Tu'u atu i le Ausiaina o le Filemu Fa'atasi ma le Lotu Fa'alelotu i Nigeria

lē faʻatino

O tautalaga fa'apolokiki ma fa'asalalauga e fa'atosinaina e le fa'a'ona o fa'aupuga fa'alelotu fa'apitoa aemaise lava i totonu o fa'atuatuaga fa'aAperaamo e tolu o Isalama, Fa'aKerisiano ma Fa'aIutaia. O lenei fa'asalalauga fa'apitoa e fa'aosoina e le va'aiga fa'apea ma fa'alavelave moni o su'esu'ega fa'ale-aganu'u na fa'alauiloa e Samuel Huntington i le fa'ai'uga o le 1990s.

O lenei pepa o loʻo faʻaaogaina se suʻesuʻega faʻavae i le suʻesuʻeina o feteʻenaʻiga faʻale-aganuʻu i Nigeria ona alu ese ai lea mai lenei lauga masani e fai ai se mataupu mo se vaʻaiga felagolagomaʻi e vaʻaia ai le galulue faʻatasi o faʻatuatuaga Aperaamo e tolu i tulaga eseese e auai ma ofoina atu fofo i fa'afitauli fa'ale-agafesootai, fa'apolokiki, tamaoaiga ma fa'aleaganu'u i totonu o fa'alapotopotoga fa'apitonu'u o atunu'u eseese. O le mea lea, nai lo le fa'atupuina o le 'ino'ino tautalaga o le maualuga ma le pule, o lo'o finau le pepa mo se faiga e tuleia ai tua'oi o le nonofo fa'atasi i se tulaga fou atoa.

faʻatomuaga

I le aluga o tausaga e oo mai i le taimi nei, o le tele o Mosalemi i le salafa o le kelope ua latou matauina ma le le mautonu le tulaga o felafolafoaiga faaonaponei i Amerika, Europa, Aferika, ma Nigeria aemaise lava e uiga i Islama ma Mosalemi ma le auala na faia ai lenei felafolafoaiga e ala i le mataʻutia o tusitala ma osofaʻiga. O le mea lea, o le a avea ma se faʻamatalaga e faʻapea o Islama o loʻo i luga o le afi pito i luma o lauga faʻaonapo nei ma o le mea e leaga ai le le malamalama o le toʻatele i le lalolagi atinaʻe (Watt, 2013).

E mata'ina le ta'ua o Islama mai aso anamua i se gagana le mafaatusalia e fa'aaloalo, fa'aaloalo ma fa'atumauina le ola tapu o le tagata. E tusa ai ma le Qur'an 5:32, fai mai Allah "...Na matou faauuina mo le fanauga a Isaraelu e faapea o lē na te fasiotia se agaga sei vagana ua faia (i le faasalaga) mo le fasioti tagata po o le faasalalauina o mea leaga i luga o le fogaeleele o le a pei lava na ia fasiotia tagata uma; ma o lē na te faʻaola se ola e peiseaʻī na ia foaʻiina mai le ola i tagata uma…” (Ali, 2012).

O le vaega muamua o lenei pepa o loʻo tuʻuina atu ai se iloiloga taua o feteʻenaʻiga eseese faʻalelotu i Nigeria. O le vaega lona lua o le pepa o loʻo talanoaina ai le fesoʻotaʻiga i le va o Kerisiano ma Islama. O nisi o autu autu autu ma tulaga faʻasolopito e aʻafia ai Mosalemi ma tagata e le o ni Musolemi o loʻo talanoaina foi. Ma o le vaega tolu e faaiuina le talanoaga i le aotelega ma fautuaga.

Fete'ena'iga Fa'alelotu i Nigeria

O Nigeria ose malo fa'ale-aganu'u, fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu fa'atasi ma le sili atu i le faselau fa'aletagata e feso'ota'i ma le tele o fa'apotopotoga fa'alelotu (Aghemelo & Osumah, 2009). Talu mai le 1920s, ua oʻo i Nigeria le tele o feteʻenaʻiga faʻalelotu i le itu i matu ma saute e pei o le auala i lona tutoʻatasi na faʻaalia i feteenaiga ma le faʻaaogaina o auupega matautia e pei o fana, aū, aufana ma sapelu ma iu ai ina iʻu ai. i taua i le va o tagata mai le 1967 i le 1970 (Best & Kemedi, 2005). I le vaitau o le 1980, na afaina ai Nigeria (setete o Kano) e le Maitatsine intra-Muslim feteenaiga na fuafuaina e se faifeau Cameroonian na fasiotia, faʻaleagaina ma faʻaumatia meatotino e sili atu i le faitau miliona o naira.

O tagata Mosalemi na sili ona afaina i le osofaʻiga e ui o nai numera o tagata e le o ni Mosalemi na tutusa lava le afaina (Tamuno, 1993). O le vaega o Maitatsine na faʻalauteleina lona faʻalavelave i isi setete e pei o Rigassa / Kaduna ma Maiduguri / Bulumkutu i le 1982, Jimeta / Yola ma Gombe i le 1984, Zango Kataf faʻalavelave i le Kaduna State i le 1992 ma Funtua i le 1993 (Best, 2001). O le talitonuga o le vaega na matua'i fafo atu lava o le a'oa'oga fa'a-Islam ma so'o se tasi e tetee i a'oa'oga a le vaega na avea ma mea o le osofa'iga ma le fasioti tagata.

I le 1987, na tulaʻi mai ai feeseeseaiga faʻalelotu ma faʻalapotopotoga i matu e pei o faʻalavelave Kafanchan, Kaduna ma Zaria i le va o Kerisiano ma Mosalemi i Kaduna (Kukah, 1993). O nisi o olo nifo elefane na avea foi ma se fale mataaga o sauaga mai le 1988 i le 1994 i le va o Mosalemi ma Kerisiano tamaiti aʻoga e pei o Bayero University Kano (BUK), Ahmadu Bello University (ABU) Zaria ma le Iunivesite o Sokoto (Kukah, 1993). E leʻi faʻaitiitia feteʻenaʻiga faʻalelotu ae faʻalolotoina i le 1990s aemaise lava i le ogatotonu o le fusi e pei o feeseeseaiga i le va o le Sayawa-Hausa ma le Fulani i Tafawa Balewa Local Government Area o Bauchi State; le Tiv ma Jukun Communities i Taraba State (Otite & Albert, 1999) ma le va o Bassa ma Egbura i le Nasarawa State (Best, 2004).

O le itu i saute sisifo e leʻi puipuia atoatoa mai feteenaiga. I le 1993, sa i ai se vevesi vevesi na mafua ona o le faaleaogaina o le palota o Iuni 12, 1993 lea na manumalo ai Moshood Abiola ma na manatu ona aiga o le soloia o le faamasinoga ma le teenaina o lo latou taimi e pulea ai le atunuu. O lenei mea na mafua ai se feteʻenaʻiga mataʻutia i le va o lala sooupu a le malo tele o Nigeria ma sui o le O'dua Peoples' Congress (OPC) e fai ma sui o le aiga Yoruba (Best & Kemedi, 2005). O se feteenaiga faapena na mulimuli ane faalautele atu i Saute-saute ma Saute-sasaʻe o Nigeria. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Egbesu Boys (EB) i le itu i Saute-saute o Nigeria i tala faasolopito na amata ona avea o se vaega faʻale-aganuʻu a Ijaw ma faʻalelotu ae mulimuli ane avea ma vaega militia na osofaia nofoaga a le malo. O la latou gaioiga, na latou fai mai na logoina e ala i le suʻesuʻeina ma le faʻaaogaina o punaoa suauʻu o lena itulagi e le Setete o Nigeria ma nisi o faʻalapotopotoga faʻavaomalo e avea o se faʻasalaga o le faamasinoga tonu i le Niger Delta faatasi ai ma le le aofia ai o le toʻatele o tagatanuu. O le tulaga mataga na tulaʻi mai ai vaega militia e pei o le Movement for the Emancipation of the Niger Delta (MEND), Niger Delta People's Volunteer Force (NDPVF) ma Niger Delta Vigilante (NDV) ma isi.

E leʻi ese le tulaga i le itu i saute sasaʻe o loʻo galue ai le Bakassi Boys (BB). O le BB na faʻavaeina o se vaega mataala ma le faʻamoemoe e tasi o le puipuia ma le tuʻuina atu o le saogalemu mo tagata fai pisinisi Igbo ma a latou tagata faʻatau mai osofaiga faifaipea mai le au faomea faʻaauupegaina ona o le le mafaia e leoleo a Nigeria ona ola e tusa ai ma lana matafaioi (HRW & CLEEN, 2002 :10). Toe mai le 2001 i le 2004 i Plateau State, o se setete filemu e oʻo mai i le taimi nei sa i ai lona sao oona o feeseeseaiga faʻalelotu i le va o le toʻatele o Fulani-Wase Mosalemi o loʻo avea ma leoleo povi ma le Taroh-Gamai militia o loʻo toʻatele Kerisiano faʻatasi ma tagata tapuaʻi o lotu faʻaAferika. O le mea na amata muamua a o fete'ena'iga a tagatanu'u na mulimuli ane fa'ai'u i fete'ena'iga fa'alelotu ina ua fa'aogaina e le au faipolokiki le tulaga e fa'amautu ai togi ma maua ai lima maualuga e tetee atu ai i latou manatu fa'apolokiki (Global IDP Project, 2004). O le vaaiga puupuu i le tala faasolopito o faʻalavelave faʻalelotu i Nigeria o se faʻamaoniga o le mea moni o faʻalavelave i Nigeria na i ai uma lanu faʻalelotu ma faʻalapotopotoga e faʻafeagai ma le manatu o le monochrome o le itu faʻalelotu.

Feso'ota'iga i le va o Kerisiano ma Isalama

Kerisiano-Muslimi: Fa'aAperaamo Fa'atuatuaga Fa'aTagata (TAUHID)

O le faaKerisiano ma le Isalama e mauaa i le fe'au lautele o le monotheism lea na folafola atu e le Perofeta o Aperaamo (Aperaamo) ia te ia le filemu (pboh) i tagata i ona taimi. Na ia valaaulia tagata i le Atua moni e toʻatasi ma ia faasaʻoloto tagata mai le pologa a tagata i tagata; i le pologa a le tagata i le Atua Silisiliese.

O le Perofeta e sili ona faaaloalogia a Allah, o Isa (Iesu Keriso) (pboh) sa mulimuli i le ala lava e tasi e pei ona lipotia mai i le New International Version (NIV) o le Tusi Paia, Ioane 17:3 “O le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe, o le Atua moni e toatasi, ma Iesu Keriso, o lē ua e auina mai.” I se isi vaega o le NIV o le Tusi Paia, ua faapea mai ai le Mareko 12:32 : “Le aʻoaʻo e, ua lelei,” o le tali lea a le tamāloa. “E saʻo lou faapea mai o le Atua e toʻatasi ma e leai se isi ae na o ia lava” (Bible Study Tools, 2014).

Sa tuliloaina foi e le Perofeta o Muhammad (pboh) lea lava savali lautele e tasi ma le malosi, maufetuuna'i ma le amio lelei o loo maua i le Mamalu Qur'an 112:1-4: “Fai atu: O Ia o le Atua e Toatasi ma Tulaga Tutasi; Allah Le na te le mana'omia se tasi ma o Ia o lo'o mana'omia uma; Na te le'i fanauina pe na fanauina foi o Ia. E leai foi se tasi e faatusalia ia te Ia” (Ali, 2012).

O se Upu masani i le va o Mosalemi ma Kerisiano

Pe o Islama po o le faa-Kerisiano, o le mea e taatele i itu uma e lua o le au faʻatuatua o faʻatuatuaga uma e lua o tagata soifua ma o le taunuuga e fusia faʻatasi ai i latou o ni tagata Nigeria. E alolofa tagata lotu uma e lua i lo latou atunuu ma le Atua. E le gata i lea, o tagata Nigeria o ni tagata talimalo ma agaalofa. Latou te fiafia e nonofo filemu le tasi i le isi ma isi tagata i le lalolagi. Ua matauina i aso talu ai nei o nisi o meafaigaluega malosi e faʻaaogaina e tagata faʻatauvaʻa e faʻatupu ai le le fiafia, feitagaʻi, fevaevaeaʻiga ma taua a ituaiga o ituaiga ma tapuaiga. Fa'alagolago po'o le fea itu o le vaeluaga e iai le tasi, e i ai lava le fa'anaunauta'iga a le tasi itu e fa'asagatau i le isi itu. Ae ua apoapoai mai le Atua Silisiliese o le Atua i tagata uma i le Qur'an 3:64 e "Fai atu: O Tagata o le Tusi! 'Ia 'outou fa'atasi ma 'outou, 'ina 'ia matou tapua'i atu i se tasi na o le Atua; faatuina, mai ia i tatou lava, alii ma tagata e ese mai i le Atua.” Afai la e toe fo’i i tua, e te fa’apea atu: “Ia e molimau atu tatou (a itiiti ifo) o lo’o ifo i le Finagalo o le Atua” e ‘ausia ai se upu masani ina ia fa’agasolo ai le lalolagi i luma (Ali, 2012).

I le avea ai ma Mosalemi, matou te apoapoai atu i o matou uso Kerisiano ia iloa moni o matou eseesega ma talisapaia i latou. O le mea taua, e tatau ona tatou taulai atili i vaega tatou te malilie i ai. E tatau ona tatou galulue faʻatasi e faʻamalosia a tatou sootaga masani ma faʻatulagaina se faiga e mafai ai ona tatou faʻafetaia o tatou vaega o feeseeseaiga ma faʻaaloalo le tasi i le isi. I le avea ai ma Mosalemi, matou te talitonu i Perofeta ma Avefe'au uma a Allah ua mavae e aunoa ma se faailoga tagata i le va o soo se tasi oi latou. Ma i luga o lenei mea, ua poloaiina e Allah i le Qur'an 2: 285 e faapea: "Fai atu: 'Matou te talitonu ia Allah ma mea na faaalia mai ia i matou ma mea na faaali mai ia Aperaamo ma Isamaeli ma Isaako ma Iakopo ma ana fanau, ma aoaoga ia. Na tuuina atu e Allah ia Mose ma Iesu ma isi Perofeta. Matou te lē fa‘ailogaina se tasi o i latou; ma ia tatou gauai atu ia te Ia” (Ali, 2012).

Lotogatasi i Eseesega

O tagata soifua uma o le foafoaga a le Atua Silisiliese mai ia Atamu (Ia i ona luga le filemu) e oo mai i le taimi nei ma le lumanai. O le eseesega i o tatou lanu, nofoaga faafanua, gagana, tapuaiga ma aganuu faatasi ai ma isi, o faaaliga ia o le malosi o le fanau a tagata e pei ona taʻua i le Qur'an 30:22 faapea "... O Ana Faailoga o le foafoaga o le lagi ma le lalolagi ma le eseese o ou laulaufaiva ma lanu. E moni e iai Faailoga i lenei mea mo e popoto” (Ali, 2012). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Qur'an 33: 59 o loʻo fai mai o se vaega o se tiute faʻalelotu a tamaʻitaʻi Mosalemi e ofuina Hijab i nofoaga faitele ina ia "... E mafai ona iloa ma le faʻaleagaina ..." (Ali, 2012). A'o fa'amoemoe ali'i Mosalemi e fa'atumauina a latou itupa o le tausia o 'ava ma 'oti o latou 'ava e 'ese'ese ai mai tagata e le o ni Mosalemi; o lo'o i ai le sa'olotoga oi latou e fa'aaoga a latou lava la'ei ma fa'asinomaga e aunoa ma le solia o aia tatau a isi. O nei eseesega ua fuafuaina ina ia mafai ai e tagata ona iloa e le tasi le isi ma sili atu i mea uma, ia iloa le uiga moni o lo latou foafoaga.

Fai mai le Perofeta o Muhammad, (pboh): "O ai lava e tau i lalo o le fuʻa e lagolago ai se vaega poʻo se tali atu i se valaau a se vaega poʻo se fesoasoani i se faʻaituau ma oti ai, o lona oti o se maliu i le mafuaaga o le valea” (Robson, 1981). Ina ia faamamafaina le tāua o le faamatalaga ua taʻua muamua, e tāua le taʻua o se mau o le Qurʻan lea e faamanatu mai ai e le Atua i tagata o i latou uma o fanau a le tamā ma le tinā e tasi. O le Atua, le Silisiliese o loo aoteleina le lotogatasi o tagata i le Qur'an 49:13 i lenei vaaiga: "Oi tagata! Na matou faia outou uma mai le tane ma le fafine, ma faia outou i nuu ma ituaiga ina ia outou iloa e le tasi le isi. E moni o le tagata e sili ona mamalu o outou i le silafaga a Allah, e sili ona mata’u i le Atua. E mautinoa lava e silafia uma e Allah, e silafia mea uma” (Ali, 2012).

O le a le matua sese lava le taʻua o Mosalemi i le itu i Saute o Nigeria e leʻi mauaina ni togafitiga talafeagai mai a latou paaga aemaise lava i latou i totonu o malo ma faʻalapotopotoga tumaoti. E tele mataupu o le faʻaleagaina, faʻalavelave, faʻaosoosoina ma le faʻaleagaina o tagata Mosalemi i Saute. Mo se faʻataʻitaʻiga, sa i ai mataupu na faʻaigoaina ai le tele o Mosalemi i ofisa o le malo, aʻoga, maketi, i luga o auala ma pitonuʻu e pei o "Ayatollah", "OIC", "Osama Bin Laden", "Maitatsine", "Sharia" ma talu ai nei “Boko Haram.” E taua le taʻua o le faʻamalosia o le onosaʻi, nofoia ma le faʻapalepale o loʻo faʻaalia e Muslims i le itu i Saute o Nigeria e ui lava i faʻalavelave latou te feagai, o se mea faigaluega i le nonofo faatasi ma le filemu o loʻo fiafia i ai le Southern Nigeria.

Po o le a lava le tulaga, o la tatou matafaioi le galulue faatasi e puipuia ma puipuia lo tatou ola. I le faia o lea mea, e tatau ona tatou aloese mai faiga sauā; faaaoga le faaeteete e ala i le iloaina o o tatou eseesega faalelotu; faʻaalia le maualuga o le malamalama ma le faʻaaloalo o le tasi i le isi ina ia tuʻuina atu i tagata uma ma mea eseese avanoa tutusa ina ia mafai ai e tagata Nigeria ona nonofo filemu ma le tasi e tusa lava po oa latou ituaiga ma tapuaiga.

Filemu Faatasi

E le mafai ona iai se atina'e taua ma le tuputupu a'e i so'o se fa'alavelave fa'alavelave. O Nigeria o se malo o loʻo feagai ma se faʻalavelave mataʻutia i lima o sui o le Boko Haram vaega. O le fa'amata'u a lenei vaega ua matua'i fa'aleagaina ai le mafaufau o tagata Nigeria. O a'afiaga leaga o gaioiga mata'utia a le vaega i le va'aiga fa'apolokiki ma le tamaoaiga o le atunu'u e le mafai ona fa'atatauina i tulaga gau.

E le mafai ona ta'uamiotonuina le aofa'i o ola mama ma meatotino ua maumau i itu uma e lua (e pei o Mosalemi ma Kerisiano) ona o amioga leaga ma le le faaleatua a lenei vaega (Odere, 2014). E le gata ina fa'aleaga ae le fa'aletagata le ta'ua. E ui o le tele o taumafaiga a le Malo Tele o Nigeria e talisapaia i lana taumafaiga e saili se vaifofo tumau i luitau o le saogalemu o le atunuu, e tatau ona faaluaina ana taumafaiga ma faʻaaogaina ia lava auala uma e aofia ai ae le gata i le auai o le vaega i talanoaga anoa. e pei ona fa'apipi'iina i le Qur'an 8:61 “Afai latou te naunau i le filemu, ia fa'apea fo'i ona fa'aui atu i ai, ma fa'alagolago i le Atua. E mautinoa lava o Ia e fa'afofogaina mea uma, e na te silafia mea uma” ina ia mafai ai ona fa'ato'ato'a le fa'atupuina o le vevesi o lo'o iai nei (Ali, 2012).

fautuaga

Puipuiga o le Saolotoga Faalelotu   

Ua mātauina e se tasi o aiaiga faale-faavae mo le saʻolotoga e tapuaʻi ai, le faaalia o lotu ma tiute tauave e pei ona mauaa i le vaega 38 (1) ma le (2) o le 1999 Constitution of the Federal Republic of Nigeria e vaivai. O le mea lea, o loʻo i ai se manaʻoga e faʻalauteleina se faiga faʻavae i aia tatau a tagata i le puipuiga o le saolotoga o tapuaiga i Nigeria (US Department of States' Report, 2014). O le tele o feeseeseaiga, feteenaiga ma taunuuga o afi mumu i Saute-sisifo, Saute-saute ma Saute-sasaʻe i le va o Kerisiano ma Mosalemi i Nigeria e mafua ona o le sauaina o aia tatau a tagata taitoatasi ma vaega o tagata Mosalemi i lena vaega o le atunuu. O faʻalavelave faʻafuaseʻi i Matu-sisifo, Matu-sasaʻe ma Matu-ogatotonu e mafua mai foi i le faʻaleagaina o aia tatau a Kerisiano i lea itu o le atunuʻu.

Fa'alauteleina o le Fa'apalepale Fa'alelotu ma Fa'atosina o Manatu Fa'afeagai

I Nigeria, o le le faapalepale i manatu faafeagai a tagata o loo lagolagoina lotu tetele a le lalolagi ua vevela ai le malo ma mafua ai le vevesi (Salawu, 2010). E tatau i ta'ita'i lotu ma nu'u ona tala'i ma fa'alauiloa le fa'apalepale fa'alelotu ma le fa'amalieina o manatu fa'afeagai e avea ma vaega o faiga e fa'alolotoina ai le nonofo fealofani ma le nofo fealofani i totonu o le atunu'u.

Faʻaleleia le Atinaʻeina o Tagata Faigaluega a Nigeria       

O le valea o se tasi o puna na mafua ai le mativa tele i le lotolotoi o le tele o punaoa faanatura. Faatasi ai ma le faateleina o le maualuga o le leai o ni galuega a le autalavou, ua faalolotoina le tulaga o le valea. Ona o le tapunia faifaipea o aʻoga i Nigeria, o le aʻoga o loʻo i ai i se tulaga o le comatose; ma faʻafitia ai tamaiti aʻoga Nigeria le avanoa e maua ai le malamalama lelei, toe fanauina lelei ma le maualuga o le amio pulea aemaise lava i luga o auala eseese o le filemu o feeseeseaiga poʻo feeseeseaiga (Osaretin, 2013). O le mea lea, o loʻo i ai le manaʻoga mo le malo ma le vaega tumaoti faʻapitoa e faʻafesoʻotaʻi e le tasi le isi e ala i le faʻaleleia atili o le atinaʻeina o tagata soifua a Nigeria aemaise lava o talavou ma tamaitai. O lea lava a sine qua non mo le ausiaina o se sosaiete alualu i luma, amiotonu ma filemu.

Faasalalauina le Feau o Faauoga Moni ma le Alofa Faamaoni

O le faaosofia o le inoino i le igoa o faiga faalelotu i faalapotopotoga faalelotu o se uiga le lelei. E ui e moni o le faaKerisiano ma le Isalama o loo tautino mai le faaupuga "Alofa atu i lou tuaoi ia pei o oe lava ia te oe," ae o lenei mea e sili atu ona matauina i le soliga (Raji 2003; Bogoro, 2008). O le matagi leaga lea e le agiina e se tasi se lelei. Ua oo i le taimi e talaʻia ai e taʻitaʻi lotu le tala lelei moni o faigauo ma le alofa faamaoni. O le taavale lea e ave ai tagata i le nofoaga o le filemu ma le saogalemu. E le gata i lea, e tatau i le Malo Tele o Nigeria ona faia se laasaga e ala i le tuʻuina atu o tulafono e faʻasalaina ai le faʻaosoina o le inoino e faʻalapotopotoga faʻalelotu poʻo tagata taʻitoʻatasi i totonu o le atunuʻu.

Fa'alauiloaina o Tusitala Fa'apolofesa ma Lipoti Paleni

I le aluga o tausaga e oʻo mai i le taimi nei, o suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai o lipoti le lelei o feeseeseaiga (Ladan, 2012) faʻapea foʻi ma le faʻataʻitaʻiina o se lotu faʻapitoa e se vaega o le aufaasālalau i Nigeria ona o nisi tagata na amio leaga pe faia se gaioiga faʻasalaina o se fua mo fa'alavelave ma fa'alavelave o le nonofo fa'atasi ma le to'afilemu i totonu o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma tele e pei o Nigeria. O le mea lea, o lo'o i ai se mana'oga mo fa'alāpotopotoga fa'asalalau e tausisi fa'amaoni i le fa'ata'ita'iga fa'apolofesa fa'atusitala. O mea na tutupu e tatau ona su'esu'e mae'ae'a, au'ili'ili ma paleni lipoti e tu'uina atu e aunoa ma ni lagona patino ma le fa'aituau o le tusitala po'o le fa'alapotopotoga fa'asalalau. A fa'ataunu'uina lea tulaga, e leai se isi itu o le vaeluaga e lagona e le'i faia lelei.

Matafaioi a Faalapotopotoga Faalelalolagi ma Faatuatuaga

E tatau i Faalapotopotoga Tumaoti Faalelalolagi (NGOs) ma Faʻalapotopotoga Faʻavae Faʻatuatua (FBOs) ona faʻaluaina a latou taumafaiga e avea ma faʻatautaia o talanoaga ma faufautua o feeseeseaiga i le va o itu feteʻenaʻi. E le gata i lea, e tatau ona latou faʻalauteleina a latou faʻasalalauga e ala i le faʻalauiloaina ma le faʻamaonia o tagata e uiga ia latou aia tatau ma aia tatau a isi aemaise lava i le nonofo faatasi ma le filemu, aia tatau faʻalelotu ma isi (Enukora, 2005).

Pulea lelei ma le le faaituau o Malo i tulaga uma

O le sao o lo o faatino e le malo o le feterale e lei fesoasoani lea tulaga; ae ua faalolotoina ai feeseeseaiga faale-aiga-lotu i totonu o tagata Nigeria. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le malo feterale sa nafa ma le vaevaeina o le atunuʻu i luga o laina faʻalelotu ina ia mafai ai ona faʻapipiʻi tuaoi i le va o Mosalemi ma Kerisiano ma nisi o vaeluaga taua ma aganuu (HRW, 2006).

E tatau i Malo i tulaga uma ona tula'i i luga a'e o le pule, ia le fa'aituau i le tu'uina atu o tufatufaga o pulega lelei ma ia va'aia e sa'o a latou va ma o latou tagata. E tatau ia i latou (Malo i tulaga uma) ona aloese mai le fa'ailoga tagata ma le fa'atauva'a o tagata pe a feagai ma atina'e ma mataupu fa'alelotu i totonu o le atunu'u (Salawu, 2010).

Aotelega ma Faaiuga

O lo'u talitonuga o lo tatou aumau i lenei tulaga fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu e ta'ua o Nigeria e le o se mea sese po o se fetuu. Nai lo o lea, ua mamanuina faalelagi e le Atua Silisiliese e faaaoga ai punaoa faaletagata ma mea faitino o le atunuu mo le manuia o tagata soifua. O le mea lea, o le Qur'an 5: 2 ma le 60: 8-9 o loʻo aʻoaʻo mai o le faavae o fegalegaleaiga a le tagata ma mafutaga e tatau ona amiotonu ma faʻamalosia le amioatua e "...Fesoasoani le tasi i le isi i le amiotonu ma le amioatua ..." (Ali, 2012) faʻapea foʻi ma alofa ma le agalelei, “A o i latou (o tagata e le o ni Mosalemi) e le tau faasaga ia te outou ona o lo outou faatuatua, ma e le tuliesea foi outou mai o outou nuu, e le faasaina outou e le Atua ona agalelei atu ia i latou. ‘ia e amio sa‘o ‘iā te i latou; auā e moni, e alofa le Atua i ē amio sa‘o. E na o le Atua lava na te vavao ia te outou ona outou liliu atu i faigauo i e tau mai ia te outou ona o lo outou faatuatua, ma tuliesea outou mai o outou nuu, pe fesoasoani foi i le tuliesea o outou; a o i latou o e liliu ese. ia i latou i le faigauo, o i latou lava o tagata fai mea sese moni lava!” (Ali, 2012).

mau faasino

AGHEMELO, TA & OSUMAH, O. (2009) Nigerian Government and Politics: Ose Tomua Vaaiga. Benin City: Mara Mon Bros & Ventures Limited.

ALI, AY (2012) O le Qur'an: O se Taiala ma le Alofa Mutimutivale. (Faaliliuga) Lomiga Lona Fa a Amerika, Lolomiina e TahrikeTarsile Qur'an, Inc. Elmhurst, Niu Ioka, ISA.

BEST, SG & KEMEDI, DV (2005) Vaega Fa'aauupegaina ma Fete'ena'iga i Vaitafe ma Plateau States, Nigeria. A Small Arms Survey Publication, Geneva, Suiselani, itulau 13-45.

BEST, SG (2001) 'Tagata Lotu ma Fete'ena'iga Faalelotu i Northern Nigeria.'Iunivesite o Jos Journal of Political Science, 2(3); itulau 63-81.

BEST, SG (2004) Feteʻenaʻiga Faʻalapotopotoga Faʻaumiumi ma le Puleaina o Feteʻenaʻiga: Le Feteʻenaʻiga Bassa-Egbura i Toto Local Government Area, Nasarawa State, Nigeria. Ibadan: John Archers Publishers.

MEafaigaluega mo Su'esu'ega Tusi Paia (2014) Tusi Paia Faa-Iutaia (CJB) [O le itulau autu o Meafaigaluega mo Su'esu'ega Tusi Paia (BST)]. Maua i luga ole laiga: http://www.biblestudytools.com/cjb/ Maua i le Aso Tofi, 31 Iulai, 2014.

BOGORO, SE (2008) Puleaina o Fete'ena'iga Faalelotu mai le Manatu o le Foma'i. Muamua Konafesi Faaletausaga a le Sosaiete mo Suesuega ma Faʻataʻitaʻiga Filemu (SPSP), 15-18 Iuni, Abuja, Nigeria.

FA'AMANATUAGA I ASO TAU (2002) Aso Lua, Aokuso 20, p.16.

ENUKORA, LO (2005) Puleaina o Sauaga Faalelotu ma le Eseesega o Eria i Kaduna Metropolis, i le AM ​​Yakubu et al (eds) Fa'afitauli ma Fete'ena'iga Pulea i Nigeria Talu mai le 1980.Vol. 2, itulau.633. Baraka Press and Publishers Ltd.

Poloketi IDP GLOBAL (2004) 'Nigeria, Mafua'aga ma Tala'aga: Va'aiga lautele; Plateau State, Epicenter of Unrest.'

GOMOS, E. (2011) A'o le'i fa'aumatia e Jos Crises i tatou uma i Vanguard, 3rd Fepuari.

Human Rights Watch [HRW] & Center for Law Enforcement Education [CLEEN], (2002) The Bakassi Boys: Le Faʻatulafonoina o le fasioti tagata ma le faʻasauā. Human Rights Watch 14(5), Avanoa ia Iulai 30, 2014 http://www.hrw.org/reports/2002/nigeria2/

Human Rights Watch [HRW] (2005) Sauaga i Nigeria, Oil Rich Rivers State i le 2004. Pepa Fa'amatalaga. Niu Ioka: HRW. Fepuari.

Human Rights Watch [HRW] (2006) “E le o i latou e ona lenei nofoaga.”  Fa'ailoga Fa'ailoga a le Malo Fa'asaga i le "E le o ni Initia" i Nigeria, 18(3A), pp.1-64.

ISMAIL, S. (2004) Avea ma Mosalemi: Islama, Islamism ma Faasinomaga Politics Malo & Itu Agai, 39(4); itulau 614-631.

KUKAH, MH (1993) Tapuaiga, Polokiki ma Malosiaga i Northern Nigeria. Ibadan: Tusi Alaleo.

LADAN, MT (2012) Ethno-Religious Difference, Recurrent Violence and Peace Building in Nigeria: Taulai atu i Bauchi, Plateau ma Kaduna States. O se pepa autu na tuʻuina atu i se lauga lautele / suʻesuʻega faʻasalalauga ma talanoaga i luga o le autu: Eseesega, Feteʻenaʻiga ma le Filemu Fausiaina e ala i Tulafono faʻatulagaina e Edinburgh Center for Constitutional Law (ECCL), University of Edinburgh School of Law i le fesoʻotaʻiga ma le Center for Population and Development. , Kaduna, na faia i Arewa House, Kaduna, Aso Tofi, 22 Novema.

FA'ATA ATUNUU (2014) Aso Lulu, Iulai 30, p.43.

ODERE, F. (2014) Boko Haram: Decoding Alexander Nekrassov. The Nation, Aso Tofi, Iulai 31, i.70.

OSARETIN, I. (2013) Ethno-Religious Conflict and Peace Building in Nigeria: The Case of Jos, Plateau State. Academic Journal of Interdisciplinary Studies 2 (1), i. 349-358.

OSUMAH, O. & OKOR, P. (2009) Fa'atinoina o Manulauti o le Meleniuma (MDGs) ma le Saogalemu a le Atunu'u: O se Mafaufauga Fa'ata'atia. Avea ma se folasaga pepa i le 2nd Konafesi Faava-o-malo i Sini Atinae o le Meleniuma ma Luitau i Aferika na faia i le Delta State University, Abraka, Iuni 7-10.

OTITE, O. & ALBERT, IA, eds. (1999) Feteʻenaʻiga a Nuu i Nigeria: Pulega, Iʻuga ma Suiga. Ibadan: Alaleo, Academic Associates Peace Works.

RAJI, BR (2003) Le Pulega o Feteʻenaʻiga Faʻaleaganuʻu Faʻalelotu i Nigeria: O se Suʻesuʻega Tulaga o TafawaBalewa ma Bogoro Local Government Areas of Bauchi State. Fa'asalalauga e le'i fa'asalalauina na tu'uina atu i le Inisetiute o Su'esu'ega a Aferika, Iunivesite o Ibadan.

ROBSON, J. (1981) Mishkat Al-Masabih. Fa'aliliuga Igilisi ma Fa'amatalaga Fa'amatalaga. Volume II, Mataupu 13 Tusi 24, p.1022.

SALAWU, B. (2010) Feteʻenaʻiga Faʻalelotu-Ethno-Religious in Nigeria: Causal Analysis and Proposals for New Management Strategies, European Journal of Social Sciences, 13 (3), i. 345-353.

TAMUNO, TN (1993) Filemu ma Sauaga i Nigeria: I'uga o Fete'ena'iga i Sosaiete ma le Setete. Ibadan: Laulau i Nigeria talu mai le Tutoatasi Poloketi.

TIBI, B. (2002) Le Luʻitau o Faʻavae: Faʻapolokiki Islama ma le Faʻalavelave Fou a le Lalolagi. Iunivesite o Kalefonia Press.

MATAGALUEGA O LE STATE LIPOTI (2014) "Nigeria: Le aoga i le Faʻaumatiaina o Sauaga." The Nation, Aso Tofi, Iulai 31, pp.2-3.

WATT, WM (2013) Islamic Fundamentalism and Modernity (RLE Politics of Islam). Auala.

O lenei pepa na tuuina atu i le International Center for Ethno-Religious Mediation's 1st Annual International Conference on Ethnic and Religious Conflict Resolution and Peacebuilding na faia i Niu Ioka, ISA, ia Oketopa 1, 2014.

Igoa: "I le Ausiaina o Faʻalapotopotoga Faʻalelotu Faʻatasi ma le Filemu i Nigeria"

Failautusi: Imam Abdullahi Shuaib, Faatonu Sili/CEO, Zakat ma Sadaqat Foundation (ZSF), Lagos, Nigeria.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu

Pe Mafai e Tele Upu Moni Ona I ai i le Tasi? O le auala lenei e mafai ai e se tasi o faʻasalaga i le Maota o Sui ona saunia le auala mo talanoaga faigata ae taua e uiga i le Feteʻenaʻiga a Isaraelu ma Palesitina mai vaaiga eseese.

O lenei blog e su'esu'e i le feteenaiga a Isaraelu ma Palesitina ma le faailoaina o manatu eseese. E amata i se suʻesuʻega o le faʻasalaga a le Sui Rashida Tlaib, ona mafaufau ai lea i le faʻatupulaia o talanoaga i totonu o nuʻu eseese - i le lotoifale, i le atunuʻu, ma le lalolagi atoa - e faʻamaonia ai le vaeluaga o loʻo iai i itu uma. O le tulaga e matua faigata lava, e aofia ai le tele o mataupu e pei o finauga i le va o i latou o tapuaiga eseese ma ituaiga, faiga le tutusa o Sui o le Maota i le faagasologa o amio pulea a le Chamber, ma se feeseeseaiga loloto a tupulaga. O le lavelave o le faʻasalaga a Tlaib ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi na oʻo i luga o le toʻatele e sili atu ona taua le suʻesuʻeina o mea na tutupu i le va o Isaraelu ma Palesitina. E foliga mai e tofu tagata uma ma tali saʻo, ae leai se tasi e mafai ona ioe. Aiseā ua faapena ai?

Faasoa atu