaga mai le laumua, e tatau ona faʻaleaogaina a latou suiga. ma afai ua uma ona tuuina atu a latou meatotino i se isi tagata malaga mai e tatau ona toe faafoi atu i lē e ana muamua. O le liuaina o tagata faapena e taliaina” (DH. ŞFR, 1915).

O lea la, o lenei mea o loʻo faʻaalia ai o faiga faʻamalosi a le setete o tagatanuu Armenia i le Malo o Ottoman na galue muamua nai lo Turkey o le a tosina atu i le taua. O ia gaioiga faasaga i tagatanuu o Armenia o se faamaoniga lea o le solia o tulafono faavae a le atunuu e pei ona taʻua i le Faavae. I lenei tulaga, o uluai pepa o le Malo o Ottoman e mafai ona avea ma faʻamaoniga e le fesiligia ma faʻamaoni mo le faagasologa o le toe faʻaleleia o aia tatau a tagata Armenia na afaina.

iʻuga

O pepa fou na maua o ni faʻamaoniga mautinoa e uiga i faʻamatalaga o le Armenian Genocide. E aofia ai ma faatonuga a taʻitaʻi maualuluga o le Malo o Ottoman e aveʻesea tagata Armenia, faoa a latou meatotino, faaliliu tamaiti Armenia i Islama, ma mulimuli ane faʻaumatia i latou. O i latou ia o le faʻamaoniga o le fuafuaga o le faia o le fasioti tagata na faʻatulagaina i se taimi umi aʻo leʻi auai le Malo o Ottoman i le Taua Muamua a le Lalolagi. O se fuafuaga aloaʻia na tusia i luga o le setete e faʻaumatia tagata Armenia, faʻaumatia lo latou fanua faʻasolopito ma faoa a latou meatotino. E tatau i setete atia'e ona lagolagoina le fa'asalaina o le fa'afitia o so'o se fa'alavelave fa'aleagaina. O le mea lea, faatasi ai ma le lolomiina o lenei lipoti, ou te fia maua le gauai o tagata tomai faapitoa i le tulaga o tulafono faava o malo e faalauiloa ai le faasalaina o le fasioti tagata ma le filemu o le lalolagi.

O le auala pito sili ona aoga e puipuia ai le fasioti tagata o le faʻasalaga o setete faʻaumatia. I le faʻaaloalo i le manatuaina o tagata na afaina, ou te valaau mo le taʻusalaina o le faʻailoga tagata i tagata e tusa lava poʻo a latou faʻalapotopotoga, atunuʻu, lotu ma itupa.

Leai se fasioti tagata, leai ni taua.

mau faasino

Auron, Y. (2003). O le faafitia o le faafitia. Niu Ioka: Transaction Publishers.

DH.EUM. 2. Şb. (nd).  

DH. ŞFR, 5. (1915). Başbakanlık Osmanlı arşivi, DH. ŞFR, 57/281.

f.3, o. 1. (nd). Pepa o tusitusiga Arapi, f.3, doc 133.

General Directorate o le Setete Archives. (nd). DH. EUM. 2. Şb.

Kévorkian R. (2011). Le fasioti tagata Armenia: O se talafaasolopito atoa. Niu Ioka: IB Tauris.

Matenadaran, Fa'amaumauga e le'i lolomia o Persish, Arabic, Turkish Manuscripts. (nd). 1-23.

Şb, D. 2. (1915). General Directorate of State Archives (TC Başbakanlik Devlet Arşivleri

Genel Müdürlüğü), DH.EUM. 2. Şb.

Svazlian, V. (1995). Le fasioti tagata tele: Faʻamaoniga tuʻu a tagata Armenia i sisifo. Yerevan:

Gitutiun Lomiga Fale o le NAS RA.

Takvi-i Vakayi. (1915, 06 01).

Takvim-i vakai. (1915, 06 01).

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Fausiaina o Nuu maufetuuna'i: Faiga e Taulai Tamaiti mo le Tali Atu mo le Yazidi Community Post-Genocide (2014)

O lenei su'esu'ega o lo'o taula'i atu i ni auala se lua e mafai ai ona tulituliloa auala e tali atu ai i le vaitaimi o le fa'ama'i fa'ama'i o tagata Yazidi: fa'amasinoga ma le le fa'amasinoga. O le fa'amasinoga tau suiga ose avanoa tulaga ese pe a mae'a fa'alavelave e lagolago ai le suiga o se nu'u ma fa'atupuina se lagona o le maufetuuna'i ma le fa'amoemoe e ala i se fa'ata'ita'iga, lagolago tele. E leai se 'tasi le tele e fetaui ma mea uma' auala i nei ituaiga o faiga, ma o lenei pepa e amanaʻia ai le tele o mea taua i le faʻavaeina o le faavae mo se auala aoga e le gata ina taofia ai sui o le Islamic State of Iraq and the Levant (ISIL). e tali atu mo a latou solitulafono faasaga i tagata soifua, ae ia faʻamalosia sui o le Yazidi, aemaise lava tamaiti, e toe maua se lagona o le tutoʻatasi ma le saogalemu. I le faia o lea mea, o lo'o fa'ata'atia ai e le au su'esu'e tulaga fa'ava-o-malo o aia tatau a tamaiti, fa'ama'oti po'o fea e talafeagai i le tulaga o Iraqi ma Kurdish. Ma, e ala i le iloiloina o lesona na aʻoaʻoina mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga tutusa i Sierra Leone ma Liberia, o le suʻesuʻega e fautuaina ai auala e tali atu ai interdisciplinary e faʻaogatotonu i le faʻamalosia o le auai o tamaiti ma le puipuiga i totonu o le Yazidi context. Ua saunia auala faapitoa e mafai ai ma e tatau ona auai tamaiti. Faʻatalanoaga i Iraqi Kurdistan ma tamaiti e toʻafitu na sao mai le faʻatagataotauaina a le ISIL na faʻatagaina mo tala faʻapitoa e logoina ai le va o loʻo i ai nei i le tausiga o latou manaʻoga pe a maeʻa le tafeaga, ma taʻitaʻia ai le fausiaina o talaʻaga a le ISIL, e fesoʻotaʻi ai tagata solitulafono i le solia o tulafono faʻavaomalo. O nei fa'amatalaga e tu'uina atu ai se fa'amatalaga tulaga ese i le poto masani a le Yazidi na sao mai, ma pe a su'esu'eina i le lautele fa'alelotu, nu'u ma fa'alapotopotoga fa'aitulagi, e maua ai le fa'amalamalamaga i laasaga uma e soso'o ai. O loʻo faʻamoemoe le au suʻesuʻe e faʻaalia se lagona o le faanatinati i le faʻavaeina o faiga faʻatulafonoina lelei mo le nuu o Yazidi, ma valaʻau atu i tagata faʻapitoa, faʻapea foʻi ma le lalolagi lautele e faʻaogaina le pulega faʻavaomalo ma faʻalauiloaina le faʻavaeina o se Truth and Reconciliation Commission (TRC) o se auala e le fa'asalaina e fa'aaloalogia ai aafiaga o Yazidis, a'o fa'amamaluina le poto masani a le tamaititi.

Faasoa atu

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu