Fa'amatalaga a le ICERM i le Fa'aleleia o le Lelei o le Tulaga Faufautua a Malo Aufaatasi

Tuuina atu i le Komiti a Malo Aufaatasi mo Faalapotopotoga Tumaoti (NGOs)

"O NGO e saofagā i le tele o gaoioiga [UN] e aofia ai faʻasalalauga faʻamatalaga, faʻalauiloa faʻalauiloa, aʻoaʻoga atinaʻe, faʻasalalauga faiga faʻavae, galuega faʻatasi faʻatasi, auai i faiga faʻava-malo ma i le sao o auaunaga ma tomai faʻapitoa." http://csonet.org/content/documents/Brochure.pdf. O le International Center for Ethno-Religious Mediation ("ICERM") e mitamita i le avea ma se tasi o faʻalapotopotoga tuuto o soʻo se tele ma taulaʻi, mai atunuu i le lalolagi atoa, ma matou te taumafai e faipaaga ma oe ma le UN i le sili atu o faʻamoemoega uma mo le 2030 Fuafuaga.

Na tu'uina atu i le ICERM tulaga fa'apitoa fa'atalanoaga, i se vaega, e fa'avae i luga o lona agava'a fa'apitoa i le SDG 17: Filemu, Fa'amasinoga ma Fa'alapotopotoga Malosi. O lo matou poto masani i faʻasalalauga ma auala faʻapitoa i le fatuina o le filemu gafataulimaina e maua ai avanoa e faʻalauteleina ai talanoaga eseese ma aofia ai le UN e faʻatautaia-ma o le a manaʻomia e ausia uma SDGs. Ae o matou ose fa'alapotopotoga fou ma la'ititi o lo'o a'oa'oina pea e fa'atautaia le fausaga lavelave a le UN. E le o taimi uma tatou te maua ai le avanoa i faʻamatalaga e uiga i mea na tutupu e mafai ona sili ona taua. O lenei, ioe, o nisi taimi e faatapulaa ai lo tatou auai. O lea la, o a matou tali nei i fesili ua tuuina mai.

  • E mafai faapefea e NGO ona saofagā atili i galuega a le ECOSOC ma ona lala lala?

Faatasi ai ma le faʻatinoina o le Indico, e foliga mai o le a sili atu auala mo le UN ma le ECOSOC e faʻatasi ai ma NGO, faʻavae i luga o latou tomai faʻapitoa. Matou te fiafia e uiga i avanoa o le faiga fou, ae o loʻo matou aʻoaʻoina pea pe faʻapefea ona faʻaoga lelei. O lea la, o le a aogā tele aʻoaʻoga mo tagata uma e aafia ai.

E foliga mai o le a mafai e NGO ona teuina pepa, tusi, ma isi faʻamatalaga e uiga i lo latou agavaa, taulaʻi, ma le auai. Ae o a'oa'oga o le a fa'amautinoa ai le fa'asilisiliina o le gafatia o nei vaega. E fa'apena fo'i, o fa'amatalaga ma a'oa'oga i fa'atalanoaga lelei e mafai ona fa'atuputeleina ai le lelei o le auai o NGO.

E foliga mai o loʻo faʻaauau pea le faʻaleleia o nei vaega, lea e matua talisapaia. Matou te manatu matou te tautala mo NGO uma pe a matou fai atu matou te matua tuuto atu i le lagolagoina o le misiona a UN ma le SDGs, ae e masani lava ona faigata tele mo i matou ona fuafua pe faʻafefea ona sili atu le avanoa i faʻalapotopotoga lala ma tagata e sili ona matou manuia. Matou te manuia ona o le matou Peresetene ma le Pule Sili, Basil Ugorji, sa avea ma tagata faigaluega a le UN aʻo leʻi faavaeina le ICERM.

Po o le a lava, e mafai ona faʻaleleia atili i la matou vaega e ala i:

  1. Fa'atuina a tatou lava fa'asologa mo le siakiina o UN ma mea e tutupu i luga o le upega tafaʻilagi e iloa ai avanoa e auai ai. E tāua tele la tatou galuega mo i tatou e faatalitali ai mo ni valaaulia, e ui e talia ma fesoasoani pe a oo mai.
  2. Fa'atasi ma isi NGO e tutusa a tatou sini. Faatasi ai ma le sili atu i le 4,500, e mautinoa lava e iai isi e mafai ona tatou galulue faʻatasi.
  3. Fuafua faʻamatalaga i luma o mataupu e ono talanoaina i mea faʻaletausaga. A mae'a ona fa'ailoa la tatou fa'aogaina ma le SDGs, Global Compact, ma le 2030 Agenda, o le a faigofie atu mo i tatou ona fa'afetaui i latou ina ia fetaui ma autu o sauniga.

E mafai e le UN ma le ECOSOC ona faʻaleleia le sao o NGO e ala i:

  1. Feso'ota'i sauniga ma aso o mea na tutupu ia le itiiti ifo i le 30 aso muamua atu. Talu ai ona o le toatele o i tatou e tatau ona malaga ma fuafua e o ese mai isi tautinoga, e sili atu le talisapaia o le faaaliga sili atu. E faapena foi, o a tatou faamatalaga tusitusia ma tautalaga o le a sili atu ona taulaʻi ma maeʻaeʻa, pe afai tatou te tuʻuina atu le tele o taimi e suʻesuʻe ma saunia ai.
  2. Uunaia misiona, amepasa, ma konesula e feiloai ma NGO. Matou te mananao e lagolago i latou e mafai ona tutusa o matou tulaga faatauaina, o loʻo tulituliloaina ni faʻaaliga tutusa, ma e ono manuia mai lo matou agavaa faʻapitoa. O nisi taimi, e sili ona lelei mo i tatou le faia o lenei mea i nofoaga e sili atu ona vavalalata ma i le gasologa o le tausaga, ae le naʻo mea faʻaletausaga.
  3. Tuuina atu nisi aʻoaʻoga ma talanoaga, pei o lenei. Fa'amolemole ta'u mai mea e te mana'o ai, mana'omia, ma fa'amoemoe. Ua tatou i ai iinei e auauna atu. Afai e le mafai ona matou tu'uina atu au'aunaga po'o vaifofo o lo'o talosagaina, atonu e iai a matou punaoa e mafai ona matou fa'asino atu ia te oe. Ia avea i matou ma au paaga, fesoʻotaʻiga, ma punaoa.
  • O a auala e sili ona lelei mo NGO e saofagā ai i le faiga o faiga faavae a Malo Aufaatasi, ia iloa ma avea ma faatosinaga i nei faiga?

E ui lava matou te matua talisapaia le faagasologa matala mo le tele o konafesi ma mea e tutupu, e masani lava ona le aofia ai i latou e aofia ai le agavaa faʻapitoa lea na tuʻuina mai ai ia i matou tulaga faʻapitoa faʻatalanoa. O le mea lea e tu'u ai tatou e su'esu'e tuto'atasi auala e taumafai ai e fa'aoga ma taula'i atu i vasega e le fa'atatau tonu i lo tatou agava'a. O le taunuuga e le aoga mo se tasi oi tatou, aua o faʻamatalaga e masani ona o ese mai le faʻamatalaga e faʻalogo ai mo se mafuaʻaga, ae foliga mai i tagata e leai se pule e faʻatino ai se mea. E sili ona aoga le fa'aogaina o NGO ma latou agava'a ma mana'oga o le ECOSOC, fa'amautinoa e galulue fa'atasi i latou e sili ona fiafia ma poto masani i sini fa'apitoa. Mo se fa'ata'ita'iga, o le ICERM o le a aofia i talanoaga fa'atupu filemu ma e mafai ona vala'au i ai pe a fa'amoemoe e fa'alavelave po'o fete'ena'iga maualuga i taimi o sauniga.

  • O le a le manatu o lau faalapotopotoga e tatau ona fai ina ia maua ai le lagolago sili atu i NGO i le faagasologa o le mauaina o tulaga faufautua ma le ECOSOC?

O loʻo matou matamata i taumafaiga fou ma le fiafia tele ma o loʻo i ai nei e leai ni fautuaga i lenei vaega. Faafetai mo le ofoina atu o aoaoga faaopoopo ma avanoa e pei o nei.

  • E fa'afefea ona fa'ateleina le auai o NGO mai atunu'u tau atia'e ma atunu'u o lo'o iai le tamaoaiga i suiga i galuega a UN?

Toe fo'i, e ala i tekinolosi, e foliga mai e tele le gafatia e fa'afeso'ota'i NGO i le lalolagi atoa ma le tasi ma le UN. O le fa'amalosia ma le fa'afaigofieina o le galulue fa'atasi e mafai ona fa'ateleina ai le auai o NGO mai atunu'u tau atia'e ma faia ai se fa'ata'ita'iga malosi o le auala e mafai ai ona tatou galulue fa'atasi lelei i la'asaga uma.

  • O le taimi lava e tu'uina atu ai le tulaga fa'atalanoaga i fa'alapotopotoga, o le a le mea sili e mafai ai e NGO ona maua avanoa e tu'uina atu ia i latou e auai ai i faiga a le UN?

Matou te fia va'ava'ai i feso'ota'iga talafeagai ma le tele o taimi e uiga i fa'alavelave eseese ma avanoa, aemaise lava i vaega o lo'o taula'i i ai ma agava'a. Matou te manatu o Indico o le a maua le malosi e tuleia faʻamatalaga i NGO, ae matou te leʻi mauaina ni mea talafeagai pe a matou manaʻomia. O lea la, e le o taimi uma tatou te auai i o tatou tulaga maualuga. Afai e mafai ona matou filifilia vaega e taulaʻi i totonu o Indico ma resitala mo faʻamatalaga filifilia, e mafai ona sili atu le fuafuaina o lo matou auai. E taua tele lenei mea mo NGO, e pei o le ICERM, o loʻo galulue faʻatasi ma volenitia o loʻo i ai galuega tumau poʻo pisinisi e faʻatautaia i fafo atu o a latou galuega a le UN poʻo NGO e tele lava ina faʻagaoioia i fafo atu o le Aai o Niu Ioka.

Nance L. Schick, Esq., Sui Autu o le Nofoaga Autu Faava-o-malo mo Fautuaga Faalelotu i le Ofisa o Malo Aufaatasi, Niu Ioka. 

La'u mai le fa'amatalaga atoa

Faʻamatalaga a le ICERM i le Faʻaleleia o le Faʻaleleia o le Tulaga Faʻatalanoaina NGO a Malo Aufaatasi (Me 17, 2018).
Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fausiaina o Nuu maufetuuna'i: Faiga e Taulai Tamaiti mo le Tali Atu mo le Yazidi Community Post-Genocide (2014)

O lenei su'esu'ega o lo'o taula'i atu i ni auala se lua e mafai ai ona tulituliloa auala e tali atu ai i le vaitaimi o le fa'ama'i fa'ama'i o tagata Yazidi: fa'amasinoga ma le le fa'amasinoga. O le fa'amasinoga tau suiga ose avanoa tulaga ese pe a mae'a fa'alavelave e lagolago ai le suiga o se nu'u ma fa'atupuina se lagona o le maufetuuna'i ma le fa'amoemoe e ala i se fa'ata'ita'iga, lagolago tele. E leai se 'tasi le tele e fetaui ma mea uma' auala i nei ituaiga o faiga, ma o lenei pepa e amanaʻia ai le tele o mea taua i le faʻavaeina o le faavae mo se auala aoga e le gata ina taofia ai sui o le Islamic State of Iraq and the Levant (ISIL). e tali atu mo a latou solitulafono faasaga i tagata soifua, ae ia faʻamalosia sui o le Yazidi, aemaise lava tamaiti, e toe maua se lagona o le tutoʻatasi ma le saogalemu. I le faia o lea mea, o lo'o fa'ata'atia ai e le au su'esu'e tulaga fa'ava-o-malo o aia tatau a tamaiti, fa'ama'oti po'o fea e talafeagai i le tulaga o Iraqi ma Kurdish. Ma, e ala i le iloiloina o lesona na aʻoaʻoina mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga tutusa i Sierra Leone ma Liberia, o le suʻesuʻega e fautuaina ai auala e tali atu ai interdisciplinary e faʻaogatotonu i le faʻamalosia o le auai o tamaiti ma le puipuiga i totonu o le Yazidi context. Ua saunia auala faapitoa e mafai ai ma e tatau ona auai tamaiti. Faʻatalanoaga i Iraqi Kurdistan ma tamaiti e toʻafitu na sao mai le faʻatagataotauaina a le ISIL na faʻatagaina mo tala faʻapitoa e logoina ai le va o loʻo i ai nei i le tausiga o latou manaʻoga pe a maeʻa le tafeaga, ma taʻitaʻia ai le fausiaina o talaʻaga a le ISIL, e fesoʻotaʻi ai tagata solitulafono i le solia o tulafono faʻavaomalo. O nei fa'amatalaga e tu'uina atu ai se fa'amatalaga tulaga ese i le poto masani a le Yazidi na sao mai, ma pe a su'esu'eina i le lautele fa'alelotu, nu'u ma fa'alapotopotoga fa'aitulagi, e maua ai le fa'amalamalamaga i laasaga uma e soso'o ai. O loʻo faʻamoemoe le au suʻesuʻe e faʻaalia se lagona o le faanatinati i le faʻavaeina o faiga faʻatulafonoina lelei mo le nuu o Yazidi, ma valaʻau atu i tagata faʻapitoa, faʻapea foʻi ma le lalolagi lautele e faʻaogaina le pulega faʻavaomalo ma faʻalauiloaina le faʻavaeina o se Truth and Reconciliation Commission (TRC) o se auala e le fa'asalaina e fa'aaloalogia ai aafiaga o Yazidis, a'o fa'amamaluina le poto masani a le tamaititi.

Faasoa atu