Suʻesuʻeina le Soʻotaga i le va o le Gross Domestic Product (GDP) ma le Toll Toll e mafua mai Feteʻenaʻiga Faʻalelotu i Nigeria

Dr. Yusuf Adam Marafa

faamatalaga otooto:

O lenei pepa o loʻo suʻesuʻeina le sootaga i le va o le Gross Domestic Product (GDP) ma le oti e mafua mai i feeseeseaiga faʻalelotu i Nigeria. E iloilo pe faʻafefea ona faʻateleina le faʻatupulaia o le tamaoaiga o feteʻenaʻiga faʻalelotu, ae o le faʻaitiitia o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o feteʻenaʻiga faʻalelotu. Ina ia maua le fesoʻotaʻiga taua i le va o feteʻenaʻiga faʻalelotu ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o Nigeria, o lenei pepa o loʻo faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega e faʻaaoga ai le Faʻasalaga i le va o le GDP ma le oti. O faʻamatalaga i luga o tagata maliliu na maua mai le Nigeria Security Tracker e ala i le Fono i Va i Fafo; O fa'amaumauga o le GDP na aoina mai i le Faletupe o le Lalolagi ma Fefa'ataua'iga Tamaoaiga. O nei faʻamaumauga na aoina mo tausaga 2011 i le 2019. O faʻaiʻuga na maua e faʻaalia ai o feeseeseaiga faʻalelotu i Nigeria o loʻo i ai se sootaga lelei taua i le tuputupu aʻe o le tamaoaiga; o le mea lea, o nofoaga e maualuga le mativa e sili atu ona faigofie i feeseeseaiga faʻalelotu. O fa'amaoniga o le feso'ota'iga lelei i le va o le GDP ma le aofa'i o tagata maliliu i lenei su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai e mafai ona faia nisi su'esu'ega e su'e ai fofo mo nei fa'alavelave.

La'uina Lenei Mataupu

Marafa, YA (2022). Suʻesuʻeina le Soʻotaga i le va o le Gross Domestic Product (GDP) ma le Toll Toll e mafua mai Feteʻenaʻiga Faʻa-Ethno-Religious i Nigeria. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 58-69.

Fautuaga Fautuaina:

Marafa, YA (2022). Su'esu'eina le sootaga i le va o oloa fa'ale-lotoifale (GDP) ma le aofa'i o tagata maliliu e mafua mai fete'ena'iga fa'alelotu i Nigeria. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 58-69. 

Fa'amatalaga Fa'amatalaga:

@Mataupu{Marafa2022}
Igoa = {Su'esu'eina o le So'otaga i le va o Fa'atauga Fa'ale-lotoifale (GDP) ma le To'i Oti e Maua Mai Fete'ena'iga Fa'alelotu i Nigeria}
Tusitala = {Yusuf Adam Marafa}
Url = {https://icermediation.org/examining-the-relationship-between-gross-domestic-product-gdp-and-the-death-toll-resulting-from-ethno-religious-conflicts-in-nigeria/}
ISSN = {2373-6615 (Lomitusi); 2373-6631 (Initaneti)}
Tausaga = {2022}
Aso = {2022-12-18}
Tusitala = {Journal of Living Together}
Volume = {7}
Numera = {1}
Itulau = {58-69}
Lomitusi = {International Center for Ethno-Religious Mediation}
Tuatusi = {White Plains, Niu Ioka}
Lomiga = {2022}.

faʻatomuaga

O le tele o atunuu o loo feagai ma feteenaiga eseese, ma i le tulaga o Nigeria, o feteenaiga etno-lotu ua saosaolaumea i le faaleagaina o le tamaoaiga o le atunuu. O le atinaʻeina o le tamaoaiga ma le tamaoaiga o le sosaiete a Nigeria ua matua afaina lava i feeseeseaiga faʻalelotu. O le maumau o soifua mama e fesoasoani i le le lelei o le tamaoaiga o le atunuu e ala i le itiiti o tupe teufaafaigaluega mai fafo e mafai ona faaosofia ai le tamaoaiga (Genyi, 2017). E faapena foi, o nisi vaega o Nigeria ua i ai i ni feteenaiga tetele ona o le mativa; o lea, o le le mautu o le tamaoaiga e mafua ai sauaga i totonu o le atunuu. Ua oo i le atunuu ni tulaga uiga ese ona o nei feteenaiga faalelotu, lea e aafia ai le filemu, mautu, ma le saogalemu.

O feteʻenaʻiga faʻalelotu i atunuʻu eseese, e pei o Ghana, Niger, Djibouti, ma Côte d'Ivoire, ua afaina ai o latou tulaga faʻale-aganuʻu ma le tamaoaiga. O suʻesuʻega faʻapitoa ua faʻaalia ai o feteenaiga o le mafuaʻaga autu lea o le faʻaleagaina i atunuʻu atinaʻe (Iyoboyi, 2014). O le mea lea, o Nigeria o se tasi o na atunuu o loʻo feagai ma faʻafitauli malosi faʻapolokiki i vaʻaiga faʻavae, lotu, ma faʻaitulagi. O Nigeria o se tasi o atunuu sili ona vaeluaina i le lalolagi e tusa ai ma ituaiga ma tapuaiga, ma e umi lona talafaasolopito o le le mautonu ma feteenaiga faalelotu. O Nigeria sa avea ma aiga i vaega eseese mai le taimi o lona tutoatasi i le 1960; toetoe lava 400 ituaiga o tagata e nonofo ai ma le tele o vaega faʻalelotu (Gamba, 2019). E toʻatele tagata ua finau e faapea, a o faaitiitia feteʻenaʻiga a ituaiga-lotu i Nigeria, o le a faateleina le tamaoaiga o le atunuu. Peita'i, o su'esu'ega toto'a e fa'aalia ai e fa'atatau sa'o uma ia fa'aliliuga i le tasi ma le isi. O lenei pepa o loʻo suʻesuʻeina le sootaga i le va o tulaga faʻale-aganuʻu-tamaoaiga o Nigeria ma feeseeseaiga faʻalelotu e mafua ai le maliliu o tagatanuu mama.

O suiga e lua na su'esu'eina i lenei pepa o le Gross Domestic Product (GDP) ma le Toll Toll. O le Gross Domestic Product o le aofa'iga o tupe po'o tau maketi o oloa ma auaunaga o lo'o gaosia e le tamaoaiga o se atunu'u mo le tausaga e tasi. E faʻaaogaina i le lalolagi atoa e faʻaalia ai le soifua maloloina o le tamaoaiga o se atunuʻu (Bondarenko, 2017). I le isi itu, o le aofai o tagata maliliu e faatatau i “le numera o tagata e maliliu ona o se mea na tupu e pei o se taua po o se faalavelave” (Cambridge Dictionary, 2020). O le mea lea, o lenei pepa na talanoaina ai le maliliu o tagata e mafua mai i feeseeseaiga faʻalelotu i Nigeria, aʻo suʻesuʻeina lona sootaga ma le tamaoaiga o le atunuʻu.

Tusitusia Iloiloga

Feteʻenaʻiga Faʻale-aganuʻu ma Faʻalapotopotoga Faʻalelotu i Nigeria

O feteʻenaʻiga faʻalelotu na feagai ma Nigeria talu mai le 1960 o loʻo tumau pea ona le mafai ona pulea aʻo faʻateleina le maliliu o tagata mama. O loʻo i ai i le atunuʻu le faʻateleina o le le saogalemu, matuaʻi mativa, ma le maualuga o le leai o ni galuega; o lea, e mamao le atunuu mai le ausiaina o le tamaoaiga tamaoaiga (Gamba, 2019). O feteʻenaʻiga faʻalelotu e iai se tau tele i le tamaoaiga o Nigeria aʻo latou saofagā i le fesuisuiai, faʻaleagaina, ma le faʻasalalauina o le tamaoaiga (Çancı & Odukoya, 2016).

O le fa'asinomaga fa'ale-tagata o le fa'apogai sili lea ona fa'aalia o fa'asinomaga i Nigeria, ma o fa'alapotopotoga tetele o Igbo o lo'o nonofo i le itu i sautesasae, o le Yoruba i sautesisifo, ma le Hausa-Fulani i matu. O le tufatufaga o le tele o faʻalapotopotoga faʻapitoa e iai se aʻafiaga i le faia o faʻaiuga a le malo ona o faiga faʻaupufai e iai sona sao taua i le atinaʻeina o le tamaoaiga o le atunuʻu (Gamba, 2019). Peitaʻi, ua faatuputupulaʻia e lotu le tele o faafitauli na i lo ituaiga. O lotu tetele e lua o Islama i matu ma le faaKerisiano i saute. Genyi (2017) faʻamaonia e faapea "o le totonugalemu o faʻalapotopotoga faʻale-tagata ma faʻalelotu i faiga faʻapolokiki ma faʻasalalauga faʻale-malo i Nigeria o loʻo tumau pea ona faʻaalia i laasaga uma o le talafaasolopito o le atunuu" (itulau 137). Mo se faʻataʻitaʻiga, o fitafita i matu e manaʻo e faʻatino se faʻaupuga faʻa-Islam e faʻaaogaina se faʻamatalaga mataʻutia o Islama. O le mea lea, o le suiga o faʻatoʻaga ma le toe faʻatulagaina o pulega e mafai ona talia le folafolaga e faʻalauteleina sootaga va ma vaʻaiga faʻalelotu (Genyi, 2017).

Soʻotaga i le va o Feteʻenaʻiga Faʻalelotu ma le Tamaoaiga i Nigeria

O John Smith Will na faʻalauiloaina le manatu o le "plural centric" e malamalama ai i faʻalavelave faʻalelotu (Taras & Ganguly, 2016). O lenei manatu na faʻaaogaina i le 17th seneturi, ma JS Furnivall, o se fai pisinisi Peretania, na atiina ae atili (Taras & Ganguly, 2016). I aso nei, o lenei auala o loʻo faʻamatalaina ai o se sosaiete e vaeluaina i le vavalalata e faʻaalia i le tauvaga tau tamaoaiga saoloto ma faʻaalia le leai o se va fealofani. I lenei tulaga, o se tasi lotu poʻo se faʻalapotopotoga faʻapitoa e faʻasalalau i taimi uma le fefe i le pule. E eseese manatu e uiga i sootaga i le va o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma feteʻenaʻiga faʻalelotu. I Nigeria, e faigata ona iloa soʻo se faʻalavelave faʻale-aganuʻu e leʻi iʻu i feeseeseaiga faʻalelotu. Fa'aleaganu'u ma fa'alelotu e ta'ita'iina atu i le fa'atunuu, lea e mana'omia ai e sui o fa'apotopotoga ta'itasi le pule i faiga fa'apolokiki a le tino (Genyi, 2017). O se tasi o mafuaʻaga o feteʻenaʻiga faʻalelotu i Nigeria o le le faapalepale faʻalelotu (Ugorji, 2017). O nisi o le au Musalimi latou te le iloa le sa'o o le faa-Kerisiano, ma o nisi foi o Kerisiano latou te le iloaina o le lotu Isalama, ma ua i'u ai i le taufaaleaga faifaipea o vaega lotu taitasi (Salawu, 2010).

Le leai o se galuega, sauaga, ma le le tonu e aliaʻe ona o le faʻateleina o le le mautonu ona o feeseeseaiga faʻalelotu (Alegbeleye, 2014). Mo se faʻataʻitaʻiga, aʻo faʻateleina le tamaoaiga o le lalolagi, ua faʻateleina foʻi le fua o feteʻenaʻiga i sosaiete. Toeitiiti 18.5 miliona tagata na maliliu i le va o le 1960 ma le 1995 ona o feeseeseaiga faʻalelotu i atunuʻu atinaʻe o Aferika ma Asia (Iyoboyi, 2014). E tusa ai ma Nigeria, o nei feeseeseaiga faalelotu e afaina ai le tamaoaiga ma agafesootai atinae o le atunuu. O le faifai pea o le feitagai i le va o Mosalemi ma Kerisiano ua faaitiitia ai le gaosiga o le atunuu ma ua taofia ai le tuufaatasia o le atunuu (Nwaomah, 2011). O mataupu tau le tamaoaiga i totonu o le atunuu ua mafua ai feeseeseaiga ogaoga i le va o Mosalemi ma Kerisiano, lea e afaina ai vaega uma o le tamaoaiga; o lona uiga o fa'afitauli fa'ale-aganu'u-tamaoaiga o le a'a lea o fete'ena'iga fa'alelotu (Nwaomah, 2011). 

O feteʻenaʻiga faʻalelotu i Nigeria e poloka ai tupe teufaafaigaluega i totonu o le atunuʻu ma o nisi ia o mafuaʻaga autu o faʻafitauli tau tamaoaiga (Nwaomah, 2011). O nei feteʻenaʻiga e aʻafia ai le tamaoaiga o Nigeria e ala i le fatuina o le le mautonu, felagolagomai, ma le faʻailoga tagata. O fete'ena'iga fa'alelotu e fa'aitiitia ai le avanoa o tupe fa'afaigaluega i totonu ma fafo (Lenshie, 2020). O le fa'aletonu e fa'apupulaina ai tulaga fa'apolokiki ma le le mautonu e fa'avaivaia ai tupe teufaafaigaluega mai fafo; o lea ua le maua ai e le atunuu ni atinae tau tamaoaiga. O aʻafiaga o faʻalavelave faʻalelotu na sosolo i le atunuʻu atoa ma faʻalavelaveina le nofo fealofani (Ugorji, 2017).

Fete'ena'iga Fa'alelotu, Mativa, ma Atina'e Faale-Agafesootai ma Tamaoaiga

O le tamaoaiga o Nigeria e tele lava ina faʻalagolago i le gaosiga o suauʻu ma kesi. E ivasefulu pasene o tupe maua mai fafo a Nigeria e mai le fefaʻatauaʻiga o suauʻu mama. Na i ai le tamaoaiga o Nigeria ina ua maeʻa le taua a le malo, lea na foia ai feeseeseaiga faʻalelotu e ala i le faʻaitiitia o le tulaga o le mativa i totonu o le atunuʻu (Lenshie, 2020). O le mativa e tele vaega i Nigeria a o aʻafia tagata i feeseeseaiga faʻalelotu-faʻalelotu ina ia maua ai se ola (Nnabuihe & Onwuzuruigbo, 2019). Ua fa'atupula'ia le leai o ni galuega i totonu o le atunu'u, ma o le si'itia o atina'e tau tamaoaiga e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia ai le mativa. O le tele o tupe e mafai ona maua ai e tagatanuu se avanoa e ola filemu ai i totonu o latou nuu (Iyoboyi, 2014). O le a fesoasoani foi lea i le fausiaina o a'oga ma falema'i e ono fa'asesē'ese'ese ai tupulaga fa'afitafita aga'i i atina'e lautele (Olusakin, 2006).

O loʻo i ai se feteʻenaʻiga o se natura ese i itulagi uma o Nigeria. O le itulagi Delta o loʻo feagai ma feteʻenaʻiga i totonu o ona faʻalapotopotoga faʻapitoa i le puleaina o punaoa (Amiara et al., 2020). O nei fete'ena'iga ua fa'amata'u ai le mautu fa'aitulagi ma ua i ai se aafiaga leaga tele i tupulaga o lo'o nonofo i lena eria. I le itu i matu, o loʻo i ai feteʻenaʻiga faʻalelotu ma feeseeseaiga eseese i luga o aia tatau a tagata taʻitoʻatasi (Nnabuihe & Onwuzuruigbo, 2019). I le itu i saute o le itulagi, o loʻo feagai tagata ma le tele o tulaga o le vavaeeseina ona o le pule faʻapolokiki o nai vaega (Amiara et al., 2020). O le mea lea, o le mativa ma le malosi e fesoasoani i feeseeseaiga i nei vaega, ma o le atinaʻeina o le tamaoaiga e mafai ona faʻaitiitia ai nei feeseeseaiga.

O feteʻenaʻiga faʻaagafesootai ma faʻalelotu i Nigeria e mafua mai foi i le leai o se galuega ma le mativa, lea e iai se fesoʻotaʻiga malosi ma fesoasoani i feeseeseaiga faʻalelotu (Salawu, 2010). O le maualuga o le mativa e maualuga i le itu i matu ona o feeseeseaiga faʻalelotu ma agafesootai (Ugorji, 2017; Genyi, 2017). E le gata i lea, o nu'u i tua o loʻo i ai le tele o faʻalavelave faʻalelotu ma le mativa, lea e mafua ai ona siitia pisinisi i isi atunuu Aferika (Etim et al., 2020). O lea tulaga ua afaina ai le fausiaina o galuega i totonu o le atunuu.

O feteʻenaʻiga faʻalelotu e iai aʻafiaga leaga i le atinaʻeina o le tamaoaiga o Nigeria, lea e faʻaitiitia ai le fiafia o le atunuʻu mo tupe teufaafaigaluega. E ui i le tele o faatanoa o punaoa faanatura, o le atunuu o loʻo paʻu i le tamaoaiga ona o ona faʻalavelave i totonu (Abdulkadir, 2011). O le tau o le tamaoaiga o feteʻenaʻiga i Nigeria e tele naua ona o le umi o le talafaasolopito o feeseeseaiga faʻalelotu. Ua iai le fa'aitiitia o fefa'ataua'iga i va o ituaiga i le va o ituaiga, ma o lenei fefa'ataua'iga o le puna autu lea o le ola mo se numera tele o tagata (Amiara et al., 2020). O le itu i mātū o Nigeria o loʻo taʻutaʻua le sapalai o mamoe, aniani, pi, ma tamato i le itu i saute o le atunuu. Peita'i, ona o fete'ena'iga fa'ale-aganu'u, ua fa'aitiitia ai le felauaiga o nei oloa. Ua feagai foi le aufaifaatoaga i le itu i matu ma tala o loo i ai ni oloa oona o loo faatau atu i tagata i saute. O nei faʻaaliga uma e faʻalavelave ai fefaʻatauaiga filemu i le va o itulagi e lua (Odoh et al., 2014).

E iai le saʻolotoga o lotu i Nigeria, o lona uiga e leai se lotu e pule. O le mea lea, o le i ai o se Kerisiano poʻo se malo Isalama e le o se saʻolotoga faʻalelotu aua e faʻamalosia ai se lotu patino. O le tuueseeseina o le setete ma le lotu e manaʻomia e faʻaitiitia ai feeseeseaiga faʻalelotu i totonu (Odoh et al., 2014). Ae ui i lea, ona o le mamafa o le faʻatonuga o Muslims ma Kerisiano i vaega eseese o le atunuʻu, e le lava le saolotoga o tapuaiga e faʻamautinoa ai le filemu (Etim et al., 2020).

O Nigeria e tele a latou punaoa faanatura ma tagata, ma o le atunuu e oo atu i le 400 ituaiga tagata (Salawu, 2010). Ae ui i lea, o loʻo feagai le atunuʻu ma se fua faʻatatau o le mativa ona o ana feteʻenaʻiga faʻalelotu i totonu. O nei feteʻenaʻiga e aʻafia ai olaga patino o tagata taʻitoʻatasi ma faʻaititia ai le tamaoaiga o Nigeria. O feteʻenaʻiga faʻalelotu e aʻafia ai vaega uma o le tamaoaiga, lea e le mafai ai e Nigeria ona maua le atinaʻeina o le tamaoaiga e aunoa ma le puleaina o feteʻenaʻiga faʻaagafesootai ma faʻalelotu (Nwaomah, 2011). Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻalavelave faʻaagafesootai ma faʻalelotu ua afaina ai turisi i le atunuʻu. I aso nei, o le numera o tagata tafafao maimoa e asiasi i Nigeria e matua maualalo pe a faʻatusatusa i isi atunuʻu i le itulagi (Achimugu et al., 2020). O nei faʻalavelave ua faʻalavelave ai le autalavou ma aafia ai i latou i sauaga. O le fua faatatau o le leai o se galuega a le autalavou ua faateleina i le tulai mai o feteenaiga ethno-lotu i Nigeria (Odoh et al., 2014).

Ua maua e le au suʻesuʻe ona o tupe a tagata, lea ua faʻaumiumi ai le fua o le atinaʻe, o loʻo i ai se faʻaititia o le avanoa mo atunuʻu e toe faʻaleleia vave ai le tamaoaiga (Audu et al., 2020). Ae ui i lea, o le faateleina o tau o aseta e mafai ona saofagā e le gata i le manuia o tagata i Nigeria, ae faʻaitiitia ai foʻi feeseeseaiga. O le faia o suiga lelei i le atinaʻeina o le tamaoaiga e mafai ona faʻaitiitia ai feeseeseaiga i tupe, fanua, ma punaoa tele (Achimugu et al., 2020).

Auala

Taualumaga ma Metotia/Aoaoga

O lenei su'esu'ega na fa'aaogaina ai se metotia su'esu'e fa'atatau, le Bivariate Pearson Correlation. Aemaise lava, o le fesoʻotaʻiga i le va o le Gross Domestic Product (GDP) ma le oti na mafua mai i faʻalavelave faʻalelotu i Nigeria na suʻesuʻeina. O faʻamaumauga a le 2011 i le 2019 Gross Domestic Product na aoina mai le Trading Economics ma le Faletupe o le Lalolagi, ae o faʻamaumauga o tagata maliliu a Nigeria ona o feteʻenaʻiga faʻalelotu na aoina mai le Nigeria Security Tracker i lalo o le Council on Foreign Relations. O fa'amaumauga mo lenei su'esu'ega na aoina mai fa'amatalaga lona lua fa'atuatuaina lea e iloa e le lalolagi. Ina ia maua le sootaga i le va o fesuiaiga e lua mo lenei suʻesuʻega, sa faʻaaogaina le meafaigaluega suʻesuʻe faʻamaumauga a le SPSS.  

O le Bivariate Pearson Correlation e maua ai se fa'ata'ita'iga fa'asoa fa'atasi, r, lea e fuaina ai le malosi ma le faʻatonuga o fesoʻotaʻiga laina i le va o paga o fesuiaiga faifai pea (Kent State, 2020). O lona uiga i totonu o lenei pepa o le Bivariate Pearson Correlation na fesoasoani e iloilo ai faʻamaumauga faʻamaumauga mo se fesoʻotaʻiga laina i totonu o paga tutusa o fesuiaiga i le faitau aofaʻi, o le Gross Domestic Product (GDP) ma le Toll Toll. O lea la, ina ia maua se su'ega taua e lua-si'usi'u, ole manatu ole manatu (H0) ma isi manatu (H1) o le su'ega taua mo le Fa'atasi o lo'o fa'aalia e pei o manatu nei, pe a ρ o le aofa'i fa'atasi o le faitau aofa'i:

  • H0ρ= 0 o loʻo faʻaalia ai o le faʻatusatusaga faʻatasi (Gross Domestic Product and Death Toll) e 0; o lona uiga e leai se mafutaga.
  • H1: ρ≠ 0 o loʻo faʻaalia ai o le faʻatusatusaga faʻatasi (Gross Domestic Product and Death Toll) e le 0; o lona uiga e iai le mafutaga.

Faʻamatalaga

GDP ma Toll Toll i Nigeria

Siata 1: Fa'amaumauga mai le Trading Economics/World Bank (Gross Domestic Product); Nigeria Security Tracker i lalo ole Fono ile Va i Fafo (Oti).

Ethno Religious Death Toll e Setete i Nigeria mai le 2011 i le 2019

Ata 1. To'atele o Tagata ua maliliu Fa'alelotu a Setete i Nigeria mai le 2011 i le 2019

Ethno Religious Death Toll e Geopolitical Zones i Nigeria mai le 2011 i le 2019

Ata 2. To'atele o Tagata e To'atasi ma Tagata Fa'alelotu e Fa'asao Fa'asao i Nigeria mai le 2011 i le 2019.

i'uga

O fa'ai'uga fa'amaopoopo na fa'ailoa mai ai se feso'ota'iga lelei i le va o le Gross Domestic Product (GDP) ma le aofa'i o tagata maliliu (APA: r(9) = 0.766, p <.05). O lona uiga e fa'atusatusa sa'o ia fa'aliliuga e lua i le isi; ae ui i lea, o le tuputupu aʻe o le faitau aofaʻi e ono i ai se aafiaga i se tasi itu poʻo le isi. O le mea lea, a'o fa'atupula'ia le Fa'atauga Fa'alotoifale a Nigeria (GDP), ua fa'ateleina fo'i le aofa'i o tagata maliliu ona o fete'ena'iga fa'ale-aganu'u (Va'ai i le Laulau 3). O faʻamatalaga fesuiaiga na aoina mo tausaga 2011 i le 2019.

Fa'amatalaga Fa'amaumauga mo le Gross Domestic Product GDP ma Toll Toll i Nigeria

Laulau 2: O loʻo tuʻuina atu ai le aotelega o faʻamaumauga, lea e aofia ai le aofaʻi o numera o mea taʻitasi / fesuiaiga, ma le uiga ma le faʻasologa masani a le Nigerian Gross Domestic Product (GDP) ma le oti mo le numera o tausaga na faʻaaogaina i le suʻesuʻega.

Fa'atasiga i le va o le GDP a Nigeria Gross Domestic Product and Toll Toll

Fuafuaga 3. Fa'atasiga mulimuli i le va o le Gross Domestic Product (GDP) ma Toll Toll (APA: r(9) = 0.766, p <.05).

O le fa'asologa tonu lea. Nigerian Gross Domestic Product (GDP) and Death Toll data ua uma ona fa'atatauina ma au'ili'ili e fa'aaoga ai polokalame fa'afuainumera SPSS. O taunuuga e mafai ona faʻaalia e pei o:

  1. O le Fa'atasiga o Tupe Fa'atau a le Atunu'u (GDP) ma ia lava (r=1), ma le numera o fa'amatalaga e le o misi mo le GDP (n=9).
  2. Le Fa'atasiga o le GDP ma le Tolu o le Maliu (r=0.766), fa'avae i luga o n=9 fa'amatalaga fa'atasi ai ma tulaga fa'alua e le o misi.
  3. Le Fa'atasiga o Tolu o le Oti ma ia lava (r=1), ma le numera o fa'amatalaga e le o misi mo le mamafa (n=9).
Scatterplot mo Fa'atasiga i le va o Nigeria Gross Domestic Product GDP ma Toll Toll

Siata 1. O lo'o fa'aalia e le siata fa'ata'ape'ape se feso'ota'iga lelei i le va o fesuiaiga e lua, Gross Domestic Product (GDP) ma le Toll Toll. O laina na faia mai faʻamaumauga o loʻo i ai se slope lelei. O le mea lea, o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga lelei i le va o le GDP ma le Toll Toll.

Talanoaga

E tusa ai ma nei faʻamatalaga, e mafai ona faʻamaonia e faapea:

  1. Gross Domestic Product (GDP) ma Toll Toll o lo'o i ai se va'aiga fa'amaufa'ailoga taualoa (p <.05).
  2. O le itu o le mafutaga e lelei, o lona uiga o le Gross Domestic Product (GDP) ma le Toll o le oti e fetaui lelei. I lenei tulaga, o nei fesuiaiga e masani ona faʻateleina faʻatasi (faʻataʻitaʻiga, o le GDP sili atu e fesoʻotaʻi ma le tele o Tagata Oti).
  3. O le R sikuea o le mafutaga e tusa ma le feololo (.3 < | | <.5).

O lenei suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai le va o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga e pei ona faʻaalia e le Gross Domestic Product (GDP) ma feteʻenaʻiga faʻalelotu, lea na iʻu ai i le maliliu o tagata mama. O le aofaʻi o le Gross Domestic Product (GDP) a Nigeria mai le 2011 i le 2019 e $4,035,000,000,000, ma le aofaʻi o tagata maliliu mai setete e 36 ma le Federal Capital Territory (FCT) e 63,771. E feteenai ma le uluai vaaiga a le tagata suʻesuʻe, lea e faapea a oʻo i luga le Gross Domestic Product (GDP) o le a faʻaititia le numera o tagata maliliu (faʻatusatusa faʻatusatusa), o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai o loʻo i ai se sootaga lelei i le va o mea tau tamaoaiga ma le numera o tagata maliliu. Ua fa'ailoa mai a'o fa'atupula'ia le Fa'atauga Fa'atautogo (GDP), o lo'o fa'atupula'ia fo'i le aofa'i o tagata maliliu (Siata 2).

Kalafi mo sootaga i le va o Nigeria Gross Domestic Product GDP ma tagata maliliu mai le 2011 i le 2019

Siata 2: Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o le Gross Domestic Product (GDP) ma le numera o tagata maliliu o Nigeria mai le 2011 i le 2019. O le laina lanumoana o loʻo faʻatusalia ai le Gross Domestic Product (GDP), ma le laina moli e faʻatusalia ai le oti. Mai le kalafi, e mafai e le tagata suʻesuʻe ona vaʻaia le siʻitia ma le pa'ū o fesuiaiga e lua aʻo latou gaoioi faʻatasi i le itu e tasi. O lo'o fa'aalia ai le Fa'atasiga lelei e pei ona fa'aalia i le Laulau 3.

O le siata na mamanuina e Frank Swiontek.

Fautuaga, Fa'amatalaga, Fa'ai'uga

O lenei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga i le va o feteʻenaʻiga faʻalelotu ma le atinaʻeina o le tamaoaiga i Nigeria, e pei ona lagolagoina e tusitusiga. Afai e faʻateleina e le atunuʻu lona atinaʻeina o le tamaoaiga ma paleni le paketi faʻaletausaga faʻapea foʻi ma punaoa i totonu o itulagi, o le avanoa e faʻaitiitia ai feteʻenaʻiga faʻalelotu e mafai ona maualuga. Afai e faʻamalosia e le malo ana faiga faʻavae ma pulea faʻalapotopotoga ma faʻalapotopotoga faʻalelotu, ona mafai lea ona pulea feeseeseaiga i totonu. E mana'omia ni suiga i faiga fa'avae e fa'atonutonu ai mataupu fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu a le atunu'u, ma e tatau i le malo i tulaga uma ona fa'amautinoa le fa'atinoina o nei suiga. E lē tatau ona faaaogā sesē lotu, ma e tatau i taʻitaʻi lotu ona aʻoaʻo tagata lautele ina ia talia e le tasi le isi. E le tatau ona aafia le autalavou i sauaga e tulai mai ona o feeseeseaiga faaleituaiga ma tapuaiga. E tatau i tagata uma ona maua le avanoa e avea ai ma vaega o faʻalapotopotoga faʻapolokiki o le atunuʻu, ma e le tatau i le malo ona tuʻufaʻatasia punaoa e faʻatatau i faʻalapotopotoga faʻapitoa. E tatau foi ona sui le mataupu aoaoina, ma e tatau i le malo ona aofia ai se mataupu i tiute faalemalo. E tatau i tamaiti a'oga ona nofouta i sauaga ma lona a'afiaga mo le atina'eina o socio-economic. E tatau ona mafai e le malo ona faatosina mai le tele o le aufaipisinisi i totonu o le atunuu ina ia mafai ai ona foia le faaletonu o le tamaoaiga o le atunuu.

Afai e faʻaititia e Nigeria lona faʻafitauli tau tamaoaiga, o le a tele avanoa e faʻaitiitia ai feteʻenaʻiga faʻalelotu. Malamalama i taunuʻuga o le suʻesuʻega, lea e faʻaalia ai o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga i le va o feteʻenaʻiga faʻalelotu ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona faia mo fautuaga i auala e maua ai le filemu ma le atinaʻe gafataulimaina i Nigeria.

O mafuaʻaga autu o feteʻenaʻiga o ituaiga ma tapuaiga, ma o le tele o feteʻenaʻiga faʻalelotu i Nigeria ua afaina ai olaga lautele, tamaoaiga, ma faaupufai. O nei feteʻenaʻiga ua faʻalavelaveina le nofo fealofani i sosaiete a Nigeria ma faʻaleagaina ai i latou i le tamaoaiga. O sauaga ona o fa'alavelave fa'ale-aganu'u ma fete'ena'iga fa'alelotu ua fa'aumatia ai le filemu, manuia, ma le atina'eina o le tamaoaiga i Nigeria.

mau faasino

Abdulkadir, A. (2011). Se diary o faʻalavelave faʻalelotu i Nigeria: mafuaʻaga, aʻafiaga ma fofo. Princeton Law and Public Affairs Pepa Galuega. https://ssrn.com/Abstract=2040860

Achimugu, H., Ifatimehin, OO, & Daniel, M. (2020). Faʻasalaga faʻalelotu, faʻalavelave talavou ma le saogalemu o le atunuʻu i Kaduna North-West Nigeria. KIU Interdisciplinary Journal of Humanities and Social Sciences, 1(1), 81-101.

Alegbeleye, GI (2014). Faʻafitauli faʻalelotu ma le atinaʻeina o socio-economic i Nigeria: Faʻafitauli, luʻitau ma le agai i luma. Journal of Policy and Development Studies, 9(1), 139-148. https://doi.org/10.12816/0011188

Amiara, SA, Okoro, IA, & Nwobi, OI (2020). Feteʻenaʻiga faʻalelotu ma le faʻavae faʻavae mo le malamalama i le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o Nigeria, 1982-2018. American Research Journal of Humanities & Social Science, 3(1), 28-35.

Audu, IM, & Ibrahim, M. (2020). O aʻafiaga o le osofaʻiga a Boko-Haram, feteʻenaʻiga faʻale-aganuʻu ma agafesootai-faʻaupufai i fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o le itumalo o le malo o Michika, le setete o Adamawa, i matu sasaʻe. International Journal of Creative and Innovation Research in All Areas, 2(8), 61-69.

Bondarenko, P. (2017). Oloa fa'ale-lotoifale. Maua mai https://www.britannica.com/topic/gross-domestic-product

Cambridge Dictionary. (2020). To'atele ua maliliu: Fa'amatalaga i le Cambridge English Dictionary. Na maua mai https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/death-toll

Çancı, H., & Odukoya, OA (2016). Fa'alavelave fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu i Nigeria: O se su'esu'ega fa'apitoa i fa'asinomaga (1999-2013). African Journal on Conflicts Resolution, 16(1), 87-110.

Etim, E., Otu, DO, & Edidiong, JE (2020). Ethno-religious identity ma le filemu-fausia i Nigeria: O se faiga faʻavae lautele. Sapientia Global Journal of Arts, Humanities and Developmental Studies, 3(1).

Gamba, SL (2019). Aafiaga tau tamaoaiga o feteʻenaʻiga faʻalelotu i le tamaoaiga o Nigeria. International Journal of Management Research & Review, 9(1).  

Genyi, GA (2017). Fa'ailoga fa'ale-tagata ma fa'alelotu o lo'o fa'atupuina le tauvaga mo punaoa fa'avae fanua: O fete'ena'iga a le au faifa'ato'aga ma faifa'ato'aga Tiv i totonugalemu o Nigeria se'ia o'o i le 2014. Tusitala o le Ola Faatasi, 4(5), 136-151.

Iyoboyi, M. (2014). Faʻateleina le tamaoaiga ma feteʻenaʻiga: Faʻamaoniga mai Nigeria. Journal of Sustainable Development Studies, 5(2), 116-144.  

Kent State. (2020). SPSS a'oa'oga: Bivariate Pearson Correlation. Toe maua mai https://libguides.library.kent.edu/SPSS/PearsonCorr

Lenshie, NE (2020). Ethno-religious identity and intergroup relationships: O le vaega tau tamaoaiga faʻapitoa, Igbo tamaoaiga sootaga, ma luʻitau saogalemu i le itu i matu o Nigeria. Central European Journal of International and Security Studies, 14(1), 75-105.

Nnabuihe, OE, & Onwuzuruigbo, I. (2019). Fuafuaina o le faaletonu: Faʻatonuga faʻafanua ma feteʻenaʻiga faʻalelotu i Jos metropolis, North-Central Nigeria. Lautusi o Fuafuaga Vaaiga, 36(1), 75-93. https://doi.org/10.1080/02665433.2019.1708782

Nwaomah, SM (2011). Faʻalavelave faʻalelotu i Nigeria: Faʻaaliga, aafiaga ma le ala i luma. Journal of Sociology, Psychology and Anthropology in Practice, 3(2), 94-104. doi: 10.6007/IJARBSS/v8-i6/4206.

Odoh, L., Odigbo, BE, & Okonkwo, RV (2014). O tau o le tamaoaiga o feteʻenaʻiga faʻaagafesootai fevaevaeaʻi i Nigeria ma le vaʻaiga lautele o le vaifofo mo le puleaina o le faʻafitauli. International Journal of Economics, Pisinisi ma Pulega, 2(12).

Olusakin, A. (2006). Filemu i le Niger-Delta: Atinae o le tamaoaiga ma faiga faaupufai o le faalagolago i le suauu. Tusitala Faava o Malo i le Filemu i le Lalolagi, 23(2), 3-34. Maua mai le www.jstor.org/stable/20752732

Salawu, B. (2010). Feteʻenaʻiga faʻalelotu i Nigeria: Faʻamatalaga mafuaʻaga ma talosaga mo taʻiala fou tau pulega. European Journal of Social Sciences, 13(3), 345-353.

Ugorji, B. (2017). Feteʻenaʻiga Ethno-Religious i Nigeria: Suʻesuʻega ma fofo. Tusitala o le Ola Faatasi, 4-5(1), 164-192.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu