Faigata i le Fa'atinoga: Talanoaga Fa'a-Fa'atuatua ma le Fa'afilemu i Burma ma Niu Ioka

faʻatomuaga

E taua tele mo le nuu e foia feteenaiga le malamalama i le fegalegaleai o le tele o itu taua o loo fefiloi e faatupuina ai feteenaiga i le va ma totonu o nuu faatuatua. O su'esu'ega fa'afaigofie e fa'atatau i le matafaioi a le lotu e fa'afeagai ma le fua.

I totonu o Amerika o lenei au'ili'ili sese o lo'o atagia mai i fa'asalalauga fa'asalalauga e uiga i le ISIS ma ana sauaga o tagata fa'alelotu. E mafai foi ona vaaia i le faamasinoga faapolokiki (sili ona lata mai ia Iuni 2016) tuuina atu pseudo-tagata tomai faapitoa se avanoa e tautala ai i luma o le au fai tulafono a le atunuu. O suʻesuʻega e pei o le "Fear Inc." [1] o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia pe faʻafefea ona faʻalauteleina e le itu taumatau faaupufai se fesoʻotaʻiga o tagata mafaufau e faʻalauiloa ai ia "poto" i ala o faasalalauga ma faiga faʻapolokiki, e oʻo lava i Malo Aufaatasi.

O fa'asalalauga fa'alaua'itele o lo'o fa'atuputeleina le pisia i manatu fa'aalia ma manatu fa'afeusuaiga, e le gata i Europa ma Amerika ae fa'apea fo'i i isi vaega o le lalolagi. Mo se faʻataʻitaʻiga, i Saute ma Asia i Sasaʻe o Islamophobia ua avea ma se faʻalavelave faʻapolokiki malosi i Myanmar / Burma, Sri Lanka ma Initia. E taua mo tagata su'esu'e le aua ne'i fa'ailoaina le poto masani 'Pasifo' i fete'ena'iga, finauga po'o lotu; e tutusa lava le taua o le le faʻatagaina o lotu Aperaamo e tolu e le aofia ai isi tu ma aga faʻalelotu e mafai foi ona faoa e le malo poʻo isi mea faʻapolokiki.

Faatasi ai ma le faʻaauau pea o faʻamataʻu mataʻutia ma feteʻenaʻiga ma le mataʻu, o le faʻasaoina o faʻasalalauga lautele ma faiga faʻavae lautele e ono oʻo atu ai i se vaaiga faʻasese i le aʻafiaga o talitonuga faʻalelotu. O nisi o puluvaga e mafai ona latou taliaina ma le iloa pe le iloa foi manatu o se feteenaiga o malo po o se feteenaiga taua i le va o le faalelalolagi ma le mafaufau i le tasi itu ma le lotu ma le le mafaufau i le isi itu.

A aunoa ma le faʻaogaina o faʻalavelave ma faʻamaufaʻailoga sese o faʻasalalauga faʻasalalau lauiloa, e mafai faapefea ona tatou suʻesuʻeina faiga faʻavae - o isi ma a tatou lava - ia malamalama i le matafaioi o tulaga taua "faʻalelotu" i le faʻatulagaina o manatu, fesoʻotaʻiga, ma le faʻagasologa o le filemu?

I le avea ai ma sui-faavae o le Flushing Interfaith Council, faatasi ai ma le tele o tausaga o galuega amiotonu i faiga faapaaga soofaatasi a nuu, ou te fautua atu e suʻesuʻe le tele o faʻataʻitaʻiga o fesoʻotaʻiga faʻalelotu i Niu Ioka. I le avea ai ma Fa'atonu o Polokalama a le UN mo Burma Task Force, ou te fa'ailoa atu e su'esu'e pe mafai ona fa'aliliuina nei fa'ata'ita'iga i isi tu'aiga fa'aleaganu'u, fa'apitoa i Burma ma Asia i Saute.

Faigata i le Fa'atinoga: Talanoaga Fa'a-Fa'atuatua ma le Fa'afilemu i Burma ma Niu Ioka

O fa'asalalauga fa'alaua'itele o lo'o fa'atuputeleina le pisia i manatu fa'aalia ma le mata'utia, e le gata i Europa ma Amerika ae fa'apea fo'i i le tele o isi vaega o le lalolagi. Mo se faʻataʻitaʻiga o le a talanoaina i lenei pepa, i South East Asia Islamophobia ua avea ma se malosi faʻaleagaina i Myanmar / Burma. O iina, o se faiga faʻa-Islamophobic faʻaleagaina na taʻitaʻia e monike Puta faʻatauvaʻa faʻatasi ma elemene o le pulega faʻafitafita muamua na faʻaalia ai le toʻaitiiti o le Rohingya Mosalemi e leai ni setete ma faʻasalaina.

Mo le tolu tausaga sa ou galue mo Burma Task Force o Niu Ioka ma UN Programs Director. Burma Task Force ose Mosalemi Amerika aia tatau a tagata e lagolagoina ai aia tatau a tagata Rohingya sauaina e ala i le faʻapotopotoina o tagata lautele, auai i galuega faʻasalalau lautele ma fonotaga ma tagata fai tulafono.[2] O lenei pepa o se taumafaiga e malamalama i le tulaga o loʻo iai nei i le va o lotu i Burma ma iloilo lona gafatia mo le fatuina o se filemu amiotonu.

Faatasi ai ma le faʻatulagaina o Aperila 2016 o se faigamalo fou a Burmese na taʻitaʻia e le Faufautua a le Setete o Aung San Suu Kyi, o loʻo i ai moni lava le faʻamoemoe fou mo le toe fuataʻiina o faiga faʻavae. Ae ui i lea, e oʻo atu ia Oketopa 2016 e leʻi i ai ni laasaga mautu e toe faʻafoʻi ai soʻo se aia tatau i le 1 miliona Rohingya, o loʻo faʻasaina pea ona malaga i totonu o Burma, maua se aʻoaʻoga, faʻavae saoloto se aiga e aunoa ma le faʻalavelave faʻapitoa poʻo le palota. (Akbar, 2016) E fiaselau afe tane, fafine ma tamaiti ua faʻaumatia i IDP ma tolauapiga sulufaʻi. Sa taʻitaʻia e le Failautusi Aoao muamua a le UN Kofi Annan na taloina se Komisi Faufautua ia Aokuso 2016 e suʻesuʻe lenei "tulaga lavelave" e pei ona taʻua e Daw Suu Kyi, ae o le Komisi e leai ni sui o le Rohingya. I le taimi nei, ua taloina le faagasologa o le filemu a le atunuu e foia ai isi feteenaiga ogaoga, umi umi i totonu o le atunuu - ae le aofia ai le toʻaitiiti Rohingya. (Myint 2016)

Mafaufau i Burma aemaise lava, pe a osofaʻia le tele o tagata, e faʻafefea ona aʻafia sootaga vavalalata i le lotoifale? Ina ua amata ona faʻaalia e le malo faʻailoga o le faʻatemokalasi, o a ni faiga e aliali mai? O fea nu'u e ta'imua i suiga fete'ena'i? Po'o fa'afeiloa'i ea felafolafoaiga fa'alelotu i le fa'atupuina o le filemu, po'o i ai fo'i nisi fa'ata'ita'iga o le fa'atuatuaina ma le galulue fa'atasi?

Tasi fa'amatalaga i le va'aiga: o lo'u talaaga o se Mosalemi Amerika i Niu Ioka e a'afia ai lo'u malamalama ma fa'atulagaina nei fesili. O Islamophobia na i ai se aafiaga le lelei i luga o faʻasalalauga faʻapolokiki ma faʻasalalauga i le post 9/11 USA. Faatasi ai ma le faʻaauau pea o faʻamataʻu mataʻutia o feteʻenaʻiga ma le mataʻu, o le faʻasaoina o faʻasalalauga lautele ma faiga faʻavae lautele e mafai ona taʻitaʻia ai se iloiloga faʻasese o le aʻafiaga o talitonuga faʻalelotu. Ae nai lo le tasi le mafuaaga--Islama-le tele o agafesootai ma aganuʻu faʻatasi e faʻatupu feteʻenaʻiga i le va ma totonu o faʻalapotopotoga faʻatuatua. O suʻesuʻega faigofie e uiga i le matafaioi a aʻoaʻoga faʻalelotu e faʻafefeteina, pe faʻatatau i Islama poʻo Buddhism poʻo se isi lava lotu. (Jerryson, 2016)

I totonu o lenei pepa puupuu ou te fautua atu e amata i le suʻesuʻeina o faiga o loʻo i ai nei i Burmese interfaith engagement, sosoo ai ma se vaʻavaʻai puupuu i faʻataʻitaʻiga aʻaʻaʻa o faʻalapotopotoga faʻalelotu i Niu Ioka, o loʻo ofoina mai e fai ma faʻatusatusaga ma mafaufauga.

Talu ai o lo'o i ai i le taimi nei e itiiti ni fa'amatalaga fa'atatau o lo'o maua mai Burma, o lenei su'esu'ega muamua e fa'avae i luga o talanoaga ma paaga eseese fa'amaonia e tala ma lipoti i luga ole laiga. O lo'o fai ma sui ma galulue fa'atasi ma nu'u o Burmese o lo'o tauivi, o nei ali'i ma tama'ita'i o lo'o fausia ma le filemu le fa'avae o se fale o le filemu i le lumana'i, i se uiga sili ona aofia ai.

Papatiso i Burma: Lua selau Tausaga o le Mafutaga

I le 1813 na avea ai le American Baptists Adoniram ma Ann Judson ma uluai faifeautalai i Sisifo na faamautu ma faia se aafiaga i Burma. Na tuufaatasia foi e Atoniram se lomifefiloi o le gagana Burmese ma faaliliuina le Tusi Paia. E ui lava i gasegase, falepuipui, taua, ma le leai o se fiafia i le toatele o tagata Puta, i luga o le fasefulu tausaga na mafai ai e le au Judson ona faatuina se mafutaga tumau o le Papatiso i Burma. I le tolusefulu tausaga talu ona mavae le maliu o Atoniram, sa i ai i Burma ni lotu Kerisiano e 63, 163 faifeautalai, ma le silia ma le 7,000 tagata liliu mai ua papatisoina. Ua i ai nei i Myanmar le numera tolu sili ona toatele o tagata Papatiso i le lalolagi, ina ua uma Amerika ma Initia.

Na taʻua e le au Judson sa latou faamoemoe e “talaʻi atu le tala lelei, ae lē o le tetee i le lotu Puta.” Peitaʻi, o le tele o le tuputupu aʻe o a latou lafu na sau mai ituaiga animist, nai lo le toatele o tagata Puta. Aemaise lava, o tagata liliu mai na o mai mai le nuu o Karen, o se vaega toalaiti na sauaina ma le tele o tu ma aga masani anamua lea na foliga mai e pei o le Feagaiga Tuai. O a latou uputuu faafaatusa na saunia ai i latou e talia le afio mai o le Mesia ma se aoaoga e laveai ai i latou.[3]

O le talatuu a Judson o loo ola pea i sootaga vavalalata a Burmese. I aso nei i Burma, o le Judson Research Center i le Myanmar Theological Seminary ua avea o se faavae mo tagata atamamai eseese, taitai lotu, ma tamaiti aoga faafaifeau “e atiina ae talanoaga ma faatinoga e foia ai mataupu o loo i ai nei mo le faaleleia o lo tatou sosaiete.” Talu mai le 2003 na taloina ai e le JRC se faasologa o fono e aumaia faatasi ai tagata Puta, Mosalemi, Hindu ma Kerisiano, "e fausia ai le faigauo, femalamalamaaʻi, felagolagomai ma le felagolagomai." (News and Activities, website)

O fono e masani ona i ai se itu aoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 2014 na faʻatautaia ai e le Nofoaga Autu se aʻoaʻoga e saunia ai le 19 faʻalapotopotoga faʻalelotu faʻatasi e avea ma tusitala pe avea ma punaoa mo ofisa faʻasalalau. Ma ia Aokuso 28, 2015 i luga o le 160 faiaoga ma tamaiti aoga na auai i se Talanoaga Faaleaoaoga i le va o le ITBMU (International Theravada Buddhist Missionary University) ma le MIT (Myanmar Institute of Theology) i luga o le autu "A Critical Appraisal of Reconciliation from Buddhist and Christian perspectives." O lenei Talanoaga o le lona tolu lea o se faasologa ua fuafuaina e faaloloto ai le femalamalamaa'i i le va o nuu.

Mo le tele o 20th seneturi na mulimuli ai Burma i le faʻataʻitaʻiga o aʻoaʻoga na faʻapipiʻiina e le malo colonial Peretania ma tele lava na tamoe seia oʻo i le tutoʻatasi i le 1948. I le isi sefulu tausaga na sosoo ai, o le tele o le atunuʻu ma le faʻaleagaina o aʻoaʻoga na vavaeeseina ai nisi o tagata Burmese e ala i le faʻaleagaina o faʻasinomaga faʻale-tagata ae na mafai ona tumau, aemaise lava mo vaega maualuluga. Ae ui i lea, ina ua mae'a le 1988 Democracy Movement na matua fa'aleagaina le faiga o a'oa'oga a le atunu'u i taimi umi o le fa'asa'olotoina o tamaiti a'oga. I le vaitau o le 1990s na tapunia ai iunivesite mo vaitaimi e le itiiti ifo i le lima tausaga ma o isi taimi na faapuupuu ai le tausaga aʻoga.

Talu mai lona amataga i le 1927, o le faalapotopotoga matua a le JRC o Myanmar Institute of Theology (MIT) na ofoina atu na o polokalame tikeri faʻafaifeau. Peita’i, i le tausaga e 2000, e tali atu ai i lu’itau ma mana’oga tau a’oa’oga a le atunu’u, na fa’alauiloa ai e le Seminare le Liberal Arts Program e ta’ua o le Bachelor of Arts in Religious Studies (BARS) lea na tosina mai ai le au Musalimi ma Puta faapea ma Kerisiano. O lenei polokalame na soso'o ai ma le tele o isi polokalame fou e aofia ai le MAID (Master of Arts in Interfaith Studies and Dialogue).

O Rev. Karyn Carlo o se Kapeteni Leoleo a le Aai o Niu Ioka ua litaea na avea ma faifeau, faiaoga, ma misionare Papatiso o le na faaaluina ni nai masina i le ogatotonu o le 2016 e faiaoga i le Pwo Karen Theological Seminary e latalata i Yangon i Burma. (Carlo, 2016) Pe a faatusatusa atu i le 1,000 tagata aʻoga i Myanmar Theological Seminary, o lana seminare e tasi vae lima le telē, ae ua mautū foʻi, na amata i le 1897 o le “The Karen Woman’s Bible School.” E le gata i le a'oa'oga, o vasega e aofia ai le Igilisi, Tomai Fa'akomepiuta ma le Aganu'u a Karen.[4]

O le numera e tusa ma le 7 miliona, o le ituaiga o Karen na matua pagatia foi i feteenaiga ma le le amanaiaina i lalo o faiga faavae "Burmanization" ua fuafuaina e faaitiitia ai i latou. Ua silia ma le fasefulu tausaga le umi o mafatiaga, ma e tele sona aafiaga i fegalegaleaiga. Mo se faataitaiga, na tausia e lona tinamatua i lenei vaitau o le le mautonu, o le Peresitene o le Seminare o loo i ai nei Rev Dr. Soe Thihan sa aoaoina e 'ai vave i meaʻai ina neʻi osofaʻia, ma ia ave pea araisa i lana taga ina ia ola ai i le vaomatua e 'ai. ni nai saito i aso taitasi. (fesootaiga patino ma K. Carlo)

I le va o le 1968 ma le 1988, e leʻi faatagaina ni tagata ese i Burma, ma o lenei faaesea na taʻitaʻia atu ai i se aʻoaʻoga a le lotu Papatiso i le taimi ua mavae. O finauga faʻalotu faʻaonaponei e pei o mataupu LGBT ma le Liberation Theology e leʻi iloa. Peita'i, i le sefulu tausaga ua tuana'i, ua tele naua le fa'atauaina o le au seminare pe a le o le lotu i le lotoifale, lea e tumau pea le fa'asao. I le faamautuina o le “Talanoaga e faavae i le faatuatuaga Kerisiano,” na aumaia ai e Rev. Carlo le faatupuina o le filemu ma le lauga faa-kolone i mataupu aoaoina a le Seminare.

Na iloa e Rev. Carlo vaega faakolone o le tala a Adoniram Judson ae na talia lana matafaioi i le faavaeina o le ekalesia i Burma. Sa ia fai mai ia te au, “Sa ou fai atu i au tamaiti aoga: O Iesu o Asia. E mafai ona e faʻamanatuina Judson - aʻo toe faʻaolaina foi aʻa Asia o le faʻatuatuaga Kerisiano. Na ia aʻoaʻoina foʻi se vasega "talia lelei" i le tele o lotu ma le tele o tamaiti aʻoga na faʻaalia le fiafia e faia se talanoaga ma tagata Mosalemi. I se tulaga faalelotu sa latou ioe faapea, “Afai e le mafai ona saisaitia le Agaga Paia i lotu, o le Agaga Paia foi e talanoa atu i tagata Mosalemi.”

Na aʻoaʻoina foʻi e Rev. Carlo ana Faifeau Seminare mai galuega a Reverend Daniel Buttry, o se tusitala lauiloa ma se faiaoga o loʻo fesoʻotaʻi ma Matagaluega faavaomalo, o loʻo femalagaaʻi i le lalolagi atoa e aʻoaʻoina nuʻu i suiga o feteʻenaʻiga, le le faʻaleagaina ma le fausiaina o le filemu. Le itiiti ifo talu mai le 1989, Rev. Buttry na asiasi atu i Burma e ofoina atu vaega i luga o feteʻenaʻiga suʻesuʻega, malamalama i sitaili feteʻenaʻiga a le tagata lava ia, puleaina suiga, puleaina o eseesega, malosi malosi ma faʻamalologa tiga. E masani ona ia lalagaina tusitusiga o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou e taiala ai le talanoaga, e pei o le 2 Samuelu 21, Eseta 4, Mataio 21 ma le Galuega 6:1–7. Ae ui i lea, na te faʻaaogaina foʻi ma le poto tusitusiga mai tu ma aga eseese, e pei o lana faʻasalalauga voluma e lua i luga o le "Interfaith Just Peacemaking" ma ona 31 faʻataʻitaʻiga o taʻitaʻiga faʻaagafesootai mai le salafa o le lalolagi. (Buttry, 2008)

O le fa'ailoaina o tapuaiga fa'aAperaamo o ni tei o lo'o fete'ena'i, o Daniel Buttry na fa'atasi ma le nu'u Mosalemi mai Nigeria i Initia, ma Detroit i Burma. I le 2007, e silia ma le 150 tagata aʻoga Mosalemi na tuuina atu le taʻutinoga “A Common Word Between Us and You” e saili ai e iloa mea masani e fausia ai le filemu o sootaga vavalalata.[5] Ua faatulagaina foi e le American Baptist Church se faasologa o konafesi a Muslim-Baptist i lenei pepa. I le faaopoopo atu i le aofia ai o lenei mea, Buttry na fetaui ma tusitusiga Kerisiano ma Mosalemi e uiga i le faatupuina o le filemu i le taimi o lana aoaoga ia Tesema 2015 i le IONA Mosque i Detroit, i le "manuia tele" faiga faapaaga ma Imam El Turk o le Fono a Taʻitaʻi Faʻatasi a Metro Detroit. I aso e sefulu o le aʻoaʻoina o tagata Amerika eseese mai Bangladesh i Iukureini, na latou fefaasoaaʻi ni tusitusiga e taulaʻi atu i le faamasinoga tonu, e oo lava i le aofia ai o le "Lauga i luga o le Mauga" o le "Jihad a Iesu." (Buttry 2015A)

O le "interfaith Just Peacemaking" a Buttry o loʻo faʻataʻitaʻiina i luga o mataupu faavae e 10 o le "Just Peacemaking" lea na atiina ae e lana paaga Papatiso Glen Stassen, o le na faia ni faiga faʻapitoa e mafai ona fesoasoani e fausia le filemu i luga o se faavae mautu, ae le na o le tetee atu i taua. (Stassen, 1998)

I le taimi o ana femalagaaiga o se faufautua, Daniel Buttry blogs e uiga i ana taumafaiga i vaega eseese o feteenaiga. O se tasi o ana malaga i le 2011 atonu o le asiasi atu i le Rohingya[6]; o mea fa'apitoa uma ua soloia mai le tala, e ui o le fa'amatalaga e foliga mai e fetaui lelei. Ole taumatematega lea; ae i isi tulaga, e sili atu ona patino i ana lipoti lautele mai Burma. I le Mataupu e 23 (“O Mea e Te Fai Atu e Le Taua,” i O matou o Totini) o loʻo faʻamatalaina e le faʻatupu filemu le tala o se aʻoaʻoga i Northern Burma, lea na fasiotia ai e le autau tagata faʻatupu faʻalavelave faʻavae (ituaiga e leʻi taʻua). Mo le tele o vaega o tamaiti aʻoga Burmese e faʻaaloalo tele i lo latou faiaoga e oʻo ai i le tulaga e le faʻamalosi e faʻaalia manatu tutoatasi. E le gata i lea, e pei ona ia tusia, "sa i ai le fefe tele i le militeri ona o le toatele o tagata e mumusu e fai mai se mea i totonu o le mafutaga faaleaoaoga. O tagata na auai sa i ai se "sone faʻamafanafana" laʻititi ma e leʻo mamao i le "sone alarm" lea na pau lava le popolega o le puipuia o le tagata lava ia. Ae ui i lea, na taʻua e Buttry se tasi o tamaiti aʻoga na luʻitauina o ia i lagona faʻalagona ma fai mai o togafiti e le faʻaleagaina e na o le fasiotia uma o i latou. Ina ua uma sina manatunatuga, sa mafai e le au faiaoga ona liliu lena mea e ala i le faasinoina o le toa uiga ese o le tagata fai fesili; “O le a le mea ua tuuina atu ia te oe lena mana?” sa latou fesili ai. Na latou faʻamalosia le tagata fesili, faʻafesoʻotaʻi ma lona ita i le le tonu ma faʻapea ona faʻaogaina i faʻamalosi loloto. Ina ua latou toe foi atu i le itulagi i ni nai masina mulimuli ane na latou iloa ai o nisi o auala e le faʻaleagaina na faʻataʻitaʻiina ma le manuia i le taʻitaʻiʻau o le na malilie i nisi o fale. Fai mai le au auai o le mafutaga faaleaoaoga, o le taimi muamua lea ua latou ausia ai soo se ituaiga manumalo i le autau a Burmese. (Buttry, 2015)

E ui lava i faiga faʻavae aloaʻia, feteʻenaʻiga ma le mativa atonu na fesoasoani e faʻatumauina se lagona malosi o le felagolagomaʻi, pe a le o le lotogatasi. Ua manaomia e vaega le tasi ma le isi mo le ola. Ta'ita'i Rohingya Sa ou fa'atalanoaina uma na manatua se vaitau 30 tausaga talu ai ina ua sili atu ona taatele le fa'aipoipoga ma fegalegaleaiga (Carroll, 2015). Na taʻu mai e Karyn Carlo ia te aʻu o loʻo i ai se faletapuai i tafatafa o le faitotoa o le Alone Township i Yangon, ma o loʻo faʻaauau pea fefaʻatauaʻiga ma fefiloi vaega eseese i maketi i fafo. Na ia taʻua foi o faiaoga Kerisiano ma tamaiti aoga mai le Seminare o le a asiasi atu i le nofoaga autu o le lotu Puta e mafaufau loloto ai. Sa tatala i tagata uma.

I se isi itu, na ia taʻua o loʻo fefefe tagata faigaluega i suiga faʻapolokiki o le faʻalavelaveina o le lalolagi atoa e ono luʻitauina ai lenei lagona o le lotogatasi lautele, ona e faʻalavelaveina ai le masani a le aiga o aiga e tele tupulaga. I le mavae ai o le tele o tausaga o faiga sauā a le malo ma le militeri, o le paleni i le va o le tausisia o tu ma aga ma le tatalaina i se lalolagi lautele e foliga mai e le o mautinoa ma e oo lava i le taufaafefe i le tele o Burmese, i Burma ma i fafo.

Fa'asalalau ma Puleaina Suiga

Talu mai le 1995 o le Myanmar Baptist Church[7] sa nofo i totonu o se fale tele Tudor i luga o se auala lauusiusi i Glendale, NY. E silia ma le 2,000 aiga Karen o loo auai i le Tabernacle Baptist Church (TBC) i le itu i matu o Utica, ae o le MBC i Niu Ioka na tumu i tatalo i Aso Sa ia Oketopa 2016. E le pei o le Ekalesia Utica, o le aulotu MBC e eseese ituaiga, ma Mon ma Kachin. ma e oo lava i aiga Burman e fefiloi faigofie ma Karen. Na taʻu mai e se alii talavou ia te aʻu o lona tama o le lotu Puta ma lona tina o le Kerisiano, ma e ui lava i sina masalosaloga ae na toe faalelei lona tama i le filifiliga na ia faia i le filifilia o le Lotu Papatiso. Ua usuina e le faapotopotoga le “Tatou Faapotopoto Faatasi” ma le “Amazing Grace” i le gagana Burmese, ma o le latou faifeʻau ua leva o Rev. U Myo Maw na amata lana lauga i luma o se faatulagaga o laau orchid papaʻe e tolu.

O le faamamafa i le gagana Peretania na mafai ai ona ou mulimuli i le lauga i se tulaga, ae mulimuli ane na faamatala e se tasi o le aulotu ma le Faifeau lava ia ona uiga. O le autu o le lauga o le “Tanielu ma Leona” lea na faaaoga e Pastor Maw e faamanino ai le luitau o le tutu mausali mo aganuu ma le faatuatua, pe i lalo o le sauaina a le militeri i Burma po o le faatofuina i mea faalavefau a aganuu i Sisifo. O le mea e malie ai, o le valaau e taofi mau i tu ma aga sa o faatasi ma le tele o saunoaga o le talisapaia o le tele o lotu. Na faamatalaina e Rev. Maw le taua o le “Qibla” i totonu o fale o tagata Mosalemi Meleisia, ina ia faamanatu atu ai ia i latou i taimi uma le faatonuga e faasino atu ai a latou tatalo i le Atua. E sili atu foʻi i le faatasi ona ia viia Molimau a Ieova mo lo latou tuutoina atu i le lautele i lo latou faatuatuaga. O le feʻau faʻaalia e mafai ona tatou faʻaaloalo uma ma aʻoaʻo mai le tasi i le isi.

E ui e lei mafai e Rev Maw ona faamatalaina ni galuega soofaatasi sa faia e lana aulotu, ae na ioe o ia i le 15 tausaga sa i ai i le Aai o Niu Ioka, ua ia vaaia ai le tulai mai o galuega a le Lotu Soofaatasi o se tali atu i le 9/11. Sa malie o ia e mafai ona ou aumaia tagata e le o ni Kerisiano e asiasi i le Ekalesia. E tusa ai ma Burma, na ia faʻaalia le faʻaeteete i le faʻamoemoe. Na ia matauina o le Minisita o Mataupu Tau Lotu o le fitafita lava lea e tasi sa auauna i lalo o malo ua mavae, ae e foliga mai e leʻi leva ona iai se suiga o lona mafaufau, ma fetuutuunaʻi le galuega a lana Matagaluega ina ia aofia ai e lē gata i tagata Puta ae o isi lotu i Burma.

Papatiso ma Faiga Filemu

O aʻoga faʻalotu a Burma, aemaise lava Papatiso, e foliga mai na faia se sootaga malosi i le va o le fausiaina o talitonuga faʻalelotu ma le filemu. O le malosi o feso'ota'iga i le va o ituaiga ma le faasinomaga lotu Papatiso atonu na fesoasoani e fa'afefiloi ai ia mea e lua, ma i'uga lelei mo le ta'ita'iga fa'avae fa'atuatua i le fa'agasologa o le filemu.

O tamaitai e aofia ai na o le 13 pasene o Burmese o loʻo aʻafia i le National Peace Process, lea e le aofia ai foi le Rohingya Muslims. (Vaai Josephson, 2016, Win, 2015) Ae faatasi ai ma le lagolago mai le malo o Ausetalia (faapitoa AUSAid) o le N Peace Network, o se fesoʻotaʻiga tele o atunuu o loʻo lagolagoina le filemu, na galue e faʻalauiloa taʻitaʻiga a tamaitai i Asia atoa. (tagai N Peace Fellows i http://n-peace.net/videos ) I le 2014 na faʻaaloalogia ai e le fesoʻotaʻiga ni tagata faʻamalosi Burmese e toʻalua ma faʻaaumea: Mi Kun Chan Non (o se faʻalapotopotoga Mon) ma Wai Wai Nu (o se taʻitaʻi Rohingya). Mulimuli ane, o le fesoʻotaʻiga na faʻamamaluina ai se Rakhine faʻapitoa e fautuaina le Arakan Liberation Army ma nisi o Kachin e fesoʻotaʻi ma le Ekalesia e aofia ai ma ni fafine Burmese se toʻalua o loʻo taʻitaʻia faʻalapotopotoga faʻavae e ala i le filemu o le atunuʻu ma faʻatasi ma le Shalom Foundation, o se NGO faʻavae Burma na faavaeina e Pastor Papatiso Sinia Rev. Dr. .Saboi Jum ma fa'atupeina se vaega e le Amapasa o Nouei, UNICEF ma le Mercy Corps.

Ina ua uma ona tatalaina se Nofoaga Tutotonu o le Filemu na faatupeina e le malo o Iapani, na fausia ai e le Shalom Foundation le Myanmar Ethnic Nationalities Mediators' Fellowship i le 2002, ma taloina le Interfaith Cooperation Groups i le 2006. Na taulaʻi tele i manaoga o le Setete o Kachin, i le 2015 na suia ai e le Faalapotopotoga le faamamafa ia latou Civilian. Poloketi mo le Mataituina o Taofi, o se vaega o loʻo galue e ala i taʻitaʻi lotu eseese, ma le Poloketi Space for Dialogue e fausia ai le lagolago mo le filemu. O lenei fuafuaga na aofia ai le 400 tagata Burmese eseese o loʻo auai i se Tatalo Faʻatasi i le 8 Setema, 2015 i le toetoe lava o vaega uma o Burma sei vagana Rakhine State. O le lipoti faaletausaga a le Faalapotopotoga mo lena tausaga e faitaulia ai le 45 gaoioiga soofaatasi e pei o tausamiga ma isi mea faʻale-agafesootai ma 526 faʻalavelave faʻalavelave talavou Buddhist faʻatasi, ma le 457 ma le 367 mo Kerisiano ma Mosalemi, faʻatasi ai ma itupa vavalalata. [8]

E matua'i manino lava le avea o le au Papatiso ma ta'imua i le felafolafoa'iga ma le faatupuina o le filemu i totonu o Burma. Peita'i o lo'o aga'i atu fo'i i luma isi vaega fa'atuatua.

Pluralism po o le Globalization of Interfaith Dialogue?

O le tali atu ma le faʻalavelave i le faʻatupulaʻia o le xenophobia ma sauaga faʻalelotu e faʻatatau i le Rohingya i le 2012, o le tele o faʻalapotopotoga faʻavaomalo ua aapa atu i taʻitaʻi i le lotoifale. I lena tausaga, na tatalaina ai le 92 o Tapuaʻiga mo le Filemund mataupu i Burma.[9] O lenei mea na aumai ai le gauai ma le lagolago a isi vaega faʻaitulagi, faʻatasi ai ma faʻatalanoaga lata mai i Iapani. “O le Konafesi a le Lalolagi a Lotu mo le Filemu na fanau i Iapani,” o le tala lea a Dr. William Vendley, Failautusi Aoao o RfP Fa'ava-o-malo "E i ai ia Iapani se talatuu tulaga ese o le fesoasoani i taʻitaʻi lotu i atunuu o faʻalavelave." O le aumalaga na aofia ai foʻi ma sui o le vaega lotu Puta Ma Ba Tha. (ASG, 2016)

Faʻatasi ma le Islamic Center o Myanmar, na taʻu mai e le sui faavae o Al Haj U aye Lwin ia Setema 2016 e uiga i taumafaiga na taitaia e le RFP Myanmar Myint Swe; Mosalemi ma tagata lotu Puta o loʻo galulue faʻatasi ma o latou lava alalafaga e tuʻuina atu fesoasoani agaalofa i tagata vaivai, aemaise lava tamaiti ua afaina i feeseeseaiga.

U Myint Swe, na faasilasila mai e faapea "i le tali atu i le siitia o le lotonuu ma feeseeseaiga lautele i Myanmar, na faalauiloa ai e le RfP Myanmar se galuega fou "faʻafeiloaʻi le isi" i itulagi faʻatatau. Sa saunia e tagata auai le foia o feteenaiga ma galuega fau ala laupapa a nuu. I le 28-29 Mati 2016, U Myint Swe, Peresitene o le RfP Myanmar ma Rev. Kyoichi Sugino, Sui Failautusi Aoao o le RfP International, asiasi atu i Sittwe, Rakhine State, Myanmar, "le vaaiga o le tele o sauaga i totonu o nuu."

O le gagana lemu e uiga i "sauaga faʻalauaitele" e le masani ona lagolagoina e Burmese Muslims, ma mafaufau i le faʻaleagaina o le lotu Puta 'faʻasauaina ma le loto i ai o le toʻaitiiti Rohingya. Al Haj U Aye Lwin, na faaopoopo mai e faapea “RfP Ua malamalama Myanmar e tatau ona togafitia le Rohingya e le gata i luga o mafuaaga alofa ae ia saʻo ma saʻo e tusa ai ma tulafono e tutusa ma tulaga faʻavaomalo ma tulaga. RfP O le a lagolagoina e Myanmar le malo o Daw Aung San Suu Kyi i le faavaeina o le tulafono ma aia tatau a tagata. E faasolosolo lava, o se taunuuga, o le a mulimuli mai aiā tatau a tagata ma le le faailoga tagata ona o mafuaaga o lanu ma tapuaiga.”

O ia eseesega o vaaiga ma feʻau e leʻi taofia ai Tapuaiga mo le Filemu i Myanmar. Faatasi ai ma se tagata faigaluega e toatasi e totogi ae leai se lagolago a le malo, i le 2014 na faalauiloa ai e le vaega o le faamalosia o tamaitai se “Fafine of Faith Network” e fesootai ma le Global Women of Faith Network. I le 2015 na faʻatulagaina ai e le autalavou ma faʻalapotopotoga a tamaitai le tali atu i lologa i Mektila, i le Rakhine State. Sa faatautaia e le au paia ni mafutaga faaleaoaoga sa talimalo ai le Inisitituti o Mataupu Silisili a Myanmar ma sa auai foi le tasi i le isi i sauniga faalelotu, e aofia ai le Aso Fanau o le Perofeta ma le Hindu Diwali.

Faatasi ai ma lana uo U Myint Swe, Al Haj U Aye Lwin ua talosagaina e auai i le feeseeseaiga fou Komisi Faufautua lea ua nafa ma le iloiloina o "Rakhine Issues" e aofia ai le Rohingya Question" ma ua tuuaia e nisi ona o le le oomiina o le mataupu o le faʻafitauli faʻafitauli ma Tulafono Faʻalelotu e faʻatatau i aia tatau a Rohingya. (Akbar 2016) Ae ui i lea, na taʻu mai e Aye Lwin ia te aʻu na ia tusia ma tufatufa atu i ana lava tupe se tusi e faʻamaonia ai le faʻafitauli o le Race and Religion Laws. Ina ia faʻaumatia nisi o talitonuga o loʻo faʻavaeina le faʻateleina o le Islamophobia, na ia tilotilo e faʻamautinoa ana uo Puta. I le finauina o se vaaiga lautele o tala faasolopito e le maalofia le manumalo o tagata Mosalemi i atunuu Puta, na ia faaalia ai o le malamalama lelei, "dawah" faa-Islam po o galuega faafaifeautalai e le mafai ona aofia ai le faamalosia.

Na fesoasoani foi le Religion for Peace i le taula o le tele o faiga faapaaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 2013 e fai ma sui o le International Network of Engaged Buddhists (INEB), le International Movement for a Just World (JUST), ma Religions for Peace (RfP) na fesoasoani ai Mr. Aye Lwin i le faʻapotopotoina o se tuufaatasiga o taʻitaʻi Mosalemi ma Puta. mai le itulagi o lo'o omai fa'atasi e fa'amaonia le Tautinoga a Dusit 2006. O le Tautinoga na valaau atu ai i faipule, ala o faasalalauga ma faiaoga ina ia amiotonu ma faaaloalo e uiga i eseesega faalelotu. (Palemene Blog 2013)

I le 2014 Interfaith for Children na potopoto e lagolago le puipuiga o tamaiti, ola ma aʻoaʻoga. Ma faatasi ai ma le lagolagosua a Religions for Peace partner le Ratana Metta Organization (RMO) na faia ai foi e le lotu Puta, Kerisiano, Hindu ma Mosalemi o lenei vaega se faamatalaga a o lei faia le palota 2015 e vaai faalemafaufau i se sosaiete faapalepale e faaaloalo i lotu ma ituaiga eseese. Na taʻua e Bertrand Bainvel o le UNICEF: “O le tele o le lumanaʻi o Myanmar e faalagolago i mea o le a mafai e le sosaiete Myanmar ona fai mo tamaiti i le taimi nei. O le palota a sau o le taimi sili lea e le gata e tuuto atu ai i faiga faavae fou, sini ma punaoa mo tamaiti, ae ia faʻamamafaina ai le taua o le filemu ma le faapalepale e matua taua mo lo latou atinaʻe fealofani."

Ua auai le autalavou a Burmese i Tapuaiga mo le Filemu "Global Interfaith Youth Network", valaau mo le fausiaina o Peace Parks, aʻoaʻoga aia tatau a tagata soifua, faʻapea foʻi ma avanoa mo fefaʻatauaʻiga a le autalavou e avea ma taʻavale mo le faʻaogaina o le lalolagi ma fegasoloaʻiga lautele. Na tuuina atu e tagata talavou Asia se “Center for Comparative Study of Religion and Cultures of Asia.” [10]

Masalo aemaise lava mo talavou, o le tatalaina o le sosaiete Burmese e ofoina atu se taimi o le faamoemoe. Ae i le tali atu, ua ofoina atu foi e taʻitaʻi lotu eseese a latou vaaiga mamao mo le filemu, amiotonu ma le atinaʻe. O le tele oi latou e aumaia vaaiga i le lalolagi atoa faatasi ai ma punaoa e teu faafaigaluega i totonu o le tamaoaiga tauiviga tau amio a Burma. O loo mulimuli mai nisi o faataitaiga.

Pisinisi o le Filemu: Puta ma Muslim Initiatives

Dharma Master Hsin Tao

Master Hsin Tao na fanau mai i matua Saina i Upper Burma ae na siitia atu i Taiuani ao tamaitiiti. A o avea o ia ma Matai Puta ma o lona faatinoga autu o Chan, na ia faatumauina se sootaga ma tu ma aga a Theravāda ma Vajrayāna, na aloaia e le Peteriaka Sili o Burma ma le gafa Nyingma Kathok o le lotu Puta Tibet. Na ia faamamafaina le tulaga masani o aoga uma a le lotu Puta, o se faiga masani na ia taʻua o "le lotogatasi o taavale e tolu."

Talu mai lona tula'i mai i le 1985, ua le gata ina maua e Master Tao se monastery, ae na ia amataina fo'i le tele o galuega fa'atupu filemu, ua fuafuaina e fa'alauiloa ai le nofo fealofani. E pei ona ia taʻua i luga o lana upega tafaʻilagi, "Ina ua ou ola aʻe i se taua, e tatau ona ou tuuto atu aʻu lava i le faʻaumatiaina o mafatiaga e mafua mai i feeseeseaiga. E le mafai e taua ona aumaia le filemu; e na o le filemu tele lava e mafai ona foia ai feeseeseaiga tetele.” [11]

O le faʻaalia o le toʻa, mautinoa ma le agaalofa, Master Tao e foliga mai e galue na o le faia o uo. E fealua'i lautele o ia o se Amapasa o le Lotogatasi o Lotu ma o lo'o fa'atasi ma le Elijah Institute. Faʻavaeina e le Rabbi Dr. Alon Goshen-Gottstein i le 1997 Elijah "e faʻalatalata atu i galuega faʻalelotu mai se faʻalapotopotoga faʻapitoa", faʻatasi ai ma le pito i lalo i lalo i le amiotonu faʻaagafesootai, "e amata mai i ulu o lotu, faʻaauau ma tagata atamamai ma oʻo atu i le lautele lautele. ” Na ta'ita'ia fo'i e Master Tao talanoaga a le Palemene i fonotaga a le Palemene a le Lalolagi. Sa ou feiloai ia te ia i Malo Aufaatasi i se faasologa o lauga soofaatasi i le faaiuga o le taumafanafana 2016.

Na ia faalauiloaina se faasologa o talanoaga a Muslim-Buddhist, lea e tusa ai ma lana upega tafaʻilagi "na faia faʻasefulu i aai eseese e iva." [12] Na ia mauaina Mosalemi "tagata agamalu pe a le faapolokiki" ma e iai ana uo i Turkey. Na ia tuʻuina atu le "Five Precepts of Buddhism" i Istanbul. Na matauina e Master Tao e mafai ona faaleagaina lotu uma e ala i fafo. Na ia faaopoopo mai mo Burmese, o le nationalism e itiiti ifo le taua nai lo le faasinomaga faʻale-tagata.

I le 2001, na tatalaina ai e le Matai Tao o Tao le “Museum of World Religions” i Taiwan, ma le tele o mataupu aoaoina e faalauiloa ai le “aʻoaʻoina o le olaga.” Ua ia atiina ae foi taumafaiga alofa; ua faatuina e lona Aiga o le Alofa ma le Filemu i le lalolagi atoa se fale mo tamaiti matuaoti i Burma faapea foi ma se “faatoaga faakomepiuta faava-o-malo” i le Setete o Shan i Burma, lea e galueaina ai fua o faatoaga e sili ona taua e pei o le citronella ma le vetiver, e faaaoga ai na o fatu ma laau e le o se GMO. [13]

O le Matai Hsin Tao o lo'o fa'atulagaina nei se "Iunivesite o Tapuaiga a le Lalolagi" fa'alelotu fa'atasi e a'oa'o le fealofani ma le fa'aleagaga i a'oa'oga ma fa'atinoga. E pei ona ia ta’u mai ia te a’u, “O le taimi nei ua i ai i soo se mea tekinolosi ma faatosinaga papalagi. Tagata uma i luga o telefoni feʻaveaʻi i taimi uma. Afai e lelei a tatou aganuu e mama ai mafaufau. Afai latou te leiloa le aganuu latou te leiloa le amio mama ma le agaalofa foi. O lea o le a matou aʻoaʻoina uma tusitusiga paia i le aoga a le Iunivesite o le Filemu.

I le tele o itu, o galuega faatino a le Dharma Master e tutusa lelei ma le galuega a le Judson Research Center o Myanmar Theological Seminary, faatasi ai ma le luitau faaopoopo o le amataina uma mai le amataga.

Imam Malik Mujahid

O Imam Malik Mujahid o le uluai peresitene o Soundvision. Fa'atūina i le 1988 i Chicago, ose fa'alāpotopotoga e lē fa'apolokiki e fa'atupuina fa'asalalauga fa'asalalau fa'a-Islam, e aofia ai polokalame a le Radio Islam, a'o fa'alauiloaina le filemu ma le amiotonu. Na vaʻaia e Imam Mujahid talanoaga ma le galulue faʻatasi o ni meafaigaluega mo gaioiga lelei. I Chicago sa ia auai i lotu, faletapuai ma sunako e galulue faatasi mo suiga faalemalo. Na ia taʻua "Illinois sa masani ona faʻatulagaina 47th i totonu o setete i tulaga tau soifua maloloina. I aso nei, o loʻo umia le tulaga lua i totonu o le atunuʻu, faʻafetai i le malosi o talanoaga faʻalelotu ... i le gaioiga. (Mujahid 2011)

E tutusa ma nei taumafaiga i le lotoifale, o Imam Mujahid o loʻo taʻitaʻia le Burma Task Force lea o le polokalame autu a le NGO Justice for All. Na ia faia ni faʻasalalauga faʻasalalauga e fesoasoani ai i le au Mosalemi laiti i Burma, faʻataʻitaʻiina i ana taumafaiga muamua e fai ma sui o Bosnia i le 1994 "faʻamamaina faʻatagata."

E tusa ai ma aia tatau a tagata laiti i Burma, ma le faitioina o le malo fou ia Aperila 2016 i luga o le au failotu faatupu vevesi, na valaau ai Imam Malik mo le lagolago atoatoa mo le tele ma le saolotoga o tapuaiga; “O le taimi lenei mo Burma e tatala ai i Burma uma.” (Mujahid 2016)

Sa galue malosi Imam Mujahid i le faalapotopotoga faava-o-malo talu mai le 1993 na toe faaolaolaina ai le Palemene o Tapuaiga a le Lalolagi. Sa avea o ia ma Peresetene o le Palemene mo le lima tausaga, seia oo ia Ianuari 2016. E galue le Palemene e “tausia lotu ma malo o loo galulue faatasi mo le lelei o tagata” ma o konafesi ta’ilua-tausaga e faatosina mai ai le tusa ma le 10,000 sui eseese, e aofia ai Master Hsin Tao, e pei ona ta'ua i luga.

I le masina o Me 2015, na faʻamamaluina ai e le Palemene ni monike Burmese e tolu i le Konafesi Oslo e tolu aso e faʻaumatia ai sauaga a Myanmar i le Rohingya. O le fa'atulagaina o le Fa'ailoga o le Harmony a le Lalolagi na fa'amoemoe e ofo atu le fa'amalosia lelei i tagata Puta ma fa'amalosia i latou e fa'afitia le fa'agaioiga tetee a Monk U Wirathu e tetee i Muslim Ma Ba Tha. O monike o U Seindita, na faavaeina le Asia Light Foundation, U Zawtikka, ma U Withudda, o le na puipuia le faitau selau o alii Mosalemi, fafine ma tamaiti i lona monastery i le taimi o osofaiga o Mati 2013.

Ina ua maeʻa ona galue i tua o vaaiga mo le tele o tausaga e faʻamautinoa ai o le a tautala taʻitaʻi Puta e pei o le Dalai Lama e tetee atu i le faʻaleagaina o le lotu Puta ma le sauaina o le Rohingya, ia Iulai 2016 sa fiafia o ia e vaʻai i le Sangha (le State Buddhist Council) na iu lava ina faafitia. ma teena le au faatupu vevesi Ma Ba Tha.

A o ia matauina i le sauniga o faailoga, "Na folafola mai e le Buddha e tatau ona tatou alolofa ma tausia tagata uma. Na fai mai le Perofeta o Mohammad, ia i luga o ia le filemu, e leai se tasi o outou e talitonu moni sei vagana ua e manao i se isi mea e te manao ai mo oe lava. O nei aoaoga o loo i le fatu o o tatou faatuatuaga uma, lea e mauaa ai le matagofie o tapuaiga.” (Mizzima News Iuni 4, 2015)

Katinale Charles Maung Bo

O le aso 14 o Fepuari, 2015 na avea ai Charles Maung Bo ma Katinale muamua o Burma, i le faatonuga a Pope Francis. E leʻi leva, na ia taʻu atu i le Wall Street Journal e manaʻo o ia e avea ma "leo mo le leo." Na ia teteʻe faalauaʻitele Tulafono o Taaloga ma Tapuaiga na pasia i le 2015, ma fai mai “Tatou te manaʻomia le filemu. Tatou te manaomia le faaleleiga. Matou te manaʻomia se faʻasinomaga fefaʻasoaaʻi ma le mautinoa o ni tagatanuu o se malo o le faʻamoemoe ... ae o nei tulafono e fa na foliga mai na faʻaolaina ai lena faʻamoemoe."

Na'o le silia ma le tausaga mulimuli ane, na faia ai e Cardinal Bo se taamilosaga faavaomalo i le taumafanafana o le 2016 e faʻaalia ai le faʻamoemoe ma avanoa pe a maeʻa le palota o le malo fou o le NLD. Sa ia maua se tala fiafia: I le lotolotoi o faiga sauā, na ia faapea mai ai, na avea le Lotu Katoliko i Myanmar ma “lotu talavou ma olaola.” “Na faatupulaia le ekalesia mai le na o le tolu dioceses i le 16 dioceses,” o le tala lea a Katinale Bo. “Mai le 100,000 tagata, ua sili atu i le 800,000 tagata faamaoni, mai le 160 patele i le 800 patele, mai le 300 tagata lotu ua avea nei i tatou ma 2,200 tagata lotu ma le 60 pasene o i latou ua i lalo ifo o le 40 tausaga.”

Ae ui i lea, e ui lava e le o mafua ai le tulaga tutusa o mafatiaga e pei o sauaga a Rohingya, o nisi o vaega Kerisiano i Burma ua tulimataʻia ma susunuina falesa i nai tausaga talu ai. I lana Lipoti Faʻaletausaga 2016 na lipotia ai e le US Commission on International Religious Freedom le tele o mataupu o le faʻalavelave, aemaise lava i le setete o Kachin, ma faiga faʻavae e faʻatatau i le fausiaina o koluse i luga o lotu. Na taʻua foʻi e le USCIRF e faapea, o feteʻenaʻiga ua leva ona iai, “e ui lava e lē o ni lotu, ae ua matuā aafia ai nuu Kerisiano ma i latou o isi lotu, e aofia ai le faatapulaaina o lo latou mauaina o vai mamā, tausiga o le soifua mālōlōina, tumama lelei ma le tumama, ma isi mea e manaʻomia.” Ua faitioina foi e Cardinal Bo faiga pi’opi’o.

Na faaopoopo mai e Bo i se lauga i le 2016, “O lo’u atunuu ua alia’e mai se po umi o loimata ma le faanoanoa i se taeao fou. Ina ua uma ona mafatia i le faasatauroina o se malo, ua tatou amataina lo tatou toetutu. Ae o lo tatou talavou faatemokalasi e maaleale, ma o aia tatau a tagata o loʻo faʻaauau pea ona faʻaleagaina ma solia. O tatou o se malo ua manu’a, o se malo toto. Mo tagata fa'ale-tagata ma fa'alelotu, e matua moni lava lenei mea, ma o le mea lea ou te fa'ai'u ai i le fa'amamafa atu e leai se sosaiete e mafai ona moni fa'atemokalasi, saoloto ma to'afilemu pe a le fa'aaloalo - ma e o'o lava i le fa'amanatuina - fa'apolokiki, fa'ailoga lanu ma fa'alelotu, fa'apea fo'i ma puipuia aiā tatau a tagata uma a tagata taʻitoʻatasi, e tusa lava po o le a le lanu, lotu poʻo le itupa... Ou te talitonu, e moni, o le ki i le fealofani ma le filemu o le va o lotu, o le mea sili lea o aia tatau a tagata, saolotoga o tapuaiga poʻo talitonuga mo tagata uma." (WorldWatch, Me 2016)

O Cardinal Bo o se tasi na faavaeina le Religions for Peace Myanmar. I le tautoulu o le 2016 na ia auai ai ma Alissa Wahid, le afafine o le sa avea muamua ma peresitene o Initonesia, e fai faatasi ma le tusitala o se Op Ed malosi lomia i le Wall Street Journal (9/27/2016) valaau mo le saolotoga o tapuaiga i Burma ma Initonesia. Na latou lapataʻia e uiga i le fiafia a le militeri e saili e pulea o latou atunuu, ma valaau mo le aveesea o le "lotu" mai pepa e iloagofie ai. I le avea ai o se faigapa'aga Kerisiano-Muslimi sa latou vala'au ai ina ia toe fuata'i a latou matagaluega o Mataupu Faalelotu ina ia puipuia tutusa tu ma aga uma. E le gata i lea, na latou faʻaopoopo mai, "ua faʻamuamua e le faʻamalosia tulafono le nofo fealofani e tusa lava pe o lona uiga o le faʻasauāina o tagata laiti. O lenei vaaiga e tatau ona suia i se faamuamua fou e puipuia ai le saolotoga o tapuaiga o se aia tatau a tagata…” (Wall Street Journal, Setema 27, 2016)

Pa'aga ma Lagolago

Faʻavaeina e Austria, Sepania ma Saudi Arabia, le King Abdullah Bin Abdulaziz International Center for Interreligious and Intercultural Dialogue (KAICIID) ua lagolagoina polokalame faʻatulagaina e le Palemene o Tapuaiga a le Lalolagi ma Tapuaiga mo le Filemu. Ua latou lagolagoina foi "Se polokalame aʻoaʻoga e tolu masina mo talavou i Myanmar, lea e aofia ai asiasiga i nofoaga faʻalelotu o tapuaiga" faʻatasi ai ma le tele o konafesi e pei o Setema 2015 Dialogue between Muslims and Christians in Greece. I le fesoʻotaʻiga ma Arya Samaj, KAICIID na tuʻuina atu se konafesi i luga o le "Ata o le Isi" i Initia na fautuaina ai le tuʻufaʻatasia o polokalame Interfaith ma aʻoaʻoga filemu ma atinaʻe, e aloese ai mai "faiga tauva." Sa talosagaina foi e tagata auai se lisi o faaupuga faalelotu e fesoasoani ai i fesootaiga ma le tele o faaliliuga ma aoaoga faafaiaoga.

Ia Aperila 2015 KAICIID faʻatulagaina faʻatasi se fonotaga a ASEAN ma isi faʻalapotopotoga faʻava-o-malo, faʻalapotopotoga fesoasoani faʻaitulagi ma aia tatau a tagata, o le aufaipisinisi faʻaitulagi, ma taʻitaʻi faʻatuatuaga faʻaitulagi, faʻapotopoto i Malaysia e "talanoaina auala mo faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele ma taʻitaʻi lotu e saofagā i faʻaleleia sootaga Buddhist-Muslim i Myanmar ma le itulagi… I se faʻamatalaga, na manatua ai e le Roundtable e faapea talu ai "o le Tautinoga o Aia Tatau a Tagata ASEAN e aofia ai le puipuiga o le aia tatau i le saolotoga o tapuaiga, o loʻo i ai se manaʻoga faʻaauau e faʻafaigofie fesoʻotaʻiga ma talanoaga. i totonu o Myanmar ma le itulagi lautele”. (KAIICID, Aperila 17, 2015)

Ua lagolagoina e le KAICIID taʻitaʻi lotu o loʻo galulue faʻatasi e ala i mafutaga ma faʻailoga. I le tulaga o Burma, o lona uiga o le amanaʻiaina o taʻitaʻi talavou o le lotu Puta ua sauni e faʻalauiloa talitonuga faʻalelotu.[14] (Mo se faʻataʻitaʻiga, O se faʻaaumea na tuʻuina atu i le Monk Buddhist Burmese Ven Acinna, aʻoga mo lona doctorate i le Postgraduate Institute of Buddhist and Pali Studies, Iunivesite o Kelaniya i Sri Lanka. O lo'o naunau tele o ia i galuega fa'ale-aganu'u ma fa'atupuina se si'osi'omaga to'afilemu i totonu o lona nu'u, lea o lo'o nonofo fa'atasi ai le to'atele o tagata Puta ma se vaega tele o tagata Mosalemi o Myanmar."

O le isi mafutaga na ofoina atu ia Ashin Mandalarlankara o se talavou Buddhist aʻoaʻoga i se monastery Burmese. Ina ua uma ona auai i se semina i Islama na taitaia e Fr Tom Michael, o se patele Katoliko ma se tagata atamai i suesuega faa-Islam mai le US, sa ia feiloai ai ma taitai Mosalemi ma "fausia le tele o faigauo. Na ia ave foi se vasega iPACE i le Fete'ena'i Suiga ma le Igilisi i le Jefferson Center i Mandalay. (KAIICID Fellows)

E tasi le isi mafutaga na tuuina atu i le na faavaeina le Theravada Dhamma Society of America, o le Venerable Ashin Nyanissara O se faiaoga o le lotu Buddhism ma o se fesoasoani alofa, o ia o le "faavaeina o le Kolisi BBM i Lower Myanmar ma sa nafa ma le fausiaina o se faiga o le suavai. lea ua saunia nei vai inu mamā mo le silia i le valu afe o loo nonofo ai faapea ma se falemai faaonaponei i Burma e sili atu i le 250 tagata i le aso.”

Talu ai ona o le KAICIID o loʻo ofoina atu le tele o faʻaaumea i Mosalemi i isi malo, o lona faʻamuamua atonu o le sailia lea o tagata Puta manuia ma maualuga ausia i Burma. Ae ui i lea, e mafai e se tasi ona faʻamoemoe i le lumanaʻi o le a sili atu le tele o Burmese Muslims o le a iloa e lenei Nofoaga Tutotonu a Saudi.

Faatasi ai ma ni nai tuusaunoaga ua uma ona taʻua, o le auai o tagata Muslim Burmese i gaoioiga faʻalelotu e le malosi. E tele mafua'aga e mafai ona saofagā ai i lenei mea. Ua fa'asaina tagata Mosalemi Rohingya mai le malaga i totonu o Burma, ma ua naunau isi Mosalemi e fa'amaualalo. E oo lava i le cosmopolitan Yangon na susunuina ai se faletapuai i le masina o Ramadan 2016. Ua leva ona faasaina galuega alofa a Mosalemi i Burma, ma e oo mai i lenei tusitusiga e lei faatinoina le maliega e faataga ai se ofisa o le Faalapotopotoga o le Galulue Faatasi (OIC), e ui o lenei. ua faamoemoe e sui. O galuega alofa e manaʻo e fesoasoani i tagata Rohingya Muslims e tatau ona fai paaga faʻatasi ma isi faʻameaalofa ua faʻatagaina avanoa. E le gata i lea, i Rakhine State, e manaʻomia faʻapolokiki le tautuaina o le nuu o Rakhine. O nei mea uma e ave'esea ai punaoa mai le fale fa'alapotopotoga a Mosalemi.

O se pepa liki mai polokalame OSF a George Soros, lea na maua ai le faatupeina i le Burma Relief Center mo fesootaiga i le va o tagata lautele, ua faailoa mai ai se tautinoga mataalia i le foia o le faaituau e ui lava i le aoaoina o tagata tomai faapitoa i ala o faasalalauga ma le faalauiloaina o se faiga tau aoaoga sili atu; ma le mata'ituina o fa'aupuga fa'asagatau-Muslim i luga o fa'asalalauga fa'aagafesootai ma aveese pe a mafai. O loʻo faʻaauau pea le pepa, "Matou te lamatia a matou tulaga faʻalapotopotoga i Burma ma le saogalemu o la matou aufaigaluega e ala i le tulituliloaina o lenei (anti Hate Speech) Concept. Matou te le manatu mama i nei tulaga lamatia ma o le a faʻatinoina lenei manatu ma le faʻaeteete tele. ” (OSF, 2014) Pe o le manatu i Soros, Luce, Global Human Rights e itiiti lava le faʻatupega ua alu saʻo i vaega o sosaiete lautele a Rohingya. O le tuusaunoaga autu, o Wai Wai Nu's fa'alelei Women Peace Network-Arakan, tautua Rohingya ae mafai foi ona fa'avasegaina o se feso'ota'iga aia tatau a tama'ita'i.

E tele mafua'aga e le'i fa'amuamua ai e le au foa'i fa'avaomalo le fa'amalosia o fa'alapotopotoga a Muslim Burmese, pe mafai fo'i ona maua ta'ita'i Mosalemi. O le mea muamua lava, o le fa'alavelave o le fa'ate'aina o lona uiga e le mafai ona teuina fa'amaumauga ma e le mafai ona tusia lipoti i tagata fai foa'i. Lona lua, o le ola i feeseeseaiga e le o taimi uma e fesoasoani i le fausiaina o le faatuatuaina e oo lava i totonu o le vaega sauaina. O sauaga e mafai ona fa'alotoifale. Ma e pei ona ou matauina i le tolu tausaga talu ai, o taitai Rohingya e masani ona tauva le tasi i le isi. O lo latou fa'asinomaga o lo'o tumau pea le le taliaina, po'o le sili atu fo'i le fefinaua'i, mo fa'asalalauga lautele. E ui lava i la latou aia tatau e faʻailoa ai e ia lava, Aung San Suu Kyi lava ia na talosagaina ofisa fesoasoani ma malo i fafo e aua neʻi faʻaaogaina o latou igoa. E tumau pea i latou e le o ni tagata.

Ma i le tausaga palota na sosolo atu ai le pisia i tagata Muslim Burmese uma. E pei ona taʻua e le USCIRF, i le taimi o le 2015, "Na faʻaigoaina faʻapitoa e tagata lotu Buddhist sui tauva ma vaega faaupufai 'pro-Muslim' e faʻaleagaina ai lo latou igoa ma le filifilia." O le taunuuga e oo lava i le pati manumalo a le NLD i le palota na musu e tamoe i soo se sui tauva Mosalemi. O le mea lea, e oʻo lava mo tagata e le o Rohingya Mosalemi, sa i ai se lagona o le siege atonu na taofia ai le tele o taʻitaʻi Mosalemi i se tulaga e sili atu le faʻaeteete ma le le mautonu. (USCIRF, 2016)

I se fesoʻotaʻiga a le tagata lava ia (Oketopa 4, 2016) Mana Tun, o se tasi o loʻo faiaoga i Myanmar Theological Seminary na taʻua ai o le latou Liberal Arts Program e talia tamaiti aʻoga e tusa lava po o le a le lotu, ituaiga ma itupa ma e tele lava le aofaʻi o tamaiti aʻoga Puta-atonu e 10-20% o tamaiti aʻoga- ae toaitiiti tamaiti aʻoga Mosalemi, 3-5 tamaiti aʻoga mai le 1300 tamaiti aʻoga.

Aisea ua toalaiti ai? O nisi Mosalemi ua aʻoaʻoina e aloese mai tulaga faʻaagafesootai e ono faʻafefe ai manatu o le tauagafau poʻo le mama. Atonu e ʻalofia e nisi le lesitalaina i se aʻoga Kerisiano ona o le fefefe ina neʻi ‘maʻimau a latou lotu. Mosalemi Insularity atonu o nisi taimi e mafua mai i faʻamatalaga faʻapitoa a Islama. Ae ui i lea, talu ai ona o le nuu Mosalemi i Burma lava ia e matua ese lava, e le gata i ituaiga, ae i lona talitonuga, atonu e sili atu le mafaufau i le tele o agafesootai, tamaoaiga ma faiga faaupufai e sili atu ona mautinoa.

O le Faatusatusaga o le Aai o Niu Ioka

O le a ou faaiʻuina lenei pepa i se suʻesuʻega faʻatusatusa o galuega Interfaith i Niu Ioka, faʻatasi ai ma se faʻamamafa i le faʻaogaina o Muslim e faʻavae i luga o le poto masani. O le faʻamoemoe o le faʻamalamalamaina o le aʻafiaga o Islamophobia i ona ituaiga eseese, faʻapea foʻi ma isi mea e pei o aganuu ma tekinolosi.

Talu mai osofaʻiga a le mataʻu ia Setema 11, 2001, ua faʻalauteleina faiga faʻapaʻaga ma le galulue faʻatasi i Niu Ioka, e le gata i tulaga taʻitaʻi ma o se faʻalapotopotoga faʻavae e fesoʻotaʻi atu i auaunaga volenitia ma faʻasalalauga faʻaagafesootai. O le tele o tagata auai e foliga mai e alualu i luma faaupufai, a itiiti mai i nisi o mataupu, ma Kerisiano faaevagelia, Orthodox Iutaia ma Salafi Mosalemi nuu e masani ona filifili.

O loʻo faʻaauau pea le tali atu a Islamophobic, e oʻo lava i le faʻateleina i tausaga talu ai nei, faʻamalosia ma faʻatupeina e faʻasalalauga faʻapitoa ma vaega faʻapolokiki. O le backlash e lagolagoina e feeseeseaiga geopolitical ma le ita i luga o le tulai mai o le ISIS, o le tulai mai o le itu taumatau o le itu taumatau, ma le salalau atu o le le malamalama i tulaga faa-Islam. (CAIR, 2016)

O le manatu o Islama o se faʻamataʻu faʻamataʻu ua salalau atu i Europa, faʻapea foʻi ma Amerika, faʻapipiʻiina se tali faʻasalaga ma le tali atu i le i ai o se toʻatele o tagata Mosalemi. Ua salalau atu foi faiga tetee i Initia i Initia, le nofoaga o le toatele o tagata Mosalemi i le lalolagi e 150 miliona, faapea foi Thailand ma Sri Lanka. O lenei tulaga xenophobic e aliali mai foi i nisi o vaega o le Soviet Union muamua ma Saina. O ta'ita'i fa'apolokiki o lo'o fa'asalaina tagata Mosalemi laiti i le igoa o le mama fa'alelotu, o se malamalama e le fa'ato'a tele i le fa'asinomaga o le atunu'u, ma tagi mo le saogalemu o le atunu'u.

I le Aai o Niu Ioka, o popolega mo le saogalemu ua "faʻatupuina" isi laina o osofaʻiga, e ui lava o taumafaiga tutusa sa faia foi e toe faʻaleleia tulaga masani o le tauagafau e pei o le sauaina o alii ma tamaitai ma le sauaina o le saolotoga. Mosques ma isi faʻalapotopotoga Mosalemi sa tatau ona tetee atu i faʻasalalauga taufaaleaga i luga o faʻasalalauga faʻasalalau ma luga o le faʻasalalauga faʻasalalau, faʻatasi ai ma le vaʻavaʻai tele e sui tauva faʻamalosia tulafono.

I lenei tulaga, o felafolafoaiga ma le galulue faatasi ua maua ai se avanoa taua i le taliaina lautele, e mafai ai e taʻitaʻi Mosalemi ma tagata faʻamalosi e tulaʻi mai le faʻaesea faʻamalosi ma le itiiti ifo mai lea taimi i lea taimi e sili atu i le tulaga o le "tagata afaina" e ala i le galulue faʻatasi. O galuega fa'alelotu fa'atasi e aofia ai taumafaiga e fausia le fa'atuatuaga e ala i talanoaga fa'avae i tusitusiga i uiga fa'asoa; fegalegaleaiga i taimi o aso malolo faalelotu; le fa'atupuina o avanoa saogalemu, fa'aitutū e pei o le fegalegaleai mo le felagolagoma'i o tuaoi eseese; ma galuega fesoasoani e fafaga ai le fia aai, e fautua mo le filemu, puipuiga o le siosiomaga ma isi popolega lautele.

Ina ia fa'ata'ita'i (pe a le fa'afanua) le laufanua fa'alotoifale o fa'alapotopotoga fa'alelotu, o le a ou fa'amatala fa'apu'upu'u ni galuega se lua sa ou fa'atasi ai. E mafai ona malamalama uma i ai o ni tali i osofaiga a 9/11.

O le poloketi muamua o se felagolagomai soofaatasi i luga o le 9/11 faʻalavelave faʻalavelave, i le taimi muamua na taʻua o le NYDRI faigapaʻaga e fesoʻotaʻi ma le New York City Council of Churches, ona suitulaga lea e Niu Ioka Disaster Interfaith Services (NYDIS)[15]. O se tasi o faʻafitauli i le uluaʻi faʻamatalaga o le le malamalama i le uiga eseese ma le faʻaleagaina o le taʻitaʻiga a Muslim, lea na mafua ai ona le faʻaaogaina. O le lomiga lona lua, na taʻitaʻia e Peter Gudaitis mai le Episcopal Church ma faʻaalia i se tikeri maualuga o tomai faʻapitoa, na faʻamaonia e sili atu le aofia ai. O le NYDIS sa faipa'aga ma ofisa o le taulaga ina ia mautinoa o tagata ma vaega vaivai (e aofia ai tagata malaga mai fafo) e le mafai ona uia avanoa i auaunaga fesoasoani. Na taloina e le NYDIS se "Unmet Needs Roundtable" lea na maua ai le 5 miliona tala mo le fesoasoani i tagata eseese o le nuu, o latou manaoga na tuʻuina atu e tagata faigaluega mai le tele o faʻalapotopotoga faʻatuatua. Na lagolagoina foi e le NYDIS auaunaga a le aufailotu ma talanoa i le "tulaga e faatatau i faalavelave." Ina ua uma ona faʻaititia lana aufaigaluega, na toe faʻafouina auaunaga i le taimi o le Afa o Sandy i le 2012, ma tuʻuina atu le 8.5 miliona fesoasoani.

O aʻu o se sui o le komiti komiti a le NYDIS mai lona amataga, e fai ma sui o le Islamic Circle (ICNA Relief USA) ma lona faʻamaumauga umi o faʻalavelave faʻalavelave. Ina ua tuua le ICNA i le faaiuga o le 2005 sa ou fai ma sui o Muslim Consultative Network mo le tele o tausaga, ma fesoasoani puʻupuʻu NYDIS galuega faʻamaumauga a le nuʻu ina ua maeʻa le Afa o Sandy. I lenei vaitau atoa, sa ou vaaia le aafiaga lelei o le faaaofia faatasi ai ma taitai o le faatuatuaga mai tu ma aga o le faatuatuaga sili atu ona faatulagaina ma polokalame a le atunuu e sili atu ona maua alagaoa. E ui lava i le faʻamalosi i nisi o paaga, aemaise lava faʻalapotopotoga a Amerika Iutaia, ina ia o ese mai vaega Mosalemi, fausia faʻalagolago ma faiga pulega lelei na faʻatagaina ai le galulue faʻatasi.

Mai le 2005 i le 2007 o le "Livingroom Project," o se taumafaiga e faʻaleleia sootaga i le va o faʻalapotopotoga faʻavae a Iutaia ma NYC Mosalemi sosaiete lautele, na iʻu i le le fiafia ma e oʻo lava i se faʻalavelave. O ia va na faʻalauteleina i le 2007 i le taimi o osofaʻiga a le aufaasālalau i uo vavalalata Mosalemi e pei o Debbie Almontaser, o le pule faʻavae o le aʻoga Kahlil Gibran, ina ua le mafai e paaga faʻatalanoa ona puipuia o ia faʻalauaʻitele pe faʻaalia le luʻitauina o pepelo ma faʻamatalaga sese. O le tali atu a lotu eseese i osofaiga i le 2010 i le Park 51 (le mea ua taʻua o le "mosque at ground zero") sa sili atu ae sa fefiloi pea. Lipoti i le 2007 e uiga i le faaletonu ma le soona suʻesuʻeina leoleo o le radicalization Muslim na sosoo ai ma faaaliga i le 2011-12 e uiga i le tele o le mataʻituina o leoleo i luga o le Aai o Niu Ioka Mosalemi ma faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga. O sootaga ma le au faamasino o le Aai o Niu Ioka pulega faaupufai ma aganuu na afaina.

I le feagai ai ma lenei malosi, ua vaevaeina taʻitaʻi Mosalemi i Niu Ioka i ni tolauapiga se lua. O le tele o nofoaga fa'apolokiki e fa'amamafaina ai le fa'auiga, a'o le tele o le toagalauapi e fa'amuamua le mataupu. E mafai ona iloatino e se tasi le fete'ena'iga o imams Aferika Amerika ma tagata fa'a-Arapi i le isi itu, ma tagata femalaga'i eseese i le isi itu. Ae ui i lea, o le eseesega faaupufai ma uiga e le o ni faafeagai lelei. E leai foi se tasi tolauapiga e sili atu ona faasao agafesootai po o tapuaiga nai lo le isi. Ae ui i lea, a itiiti mai i luga o le tulaga taʻitaʻi, o sootaga vavalalata a le au Mosalemi ua tautevateva i luga o le filifiliga faʻapitoa i le va o le "tautalaina o le mea moni i le pule" ma le tu masani o le faʻaalia o le faʻaaloalo ma le fausiaina o soʻotaga i itu uma e lua o faiga faʻapolokiki. I le lima tausaga talu ai, e leʻi faʻamaloloina lenei maʻi.

O le eseese o uiga sa iai sona sao i lenei fevaevaeaʻiga. Ae ui i lea, o eseesega moni i manatu ma talitonuga na aliaʻe e tusa ai ma le sootaga talafeagai ma pulega a le malo o Amerika. Na tulaʻi mai le le talitonuina e uiga i mafuaaga o i latou na tuʻuina i latou lava e latalata i leoleo ma foliga mai e ioe i le manaʻomia o le mataʻituina lautele. I le 2012 na fa'atulaga ai e se tasi pati le fa'atamaoaigaina o le taumafataga o le taeao fa'ale-fa'apotopotoga a NY Mayor Bloomberg,[16] e tete'e ai i lana lagolago mo faiga fa'afitauli a le NYDP. E ui o lenei mea na tosina mai ai le fiafia o le aufaasālalau, aemaise lava mo le tausaga muamua o le boycott, o isi tolauapiga sa faaauau pea ona auai i le sauniga, faapea foi ma le toatele o taitai lotu eseese mai le aai.

O nisi o taʻitaʻi Mosalemi ma tagata faʻamalosi e malamalama ia latou tu ma aga o loʻo matua faʻafeagai ma le malosi faalelalolagi ma pulega faʻalelalolagi faʻapea foʻi ma filifiliga faʻavae i fafo. O lenei manatu ua mafua ai se fuafuaga o le faatumauina o tuaoi ma isi nuu, faatasi ai ma le taulai atu i solitulafono ita ma le puipuia o mea e fiafia i ai Mosalemi i le taimi o osofaiga. O le felagolagoma'i fa'alelotu e le fa'asalaina-ae e sili pe a fai e fa'atatau i le fa'amasinoga amiotonu.

O aʻu foʻi o se sui o le Flushing Interfaith Council[17], lea na atiina aʻe e avea o se fua o le Flushing Interfaith Unity Walk. O le Savaliga lava ia e fa'avae i luga o le Children of Abraham Interfaith Peace Walk, na faavaeina i le 2004 e Rabbi Ellen Lippman ma Debbie Almontaser ina ia mafai ai ona fausia ni alalaupapa o le malamalama i tagata Brooklyn i pitonuu eseese. O le manatu o se fetuunaiga o le fale tatala faʻataʻitaʻiga, ma asiasiga, talanoaga ma meaʻai i fale tapuaʻi eseese i luga o le auala. I le 2010 na faaiuina ai le Savaliga i Brooklyn i le nofoaga o se faletapuai fuafuaina i Sheepshead Bay lea na tosina mai ai le au tetee tetee i Mosalemi, ma sa tufa atu e le au auai o le Walk ni fugalaau i le motu o tagata feita. Mo le tautuaina o le itumalo o Kuiniselani, na amata ai le Flushing Walk i le 2009 ma ua tele lava ina sola ese mai feeseeseaiga, ona o le fetuutuunai o le faʻataʻitaʻiga faʻalotu e aofia ai le sili atu ona eseese ma le tele o tagata Asia e aofia ai le tele o Hindu, Sikhs ma Puta o Flushing. E ui ina ua aapa atu i lenei eseesega mo le Savaliga ma isi gaoioiga, i le taimi lava lea e tasi, o loo taula pea le Fono i le auai o tagata o le “lotu filemu”—Quakers ma Unitarians.

I le itumalo o Kuiniselani, Flushing, NY o le nofoaga foi lea o le 1657 Flushing Remonstrance, o se pepa faavae o le saolotoga o tapuaiga i le US. I lena taimi, na faasāina aloaia ai e Peter Stuyvesant, lea sa avea ma Kovana o le New Netherlands i lena taimi, le faiga o lotu uma i fafo atu o le Dutch Reformed Church. Sa saisai tagata Papatiso ma Quakers ona o a latou faiga faalelotu i le eria o Flushing. I le tali atu, na potopoto faatasi ai se vaega o tagata Peretania e sainia le Remonstrance, o se valaau mo le faapalepale e le gata o Quakers ae o "Iutaia, Turks ma Aikupito, ona ua taʻua i latou o atalii o Atamu."[18] Na mulimuli ane faafalepuipui tagata lagolago i tulaga faigata. ma o se tasi alii Peretania o John Bowne sa faaaunuua i Holani, e ui lava na te le tautala i le gagana Holani. O le faʻalavelave na iu lava ina toe foʻi i luga o Stuyvesant ina ua 'au le Dutch West India Company ma le au tetee.

I le faamanatuina o lenei talatuu, i le 2013 na toe faafou ai e le Flushing Interfaith Council le Remonstrance e faʻatalanoaina faiga faʻavae mataʻituina e tetee i Muslim ma Anti-Auvale i Niu Ioka. Fa'aliliuina i gagana e 11 i totonu o le atunu'u, o le pepa fou na tu'u sa'o atu i le Mayor Michael Bloomberg fa'asea e feso'ota'i ma le mata'ituina ma le taofi ma le fa'atauva'a faiga fa'avae.[19] O loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia e le Fono le lotogatasi ma Queens Mosalemi, oe na taulaʻi i solitulafono ita ma e oʻo lava i le fasioti tagata i le 2016. I le taumafanafana o le 2016 na lagolagoina ai e le Fono le lauga a tusitala Mosalemi ma se vaega faitau. Ua aloaia e le Pluralism Project i Harvard le Flushing interfaith Council "faia'iga manuia" mo lona so'otaga fou i le measina taua a Flushing o le tele o tagata.[20]

E ese mai i nei faʻataʻitaʻiga e lua, o le New York cityscape of interfaith engagement e aofia ai lala sooupu ma polokalame e fesoʻotaʻi ma Malo Aufaatasi (e pei o le Alliance of Civilizations, Religions for Peace, Temple of Understanding) faʻapea foʻi ma soʻotaga faʻapitonuʻu i le va o fale tapuaʻi ma e oʻo lava i kalapu a tamaiti aʻoga. O le mea e sili ona tutotonu, talu ona tulaʻi mai i le 1997 mai le polokalame faagaeeina a Rev James Parks Morton i le Cathedral of St John the Divine, o le Interfaith Center o Niu Ioka ua saunia semina ma aoaoga i mataupu eseese lautele mo "faifeʻau, aʻoaʻo lotu, taʻitaʻi lotu. , tagata e tu'uina atu auaunaga fa'aagafesootai, ma so'o se tasi o lo'o faia se ta'ita'i e tautuaina o latou fa'alapotopotoga fa'alelotu.”

I le Aai o Niu Ioka, Union Theological ma isi seminare, Tanenbaum Center of Interreligious Understanding, Foundation for Ethnic Understanding (FFEU), Centre for Ethnic, Religious and Racial Understanding (CERRU) Interfaith Worker Justice, ma Intersections International e fesoʻotaʻi uma i polokalame ma faʻalapotopotoga faʻatuatua. sui usufono.

O le tele o nei NGO ua tuleia i tua e tetee atu i le salalau o le Islamophobia, lagolagoina fuafuaga a le atunuu e pei o le "Tau'au i le Tau'au." [21] Sa i ai foi le tele o faʻasalalauga faʻasalalauga na faʻatulagaina e le gata i faʻalapotopotoga Mosalemi e pei ole CAIR ma MPAC ma Soundvision, ae o le gaosiga o pusa punaoa e pei o le My Neighbor is Muslim, o se taiala suesue e fitu vaega na saunia i le atunuu e Lutheran Social Service of Minnesota, ma le Peace and Unity Bridge curricula na saunia e le Unitarian Universalist Church of Vermont.[22] Ia Setema 2016 o le Unitarian Universalist Church (UUSC) na aofia ai foi se "Muslim Solidarity Event" i la latou galuega faatino o loʻo faʻapipiʻiina i se ata Ken Burns e uiga i taumafaiga a le Unitarian e laveaʻi tagata mai le Nazis. O le feso'ota'iga fa'a'au'au na fa'amanino i tala fa'asolopito. Ua vave tele ona iloa pe toafia o le a faaaogaina nei punaoa.

E ui lava i le tulaga molia o loʻo faʻaauau pea i le vaitau o le palota 2016, o loʻo manino lava le faʻaauauina o le lotogatasi ma Muslims, i le papaʻu ma le loloto, i totonu o faʻalapotopotoga faʻatuatua. Ae toe foʻi, e pei o Burma, ua leai ni aʻoaʻoga ma faʻalapotopotoga a Muslims ma atonu o le manaʻo e fai se sao taua i sootaga vavalalata. O le ta'ita'iga a Mosalemi o lo'o tele lava i le ituaiga "charismatic", lea e fausia ai feso'ota'iga patino ae e le fa'amatu'u atu pe fa'atupuina le gafatia fa'aletausaga tumau. O le to'atele o tagata lava e tasi o lo'o matua'i a'afia i talanoaga fa'alelotu ae e le mafai pe le aumaia fo'i ni tagata fou. E to'aitiiti le tele o failauga Mosalemi lelei nai lo pule lelei e maua mai fesoasoani ma lagolagoina le auai. E le maualuga le auai i le faletapuai, ma e tusa lava pe latou te taliaina le faasinomaga faalelotu i se auala malosi, ae o le au malaga mai Mosalemi talavou aemaise lava teena ala o latou matua.

O le fa'asinomaga o le tagata e lavelave ma fa'alautele, ae o lauga fa'apolokiki ma ta'uta'ua e uiga i lanu, tamaoaiga, lotu ma itupa e masani ona fa'afaigofie. O le fa'atupega e mulimulita'i i faiga e fiafia i ai tagata, e pei o le Black Lives Matter, ae e le'o fa'amalosia sa'o i taimi uma i latou e sili ona a'afia.

I le 2008 na matauina ai e Kusumita Pederson, “E mautinoa lava o le vaega pito sili ona mata’ina ma le taua o le faalapotopotoga soofaatasi i aso nei… o le tuputupu a’e lea o galuega soofaatasi i le lotoifale. O le fa'atusatusaga sili lea i le amataga o le sefulu tausaga, ma e foliga mai o lo'o fa'ailoa mai ai se vaega fou." E moni lenei mea i le Aai o Niu Ioka e pei ona vaaia i le tele o taumafaiga a le lotoifale talu mai le 9/11. O nisi o taumafaiga i le lotoifale e sili atu ona "vaaia" nai lo isi. Po'o le a lava le tulaga, o lenei itu a'a o lo'o faigata nei ona o fa'alavelave fa'aagafesootai o tekonolosi fou. Fa'atasi ai ma le fa'atupula'ia o fa'asalalauga fa'aagafesootai ua tele naua "talanoaga" o lo'o faia nei i luga o le initaneti, ma le miliona o tagata ese o lo'o tu'ufua. O le olaga faʻaagafesootai a Niu Ioka ua matua faʻatalanoaina nei, ma faʻatau atu se tala, o se tala, o se tagi i le pule, o se vaega o le tamaoaiga faʻatauvaʻa. (Pederson, 2008)

O le mea moni, o telefoni feaveaʻi o loʻo salalau atu foi i Burma. O le a manuia galuega fa'aagafesootai fa'aagafesootai i luga o le facebook e pei o le Fa'asalalauga fou a La'u Uo[23], lea e fa'amanatuina ai faigauo i le va o tagata Burmese o fa'alapotopotoga eseese, i le fausiaina o se aganu'u e fa'amanatu tutusa uma? Po o le “fausiaina o le filemu i le va o lotu” i le lumanaʻi? Po o le a avea telefoni feaveai ma auupega i lima o tagata leaga o loo faamoemoe i sauaga, e pei ona uma ona tupu? (Baker, 2016, Holani 2014)

Xenophobia ma le tele o suiga e faia ai se taamilosaga leaga. A'o fa'atalanoaina le tele o fa'asalalauga o "tagata fa'asolitulafono" i Amerika, ma fa'atinoina i Burma, o le le saogalemu o lo'o fa'alauiloaina e lenei lauga e a'afia ai tagata uma. Fa'atasi ai ma fa'alavelave fa'alavelave fa'aagafesootai, o le lu'itau o lo'o i ai nei i talitonuga fa'alelotu ma fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u o se fa'ailoga o se fa'aleaganu'u tele ma fa'aleagaga e feso'ota'i ma faiga fa'a-lalolagi.

I le tausaga e 2000, na matauina ai e Mark Gopin, “Afai e te lototele e siitia se aganuu faalelotu, po o soo se aganuu mo lena tulaga, i se fausaga fou tau tamaoaiga po o faiga faaupufai, e pei o le faatemokalasi po o le maketi saoloto, aua le siitia le pito i luga e aunoa ma le lalo, lalo e aunoa ma le pito i luga, pe na o le ogatotonu, sei vagana ua e sauni e mafua ai le faamasaa toto…O aganuu faalelotu e le na o le tamoe mai luga i lalo. O le mea moni, o loʻo i ai se mana ofoofogia o loʻo salalau, o le mea tonu lava lea e matua faʻamalosia ai taʻitaʻi." (Gopin, 2000, itulau 211)

Ona faaopoopo atu lea e Gopin i lana lapataiga- ia taliaina se faagasologa lautele o suiga; aua ne'i fa'ate'aina se tasi vaega fa'alelotu po'o se fa'alapotopotoga e aunoa ma le isi; ma aua lava neʻi faateteleina se feteenaʻiga e ala i le faamalosia o se tasi lotu po o se vaega faaleaganuu i luga o le isi, “aemaise lava e ala i tupe teufaafaigaluega.”

Ae paga lea, o le Iunaite Setete-ma le lalolagi lautele foi-na faia tonu lena mea o se vaega o faiga faavae mai fafo mo le tele o augatupulaga, ma e mautinoa lava na faaauau pea i tausaga talu ona tusia e Gopin na upu. O se tasi o talatuu o nei fa'alavelave mai fafo o le loloto o le le talitonuina, o lo'o matua'i a'afia ai lava sootaga fa'alelotu i Niu Ioka i aso nei, e sili atu ona manino i mafutaga i le va o fa'alapotopotoga a Mosalemi ma Iutaia o lo'o fai mai o lo'o fai ma sui o tagata lautele. O popolega Mosalemi ma Arapi i le galulue faatasi ma e oo lava i le tuufaatasia e matua loloto lava. O le le saogalemu o Iutaia ma popolega i le olaga o ni mea faigata foi. Ma o le poto masani a Aferika Amerika i le nofo pologa ma le fa'atauva'a ua fa'atupula'ia atili. O fa'asalalauga fa'asalalau o lo'o siomia ai i tatou e fa'atagaina ai nei mataupu e talanoaina i se taimi umi. Ae pei ona taʻua, atonu e faigofie lava ona toe faʻaleagaina, faʻatauvaʻa ma faʻapolokiki.

Ae o le ā e tatou te faia pe a tatou “faia le lotu soofaatasi”? Pe o se vaega i taimi uma o le fofo, ae le o le faafitauli? Na matauina e Mana Tun e faapea, i Burma, o tagata auai i talanoaga faale-faatuatua e faaaogā le upu faa-Peretania “interfaith” e fai ma upu nonō. Pe o ta'u mai ai ea o le au Papatiso o le filemu i Burma o lo o faaulufale mai ma faamalosia ai manatu o talanoaga e afua mai i le vaaiga a Orientalizing, neo-colonial a le faifeautalai i Sisifo? Pe fa'ailoa mai ea o ta'ita'i Burmese (po'o Niu Ioka i le lotoifale) o lo'o talia avanoa e fa'atupu ai le filemu o ni fa'aoga avanoa? Leai; e mafai ona manatua lapataiga a Gopin e uiga i le faʻalavelave lelei i faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga ae ave i le loto le fatufatuaʻi ma le taua o fefaʻatauaiga a tagata e faia i talanoaga pe a lafoaia igoa ma manatu muamua.

O le mea moni, i totonu o le Aai o Niu Ioka, o le tele o fesoʻotaʻiga faʻalelotu a tagata lautele e leai se aʻoaʻoga. O le taua o le aʻoaʻoga e mafai ona oʻo mai mulimuli ane, pe a aʻoaʻoina se tupulaga lona lua e faʻaauau le talanoaga, faʻatagaina tagata aʻoaʻo fou e sili atu ona nofouta i faʻalapotopotoga faʻapitoa ma aʻoaʻoga o suiga.

E tatala e paaga i latou lava i avanoa fou. E ui lava i le tele o le natura o loʻu poto masani i talanoaga a Iutaia-Muslim i Niu Ioka, o se tasi o na paaga faʻatalanoa o loʻo tumau pea o se uo ma talu ai nei na fausia ai se faʻalapotopotoga faʻa-Iutaia e fautua mo aia tatau a le au Muslim Rohingya i Burma. Ona o le lagona alofa i tagata ua sosola ma le au temoni, o latou aafiaga e atagia ai le miti a Iutaia i le 1930s i Europa, na sainia ai e le Jewish Alliance of Concern Over Burma (JACOB) le toeitiiti atoa le 20 faʻalapotopotoga faʻa-Iutaia masani e fautua mo le sauaina o Muslims.

E mafai ona tatou feagai ma le lumanaʻi o le lalolagi atoa (ma ona le fiafia) ma le faʻamoemoe poʻo le le mautonu. Po o le a lava le itu, o loʻo i ai le malosi i le galulue faʻatasi mo se faʻamoemoe masani. Faatasi ai ma le tigaalofa mo le tagata ese, ma isi tagata vaivai, o paaga faʻalelotu e fefaʻasoaaʻi le mataʻu tele i le foliga mai o nihilism o osofaʻiga mataʻutia e faʻatatau i tagata lautele, e aofia ai vaega o uso a tagata e le masani ona taliaina atoatoa e faʻalapotopotoga faʻalelotu, e pei o alii ma tamaitai LGBT. . Talu ai o loo feagai nei nuu ma lotu eseese ma se manaoga faanatinati mo le tele o fetuutuunaiga i totonu o le faatuatuaga ma nofoaga i le va o le “pito i luga” ma le pito i lalo” o le taitaiga, faatasi ai ma maliliega e le ioeina ma fevaevaeai i ia mataupu faaagafesootai, o le isi vaega o le sootaga soofaatasi ua folafola mai o le a e sili ona lavelave- ae faʻatasi ai ma avanoa fou mo le fefaʻasoaaʻi agaalofa.

mau faasino

Akbar, T. (2016, Aokuso 31) Chicago Mataitu. Maua mai http://chicagomonitor.com/2016/08/will-burmas-new-kofi-annan-led-commission-on-rohingya-make-a-difference/

Ali, Wajahat et al (2011, Aokuso 26) Fefe Tuufaatasi Nofoaga Autu mo Amerika Alualu i Luma. Retrieved from: https://www.americanprogress.org/issues/religion/report/2015/02/11/106394/fear-inc-2-0/

ASG, (2016, Aperila 8) RFP Myanmar Taitai Asiasi Iapani, Lotu mo le Filemu Asia. http://rfp-asia.org/rfp-myanmar-religious-leaders-visit-japan-to-strengthen-partnership-on-peacebuilding-and-reconciliation/#more-1541

Bo, CM ma Wahid, A. (2016, Setema 27) Teena o Lotu Lotu i Asia i Sautesasae; Wall Street Journal. Maua mai: http://www.wsj.com/articles/rejecting-religious-intolerance-in-southeast-asia-1474992874?tesla=y&mod=vocus

Baker, Nick (2016, Aokuso 5) Na faapefea ona avea ala o faasalalauga faaleagafesootai ma megaphone tautala inoino a Myanmar Myanmar Times. Maua mai: http://www.mmtimes.com/index.php/national-news/21787-how-social-media-became-myanmar-s-hate-speech-megaphone.html

BBC News (2011, Tesema 30) Musole Boycott Mayor Bloomberg's 's breakfast interfaith. Maua mai: http://www.bbc.com/news/world-us-canada-16366971

Buttry, D. (2015A, Tesema 15) Faifeautalai Papatiso i totonu o se Mosque, International Ministries Journal. Maua mai: https://www.internationalministries.org/read/60665

Buttry, D. (2008, Aperila 8) Faitau le Agaga. Vitio na maua mai: https://www.youtube.com/watch?v=A2pUb2mVAFY

Buttry, D. 2013 Legacy of Children of Abraham from Dan's Interactive Passport Blog. Maua mai: http://dbuttry.blogspot.com/2013/01/legacy-of-children-of-abraham.html

Buttry, D. We are the Socks 2015 Read the Spirit Books (1760)

Carlo, K. (2016, Iulai 21) International Ministries Journal. Na maua mai https://www.internationalministries.org/read/62643

Carroll, PA (2015, Novema 7) 7 mea e tatau ona e iloa e uiga i le faʻalavelave i Burma, Isalama Masina. Maua mai: http://theislamicmonthly.com/7-things-you-should-know-about-the-crisis-in-burma/

Carroll, PA (2015) le Nobility of Leadership: The Life and Struggles of Rohingya Refugees in the USA, Lolomiina i Winter/Spring Issue of Isalama Masina. Maua mai: https://table32discussion.files.wordpress.com/2014/07/islamic-monthly-rohingya.pdf

Fono a Amerika Islamic Relations (CAIR) (2016m Setema) Faalavelave i le Faletapuai. Maua mai le http://www.cair.com/images/pdf/Sept_2016_Mosque_Incidents.pdf

Eltahir, Nafisa (2016, Setema 25) E Tatau i Tagata Mosalemi ona Teena Polokiki o le Normalcy; O le Atalani. Maua mai: http://www.theatlantic.com/politics/archive/2016/09/muslim-americans-should-reject-respectability-politics/501452/

Fufulu Remonstrance, Flushing Meeting Sosaiete Fa'alelotu a Uo. Va'ai http://flushingfriends.org/history/flushing-remonstrance/

Freeman, Joe (2015, Novema 9) Palota Iutaia a Myanmar. O le Laupapa. Maua mai: http://www.tabletmag.com/scroll/194863/myanmars-jewish-vote

Gopin, Marc I le va o Etena ma Amaketo, o le Lumanai o Tapuaʻiga a le Lalolagi, Sauā ma le Filemu Oxford 2000

Aia Tatau a Tagata i le Lalolagi: Fesoasoani lata mai http://globalhumanrights.org/grants/recent-grants/

Holland, Hereward 2014 Iuni 14 Facebook i Myanmar: Fa'ateleina le tautala ita? Al Jazeera Bangladesh. Maua mai: http://www.aljazeera.com/indepth/features/2014/06/facebook-myanmar-rohingya-amplifying-hate-speech-2014612112834290144.html

Jerryson, M. Volume 4, Lomiga 2, 2016 Buddhism, Upuleaga, ma Sauaga Itulau 119-127

KAIICID Dialogue Center Factsheet Summer 2015. http://www.kaiciid.org/file/11241/download?token=8bmqjB4_

KAIICID Dialogue Center Vitio ile Youtube https://www.youtube.com/channel/UC1OLXWr_zK71qC6bv6wa8-Q/videos)

KAIICID Tala Fou KAIICID Galulue Fa'atasi ma Pa'aga e Fa'aleleia So'oga Puta-Muslimi i Myanmar. http://www.kaiciid.org/news-events/news/kaiciid-cooperates-partners-improve-buddhist-muslim-relations-myanmar

KAIICID Fellows www.kaiciid.org/file/3801/download?token=Xqr5IcIb

Ling Jiou Mount Buddhist Society “Dialogue” ma le “Origination” itulau. Maua mai: http://www.093ljm.org/index.asp?catid=136

Ma le “Iunivesite o Tapuaiga a le Lalolagi” http://www.093ljm.org/index.asp?catid=155

Johnson, V. (2016, Setema 15) Myanmar's Peace Process, Suu Kyi Style. USIP Publications Inisetiute o le Filemu a le Iunaite Setete (USIP). Maua mai: http://www.usip.org/publications/2016/09/15/qa-myanmar-s-peace-process-suu-kyi-style

Judson Research Center 2016, Iulai 5 Campus Dialogue Amata. Maua mai: http://judsonresearch.center/category/news-activities/

Mizzima News (2015, Iuni 4) Faailoga Taualoa a le Palemene o Tapuaiga a le Lalolagi Tolu o Monks Ta'ita'i a Myanmar. Maua mai: http://www.mizzima.com/news-international/parliament-world%E2%80%99s-religions-awards-three-myanmar%E2%80%99s-leading-monks

Mujahid, Abdul Malik (2016, Aperila 6) O le Minisita o Mataupu Tau Lotu a le Lalolagi o Burma ua matua'i le amana'ia le Huffington Post. http://www.huffingtonpost.com/abdul-malik-mujahid/words-of-burmas-religious_b_9619896.html

Mujahid, Abdul Malik (2011, Novema) Aisea na Talanoaga Faalelotu? Vaiaso o le Fegalegaleaiga Faalelotu a le Lalolagi. Maua mai: http://worldinterfaithharmonyweek.com/wp-content/uploads/2010/11/abdul_malik_mujahid.pdf

Myint, M. (2016, Aokuso 25) Manaʻomia e le ANP le Faʻaleaogaina o Kofi Annan-Led Arakan State Commission. Le Irrawaddy. Maua mai: http://www.irrawaddy.com/burma/anp-demands-cancelation-of-kofi-annan-led-arakan-state-commission.html

Open Society Foundation Burma Poloketi 2014-2017. dcleaks.com/wp-content/uploads/…/burma-project-revised-2014-2017-strategy.pdf

Parliament of World Religions Blog 2013, Iulai 18. https://parliamentofreligions.org/content/southeast-asian-buddhist-muslim-coalition-strengthens-peace-efforts

Parliament Blog 2015, Iulai 1 Faailoga a le Palemene Tolu Monike. https://parliamentofreligions.org/content/parliament-world%E2%80%99s-religions-awards-three-burma%E2%80%99s-leading-monks-norway%E2%80%99s-nobel-institute

Pederson, Kusumita P. (Iuni 2008) Tulaga o Fesootaiga Fa'alelotu: Ose Su'esu'ega Le'o, Palemene o Tapuaiga a le Lalolagi. Maua mai: https://parliamentofreligions.org/sites/default/files/www.parliamentofreligions.org__includes_FCKcontent_File_State_of_the_Interreligious_Movement_Report_June_2008.pdf

The Pluralism Project (2012) Summary Report of the Interfaith Infrastructure Study. Maua mai: http://pluralism.org/interfaith/report/

Prashad, Prem Calvin (2013, Tesema 13) Fou Remonstrance Targets NYPD Tactics, Queens Times Ledger. http://www.timesledger.com/stories/2013/50/flushingremonstrance_bt_2013_12_13_q.html

Lotu mo le Filemu Asia: Faʻamatalaga: Pale Faʻamatalaga Novema 2015. http://rfp-asia.org/statements/statements-from-rfp-international/rfp-iyc-2015-paris-statement/

Lipoti Faaletausaga a le Shalom Foundation. Maua mai: http://nyeinfoundationmyanmar.org/Annual-Report)

Stassen, G. (1998) Na'o le Filemu; Pilgrim Press. Va'ai fo'i Aotelega: http://www.ldausa.org/lda/wp-content/uploads/2012/01/Ten-Practices-for-Just-Peacemaking-by-Stassen.pdf

USCIRF 2016 Lipoti Faaletausaga, Burma Mataupu. www.uscirf.gov/sites/default/files/USCIRF_AR_2016_Burma.pdf

UNICEF Myanmar 2015, Oketopa 21 Media Center. Maua mai: http://www.unicef.org/myanmar/media_24789.html

Win, TL (2015, Tesema 31) O fea oi ai Fafine i Myanmar's Peace Process in Myanmar Nei? Myanmar Lenei. Retrieved from:  http://www.myanmar-now.org/news/i/?id=39992fb7-e466-4d26-9eac-1d08c44299b5

Worldwatch Monitor 2016, Me 25 O le Sa'olotoga o Tapuaiga o se tasi lea o lu'itau sili a Myanmar. https://www.worldwatchmonitor.org/2016/05/4479490/

Faamatalaga

[1] Va'ai fa'amatalaga Ali, W. (2011) For Fear Inc. 2.0 tagai www.americanprogress.org

[2] www.BurmaTaskForce.org

[3] https://en.wikipedia.org/wiki/Adoniram_Judson

[4] Tagai i le uepisaite a le Seminare http://www.pkts.org/activities.html

[5] Va'ai http;//www.acommonword.org

[6] Va'ai Aperila 1, 2011 Blog Entry http://dbuttry.blogspot.com/2011/04/from-undisclosed-place-and-time-2.html

[7] www.mbcnewyork.org

[8] Tagai Lipoti Faaletausaga mo le Shalom Foundation

[9] Va'ai http://rfp-asia.org/

[10] Va'ai fa'amatalaga RFP mo le Fa'amatalaga a Pale. Mo so'oga i gaoioiga uma a le autalavou a le RFP va'ai http://www.religionsforpeace.org/

[11] “Talanoa” http://www.093ljm.org/index.asp?catid=136

[12] Mo se faataitaiga, Pakisitana: http://www.gflp.org/WeekofDialogue/Pakistan.html

[13] Va'ai www.mwr.org.tw ma http://www.gflp.org/

[14] KAIICID Video Documentation https://www.youtube.com/channel/UC1OLXWr_zK71qC6bv6wa8-Q/videos)

[15] www.nydis.org

[16] BBC Tesema 30, 2011

[17] https://flushinginterfaithcouncil.wordpress.com/

[18] http://flushingfriends.org/history/flushing-remonstrance/

[19] http://www.timesledger.com/stories/2013/50/flushingremonstrance_bt_2013_12_13_q.html

[20] The Interfaith Infrastructure Study http://pluralism.org/interfaith/report/

[21] http://www.shouldertoshouldercampaign.org/

[22] http://www.peaceandunitybridge.org/programs/curricula/

[23] Va'ai https://www.facebook.com/myfriendcampaign/

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu