Su'esu'eina Faiga Fa'aleaganu'u e Fo'ia Fete'ena'iga i le Fa'ato'aina o Fete'ena'iga a Fulani Herdsmen-Fa'ato'aga i Nigeria.

Dr. Ferdinand O. Ottoh

faamatalaga otooto:

Ua feagai Nigeria ma le le mautonu e mafua mai i feeseeseaiga a le au faifaatoaga i vaega eseese o le atunuu. O le feteenaiga e mafua mai i se vaega ona o le siisii ​​o femalagaaiga a le au fai lafumanu mai le itu i matu i le ogatotonu ma le itu i saute o le atunuu ona o le le lava o le siʻosiʻomaga ma le tauvaga i fanua lafulemu ma le vanimonimo, o se tasi o taunuuga o suiga o le tau. O setete tutotonu i matu o Niger, Benue, Taraba, Nasarawa, ma Kogi o nofoaga autu ia o feteʻenaʻiga na sosoo ai. O le fa'aosofiaga o lenei su'esu'ega o le mana'omia lea o le toe fa'afo'i atu o tatou manatu i se faiga e sili atu ona fa'atino i le fo'ia po'o le fa'afoeina o lenei fete'ena'iga e le mafaitaulia. O lo'o i ai se mana'oga fa'amalosi e su'esu'e se auala fa'atino e maua ai le filemu tumau i totonu o le itulagi. Fai mai le pepa o le faʻataʻitaʻiga i Sisifo o le faʻafitauli o feeseeseaiga e leʻi mafai ona foia le faʻafitauli. O le mea lea, e tatau ona faʻaaogaina se isi auala. O auala masani a Aferika e foia ai feeseeseaiga e tatau ona avea o se isi mea i le itu i Sisifo e foia ai feteenaiga i le aumaia o Nigeria mai lenei malu puipuia. O le fete'ena'iga a le au faifa'ato'aga ma le au faifa'ato'aga e fa'aleagaina i le natura lea e fa'amaonia ai le fa'aogaina o auala tuai fa'aleaganu'u e fo'ia ai fe'ese'esea'iga i totonu o nu'u. Ua faamaonia le le atoatoa ma le le aoga o auala e foia ai feeseeseaiga i Sisifo, ma ua faateleina ai le taofia o le foiaina o feeseeseaiga i le tele o vaega o Aferika. O auala fa'ale-aganu'u e fo'ia ai fe'ese'esea'iga i lenei tulaga e sili atu ona aoga aua e toe fa'alelei ma fa'atasi. E faavae i luga o le mataupu faavae o sitiseni-i-tagata-nuu tipiloma e ala i le auai o toeaina i totonu o le nuu o ē ua faaauupegaina i mea moni o talafaasolopito, faatasi ai ma isi mea. E ala i se metotia fa'atatau o su'esu'ega, e su'esu'e e le pepa tusitusiga talafeagai e fa'aaoga ai le feteenaiga fa'avae fa'asagatau o au'ili'iliga. E fa'ai'u le pepa i fautuaga o le a fesoasoani i le au fai faiga fa'avae i la latou matafaioi fa'amasino i le fo'ia o fete'ena'iga lautele.

La'uina Lenei Mataupu

Ottoh, FO (2022). Su'esu'eina Faiga Fa'aleaganu'u e Fo'ia Fete'ena'iga i le Fa'ato'aina o Fete'ena'iga a Fulani Herdsmen-Fa'ato'aga i Nigeria. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 1-14.

Fautuaga Fautuaina:

Ottoh, FO (2022). Su'esu'eina faiga fa'aleaganu'u e fo'ia fete'ena'iga i le fa'ato'aina o fete'ena'iga a Fulani faifa'ato'aga i Nigeria. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 1-14. 

Fa'amatalaga Fa'amatalaga:

@Mataupu{Ottoh2022}
Igoa = {Su'esu'e Faiga Fa'aleaganu'u Fa'ato'aga i le Fa'ato'aina o Fete'ena'iga a Fulani Herdsmen-Fa'ato'aga i Nigeria}
Tusitala = {Ferdinand O. Ottoh}
Url = {https://icermediation.org/su'esu'e-fa'aleaganu'u-fete'ena'iga-faiga-faiga-i-le-nofoia-o-fulani-faifa'ato'aga-fete'ena'iga-i-nigeria/}
ISSN = {2373-6615 (Lomitusi); 2373-6631 (Initaneti)}
Tausaga = {2022}
Aso = {2022-12-7}
Tusitala = {Journal of Living Together}
Volume = {7}
Numera = {1}
Itulau = {1-14}
Lomitusi = {International Center for Ethno-Religious Mediation}
Tuatusi = {White Plains, Niu Ioka}
Lomiga = {2022}.

Folasaga: Talafa'asolopito

Aʻo leʻi amataina le 20th seneturi, na amata ai le feeseeseaiga i le va o leoleo mamoe ma faifaatoʻaga i fusi savannah o Aferika i Sisifo (Ofuokwu & Isife, 2010). I le tasi ma le afa sefulu tausaga talu ai i Nigeria, na matauina ai le siʻitia o le galu o le au Fulani lafumanu-faifaatoaga feteʻenaʻiga, ma mafua ai le faʻaleagaina o ola ma meatotino, faʻapea foʻi ma le faimalaga o le faitau afe o tagata mai o latou fale. O lenei mea e mafai ona iloa i le tele o seneturi o fegasoloaʻiga a le au fai lafumanu ma a latou povi mai sasaʻe ma sisifo i luga o le Sahel, le sone semi-matutu i saute o le toafa o Sahara lea e aofia ai le fusi pito i matu mamao a Nigeria (Crisis Group, 2017). I tala faasolopito talu ai nei, o le lamala i le 1970s ma le 1980s i le itulagi o Sahel ma le femalagaiga o le tele o tagata fai lafumanu i totonu o le vaomatua susu o Aferika i Sisifo na mafua ai le faateleina o le aʻafiaga o feteʻenaʻiga a le au faifaatoaga-faifaatoaga. E le gata i lea, o le feteenaiga na tupu mai i ni tali tuusaʻo i le faʻaosoosoina ma le fuafuaina o osofaʻiga a le tasi vaega e faasaga i le isi. O le feteenaiga, e pei o isi i totonu o le atunuu, ua avea ma se vaega fou o le maualuga maualuga, ua aumaia ai i luma le faafitauli ma le le mautonu o le tulaga o le setete o Nigeria. O lenei mea e mafua mai i le fausaga auala predispositional ma proximate fesuiaiga. 

O le malo, e amata mai i le taimi na maua ai e Nigeria lona tutoatasi mai Peretania, na ia iloa le faafitauli i le va o le au leoleo mamoe ma le au faifaatoaga ma o se taunuuga na faʻatulafonoina le Tulafono Faʻasao Faʻasao o le 1964. Na mulimuli ane faʻalauteleina le Tulafono i tua atu o le faʻalauiloaina o le atinaʻeina o lafumanu. ia aofia ai le puipuiga faaletulafono o fanua lafulemu mai faatoaga faatoaga, faatuina o le tele o lafumanu faaleoleo ma le faamalosia o le au fai lafumanu e nonofo i fanua faasao ma avanoa i le lafumanu ma vai nai lo le feoai i le auala ma a latou povi (Ingawa et al., 1989). O faʻamaumauga faʻapitoa e faʻaalia ai le malosi, sauā, faʻaleagaina tele, ma le aʻafiaga o feteʻenaʻiga i setete e pei o Benue, Nasarawa, Taraba, ma isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le va o le 2006 ma Me 2014, na faʻamauina ai e Nigeria 111 feteʻenaʻiga a le au faifaatoʻaga, lea na mafua ai le 615 maliu mai le aofaʻi o 61,314 maliu i le atunuʻu (Olayoku, 2014). E faapena foi, i le va o le 1991 ma le 2005, o le 35 pasene o faʻalavelave uma na lipotia na mafua mai i feeseeseaiga i le fafagaina o povi (Adekunle & Adisa, 2010). Talu mai Setema 2017, ua faʻateleina le feeseeseaiga ma sili atu i le 1,500 tagata na maliliu (Crisis Group, 2018).

Ua le manuia le auala e foia ai feteenaiga i Sisifo i le foiaina o lenei feeseeseaiga i le va o le au leoleo lafumanu ma faifaatoaga i Nigeria. O le mafuaʻaga lea e le mafai ai ona foia le feteʻenaʻiga a le au faifaatoʻaga i se faiga faʻamasinoga i Sisifo i Nigeria, ona o nei vaega e leai se taunuuga i le faiga faʻamasino i Sisifo. O le faʻataʻitaʻiga e le faʻatagaina ai tagata afaina poʻo vaega e faʻaalia o latou manatu poʻo manatu i le auala sili e toe faʻaleleia ai le filemu. O le fa'agasologa o le fa'amasinoga e fa'afaigata ai ona fa'aoga le sa'olotoga e fa'aalia ai ma le faiga fa'atasi o fete'ena'iga i lenei mataupu. O le feteenaiga e manaʻomia ai se maliliega i le va o vaega e lua i le auala talafeagai e foia ai o latou popolega.    

O le fesili ogaoga o le: Aisea ua faʻaauau ai pea lenei feteʻenaʻiga ma faʻaalia se tulaga sili atu ona mataʻutia i taimi talu ai nei? I le taliina o lenei fesili, matou te saili e suʻesuʻe le fausaga auala mafuaʻaga faʻapitoa ma vavalalata. Ona o lea tulaga, e mana'omia le su'esu'eina o isi auala e fo'ia ai fete'ena'iga e fa'aitiitia ai le malosi ma le tele o fete'ena'iga i le va o nei vaega e lua.

Auala

O le auala na fa'aaogaina mo lenei su'esu'ega o le au'ili'iliga o fa'amatalaga, o se talanoaga fa'ai'u matala i fete'ena'iga ma le puleaina o fete'ena'iga. O se lauga e mafai ai ona maua se au'ili'iliga lelei o mataupu tau le vafealoai-tamaoaiga ma faiga fa'apolokiki e fa'amausaliina ma fa'asolopito, ma maua ai se fa'avae mo le au'ili'iliga o fete'ena'iga e le mafai ona fa'alavelave. E aofia ai fo'i ma le toe iloiloina o tusitusiga o lo'o iai mai le mea o lo'o aoina ma su'esu'eina ai fa'amatalaga talafeagai. O fa'amaumauga fa'amaumauga e mafai ai ona malamalama atili i mataupu o lo'o su'esu'eina. O lea la, o tala, tusi tusi ma isi mea fa'amaumauga talafeagai e fa'aaogaina e fa'ailoa mai ai fa'amatalaga talafeagai. O le pepa o loʻo tuʻufaʻatasia manatu faʻapitoa e taumafai e faʻamatalaina feeseeseaiga faigata. O lenei auala e maua ai faʻamatalaga loloto e uiga i tagata faʻatupu filemu i le lotoifale (toeaina) o loʻo malamalama i tu ma aga, tu ma aga, faʻatauga, ma lagona o tagata.

Faiga Fa'aleaganu'u Fa'afitauli: Ose Va'aiga Lautele

Fete'ena'iga e afua mai i le tulituliloaina o tu'inanauga 'ese'ese, sini, ma fa'anaunauga a tagata ta'ito'atasi po'o vaega i si'osi'omaga fa'aagafesootai ma fa'aletino (Otite, 1999). O le feteenaiga i le va o le au faifaatoaga ma le au faifaatoaga i Nigeria o se taunuuga o se feeseeseaiga i luga o aia tatau. O le manatu o le foia o feeseeseaiga e faʻavae i luga o le mataupu faavae o le faʻalavelave e sui pe faʻafaigofie le ala o se feeseeseaiga. O le foia o feeseeseaiga e maua ai le avanoa mo itu e fete'ena'i e fegalegaleai ai ma le faamoemoe o le faaitiitia o le lautele, malosi, ma aafiaga (Otite, 1999). O le fa'afoega o fete'ena'iga o se faiga e fa'atatau i taunu'uga e fa'amoemoe e fa'ailoa ma aumai i le laulau o feutanaiga ta'ita'i o itu e fete'ena'i (Paffenholz, 2006). E a'afia ai le fa'atupuina o tu ma aga fa'ale-aganu'u e pei o le talimalo, fa'afetai, fa'atauva'a, ma talitonuga. O nei meafaigaluega faʻaleaganuʻu e faʻapipiʻiina lelei i le faʻamautuina o feeseeseaiga. E tusa ai ma le Lederach (1997), "o feteʻenaʻiga suiga o se seti atoatoa o tioata mo le faʻamatalaina pe faʻafefea ona tulaʻi mai feteenaiga mai, ma faʻatupuina i totonu, ma aumaia ai suiga i le tagata lava ia, sootaga, faʻavae, ma aganuu, ma mo le atinaʻeina o tali fatufatuaʻi e faʻaleleia ai. suiga filemu i totonu o na vaega e ala i faiga e le saua” (itulau 83).

O le suiga o fete'ena'iga auala e sili atu le fa'ata'ita'iga nai lo se fa'aiuga aua e maua ai e itu auai se avanoa tulaga ese e suia ai ma toe fausia a latou mafutaga e ala i le fesoasoani a se isi vaega faufautua. I le tulaga masani a Aferika, o taʻitaʻi faʻaleaganuʻu, ositaulaga sili o atua, ma tagata faʻalelotu o loʻo faʻapotopotoina i le puleaina ma le foia o feeseeseaiga. O le talitonuga i le fa'alavelave fa'alenatura i fete'ena'iga o se tasi lea o auala e fo'ia ai fete'ena'iga ma suiga. “O auala fa'aleaganu'u ua fa'avaeina so'otaga fa'aagafesootai... Fa'atuina iinei e fa'atatau tonu lava i mafutaga e masani ma mautu lelei" (Braimah, 1999, p.161). E le gata i lea, "o faiga faʻatautaia o feteʻenaʻiga e manatu faʻapitoa pe afai na faʻatinoina mo se taimi umi ma ua tupu aʻe i totonu o sosaiete Aferika nai lo le avea ma oloa mai fafo mai fafo" (Zartman, 2000, p.7). Boege (2011) faamatalaina faaupuga, "aganuu" faʻalapotopotoga ma faiga o feteʻenaʻiga suiga, e pei o latou aʻa i totonu o le lotoifale faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga o muaʻi, muamua fesoʻotaʻiga, poʻo sosaiete anamua i le Global South ma sa faʻatinoina i na. sosaiete i se vaitaimi umi (itulau 436).

Na suʻesuʻeina e Wahab (2017) se faʻataʻitaʻiga faʻaleaganuʻu i Sudan, le itulagi o Sahel ma Sahara, ma Chad e faʻavae i luga o le Judiyya faʻataʻitaʻiga - o se vaega lona tolu mo le toe faʻaleleia o le amiotonu ma le suiga. Ua mamanuina faapitoa mo le au faifaatoaga ma faifaatoaga nofoia ina ia mautinoa le nonofo faatasi ma le filemu i na ituaiga o tagata o loʻo nonofo i le eria tutusa poʻo e fegalegaleai soo (Wahab, 2017). O le fa'ata'ita'iga a Judiyya e fa'aaogaina e fa'amalie ai mataupu fa'aleaiga ma aiga e pei o le tete'a ma le va'aiga, ma fe'eseesea'iga i le avanoa i fanua lafulemu ma vai. E fa'atatau fo'i i fete'ena'iga sauā e a'afia ai le fa'aleagaina o meatotino po'o le oti, fa'apea fo'i fete'ena'iga tetele i va'aiga. O lenei faʻataʻitaʻiga e le faʻapitoa i nei vaega Aferika. O loo faia i Sasaʻe Tutotonu, Asia, ma sa faaaogā foʻi i Amerika a o leʻi osofaʻia ma faatoʻilaloina. I isi vaega o Aferika, o isi faʻataʻitaʻiga faʻaleaganuʻu e tutusa ma Judiyya ua faʻaaogaina i le faʻamautuina o feeseeseaiga. O faamasinoga a Gacaca i Rwanda o se faʻataʻitaʻiga faʻaAferika masani o le faʻamautuina o feeseeseaiga na faavaeina i le 2001 ina ua maeʻa le fasioti tagata i le 1994. O le faamasinoga a Gacaca e le gata na taulaʻi i le faamasinoga tonu; o le faaleleiga sa i le totonugalemu o lana galuega. Na manaʻomia se faiga faʻapitoa ma fou i le pulega o le faamasinoga tonu (Okechukwu, 2014).

Ua mafai nei ona tatou uia se ala fa'ata'ita'i mai a'oa'oga o le fa'atupu-fa'asa'oga ma fete'ena'iga lelei e tu'u ai se fa'avae lelei mo le malamalama i le mataupu o lo'o su'esu'eina.

Vaaiga Tutupu

O le aʻoaʻoga o le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga e maua mai ai lona faʻavae epistemological mai le vaʻaiga faʻapolokiki ecology na fausia e Homer-Dixon (1999), lea e taumafai e faʻamatalaina le vaʻaiga lavelave i le va o mataupu tau le siosiomaga ma feteʻenaʻiga sauā. Na taʻua e Homer-Dixon (1999) e faapea:

O le fa'aitiitia o le lelei ma le aofa'i o puna'oa fa'afouina, fa'atupulaia o le faitau aofa'i, ma le mauaina o puna'oa e galue ta'ito'atasi po'o tu'ufa'atasiga 'ese'ese e fa'atupula'ia ai le utiuti, mo nisi vaega o le faitau aofa'i, o fanua fa'ato'aga, vai, vaomatua, ma i'a. O tagata ua a'afia e ono faimalaga pe tutuli i fanua fou. E masani ona fa'atupu fete'ena'iga fa'a-ganu'u pe a latou si'i atu i nofoaga fou ma a'o fa'aitiitia le tamaoaiga o le a fa'atupu ai le le tagolima. (itulau 30)

O lo'o i ai i totonu o le talitonuga fa'alesiosiomaga e fa'apea, o le fa'atauva'a i mea tau si'osi'omaga e fa'atupu ai fete'ena'iga. Ua atili fa'ateteleina lea tulaga ona o a'afiaga o suiga o le tau, lea ua fa'ateleina ai le fa'aletonu o le si'osi'omaga i le lalolagi atoa (Blench, 2004; Onuoha, 2007). O fete'ena'iga a le au faifa'ato'aga ma le au faifa'ato'aga e tupu i se vaitau fa'apitoa o le tausaga - o le tau mugala - pe a fa'agasolo e le au fa'ato'aga a latou povi i le itu i saute e fafaga ai. O le faafitauli o suiga o le tau e mafua ai le toafa ma le lamala i matu e mafua ai le maualuga o feeseeseaiga i le va o vaega e lua. E ave e le au leoleo a latou povi i nofoaga e maua ai le mutia ma vai. I le faagasologa, e mafai e povi ona faaleagaina fua o faatoaga a le aufaifaatoaga e mafua ai se feeseeseaiga umi. O i'inei e fa'atatau ai se talitonuga o fete'ena'iga lelei.

O le aʻoaʻoga o feteʻenaʻiga lelei e mulimuli i se faʻataʻitaʻiga faʻafomaʻi lea e faʻatusaina ai feteʻenaʻiga faʻaleagaina i se faʻamaʻi - faʻalavelave faʻaleagaina e afaina ai tagata, faʻalapotopotoga, ma sosaiete atoa (Burgess & Burgess, 1996). Mai lenei va'aiga, o lona uiga e le mafai ona fa'amalolo atoatoa se fa'ama'i, ae mafai ona fa'afoeina fa'ailoga. E pei o vailaʻau, o nisi faʻamaʻi i nisi taimi e foliga mai e matua teteʻe i vailaʻau. O le mea lea e fa'ailoa mai ai o fete'ena'iga o fa'agasologa o mea ia e fa'ama'i, ae maise o fete'ena'iga e le mafai ona fa'alavelave. I lenei tulaga, o le feeseeseaiga i le va o le au faifaatoaga ma le au faifaatoaga ua faaleagaina uma fofo ua iloa ona o le mataupu autu o loʻo aʻafia ai, o le avanoa i fanua e ola ai.

Ina ia fa'afoeina lenei fete'ena'iga, ua fa'aaogaina se faiga fa'afoma'i e mulimulita'i i ni laasaga e fa'ailoa ai le fa'afitauli o se ma'i o lo'o mafatia i se ma'i fa'apitoa e foliga mai e le mafai ona togafitia. E pei ona faia i totonu o le falemaʻi, o le auala masani o le faʻafitauli o feteʻenaʻiga muamua e faia se laasaga faʻamaonia. O le laasaga muamua e tatau i toeaiina i totonu o nuʻu ona aʻafia i le faʻafanua o feteʻenaʻiga - e faʻailoa ai itu auai i le feeseeseaiga, faatasi ai ma a latou mea e fiafia i ai ma tulaga. O nei toeaiina i totonu o nuu ua manatu e malamalama i le tala faasolopito o le va o vaega eseese. I le tulaga o le talafaasolopito o femalagaiga a Fulani, ua i ai i le au toeaina se tulaga e faamatala ai le auala na latou ola ai i le tele o tausaga ma o latou nuu talimalo. O le isi laasaga o le suʻesuʻega o le faʻavasegaina o itu taua (faʻavae autu poʻo faʻafitauli) o le feeseeseaiga mai feteʻenaʻiga faʻafefe, o faʻafitauli i le faʻagasologa o feteʻenaʻiga e faʻataʻatia i luga o mataupu autu e faigata ai ona foia le feeseeseaiga. I se taumafaiga ina ia suia e itu e lua o latou tulaga faigata i le sailiga o mea latou te fiafia i ai, e tatau ona faʻaaogaina se auala sili atu ona lelei. E ta'ita'i atu ai i le faiga fa'asagaga fa'atupu. 

O le fa'ata'ita'iga lelei o le a fesoasoani i itu e lua e atia'e ai se malamalamaga manino i le tele o le fa'afitauli e le gata i la latou lava va'aiga ma le va'aiga a le latou tete'e (Burgess & Burgess, 1996). O lenei auala e foia ai feeseeseaiga e mafai ai e tagata ona tuueseese mataupu autu i le feteenaiga mai na mataupu e fesuisuiai i le natura, fesoasoani i le atiaeina o fuafuaga e fiafia i ai itu e lua. I faiga fa'aleaganu'u fe'ese'esea'i, o le ai ai le tu'ueseeseina o mataupu autu nai lo le fa'apolokiki i latou o se uiga o le fa'ata'ita'iga i Sisifo.        

O nei a'oa'oga o lo'o tu'uina mai ai fa'amatalaga mo le malamalama i fa'afitauli autu o le fete'ena'iga ma pe fa'afefea ona fo'ia ina ia mautinoa le nonofo fealofani o vaega e lua i totonu o nu'u. O le faʻataʻitaʻiga galue o le aʻoaʻoga o feteʻenaʻiga lelei. O le mea lea e fa'amaonia ai le fa'aogaina o fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u i le fo'ia o lenei fete'ena'iga le tumau i le va o vaega. O le fa'aogaina o toeaina i le fa'afoeina o le fa'amasinoga ma le fa'amalieina o fe'ese'esea'iga umi e mana'omia ai se fa'asagaga fa'asagatau. O lenei auala e talitutusa ma le auala na foia ai e le au matutua le feeseeseaiga a Umuleri-Aguleri i le itu i sautesasae o Nigeria. Ina ua lē taulau taumafaiga uma e foʻia le feteenaʻiga sauā i le va o vaega e lua, sa iai se fesoasoani faaleagaga e ala mai i le ositaulaga sili o lē na avatu se feʻau mai tuaa e uiga i le malaia o le a oo mai i nuu e lua. O le fe’au a tua’a, e tatau ona fo’ia filemu le feeseeseaiga. O faʻalapotopotoga i Sisifo e pei o le faamasinoga, leoleo, ma le vaega a le militeri sa le mafai ona foia le feeseeseaiga. Na toe faʻafoʻisia le filemu i se faʻalavelave faʻalenatura, faʻatagaina o le tautoga, taʻutinoga aloaʻia o le "leai se taua" lea na sosoo ai ma le sainia o se feagaiga filemu ma le faʻatinoina o le faʻamamāina masani mo i latou na aʻafia i feteenaiga sauā na faʻaumatia. tele ola ma meatotino. O le tagata e soli le feagaiga filemu, latou te talitonu, e feagai ma le ita o tuaa.

Fuafuaga fa'atasi ai ma Fuafuaga Fa'atonu

Mai le faʻamatalaga faʻapitoa ma faʻamatalaga o loʻo i luga, e mafai ona tatou faʻamaonia le faʻavae autu auala tulaga fa'apitoa e nafa ma fete'ena'iga a le au faifa'ato'aga Fulani. O le tasi itu o le utiuti o punaoa e mafua ai se tauvaga malosi i le va o vaega. O ia tulaga o le fua lea o le natura ma le tala faasolopito, lea e mafai ona fai mai e faʻatulaga ai le tulaga mo le faʻalavelave faʻafuaseʻi o feeseeseaiga i le va o vaega e lua. Na atili fa'ateteleina lea tulaga ona o suiga o le tau. E oʻo mai lenei mea i le faʻafitauli o le faʻataʻatiaga e mafua mai i le umi o le tau vevela mai ia Oketopa ia Me ma le maualalo o timuga (600 i le 900 mm) mai ia Iuni ia Setema i le itu i matu o Nigeria e matutu ma semi-matutu (Crisis Group, 2017). Mo se faʻataʻitaʻiga, o setete nei, Bauchi, Gombe, Jigawa, Kano, Katsina, Kebbi, Sokoto, Yobe, ma Zamfara, e tusa ma le 50-75 pasene o le fanua o loʻo liliu atu i se toafa (Crisis Group, 2017). O lenei tulaga o le tau o le vevela o le lalolagi e mafua ai le lamala ma le faaitiitia o fanua fai lafumanu ma faatoaga ua faamalosia ai le faitau miliona o le au faifaatoaga ma isi e malaga atu i le itu i matu tutotonu ma le itu i saute o le atunuu e saili ni fanua aoga, lea e afaina ai le faiga o faatoaga ma ola o tagata o le atunuu.

E le gata i lea, o le leiloa o lafumanu ona o le maualuga o le manaoga o tagata taʻitoʻatasi ma malo mo faʻaoga eseese ua faʻamalosia ai le utiuti o fanua o loʻo avanoa mo lafumanu ma faʻatoʻaga. I le vaitau o le 1960, e silia ma le 415 lafumanu na faʻatuina e le malo faʻaitulagi i matu. Ua le toe iai nei mea. E na'o le 114 o nei lafumanu na fa'amauina aloaia e aunoa ma le lagolagoina o le tulafono e fa'amaonia ai le fa'aaogaina fa'apitoa po'o le faia o faiga e puipuia ai so'o se mea e ono fa'alavelave (Crisis Group, 2017). O le uiga o lea tulaga, o le a leai lava se isi filifiliga a le au fai lafu povi ae na o le nofoia o so o se fanua avanoa mo lafumanu. O le a feagai foi le aufaifaatoaga ma lea lava utiuti o eleele. 

O le isi fa'afitauli o lo'o fa'ailoa mai e le 'aufaifa'ato'aga e fa'apea, o le aufaifa'ato'aga e le fiafia i faiga fa'avae a le feterale. O le latou mau e faapea na maua e le aufaifaatoaga se siosiomaga e mafai ai i le 1970s lea na fesoasoani ia i latou i le faaaogaina o pamu vai i o latou fanua. Mo se faʻataʻitaʻiga, na latou fai mai o le National Fadama Development Projects (NFDPs) na fesoasoani i le au faifaatoʻaga e faʻaaogaina eleele susu na fesoasoani i a latou faʻatoʻaga, ae o le au leoleo povi ua le mafai ona maua le tele o mutia eleele susu, lea na latou faʻaaogaina muamua ma e itiiti se lamatiaga o lafumanu i totonu o faatoaga.

O le faafitauli o le faomea i nuu i tua ma le gaoi o povi i nisi o setete i le itu i matu sasaʻe ua nafa ma le feʻaveaʻi a leoleo mamoe agai i saute. O lo'o fa'atupula'ia galuega a tagata gaoi povi i itu i matu o le atunu'u e tagata faomea. Ona amata lea ona ave e le au leoleo manu ni auupega ina ia puipuia ai i latou lava mai tagata gaoi ma isi kegi solitulafono i nuu faifaatoaga.     

O tagata Middle Belt i le itu i matu o le itu i matu o le atunuu ua latou fai mai e talitonu le au leoleo manu o le itu atoa i matu o Nigeria e ana ia i latou ona ua latou faatoilaloina le toatele oi latou; latou te lagona o alagaoa uma, e aofia ai ma fanua, o latou ia. O lenei ituaiga o manatu sese e tupu ai lagona le lelei i totonu o vaega. O i latou e tutusa lenei manatu e talitonu le au Fulani e mananao le aufaifaatoaga e tuu ese nofoaga o lo o tuuaia ai lafumanu po o auala o povi.

Mafua'aga Fa'aoso po'o Fa'alatalata

O mafuaʻaga autu o le feeseeseaiga i le va o le au faifaatoaga ma le au faifaatoaga e fesoʻotaʻi atu i se tauiviga i le va o vasega, o lona uiga, i le va o faifaatoaga Kerisiano faifaatoaga ma tagata matitiva Mosalemi Fulani i le tasi itu, ma tagata maualuluga e manaʻomia fanua e faʻalautele ai a latou pisinisi tumaoti i luga. le isi. O nisi o taʻitaʻiʻau o le militeri (e le gata i le tautua ma le litaea) faʻapea foʻi ma isi tagata aloaʻia o Nigeria o loʻo aʻafia i faʻatoʻaga faʻapisinisi, aemaise lava le tausiga o povi, ua latou faʻatatauina nisi o fanua mo le fafaga e faʻaaoga ai lo latou malosi ma faatosinaga. O le mea ua ta'ua fanua puʻe maʻi ua tolotolo i totonu ma mafua ai le utiuti o lenei vaega taua o le gaosiga. O le tauiviga mo fanua a le au maualuluga na mafua ai feeseeseaiga i le va o vaega e lua. I se isi itu, o le au faifaatoʻaga i le Middle-Belt e talitonu o le feteenaiga o loʻo faʻatulagaina e le au Fulani lafumanu ma le faʻamoemoe e faʻaumatia ma faʻaumatia tagata Middle-Belt mai o latou tuaa fanua i le itu i matu o Nigeria ina ia faʻalauteleina le pule a Fulani ( Kukah, 2018; Mailafia, 2018). O lenei ituaiga o mafaufauga o loʻo i totonu lava o le malo o taumatematega aua e leai se faʻamaoniga e lagolagoina ai. O nisi setete ua latou faʻaofiina tulafono e faʻasa ai le faʻatoʻaina o vao, aemaise lava i Benue ma Taraba. O fa'alavelave fa'apenei ua atili fa'ateteleina ai lenei fete'ena'iga ua fia sefulu tausaga.   

O le isi mafua’aga o le vevesi, o le tu’ua’iga a le ‘au fai lafumanu e fa’apea, e matua fa’aitu’au lava fa’alapotopotoga a le malo ia i latou i le auala o lo o latou fa’afoeina ai fete’ena’iga, aemaise lava o leoleo ma le fa’amasinoga. E masani ona tuuaia leoleo i le amio pi’opi’o ma le faaitu’au, ae o le faagasologa o le faamasinoga e faamatalaina e le tatau ona faaumiumi. E talitonu foʻi le ʻaufaifaatoaga e sili atu ona tigā alofa taʻitaʻi faapolotiki i le ʻaufaifaatoʻaga ona o faanaunauga faapolotiki. O le mea e mafai ona fa'amauina, ua leai se fa'atuatuaga a le au faifa'ato'aga ma le au fai lafumanu i le malosi o o latou ta'ita'i fa'apolokiki e fa'atalanoa le fete'ena'iga. Ona o lenei mafuaaga, ua latou faia le fesoasoani a le tagata lava ia e ala i le sailia o le tauimasui o se auala e maua ai le faamasinoga tonu.     

Faiga faaupufai auala o lotu ua avea ma se tasi o mafuaaga autu e faaosofia ai feeseeseaiga a le au fai lafumanu ma faifaatoaga. O le aufaipolokiki e masani ona faʻaogaina le feteʻenaʻiga o loʻo iai ina ia ausia a latou sini faʻapolokiki. Mai le va'aiga fa'alelotu, e lagona e tagata o lo'o to'atele Kerisiano o lo'o pulea ma fa'atauva'a e le Hausa-Fulani o lo'o to'atele tagata Mosalemi. I osofaʻiga taʻitasi, e iai lava se faʻamatalaga faʻalelotu faʻavae. O le ituaiga fa'alelotu lea e fa'aaafia ai le au fulani ma le au faifa'ato'aga i faiga fa'apolokiki i le taimi ma pe a uma le palota.

O le sasaina o povi o loʻo avea pea ma mafuaʻaga autu o feteʻenaʻiga i setete i matu o Benue, Nasarawa, Plateau, Niger, ma isi. Ua maliliu le tele o leoleo manu i se taumafaiga e puipuia a latou povi mai le gaoia. Ua gaoia e le au solitulafono povi mo aano o manufasi pe faatau (Gueye, 2013, p.66). O le gaoi o povi ose solitulafono sili ona fa'atulagaina ma le atamai. Ua saofagā i le fa'atupula'ia o fete'ena'iga sauā i nei setete. O lona uiga e le o fete'ena'iga uma a le au faifa'ato'aga e tatau ona fa'amatalaina e ala i le fa'aleagaina o fanua po'o fa'ato'aga (Okoli & Okpaleke, 2014). Fai mai le au fai lafumanu o nisi o tagata o le nuu ma le au faifaatoaga mai nei setete o loo faia le gaoi o povi ma, o le taunuuga, na latou filifili e faaauupegaina i latou lava e puipuia a latou povi. I se isi itu, o nisi tagata ua finau e na o le au Fulani e mafai ona faʻatautaia le togavao ma nei manu. E le faapea e ta'umamaina ai le aufaifaatoaga. O lenei tulaga ua tupu ai le feitagai le talafeagai i le va o vaega e lua.

Fa'aaogāga Fa'aleaganu'u Fa'atonu Fa'afitauli

Ua manatu Nigeria o se setete maʻaleʻale ma feteʻenaʻiga sauā tele i le va o ituaiga eseese. E pei ona taʻua muamua, o le mafuaʻaga e le mamao mai le toilalo o faʻalapotopotoga a le setete e nafa ma le tausiga o le tulafono, faʻatonuga, ma le filemu (leoleo, faʻamasinoga, ma le autau). Ose fa'amatalaga le fa'apea o lo'o i ai pe leai fo'i ni fa'alapotopotoga fa'aonaponei fa'aonaponei fa'avae e pulea sauaga ma fa'atonutonu fete'ena'iga. O le mea lea ua avea ai auala masani i le puleaina o fete'ena'iga o se isi auala e foia ai fete'ena'iga a le au faifa'ato'aga. I le tulaga ua i ai nei le atunuu, ua aliali mai ua le aoga auala papalagi i le foiaina o lenei feteenaiga faigata ona o le loloto o le aa o le feeseeseaiga ma le eseesega o tau i le va o vaega. O le mea lea, o loʻo suʻesuʻeina faiga masani i lalo.

E mafai ona su'esu'eina le fa'alapotopotoga a le au toeaina, ose fa'alapotopotoga ua leva i totonu o le sosaiete a Aferika, ina ia iloa ai o lenei fete'ena'iga le mafai ona fa'atosina o lo'o fa'atosina a'o le'i fa'atuputeleina i se tulaga e le'i mafaufauina. O toeaiina o ni tagata e faafaigofie le filemu ma le poto masani ma le malamalama i mataupu e mafua ai le feeseeseaiga. O lo'o iai fo'i i latou tomai fa'atalanoa e mana'omia tele mo se fa'ai'uga to'afilemu o fete'ena'iga a leoleo mamoe-faifa'ato'aga. O lenei fa'alapotopotoga e va'ava'ai i nu'u uma, ma o lo'o fa'atusalia ai le ala e 3 tulaga fa'alomalosi o lo'o fa'atatau i sitiseni ma o lo'o amana'ia ai fo'i le matafaioi a le 'au toeaina (Lederach, 1997). E mafai ona su'esu'eina ma fa'aoga le diplomacy a toeaina i lenei fete'ena'iga. Ua loa le poto masani a le au toeaina, le poto, ma ua masani i tala faasolopito o femalagaiga a vaega uma o le nuu. E mafai ona latou faia se laasaga faʻamaonia e ala i le faʻavasegaina o feteʻenaʻiga ma faʻamaonia vaega, fiafia, ma tulaga. 

O toeaiina o le tausi mavaega o tu ma aga masani ma e fiafia i ai le mamalu o tupulaga. O le mea lea e aoga tele ai i latou i le fa'atalanoaina o se fete'ena'iga tumau o lenei natura. E mafai e toeaiina mai vaega e lua ona faaaoga a latou aganuu e foia, suia, ma pulea lenei feteenaiga i totonu o latou vaega e aunoa ma se faauilavea a le malo, talu ai ua leai se talitonuga o itu auai i faalapotopotoga a le setete. O lenei faiga e toe fa'alelei aua e mafai ai ona toe fa'afo'isia le nofo fealofani ma so'otaga lelei. E ta’ita’ia le au matutua i le manatu o le felagolagoma’i, fealofani, tatala, nofonofo filemu, fa’aaloalo, fa’apalepale, ma le loto maulalo (Kariuki, 2015). 

Ole faiga fa'aleaganu'u e le'o tu'ufa'atasia ile setete. E faʻamalosia le faʻamalolo ma le tapunia. Ina ia mautinoa le leleiga moni, e fai e toeaina le ʻaʻai o itu e lua i le ipu e tasi, inu le uaina o le pama (se gin i le lotoifale) mai le ipu e tasi, ma momotu ma aai faatasi le kola-nuts. O lenei ituaiga o taumafataga lautele o se faʻaaliga o le leleiga moni. E mafai ai e le nuu ona toe talia le tagata ua agasala i totonu o le nuu (Omale, 2006, p.48). E masani ona faʻamalosia se fefaʻasoaʻiga o asiasiga a taʻitaʻi o vaega. O lenei ituaiga o taga ua faʻaalia o se suiga i le faagasologa o le toe fausia o mafutaga (Braimah, 1998, p.166). O se tasi o auala e fa'atino ai le fo'ia o fete'ena'iga fa'aleaganu'u, o le toe fa'aofiina lea o le tagata solitulafono i totonu o nu'u. E oo atu ai i le faaleleiga moni ma le nofo fealofani e aunoa ma se ita ita. O le sini o le toe faʻaleleia ma toe faʻaleleia le tagata solitulafono.

O le mataupu faavae o lo'o i tua o le fofo fa'aleaganu'u o fete'ena'iga o le toe fa'afo'isia amiotonu. O fa'ata'ita'iga 'ese'ese o le toe fa'afo'isia o le fa'amasinoga tonu o lo'o fa'atinoina e toeaiina e mafai ona fesoasoani i le fa'au'uga o fete'ena'iga faifaipea i le va o le au faifa'ato'aga ma le au faifa'ato'aga ona o lo'o fa'atatau i le toe fa'afo'isia o le va fealofani ma le nofo lelei i le va o vaega o lo'o fete'ena'i. E le taumateina, o tagata o le lotoifale e masani lelei i tulafono a Aferika ma faiga faamasinoga e sili atu nai lo le lavelave o faiga faʻa-Peretania o loʻo nofo i luga o tulaga faʻapitoa o le tulafono, lea e faʻasaʻoloto ai i nisi taimi i latou e faia solitulafono. O le faiga fa'amasino a papalagi e fa'atatau i tagata ta'ito'atasi. O lo'o fa'atotonugalemu i le fa'avae o le fa'amasinoga tau fa'asalaga lea e fa'ate'aina ai le ute o le suiga o fete'ena'iga (Omale, 2006). Nai lo le tuʻuina atu o le faʻataʻitaʻiga i Sisifo e matua ese lava i tagata, e tatau ona suʻesuʻeina le faiga faʻavae o le suiga o feeseeseaiga ma le fausiaina o le filemu. I aso nei, o le tele o taʻitaʻi faʻaleaganuʻu e aʻoaʻoina ma e mafai ona tuʻufaʻatasia le malamalama o pulega faʻamasino i Sisifo ma tulafono faʻaleaganuʻu. Peitaʻi, o i latou e ono lē faamalieina i le faaiʻuga a le ʻautoeaina e mafai ona agaʻi atu i le faamasinoga.

E iai fo'i se auala o le fa'alavelave fa'alenatura. O lenei mea e taulaʻi i le psycho-social ma le itu faaleagaga o le fofoina o feeseeseaiga. O mataupu faavae o loʻo i tua o lenei metotia e faʻatatau i le faʻaleleia, faʻapea foʻi ma le faʻamalologa faalemafaufau ma le faaleagaga o tagata o loʻo aʻafia ai. O le fa'aleleiga e fai ma fa'avae mo le toe fa'aleleia o le nofo fealofani ma so'otaga fa'ale-aganu'u. O le faaleleiga moni e masani ai le va i le va o itu e fete'ena'i, a'o tagata fa'atupu fa'alavelave ma ē na a'afia e toe fa'atasia i totonu o le nu'u (Boege, 2011). I le foiaina o lenei feteenaiga faigata, e mafai ona talosagaina tuaa aua latou te avea ma sootaga i le va o e ola ma e ua maliliu. I totonu o nuʻu eseese o loʻo tupu ai lenei feteʻenaʻiga, e mafai ona valaʻau le au faʻaleagaga e valaʻau i agaga o tuaa. E mafai e le faitaulaga sili ona tuuina atu se faaiuga mautu i se feteenaiga o lenei natura lea o loo faia ai e vaega ni tagi e foliga mai e le mafai ona toe faaleleia e pei o le mea na tupu i le feteenaiga a Umuleri-Aguleri. O le a latou potopoto uma i le malumalu e fefaʻasoaaʻi ai kola, meainu, ma meaʻai ma faia tatalo mo le filemu i totonu o le nuʻu. I lenei ituaiga o sauniga masani, soo se tasi e le manao i le filemu e mafai ona fetuuina. E i ai i le ositaulaga sili le pule e fa'atonuina ai le fa'asalaga a le Atua i ē e le o fa'amaoni. Mai lenei faʻamatalaga, e mafai e se tasi ona faʻamaonia e faapea o tuutuuga o le filemu i le tulaga masani e masani ona talia ma usitaʻia e tagata o le nuʻu ona o le fefefe i aʻafiaga leaga e pei o le oti poʻo faʻamaʻi e le mafai ona togafitia mai le lalolagi o agaga.

E le gata i lea, o le fa'aogaina o tu ma aga e mafai ona fa'aaofia i faiga fa'ato'aga e fo'ia fete'ena'iga. O se faiga masani e mafai ona taofia ai patī mai le oʻo atu i se iuga. O tu ma aga e avea ma faʻataʻitaʻiga faʻafefe ma faʻaititia faiga i totonu o sosaiete faʻaleaganuʻu Aferika. O se aga masani e faʻaalia ai soʻo se gaioiga e le taumateina poʻo se faʻasologa o gaioiga e le mafai ona faʻamaonia e ala i faʻamatalaga saʻo. O tu ma aga e taua aua latou te faʻatalanoaina le mafaufau ma faiga faʻapolokiki o le olaga faʻalapotopotoga, aemaise lava o manuʻa o tagata taʻitoʻatasi ma vaega o loʻo mafatia e mafai ona faʻafefe ai feeseeseaiga (King-Irani, 1999). I se isi faaupuga, o tu ma aga e taua tele i le soifua manuia faalelagona o le tagata, o le nofo fealofani o tagata, ma le fegalegaleai (Giddens, 1991).

I se tulaga e le o sauni ai vaega e sui o latou tulaga, atonu e talosagaina i latou e tauto i se tautoga. O le tautoga o se auala e valaau atu ai i le atua e molimau i le moni o le molimau, o le mea lea e fai mai ai se tasi. Mo se faataʻitaʻiga, o le Aro—o se ituaiga i le setete o Avia i le itu i saute sasaʻe o Nigeria—e iai se atua e taʻua. umi juju o Arochukwu. E iai le talitonuga o so o se tasi e tauto pepelo e oti. O le i'uga, o feeseeseaiga e manatu e fa'ato'a vave pe a uma ona tauto i luma o le umi juju o Arochukwu. E faapena foi, o le tauto i le Tusi Paia po o le Koran ua vaaia o se auala e faamaonia ai le mama o se tasi i soo se soliga po o se solitulafono (Braimah, 1998, p.165). 

I totonu o falesa masani, o tausuaga e mafai ona tupu i le va o pati e pei ona faia i le tele o nuʻu i Nigeria. O se auala e le fa'avaeina i le fa'atalanoaina o fete'ena'iga masani. Sa faia i le au Fulani i matu o Nigeria. Na faaalia e John Paden (1986) le manatu ma le taua o mafutaga tausua. O le au Fulani ma Tiv ma Barberi na latou faʻaaogaina tausuaga ma aga malie e faʻaitiitia ai le vevesi i totonu oi latou (Braimah, 1998). O lenei faiga e mafai ona faʻaaogaina i le feteʻenaʻiga o loʻo iai nei i le va o le au faifaatoaga ma le au faifaatoaga.

E mafai ona fa'aogaina le osofa'iga i le tulaga o le gaoi o povi e pei ona masani ai nu'u fa'amanu. O le a'afiaga o le osofa'i o lo'o i ai i le fa'atonu ma le malosi o le vaega fa'asagatau fa'apea fo'i ma le fili o lo'o i nisi tulaga, e fa'asagatau atu nai lo le tu'uina atu.

O auala nei e tatau ona su'esu'eina i tulaga o lo'o iai nei le atunu'u. Ae ui i lea, e le o galo ia i tatou le mea moni e iai ni vaivaiga o auala masani e foia ai feeseeseaiga. Ae ui i lea, oi latou o loʻo finau e faʻapea o faiga faʻaleaganuʻu e feteenai ma tulaga lautele o aia tatau a tagata soifua ma le faatemokalasi atonu o le a misi le manatu ona o aia tatau a tagata ma le faatemokalasi e faatoa mafai ona olaola pe a iai se nofo filemu i le va o vaega eseese o le sosaiete. O faiga fa'aleaganu'u e aofia ai vaega uma o le sosaiete - tane, fafine, ma talavou. E le faapea e tuuesea ai se tasi. O le auai o tamaitai ma tupulaga talavou e tatau ona o tagata ia o loʻo tauaveina le avega o le feeseeseaiga. O le a le fa'atauaina le fa'aesea o nei vaega i se fete'ena'iga fa'apenei.

O le lavelave o lenei fete'ena'iga e mana'omia ai le fa'aogaina o auala fa'aleaganu'u e ui lava i lona le atoatoa. E leai se masalosalo, o fausaga faʻaonaponei faʻaleaganuʻu ua faʻamanuiaina i le tulaga e le o toe fiafia ai tagata i auala masani e foia ai feeseeseaiga. O isi mafuaʻaga mo lenei faʻaitiitia o le fiafia i faiga masani o feeseeseaiga e aofia ai le taimi, le mafai ona apili faʻasalaga le lelei i le tele o tulaga, ma sili ona taua, faiga piʻopiʻo a toeaina e le au faipule faaupufai (Osaghae, 2000). Atonu e ono faaituʻau nisi o toeaina i le taulimaina o mataupu, pe uunaʻia foʻi e lo latou matapeʻapeʻa. E le lava ia mafua'aga e tatau ai ona ta'uleagaina le fa'ata'ita'iga fa'aleaganu'u masani. E leai se faiga e matua leai se mea sese.

Faaiuga ma Fautuaga

O suiga fete'ena'i e fa'alagolago i le toe fa'aleleia o le amiotonu. O faiga fa'aleaganu'u o le fa'ai'uga o fete'ena'iga, e pei ona fa'aalia i luga, e fa'avae i luga o fa'avae o le toe fa'afo'iina o le amiotonu. E ese lenei mea mai le faiga fa'apapalagi o le fa'amasinoga lea e fa'avae i luga o fa'asalaga po'o fa'asalaga. O lenei pepa o loʻo tuʻuina atu ai le faʻaogaina o auala masani e foia ai feeseeseaiga e foia ai feeseeseaiga a le au fai lafumanu ma faifaatoaga. O lo'o aofia ai i nei faiga fa'ale-aganu'u o le toe fa'afo'isia lea o tagata ua afaina e le au solitulafono ma le toe tu'ufa'atasia o tagata solitulafono i totonu o le nu'u ina ia toe fausia sootaga malepelepe ma toe fa'afoisia le nofo lelei i totonu o nu'u ua a'afia. O le fa'atinoga o nei fa'amanuiaga e maua ai le fa'atupu filemu ma le puipuia o fete'ena'iga.   

E ui lava e le o leai ni faaletonu o faiga masani, ae e le mafai ona soona faamamafaina lo latou aoga i le faaletonu o le saogalemu o loo i ai nei le atunuu. E aoga le su'esu'eina o lenei faiga va'ava'ai totonu ole fo'ia o fete'ena'iga. O le faiga fa'amasino i Sisifo i totonu o le atunu'u ua fa'amaonia le le aoga ma le mafai ona fo'ia lenei fete'ena'iga umi. E mafua lenei mea ona o vaega e lua ua le toe i ai se faatuatua i faalapotopotoga i Sisifo. Ua fenumia'i le faiga o faamasinoga i taualumaga fenumia'i ma i'uga e le'i taumateina, e taula'i i le nofosala o tagata taitoatasi ma faasalaga. Ona o nei faʻamaʻi uma na faʻavaeina ai le Panel of the Wise e le Aferika Union e fesoasoani i le faʻatalanoaina o feeseeseaiga i luga o le konetineta.

E mafai ona su'esu'eina auala e fo'ia ai fete'ena'iga fa'aleaganu'u e fai ma sui mo le fo'ia o fete'ena'iga a le au fai lafumanu-faifa'ato'aga. E ala i le saunia o se avanoa faatuatuaina mo le sailia o le upumoni, ta'uta'u atu, faatoesega, faamagaloga, toe faaleleia, toe tuufaatasia, faaleleiga ma le fausiaina o mafutaga, o le a toe fa'afo'isia le nofo fealofani po'o le tulaga paleni lautele.  

Ae ui i lea, o le tu'ufa'atasiga o fa'ata'ita'iga fa'aleaganu'u ma papalagi o fa'ai'uga o fete'ena'iga e mafai ona fa'aogaina i nisi o vaega o faiga fa'ato'a fo'ia fete'ena'iga. E fautuaina foi e tatau ona aofia ai tagata atamamai i tulafono faʻale-aganuʻu ma faʻa-sharia i faiga faʻavae. O fa'amasinoga fa'ale-aganu'u ma fa'amasinoga e iai le pule fa'aletulafono a tupu ma ali'i ma faiga fa'amasinoga i Sisifo e tatau ona fa'aauau pea ma galulue fa'atasi.

mau faasino

Adekunle, O., & Adisa, S. (2010). O se suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa o le mafaufau o faifaatoaga-faifeʻau lafumanu i le itu i matu o le ogatotonu o Nigeria, Journal of Alternative Perspectives in Social Sciences, 2 (1), 1-7.

Blench, R. (2004). Punaoa faanatura coflict in North-central Nigeria: O se tusitaulima ma mataupu suesuega. Cambridge: Mallam Dendo Ltd.

Boege, V. (2011). Avanoa ma tapula'a o auala fa'aleaganu'u i le fa'atupuina o le filemu. I B. Austin, M. Fischer, & HJ Giessmann (Eds.), Si'itia suiga fete'ena'i. Le Berghof tusitaulima 11. Opladen: Barbara Budrich Publishers.              

Braimah, A. (1998). Aganuu ma tu ma aga i le foiaina o feteenaiga. I CA Garuba (Ed.), tulaga fale mo le puleaina o faʻalavelave i Aferika. Lagos: Gabumo Publishing Company Ltd.

Burgess, G., & Burgess, H. (1996). Fa'asagaga fa'atupu fa'ata'atiaga fa'avae. I le G. Burgess, & H. Burgess (Ed.), I tua atu o le Intractability Conflict Research Consortium. Maua mai le http://www.colorado.edu/conflict/peace/essay/con_conf.htm

Giddens, A. (1991). Fa'aonaponei ma le fa'asinomaga o le tagata lava ia: O le tagata lava ia ma le sosaiete i aso nei. Palo Alto, CA: Standord University Press.

Gueye, AB (2013). Faʻatonu solitulafono i Gambia, Guinea-Bissau, ma Senegal. I le EEO Alemika (Ed.), Le aʻafiaga o solitulafono faʻatulagaina i pulega i Aferika i Sisifo. Abuja: Friedrich-Ebert, Stifung.

Homer-Dixon, TF (1999). Siosiomaga, utiuti, ma sauaga. Princeton: Lomitusi a le Iunivesite.

Ingawa, SA, Tarawali, C., & Von Kaufmann, R. (1989). Fa'ato'aga fanua i Nigeria: Fa'afitauli, fa'amoemoega, ma a'afiaga o faiga fa'avae (Pepa feso'ota'iga nu. 22). Addis Ababa: Nofoaga Tutotonu Fa'avaomalo Fa'ato'aga mo Aferika (ILCA) ma Faiga Fa'avae Su'esu'ega Fa'atonu a Aferika (ALPAN).

Fa'alapotopotoga Fa'alavelave Fa'avaomalo. (2017). Le au leoleo mamoe e faasaga i faifaatoʻaga: Faʻateleina feteʻenaʻiga mataʻutia a Nigeria. Aferika Lipoti, 252. Toe maua mai https://www.crisisgroup.org/africa/west-africa/nigeria/252-herders-against-farmers-nigerias-expanding-deadly-conflict

Irani, G. (1999). Faiga fa'a-Islam mo fete'ena'iga i Sasa'e Tutotonu, Sasa'e Tutotonu. Iloiloga o Mataupu Tau Vaʻaia (MERIA), 3(2), 1-17.

Kariuki, F. (2015). Fo'ia o fete'ena'iga a toeaina i Aferika: Manuia, lu'i ma avanoa. http://dx.doi.org/10.2139/ssrn.3646985

Tupu-Irani, L. (1999). Sauniga o le faaleleiga ma faiga o le faʻamalosia i Lepanona ina ua maeʻa le taua. I le IW Zartman (Ed.), Togafitiga faʻaleaganuʻu mo feteʻenaʻiga faʻaonaponei: vailaʻau faʻafefe a Aferika. Boulder, Co: Lynne Rienner Publisher.

Kukah, MH (2018). Upumoni gau: O le sailiga faigata a Nigeria mo le lotogatasi o le atunuu. Pepa tu'uina atu i le 29th & 30th Convocation Lecture a le Iunivesite o Jos, 22 Iuni.

Lederach, JP (1997). Fausiaina o le filemu: Fegalegaleaiga tumau i sosaiete fevaevaeaʻi. Uosigitone, DC: Inisetiute a le Inisetiute o le Filemu a le Iunaite Setete.

Mailafia, O. (2018, Me 11). Fasioti tagata, pule, ma le pule i Nigeria. Pisinisi Faapisinisi. Maua mai https://businessday.ng/columnist/article/genocide-hegemony-power-nigeria/ 

Ofuoku, AU, & Isife, BI (2010). Mafua'aga, a'afiaga ma fa'ai'uga o faifa'ato'aga-fa'ato'aga lafu povi fete'ena'i i Delta State, Nigeria. Agricultura Tropica ma Subtropica, 43(1), 33-41. Maua mai https://agris.fao.org/agris-search/search.do?recordID=CZ2010000838

Ogbeh, A. (2018, Ianuari 15). Fulani lafumanu: Na le malamalama tagata Nigeria i le uiga o laʻu tala o lafu povi - Audu Ogbeh. Daily Post. Maua mai https://dailypost.ng/2018/01/15/fulani-herdsmen-nigerians-misunderstood-meant-cattle-colonies-audu-ogbeh/

Okechukwu, G. (2014). Le suʻesuʻega o faiga faʻamasinoga i Aferika. I A. Okolie, A. Onyemachi, & Areo, P. (Eds.), Faʻapolokiki ma tulafono i Aferika: Faʻafitauli o loʻo iai nei ma aliaʻe. Abaliki: Willyrose & Appleseed Publishing Coy.

Okoli, AC, & Okpaleke, FN (2014). Gasega povi ma le gagana o le saogalemu i Northern Nigeria. International Journal of Liberal Arts and Social Science, 2(3), 109-117.  

Olayoku, PA (2014). Tulaga ma fa'ata'ita'iga o lafu povi ma sauaga i nu'u i Nigeria (2006-2014). IFRA-Nigeria, Pepa Galuega Fa'asologa n°34. Maua mai https://ifra-nigeria.org/publications/e-papers/68-olayoku-philip-a-2014-trends-and-patterns-of-cattle-grazing-and-rural-violence-in-nigeria- 2006-2014

Omale, DJ (2006). Fa'amasinoga i tala fa'asolopito: O se su'esu'ega o 'Tu ma aga fa'afo'isia a Aferika' ma le fa'ata'ita'iga o le 'fa'amasinoga toe fa'afo'isia. African Journal of Criminology and Justice Studies (AJCJS), 2(2), 33-63.

Onuoha, FC (2007). Fa'aleagaina o le si'osi'omaga, ola ma fete'ena'iga: O le taula'i i le a'afiaga o le fa'aitiitia o puna'oa vai o le Vaituloto o Chad mo Nigeria i matu sasa'e. Pepa Fa'ata'ita'i, Kolisi o le Puipuiga a le Atunu'u, Abuja, Nigeria.

Osaghae, EE (2000). Fa'aaogaina o metotia fa'aleaganu'u i fete'ena'iga fa'aonaponei: Avanoa ma tapula'a. I le IW Zartman (Ed.), Togafitiga faʻaleaganuʻu mo feteʻenaʻiga faʻaonaponei: vailaʻau faʻafefe a Aferika (itulau 201-218). Boulder, Co: Lynne Rienner Publisher.

Otite, O. (1999). I feteenaiga, o latou fofo, suiga, ma pulega. I O. Otite, & IO Albert (Eds.), Feteʻenaʻiga faʻalapotopotoga i Nigeria: Pulega, fofo ma suiga. Lagos: Spectrum Books Ltd.

Paffenholz, T., & Spurk, C. (2006). Sosaiete fa'aletagata, fa'atasiga fa'alenu'u, ma le fa'atupuina o le filemu. lautele Pepa o atinae, puipuiga ma le toe fausia o feteenaiga, nu 36. Uosigitone, DC: Vaega o Faletupe a le Lalolagi. Maua mai https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/822561468142505821/civil-society-civic-engagement-and-peacebuilding

Wahab, AS (2017). Le Sudanese Indigenous Model for Conflict Resolution: O se faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le talafeagai ma le faʻaogaina o le faʻataʻitaʻiga a Judiyya i le toe faʻaleleia o le filemu i totonu o nuʻu faʻale-tagata o Sudan. Fa'ata'ita'iga fa'a foma'i. Nova Southeastern University. Na maua mai i le NSU Works, Kolisi o Fa'ata'ita'i, Humanities ma Fa'asaienisi Fa'aagafesootai - Matagaluega o Su'esu'ega Fa'afitauli. https://nsuworks.nova.edu/shss_dcar_etd/87.

Williams, I., Muazu, F., Kaoje, U., & Ekeh, R. (1999). Fete'ena'iga i le va o faifa'ato'aga ma faifa'ato'aga i matu-sasa'e o Nigeria. I O. Otite, & IO Albert (Eds.), Feteʻenaʻiga faʻalapotopotoga i Nigeria: Pulega, fofo ma suiga. Lagos: Spectrum Books Ltd.

Zartman, WI (Ed.) (2000). Togafitiga faʻaleaganuʻu mo feteʻenaʻiga faʻaonaponei: vailaʻau faʻafefe a Aferika. Boulder, Co: Lynne Rienner Publisher.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu