Fa'afeso'ota'i Fa'atupu Sauaga, Fete'ena'iga ma Fa'aleagaina o le Si'osi'omaga

Namakula Evelyn Mayanja

faamatalaga otooto:

O loʻo suʻesuʻeina e le tusiga pe faʻafefea ona faʻafefea e le le paleni i faiga faʻaagafesootai, faʻapolokiki, tamaoaiga ma aganuʻu feteʻenaʻiga faʻavae e faʻaalia ai faʻalavelave faʻavaomalo. I le avea ai o se faʻalapotopotoga faʻavaomalo, ua sili atu ona tatou fesoʻotaʻi nai lo se isi lava taimi muamua. Faiga fa'ale-atunuu ma le lalolagi atoa e fausia ai fa'alapotopotoga ma faiga fa'avae e fa'atauva'a ai le to'atele a'o fa'amanuiaina le to'aitiiti ua le toe fa'atumauina. O le faʻaleagaina o agafesootai ona o faiga faʻapolokiki ma le tamaoaiga e taʻitaʻia ai feteʻenaʻiga faaumiumi, femalagaiga tele, ma le faʻaleagaina o le siosiomaga lea e le mafai e le neo-liberal faiga faʻapolokiki ona foia. O le taulaʻi atu i Aferika, o loʻo faʻatalanoaina e le pepa mafuaʻaga o faʻalavelave faʻavae ma fautua mai le auala e mafai ai ona suia i se ola fealofani. O le filemu gafataulimaina i le lalolagi atoa e manaʻomia ai se suiga faʻataʻitaʻiga e: (1) suia faʻataʻitaʻiga o le saogalemu o le setete i le saogalemu lautele, faʻamamafaina le atinaʻeina o tagata uma mo tagata uma, o le faʻataʻitaʻiga o se tagata faʻatasi ma se taunuuga tutusa; (2) faia le tamaoaiga ma faiga fa'apolokiki e fa'amuamua ai tagata ma le soifua manuia o le paneta nai lo tupe mama.   

La'uina Lenei Mataupu

Mayanja, ENB (2022). Feso'ota'i Fa'atupu Sauaga, Fete'ena'iga ma Fa'aleagaina o le Si'osi'omaga. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 15-25.

Fautuaga Fautuaina:

Mayanja, ENB (2022). Fa'afeso'ota'i faiga sauā, fete'ena'iga ma fa'aleagaina o le si'osi'omaga. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 15-25.

Fa'amatalaga Fa'amatalaga:

@Mataupu{Mayanja2022}
Igoa = {Feso'ota'i Fa'atupu Sauaga, Fete'ena'iga ma Fa'aleagaina o le Si'osi'omaga}
Tusitala = {Evelyn Namakula B. Mayanja}
Url = {https://icermediation.org/linking-structural-violence-conflicts-and-ecological-damages/}
ISSN = {2373-6615 (Lomitusi); 2373-6631 (Initaneti)}
Tausaga = {2022}
Aso = {2022-12-10}
Tusitala = {Journal of Living Together}
Volume = {7}
Numera = {1}
Itulau = {15-25}
Lomitusi = {International Center for Ethno-Religious Mediation}
Tuatusi = {White Plains, Niu Ioka}
Lomiga = {2022}.

faʻatomuaga

O faiga le tonu o le faavae lea o le tele o feeseeseaiga faalotoifale ma faavaomalo. O loʻo faʻapipiʻiina i totonu o faiga faʻale-aganuʻu-faʻaupufai ma le tamaoaiga ma faiga faʻavae e faʻamalosia ai le faʻaogaina ma le faʻamalosi e le au faipule faʻapolokiki, faʻalapotopotoga faʻavaomalo (MNCs), ma setete malolosi (Jeong, 2000). O le fa'anofoina, fa'ava-o-malo, faiga fa'atauva'a, ma le matape'ape'a ua fa'aosoina ai le fa'aleagaina o fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u ma tulaga taua na puipuia ai le si'osi'omaga, ma taofia ma fo'ia fete'ena'iga. O le tauvaga mo faiga fa'apolokiki, tamaoaiga, militeri ma fa'atekonolosi e fa'ate'aina ai e vaivai o latou mana'oga fa'avae, ma mafua ai le fa'aleagaina ma le solia o lo latou mamalu ma aia tatau. Fa'ava-o-malo, o fa'alapotopotoga fa'aletonu ma faiga fa'avae a setete autu e fa'amalosia ai le fa'aogaina o atunu'u tua'oi. I le tulaga faaleatunuu, o le pule malosi, le lotonuu faataumaoi, ma faiga faapolokiki o le manava, o loo faatumauina e ala i le faamalosi ma faiga faavae e manuia ai na o le au faipule faapolokiki, e tupu ai le le fiafia, ma tuua ai le vaivai e aunoa ma se filifiliga vagana ai le faaaogaina o sauaga e fai ma auala e tautala ai i le mea moni. mana.

O faiga le tonu ma sauaga e tele ona o tulaga uma o fete'ena'iga e aofia ai vaega fa'avae o lo'o fa'apipi'i i faiga ma faiga fa'avae e fai ai faiga fa'avae. Maire Dugan (1996), o se tagata su'esu'e o le filemu ma se tagata fai manatu, na mamanuina le fa'ata'ita'iga 'nested paradigm' ma fa'ailoa tulaga e fa o fete'ena'iga: o mataupu i se fete'ena'iga; o mafutaga e aofia ai; subsystems o lo'o i ai se fa'afitauli; ma fausaga fa'aletino. Ua matauina e Dugan:

O fete'ena'iga i lalo o le vaega e masani ona atagia ai fete'ena'iga a le faiga lautele, e aumaia ai le le tutusa e pei o le faailogalanu, faiga fa'afeusuaiga, fa'ailoga tagata, ma le fa'afeusuaiga i ofisa ma falegaosimea tatou te galulue ai, o fale tapua'i tatou te tatalo ai, o malae ma matafaga tatou te ta'alo ai. , o auala tatou te fetaiaʻi ai ma o tatou tuaoi, e oo lava i fale o loo tatou nonofo ai. E mafai fo'i ona iai fa'afitauli i lalo o le fa'alapotopotoga, e le'o fa'atupuina e fa'amatalaga lautele lautele. (itulau 16)  

O lenei tusiga e aofia ai faʻasalaga faʻavaomalo ma faʻalapotopotoga faʻale-malo i Aferika. Na taʻua e Walter Rodney (1981) ni puna e lua o faiga sauā a Aferika e taofia ai le agaʻigaʻi i luma o le konetineta: “o le faagaoioiga o faiga malo” lea e faamamā ai le tamaoaiga o Aferika, ma lē mafai ai e le konetineta ona atiina aʻe vave ana punaʻoa; ma “i latou o lo'o fa'aogaina le faiga ma i latou o lo'o galulue a le o ni sui po'o ni aumea le iloa o lea faiga. O le aufaipisinisi o Europa i Sisifo o i latou ia na faalautele atu a latou faiga sao mai totonu o Europa e aofia uma ai Aferika” (itulau 27).

Faatasi ai ma lenei folasaga, o loʻo suʻesuʻeina e le pepa nisi o aʻoaʻoga o loʻo faʻavaeina le le paleni o le fausaga, sosoo ai ma le auʻiliʻiliga o mataupu ogaoga faʻaleagaina e tatau ona faʻatalanoaina. E fa'ai'u le pepa i fautuaga mo le suia o sauaga fa'avae.  

Mafaufauga Faʻasolopito

O le faaupuga faʻalavelave faʻavae na faia e Johan Galtung (1969) e faʻatatau i fausaga faʻaagafesootai: faiga faʻapolokiki, tamaoaiga, aganuu, faʻalelotu, ma tulafono e taofia ai tagata taʻitoʻatasi, nuʻu, ma sosaiete mai le iloaina o latou gafatia atoatoa. O sauaga faʻavae o le "faʻaleagaina o le faʻaleagaina o manaʻoga autu o tagata poʻo ... o le faʻaleagaina o le ola o le tagata, lea e faʻaititia ai le tulaga moni e mafai ai e se tasi ona faʻafetaui o latou manaʻoga i lalo ifo o le mea e ono mafai" (Galtung, 1969, p. 58) . Masalo, Galtung (1969) na maua mai le faaupuga mai le 1960s Latin American liberation theology lea na faʻaaogaina ai "faatulagaga o le agasala" poʻo le "agasala faʻaagafesootai" e faʻatatau i fausaga na mafua ai faiga le tonu ma le faʻaleagaina o tagata matitiva. O i latou e lagolagoina le talitonuga faasaoloto e aofia ai Archbishop Oscar Romero ma Patele Gustavo Gutiérrez. Na tusia e Gutiérrez (1985): “o le mativa o lona uiga o le oti… e le gata i le tino ae faapea foi le mafaufau ma le aganuu” (itulau 9).

O fausaga e le tutusa o le "pogai a'a" o feeseeseaiga (Cousens, 2001, p. 8). O nisi taimi, o sauaga fa'avae e ta'ua o sauaga fa'alapotopotoga e mafua mai i "fa'alapotopotoga fa'aagafesootai, fa'apolokiki, ma le tamaoaiga" lea e fa'atagaina ai le "fa'asoa le tutusa o malosiaga ma punaoa" (Botes, 2003, p. 362). O sauaga fa'avae e manuia ai le to'aitiiti o lo'o fa'aeaina ae fa'asalaina le to'atele. Burton (1990) faʻafesoʻotaʻi sauaga faʻavae ma faʻalapotopotoga faʻale-aganuʻu le tonu ma faiga faʻavae e taofia ai tagata mai le ausia o latou manaʻoga faʻapitoa. O faʻalapotopotoga faʻaagafesootai e mafua mai i le "dialectic, poʻo le fefaʻasoaaʻi, i le va o faʻalapotopotoga faʻavae ma le atinaʻe a le tagata o le gaosia ma le fausiaina o mea moni faʻavae fou" (Botes, 2003, p. 360). O loʻo faʻapipiʻiina i totonu o "faiga faʻaagafesootai i soo se mea, faʻavasegaina e faʻalapotopotoga mautu ma masani masani" (Galtung, 1969, p. 59). Ona o ia fausaga e foliga masani ma toetoe lava a le taufaamatau, e tumau pea le le vaaia. O le colonialism, o le faʻaaogaina e le itulagi i matu o punaoa a Aferika ma mafua ai ona faʻaleagaina, faʻaleagaina o le siosiomaga, faʻailoga lanu, supremacism papaʻe, neocolonialism, pisinisi tau taua e naʻo le tele o taua e maua i le Global South, le faʻaesea o Aferika mai le faia o faaiuga faavaomalo ma le 14 i Sisifo O atunuu Aferika o loʻo totogi lafoga faʻa-kolone i Farani, o ni nai faʻataʻitaʻiga. O le fa'aogaina o punaoa mo se fa'ata'ita'iga, e fa'atupu ai le fa'aleagaina o le si'osi'omaga, fete'ena'iga ma femalagaiga tele. Peitai, o le umi umi o le faʻaaogaina o punaoa a Aferika e le o se mafuaʻaga autu i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o femalagaiga a tagata o latou olaga ua faʻaumatia e le aʻafiaga o faiga faʻa-lalolagi. E taua le maitauina o le fefaʻatauaʻiga o pologa ma le colonialism na faʻaumatia ai tupe a tagata Aferika ma punaoa faanatura. O le mea lea, o sauaga faʻavae i Aferika e fesoʻotaʻi atu i le nofo pologa ma faiga faʻapolokiki faiga le tonu faʻaagafesootai, faʻalapotopotoga faʻapitoa, faʻaleagaina, faʻasauā, meafaitino ma commodification o Blacks.

Mata'utia Fa'atupu Sauaga Fa'afitauli

O ai na te mauaina le mea ma le tele o mea latou te mauaina ua avea ma mafuaʻaga o feeseeseaiga i le talafaasolopito o tagata (Ballard et al., 2005; Burchill et al., 2013). E i ai ni punaoa e faamalieina ai manaoga o le 7.7 piliona tagata i luga o le paneta? O le kuata o le faitau aofaʻi o le Global North e faʻaaogaina le 80% o le malosi ma metala ma faʻauluina le maualuga o le carbon (Trondheim, 2019). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Iunaite Setete, Siamani, Saina, ma Iapani o loʻo gaosia le sili atu ma le afa o le tamaoaiga o le paneta, ae o le 75% o le faitau aofaʻi o atunuʻu faʻapitoa e faʻaaogaina le 20%, ae sili atu ona aʻafia i le vevela o le lalolagi (Bretthauer, 2018; Klein, 2014) ma feteʻenaʻiga faʻavae punaʻoa e mafua mai i le faʻaogaina o tupe. E aofia ai le faʻaaogaina o minerale taua ua taʻua o sui o taaloga i le faʻaitiitia o suiga o le tau (Bretthauer, 2018; Fjelde & Uexkull, 2012). Aferika, e ui o le itiiti ifo o le gaosiga o le kaponi e sili ona afaina i suiga o le tau (Bassey, 2012), ma iʻu ai i taua ma le mativa, e oʻo atu ai i le tele o femalagaiga. Ua avea le Sami Metitirani ma fanuatanu mo le faitau miliona o talavou Aferika. O i latou o lo'o fa'amanuiaina mai fausaga e fa'aleagaina ai le si'osi'omaga ma fa'atupu taua e manatu o suiga o le tau ose fa'a'ole'ole (Klein, 2014). Ae ui i lea, o le atinaʻe, faʻaleleia o le filemu, faiga faʻavae o le tau ma suʻesuʻega o loʻo faʻavaeina ai ua mamanuina uma i le Global North e aunoa ma le aofia ai o le lala sooupu a Aferika, aganuu ma tulaga taua na lagolagoina ai nuu mo le faitau afe o tausaga. E pei ona finauina e Faucault (1982, 1987), o sauaga faʻavae e fesoʻotaʻi ma nofoaga autu o le malamalama-malosi.

O le faʻaleagaina o le aganuu ma le taua ua faʻateleina e manatu o le faʻaonaponei ma le lalolagi atoa o loʻo saofagā i feteʻenaʻiga faʻavae (Jeong, 2000). O fa'alapotopotoga fa'aonaponei o lo'o lagolagoina e faiga fa'aolataga, faiga fa'atemokalasi fa'asaosaoa, atina'e ma fa'asaienisi fa'atupuina olaga ma atina'e fa'ata'ita'iina i Sisifo, ae fa'aleagaina ai le fa'aleaganu'u, fa'apolokiki ma le tamaoaiga o Aferika. O le malamalama lautele o le faʻaonaponei ma le atinaʻe o loʻo faʻaalia i tulaga o tagata faʻatau, kapitalisme, urbanization ma tagata taʻitoʻatasi (Jeong, 2000; Mac Ginty & Williams, 2009).

O faiga fa'apolokiki, agafesootai, ma le tamaoaiga e fausia ai tulaga mo le tufatufaina le tutusa o le tamaoaiga i totonu ma totonu o malo (Green, 2008; Jeong, 2000; Mac Ginty & Williams, 2009). Ua le mafai e pulega fa'alelalolagi ona fa'amautu felafolafoaiga e pei o le Paris Agreement i suiga o le tau, e fa'atupuina ai le tala fa'asolopito o le mativa, fa'alautele a'oa'oga, po'o le fa'atupuina o sini o le meleniuma, ma sini tau atina'e gafataulimaina. O i latou o lo'o manuia mai le faiga e tau le iloa o lo'o fa'aletonu. O le le fiafia, ona o le faʻalauteleina o le va i le va o mea o loʻo maua e tagata ma mea latou te talitonu e tatau ona latou faʻatasi ai ma le paʻu o le tamaoaiga ma suiga o le tau, o loʻo faʻateleina ai le faʻaleagaina, femalagaiga tele, taua, ma faiga faatupu faalavelave. O tagata taʻitoʻatasi, vaega, ma malo e mananaʻo ia i luga o le faʻaagafesootai, tamaoaiga, faʻapolokiki, faʻatekonolosi ma le pule faʻafitafita, lea e faʻaauau ai tauvaga sauā i totonu o malo. Aferika, e tamaoaiga i punaoa o loʻo manaʻomia e malo tetele, o se maketi lafulemu foi mo pisinisi tau taua e faʻatau atu ai auupega. O le mea e le masani ai, e leai se taua e faʻaalia ai le leai o se tupe maua mo mea tau auupega, o se tulaga e le mafai ona latou taliaina. Taua o le modus operandi mo le mauaina o punaoa a Aferika. A o tauina taua, e maua ai e fale gaosi auupega. I le faagasologa, mai Mali i le Central African Republic, South Sudan, ma le Democratic Republic of Congo, o talavou matitiva ma leai ni galuega e faigofie ona maileia i le fatuina pe auai i vaega faaauupegaina ma tagata faatupu faalavelave. Le faʻamalieina manaʻoga faʻavae, faʻatasi ai ma le solia o aia tatau a tagata ma le faʻaleagaina, faʻaitiitia tagata mai le faʻaalia o latou gafatia ma taʻitaʻia ai feteʻenaʻiga lautele ma taua (Cook-Huffman, 2009; Maslow, 1943).

O le faomea ma le faʻamilitia o Aferika na amata i fefaʻatauaʻiga pologa ma pulega faakolone, ma faʻaauau pea e oʻo mai i le aso. O faiga fa'ale-tamaoaiga fa'ava-o-malo ma talitonuga e fa'apea o le maketi o le lalolagi, fefa'ataua'iga tatala ma tupe teufaafaigaluega mai fafo o lo'o fa'atupuina fa'atemokalasi fa'amanuiaina o atunu'u ma fa'alapotopotoga o lo'o fa'aaogāina puna'oa a atunu'u lautele, ma fa'atonuina i latou e fa'atau atu mea mata ma fa'aulufale mai oloa gaosi (Carmody, 2016; Southall & Melber, 2009). ). Talu mai le vaitau o le 1980, i lalo o le faamalu o le lalolagi atoa, suiga tau maketi saoloto, ma le tuufaatasia o Aferika i le tamaoaiga o le lalolagi, o le World Trade Organization (WTO) ma le International Monetary Fund (IMF) na tuʻuina atu 'polokalame fetuunaiga' (SAPs) ma faʻatagaina Aferika. malo e fa'a tu'ufa'atasi, fa'asa'oloto ma fa'amuta le vaega o la'au (Carmody, 2016, p. 21). E sili atu i le 30 atunuu Aferika na faamalosia e toe faʻatulagaina a latou tulafono faʻapitoa e faʻafaigofie ai tupe teufaafaigaluega mai fafo (FDI) ma le mauaina o punaoa. "Afai o faiga muamua o le tuufaatasia o Aferika i totonu o le tamaoaiga faaupufai o le lalolagi e leaga, ... e tatau ona mulimulitaʻia le tausiga e tatau ona faia i le auiliiliga pe i ai pe leai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le tuʻufaʻatasia i le tamaoaiga o le lalolagi mo Aferika, nai lo le tatalaina mo atili faoa” (Carmody, 2016, p. 24). 

Puipuia e faiga faavae o le lalolagi e faamalosia ai atunuu Aferika agai atu i tupe tuusao mai fafo ma lagolagoina e o latou malo, o faalapotopotoga a atunuu eseese (MNCs) o loʻo faʻaaogaina minerale a Aferika, suauʻu ma isi punaoa faanatura latou te faoa mea e aunoa ma se faasalaga. . Latou te fa'aalatua tagata fa'apolokiki a le atunu'u e fa'afaigofie ai le 'alo'ese mai lafoga, ufiufi a latou solitulafono, fa'aleagaina le si'osi'omaga, fa'asese fa'amatalaga ma fa'asese fa'amatalaga. I le 2017, o le aofaʻi o tupe a Aferika e $ 203 piliona, lea e $ 32.4 piliona e ala i faiga taufaasese a kamupani faʻavaomalo (Curtis, 2017). I le 2010, na aloese ai kamupani faʻavaomalo $ 40 piliona ma faʻaʻoleʻole $ 11 piliona e ala i fefaʻatauaiga sese (Oxfam, 2015). Laasaga o le faʻaleagaina o le siosiomaga na faia e faʻalapotopotoga faʻavaomalo i le faagasologa o le faʻaaogaina o punaoa faanatura o loʻo faʻateleina ai taua o le siosiomaga i Aferika (Akiwumi & Butler, 2008; Bassey, 2012; Edwards et al., 2014). O fa'alāpotopotoga fa'a atunu'u tele e fa'atupuina ai fo'i le mativa e ala i le faoa o fanua, fa'ate'a o nu'u ma tagata eli mai a latou fanua fa'amalieina e fai ma fa'ata'ita'iga latou te fa'aogaina minerale, suau'u ma kesi. O nei mea uma ua liua Aferika i se mailei feteenai. O tagata ua le maua se avanoa e leai se filifiliga sei vagana ai le faia pe auai i vaega faaauupegaina e ola ai.

In O le Shock Doctrine, Naomi Klein (2007) faʻaalia pe faʻafefea, talu mai le 1950s, faiga faʻavae-maketi saoloto ua pulea le lalolagi faʻapipiʻiina faʻalavelave faʻalavelave. I le maeʻa ai o Setema 11, o le Taua a le Iunaite Setete i luga o le Terror na taʻitaʻia ai le osofaʻiga a Iraq, ma faʻaiʻu ai i se faiga faʻavae na mafai ai e Shell ma BP ona pulea le faʻaaogaina o le suauʻu a Iraq ma mo pisinisi a Amerika e maua ai tupe mai le faʻatau atu a latou auupega. O le aʻoaʻoga faʻafuaseʻi lava e tasi na faʻaaogaina i le 2007, ina ua faia le US Africa Command (AFRICOM) e tau ai faiga faatupu faalavelave ma feeseeseaiga i le konetineta. Po'o fa'atupula'ia pe fa'aitiitia faiga fa'atupu fa'alavelave ma fete'ena'iga fa'aauupegaina talu mai le 2007? O paaga ma fili a le Iunaite Setete o loo taufetuli uma lava e pulea Aferika, ana punaoa ma maketi. O le Africompublicaffairs (2016) na faailoaina le luitau a Saina ma Rusia e faapea:

O isi malo o loʻo faʻaauau pea ona teu faʻafaigaluega i atunuu Aferika e faʻalautele a latou lava sini, o loʻo taulaʻi Saina i le mauaina o punaoa faanatura ma atinaʻe talafeagai e lagolago ai le gaosiga aʻo faʻatau uma e Saina ma Rusia auupega ma saili e faʻavae fefaʻatauaʻiga ma puipuiga i Aferika. A'o fa'alauteleina e Saina ma Rusia lo latou malosi i Aferika, o lo'o taumafai uma nei atunu'u e maua le 'malosi malosi' i Aferika e fa'amalosia ai lo latou malosi i fa'alapotopotoga fa'avaomalo. (itulau 12)

O le tauvaga a le Iunaite Setete mo punaoa a Aferika na faamamafaina ina ua faavaeina e le pulega a Peresitene Clinton le Tulafono o le Tuputupu Aʻe ma Avanoa Aferika (AGOA), na taʻua e maua ai Aferika le avanoa i le maketi a Amerika. O le mea moni, e auina atu e Aferika le suauu, minerale ma isi punaoa i le US ma avea o se maketi mo oloa a Amerika. I le 2014, na lipotia mai e le US labor federation e faapea "o le suauu ma le kesi o loʻo i ai i le va o le 80% ma le 90% o oloa faʻatau atu uma i lalo o le AGOA" (AFL-CIO Solidarity Center, 2014, itulau 2).

O le mauaina o punaoa a Aferika e sau i se tau maualuga. O feagaiga fa'ava-o-malo e pulea ai su'esu'ega o minerale ma suau'u e le'o fa'aaogaina i atunu'u tau atia'e. O taua, fa'ate'aina, fa'aleagaina o le si'osi'omaga, ma le fa'aleagaina o aia tatau ma le mamalu o tagata o faiga ia. O atunuu mauoa i punaoa faalenatura e pei o Angola, Democratic Republic of Congo, Central African Republic, Sierra Leone, South Sudan, Mali, ma nisi o atunuu i Western Sahara ua aafia i taua e masani ona taʻua o 'ituaiga' e taʻitaʻi tau faomea. Na matauina e le Slovenian filosofia ma sociologist, Slavoj Žižek (2010) e faapea:

I lalo ifo o le pito i luma o taua faʻale-tagata, matou ... iloatino le gaioiga o le faʻauluuluga o le lalolagi ... E tofu taʻitaʻi taua ma sootaga pisinisi i se kamupani mai fafo poʻo se faʻalapotopotoga o loʻo faʻaaogaina le tele o le tamaoaiga o le maina i le itulagi. O lenei faʻatulagaga e fetaui ma itu uma e lua: e maua e faʻalapotopotoga aia tatau eli e aunoa ma ni lafoga ma isi faʻalavelave, ae o loʻo mauʻoa le au taua. … galo e uiga i amioga mataga a le faitau aofai o tagata i le lotoifale, na o le aveese mai fafo kamupani maualuga-tekonolosi mai le tutusa ma le fale atoa o taua faʻale-tagata faʻatupuina e tuinanau tuai ua malepelepe… E tele le pogisa i le vaomatua mafiafia Congolese ae o lona o mafua'aga o lo'o taoto i se isi mea, i totonu o ofisa fa'apitoa oa tatou faletupe ma kamupani tekonolosi. (itulau 163-164)

O taua ma le fa'aogaina o puna'oa e fa'ateleina ai suiga o le tau. O le mauaina o minerale ma suauʻu, aʻoaʻoga a le militeri, ma mea faʻaleagaina o auupega e faʻaumatia ai meaola eseese, faʻaleagaina vai, eleele ma ea (Dudka & Adriano, 1997; Lawrence et al., 2015; Le Billon, 2001). O le fa'aleagaina o le si'osi'omaga o lo'o fa'atuputeleina taua o puna'oa ma femalaga'iga tele a'o tau utiuti le tamaoaiga. O le tala lata mai a le Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi ua faailoa mai ai e 795 miliona tagata o loo fia aai ona o taua i le lalolagi atoa ma suiga o le tau (World Food Programme, 2019). E le'i ta'ua lava e le au fai faiga fa'avae a le lalolagi ia kamupani maina ma pisinisi tau taua. Latou te le manatu i le fa'aogaina o puna'oa o se vevesi. O a'afiaga o taua ma le fa'aputuina o puna'oa e le o ta'ua i totonu o le Maliega Paris ma le Kyoto Protocol.

O Aferika foi ose nofoaga lafoa'i ma fa'atau oloa a papalagi. I le 2018, ina ua musu Rwanda e faʻaulufale mai US ofu lima lona lua na tulaʻi mai ai se feeseeseaiga (John, 2018). Fai mai le US o le AGOA e manuia ai Aferika, ae o le fefa'ataua'iga o fefa'ataua'iga e tautua ai le US ma fa'aiti'itia ai le avanoa o Aferika mo le alualu i luma (Melber, 2009). I lalo o le AGOA, e tatau i atunuu Aferika ona aua neʻi faia ni gaioiga e faʻaleagaina ai aia a Amerika. O fa'aletonu tau fefa'ataua'iga ma tupe fa'aalu e o'o atu ai i le le paleni o le tamaoaiga ma fa'alavelave ai le soifuaga o tagata matitiva (Carmody, 2016; Mac Ginty & Williams, 2009). O pule o fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga i le Global North e faia mea uma i lo latou fiafia ma faʻafilemu o latou lotofuatiaifo i fesoasoani mai fafo, faʻaigoaina e Easterly (2006) o le avega a le papalagi.

E pei o le vaitaimi o le colonial, o faiga faavae ma le faʻaogaina o le tamaoaiga o Aferika o loʻo faʻaauau pea ona faʻaleagaina aganuu ma tulaga taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, African Ubuntu (humanness) ma le tausia o le manuia lautele e aofia ai le siosiomaga ua suia i le matapeʻapeʻa kapitalista. O ta’ita’i fa’apolokiki e tuliloa le fa’asilisili a le tagata lava ia ae le o le tautuaina o tagata (Utas, 2012; Van Wyk, 2007). Ua taʻua e Ali Mazrui (2007) e oo lava i fatu o taua taatele "o loʻo taoto i totonu o le va fealoai na faia e colonialism i Aferika e ala i le faʻaleagaina" o tulaga faʻale-aganuʻu e aofia ai "auala tuai o feeseeseaiga e aunoa ma le fatuina o [suiga] aoga i lo latou tulaga" (itulau. 480). E faapena foi, o faiga masani i le puipuiga o le siosiomaga sa manatu i ai le ola ma le tiapolo, ma sa faaumatia i le suafa o le tapuai i le Atua e toatasi. Pe a malepelepe faʻalapotopotoga faʻale-aganuʻu ma tulaga faʻapitoa, faʻatasi ai ma le faʻamativaina, e le maalofia le feteʻenaʻiga.

I tulaga faaleatunuu, o sauaga fa'avae i Aferika o lo'o fa'apipi'iina i le mea na fa'aigoaina e Laurie Nathan (2000) "The Four Horsemen of the Apocalypse" (itulau 189) - pule fa'apulepulega, fa'aesea o tagata mai le puleaina o latou atunu'u, socioeconomic impoverishment ma le le tutusa faʻamalosia e ala. faiga pi’opi’o ma le fa’atupu fa’aletonu, ma le le aoga o setete ma fa’alapotopotoga matitiva e le mafai ona fa’amalosia le tulafono. O le toilalo o le taʻitaʻiga e tuʻuaia mo le faʻamalosia o le 'Four Horsemen'. I le tele o atunuu Aferika, o le ofisa lautele o se auala mo le faʻalauteleina o le tagata lava ia. O tupe a le atunuu, punaoa ma fesoasoani mai fafo e manuia ai na o le au faipule.  

O le lisi o faiga le tonu fa'atatau i tulaga fa'ale-atunu'u ma fa'ava-o-malo e le mafai ona muta. O le faʻateleina o le le tutusa faʻaupufai ma le tamaoaiga o le a mautinoa lava faʻateleina feteʻenaʻiga ma faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga. E leai se tasi e manaʻo e i ai i lalo, ma e le o naunau tagata faʻapitoa e faʻasoa le tulaga maualuga o le faʻalapotopotoga lautele mo le faʻaleleia o le manuia lautele. O tagata fa'atauva'a e mana'o ia maua le malosi sili ma toe fa'afo'i le mafutaga. E mafai faapefea ona suia sauaga fa'avae ina ia maua ai le filemu o le atunu'u ma le lalolagi atoa? 

Suiga Fausia

O auala masani i le puleaina o feteʻenaʻiga, fausiaina o le filemu, ma le faʻaitiitia o le siʻosiʻomaga i le macro-ma micro-levels o sosaiete ua le manuia ona latou te le o faʻatalanoaina ituaiga fausaga o sauaga. Posturing, iugafono a le UN, meafaigaluega faavaomalo, maliega o le filemu ua sainia, ma faavae o le atunuu ua faia e aunoa ma se suiga moni. E le suia fausaga. Su'iga Fa'avae (ST) "e fa'aautu ai le va'aiga aga'i i ai - o le fausiaina o so'otaga lelei ma nu'u, i le lotoifale ma le lalolagi atoa. O lenei sini e manaomia ai se suiga moni i a tatou auala o loo i ai nei o le mafutaga” (Lederach, 2003, p. 5). O suiga e vaʻai ma tali atu "i le paʻu ma le tafe o feteʻenaʻiga faʻaagafesootai e avea ma avanoa e maua ai le ola mo le fatuina o suiga lelei e faʻaitiitia ai sauaga, faʻateleina le amiotonu i fegalegaleaiga tuusaʻo ma faʻalapotopotoga lautele, ma tali atu i faʻafitauli moni o le olaga i mafutaga a tagata" (Lederach, 2003, itulau.14). 

Dugan (1996) fautua mai le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i suiga faʻavae e ala i le faʻatalanoaina o mataupu, mafutaga, faiga, ma subsystems. O Körppen and Ropers (2011) o loʻo fautua mai ai se "faʻaogaina o faiga faʻapitoa" ma le "faʻalavelave faʻalavelave e pei o se meta-framework" (itulau 15) e suia ai faʻalavelave faʻalavelave ma faʻalavelave faʻalavelave ma faiga. O suiga fa'avae e fa'atatau i le fa'aitiitia o le fa'atupu vevesi ma le fa'ateleina o le fa'amasinoga tonu e uiga i fa'afitauli, mafutaga, faiga ma vaega laiti e fa'atupuina ai le mativa, le tutusa, ma mafatiaga. E fa'amalosia ai fo'i tagata e iloa lo latou gafatia.

Mo Aferika, ou te fautuaina aʻoaʻoga e avea ma autu o suiga faʻavae (ST). O le a'oa'oina o tagata e iai tomai su'esu'e ma le malamalama i a latou aia tatau ma le mamalu o le a mafai ai ona latou atina'e se manatu fa'atauva'a ma le fa'ailoaina o tulaga o le le tonu. E fa'asa'oloto tagata fa'asauaina i latou lava e ala i le fa'amaoni e su'e le sa'olotoga ma le fa'amaonia o le tagata lava ia (Freire, 1998). O suiga fa'avae e le o se metotia ae o se suiga fa'ata'ita'iga "ia va'ai ma va'ai ... i tua atu o fa'afitauli o lo'o i ai nei aga'i atu i se fa'ata'ita'iga loloto o so'otaga, ... fa'avae ma fa'amatalaga..., ma se fa'avae fa'avae (Lederach, 2003, itulau 8-9). Mo se faʻataʻitaʻiga, e manaʻomia e tagata Aferika le faʻamaonia e uiga i faiga faʻaleagaina ma faʻalagolago i sootaga i le va o le Global North ma Global South, colonial and neocolonial exploitation, racism, faʻaauau pea le faʻaogaina ma le faʻaleagaina lea e le aofia ai i latou mai faiga faʻavae lalolagi. Afai e nofouta tagata Aferika i le konetineta atoa i le matautia o le faʻaaogaina o kamupani ma le militeri a malo i Sisifo, ma faʻataʻitaʻiga tetee i le konetineta, o le a taofia na sauaga.

E taua tele mo tagata i lalo o le iloa o latou aia tatau ma matafaioi o ni tagata o le lalolagi lautele. O le malamalama i meafaifaʻaili faavaomalo ma konetineta ma faʻalapotopotoga e pei o Malo Aufaatasi, le Iuni a Aferika, le UN charter, le Tautinoga Lautele i Aia Tatau a Tagata (UDHR) ma le faʻailoga a Aferika i luga o aia tatau a tagata e tatau ona avea ma malamalama lautele e mafai ai e tagata ona talosagaina a latou talosaga tutusa. . E fa'apena fo'i, a'oa'oga i le ta'ita'iga ma le tausiga o le manuia lautele e tatau ona fa'atulafonoina. O le le lelei o le taʻitaʻiga o se ata o mea ua avea ma sosaiete Aferika. Ubuntuism (humanness) ma le tausiga o le manuia lautele ua suia e le matapeʻapeʻa faʻatauvaʻa, tagata taʻitoʻatasi ma le le atoatoa o le faʻatauaina ma le faʻamanatuina o le Africanism ma le fausaga faʻaleaganuʻu a le lotoifale lea na mafai ai e sosaiete i Aferika ona ola fiafia mo le faitau afe o tausaga.  

E taua foi le aoaoina o le loto, “le totonugalemu o lagona, lagona, ma le olaga faaleagaga… o le nofoaga tatou te o ese ai ma tatou toe foi atu i ai mo le taitaiga, tausiga, ma le taitaiga” (Lederach, 2003, p. 17). O le loto e taua tele i le suia o mafutaga, suiga o le tau ma le sasa o taua. E taumafai tagata e suia le sosaiete e ala i osofaiga sauā ma taua e pei ona faʻaalia i faʻalavelave o taua a le lalolagi ma le va o tagata, ma osofaʻiga e pei o Sudan ma Algeria. O se tuufaatasiga o le ulu ma le loto o le a faaalia ai le le taua o sauaga e le gata ona e le mama, ae o sauaga e maua ai le tele o sauaga. O le le fa'aleaga e afua mai i le loto e fa'aosoina e le agaalofa ma le lagona alofa. O taitai maoae e pei o Nelson Mandela na tuufaatasia le ulu ma le loto e mafua ai suiga. Ae ui i lea, i le lalolagi atoa o loʻo tatou feagai ma se gaogao o le taʻitaʻiga, faiga aʻoaʻoga lelei, ma faʻataʻitaʻiga. O le mea lea, o aʻoaʻoga e tatau ona faʻapipiʻiina ma le toe faʻatulagaina o vaega uma o le olaga (aganuʻu, fegalegaleaiga faʻaagafesootai, polokiki, tamaoaiga, le auala tatou te mafaufau ai ma ola ai i totonu o aiga ma nuʻu).  

O le sailiga o le filemu e tatau ona ave i ai le faamuamua i vaega uma o sosaiete. O le fausiaina o mafutaga lelei a tagata o se mea e manaʻomia muamua i le fausiaina o le filemu pe a vaʻai i suiga faʻalapotopotoga ma agafesootai. Talu ai ona o feteʻenaʻiga e tutupu i totonu o sosaiete a tagata, o tomai o talanoaga, faʻalauteleina o le femalamalamaaʻi ma se uiga manumalo i le puleaina ma le foia o feeseeseaiga e manaʻomia ona faʻaleleia mai le laʻitiiti. E mana'omia vave le suiga o le fa'atūlagaina i le tele ma le micro o so'otaga e fo'ia ai fa'afitauli fa'ale-agafesootai i totonu o fa'alapotopotoga ma aga fa'atauaina. "O le fatuina o se lalolagi e le faʻaleagaina o le a faʻalagolago i le faʻaumatiaina o le faʻaleagaina o agafesootai ma le tamaoaiga ma le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga" (Jeong, 2000, p. 370).

O suiga na o fausaga e le taitai atu ai i le filemu, pe afai e le mulimulitaia pe muamua i suiga faaletagata lava ia ma suiga o loto. E na'o suiga fa'aletagata e mafai ona fa'atupuina suiga fa'avae e mana'omia mo le fa'atumauina o le filemu ma le saogalemu o le atunu'u ma le lalolagi atoa. Suiga mai le matape'ape'a fa'atauva'a, fa'atauva'a, fa'atagata ta'ito'atasi ma fa'ailoga lanu i le fatu o faiga fa'avae, faiga ma faiga fa'alelalolagi e fa'aogaina ma fa'aleagaina ai i latou i totonu o le atunu'u ma totonu o le atunu'u e mafua mai i a'oa'iga tumau ma fa'amalieina o le su'esu'eina o le tagata i totonu ma le mea moni i fafo. A leai, o fa'alapotopotoga ma faiga o le a fa'aauau pea ona tauaveina ma fa'amalosia o tatou ma'i.   

I le faaiuga, o le sailiga mo le filemu ma le saogalemu i le lalolagi atoa o loʻo faʻaalia i le feagai ai ma le faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa, faʻafitauli o le siosiomaga, taua, faʻaleagaina o punaoa a kamupani faʻavaomalo, ma le faʻateleina o le lotonuu. O le au fa'atauva'a ua tu'ua e leai se filifiliga se'i vagana le malaga atu, auai i fete'ena'iga fa'aauupegaina ma faiga fa'atupu fa'alavelave. O le tulaga e manaʻomia ai faʻasalalauga faʻaagafesootai e manaʻomia le faʻamutaina o nei mea mataʻutia. E mana'omia ai fo'i ni gaioiga e fa'amautinoa ai le fa'amalieina o mana'oga fa'avae o tagata uma, e aofia ai le tutusa ma le fa'amalosia o tagata uma e iloa lo latou gafatia. I le leai o se taʻitaʻiga i le lalolagi atoa ma le atunuʻu, o tagata mai lalo ifo o loʻo aʻafia i sauaga faʻavae (SV) e manaʻomia ona aʻoaʻoina e taʻitaʻia le suiga. O le faʻaumatiaina o le matapeʻapeʻa e mafua mai i faiga faʻavae ma faiga faʻavae a le lalolagi e faʻamalosia ai le faʻaogaina ma le faʻaleagaina o Aferika o le a faʻagasolo ai se taua mo se isi faatulagaga o le lalolagi e tausia manaʻoga ma le soifua manuia o tagata uma ma le siosiomaga.

mau faasino

AFL-CIO Solidarity Center. (2014). Fausia se fuafuaga mo aia tatau a tagata faigaluega ma aofia ai tuputupu aʻe - o se vaʻaiga fou mo le faʻatupulaia o Aferika ma avanoa avanoa (AGOA). Maua mai https://aflcio.org/sites/default/files/2017-03/AGOA%2Bno%2Bbug.pdf

Africompublicaffairs. (2016). Gen. Rodriguez Tu'uina atu 2016 fa'amatalaga tu'u. Amerika Tele Aferika Faʻatonuga. Maua mai https://www.africom.mil/media-room/photo/28038/gen-rodriguez-delivers-2016-posture-statement

Akiwumi, FA, & Butler, DR (2008). Mining ma suiga o le siosiomaga i Sierra Leone, Aferika i Sisifo: O se suʻesuʻega mamao ma le hydrogeomorphological. Mataituina ma Iloiloga o le Siosiomaga, 142(1-3), 309-318. https://doi.org/10.1007/s10661-007-9930-9

Ballard, R., Habib, A., Valodia, I., & Zuern, E. (2005). Globalization, marginalization ma fegasoloaiga faʻaonapo nei i Aferika i Saute. Mataupu a Aferika, 104(417), 615-634. https://doi.org/10.1093/afraf/adi069

Bassey, N. (2012). Le kukaina o se konetineta: Faʻaleagaina faʻaleagaina ma le faʻafitauli o le tau i Aferika. Cape Town: Pambazuka Press.

Botes, JM (2003). Suiga faufale. I le S. Cheldeline, D. Druckman, & L. Fast (Eds.), Fete'ena'iga: Mai le su'esu'ega i le fa'alavelave (itulau 358-379). Niu Ioka: Faʻaauau.

Bretthauer, JM (2018). Suiga o le tau ma fete'ena'iga o puna'oa: Le matafaioi o le utiuti. Niu Ioka, NY: Routledge.

Burchill, S., Linklater, A., Devetak, R., Donnelly, J., Nardin T., Paterson M., Reus-Smit, C., & True, J. (2013). A'oa'oga o so'otaga fa'ava-o-malo (5th Ed.). Niu Ioka: Palgrave Macmillan.

Burton, JW (1990). Fete'ena'iga: Mana'oga o tagata. New York: St. Martin's Press.

Carmody, P. (2016). Le tauiviga fou mo Aferika. Malden, MA: Polity Press.

Cook-Huffman, C. (2009). Le matafaioi o le faasinomaga i feteenaiga. I D. Sandole, S. Byrne, I. Sandole Staroste, & J. Senehi (Eds.), Tusitaulima o au'ili'iliga o fete'ena'iga ma fofo (i. 19-31). Niu Ioka: Routifi.

Cousens, EM (2001). Folasaga. I le EM Cousens, C. Kumar, & K. Wermester (Eds.), Fausiaina o le Filemu e pei o faiga faʻapolokiki: Faʻaleleia o le Filemu i sosaiete maʻaleʻale (itulau 1-20). Lonetona: Lynne Rienner.

Curtis, M., & Jones, T. (2017). Faʻamatalaga faʻamaoni 2017: Faʻafefea ona manuia le lalolagi mai Aferika tamaoaiga. Maua mai le http://curtisresearch.org/wp-content/uploads/honest_accounts_2017_web_final.pdf

Edwards, DP, Sloan, S., Weng, L., Dirks, P., Sayer, J., & Laurance, WF (2014). Mining ma le siosiomaga Aferika. Tusi Faasao, 7(3). 302-311. https://doi.org/10.1111/conl.12076

Dudka, S., & Adriano, DC (1997). A'afiaga o le si'osi'omaga o le la'uina ma le fa'agaioiina o le uamea: Se toe iloiloga. Journal of Environment Quality, 26(3), 590-602. doi:10.2134/jeq1997.00472425002600030003x

Dugan, MA (1996). O se talitonuga faamoega o feteenaiga. A Leadership Journal: Women in Leadership, 1(1), 9-20.

Easterly, W. (2006). O le avega a le papalagi: Aisea ua fai ai le taumafaiga a Sisifo e fesoasoani i isi tele le ma'i ae itiiti le lelei. Niu Ioka: Penguin.

Fjelde, H., & Uexkull, N. (2012). Fa'atupuina o le tau: Fa'aletonu o timuga, fa'aletonu ma fete'ena'iga fa'alaua'itele i totonu o Sahara Aferika. Political Geography, 31(7), 444-453. https://doi.org/10.1016/j.polgeo.2012.08.004

Foucault, M. (1982). Le mataupu ma le mana. Su'esu'ega taua, 8(4), 777-795.

Freire, P. (1998). A'oa'oga o le Sa'olotoga: Amioga, Fa'atemokalasi, ma le lototele fa'aletagata. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield Publishers.

Galtung, J. (1969). Sauā, filemu, ma suʻesuʻega filemu. Tusitala o suʻesuʻega o le filemu, 6(3), 167-191 https://doi.org/10.1177/002234336900600301

Green, D. (2008). Mai le mativa i le malosi: E faʻafefea ona sui tagatanuu malolosi ma setete aoga le lalolagi. Oxford: Oxfam International.

Gutiérrez, G. (1985). Matou te feinu mai a matou lava vaieli (4th Ed.). Niu Ioka: Orbis.

Jeong, HW (2000). Suesuega o le filemu ma feteenaiga: O se folasaga. Aldershot: Ashgate.

Keenan, T. (1987). I. O le "Paradox" o le Poto ma le Mana: Faitauga Foucault i luga o se Faʻailoga. Autu faaupufai, 15(1), 5-37.

Klein, N. (2007). Le aʻoaʻoga faʻateʻia: Le tulaʻi mai o faʻalavelave faʻaleagaina. Toronto: Alfred A. Knopf Kanata.

Klein, N. (2014). O lenei mea e suia ai mea uma: Capitalism vs. the climate. Niu Ioka: Simon & Schuster.

Körppen, D., & Ropers, N. (2011). Folasaga: Fa'atalanoaina le fa'alavelave lavelave o suiga fete'ena'i. I D. Körppen, P. Nobert, & HJ Giessmann (Eds.), Le le laina laina o faiga filemu: Theory and practice of systematic conflict transformation (itulau 11-23). Opladen: Barbara Budrich Publishers.

Lawrence, MJ, Stemberger, HLJ, Zolderdo, AJ, Struthers, DP, & Cooke, SJ (2015). O a'afiaga o taua fa'aonaponei ma galuega fa'afitafita i meaola eseese ma le si'osi'omaga. Iloiloga Siosiomaga, 23(4), 443-460. https://doi.org/10.1139/er-2015-0039

Le Billon, P. (2001). Le si'osi'omaga fa'apolokiki o taua: Punaoa fa'anatura ma fete'ena'iga fa'aauupegaina. Political Geography, 20(5), 561–584. https://doi.org/10.1016/S0962-6298(01)00015-4

Lederach, JP (2003). Le tamai tusi o feteʻenaʻiga suiga. Fegalegaleaiga, PA: Tusi Lelei.

Mac Ginty, R., & Williams, A. (2009). Fete’ena’iga ma atina’e. New York: Routledge.

Maslow, AH (1943). Fete'ena'iga, le fiafia, ma le talitonuga o le taufaamata'u. The Journal of Abnormal ma Social Psychology, 38(1), 81–86. https://doi.org/10.1037/h0054634

Mazrui, AA (2007). Fa'atunuu, ituaiga, ma sauaga. I WE Abraham, A. Irele, I. Menkiti, & K. Wiredu (Eds.), O se soa i filosofia Aferika (itulau 472-482). Malden: Blackwell Publishing Ltd.

Melber, H. (2009). Faiga o fefa'ataua'iga i le lalolagi ma le tele-polarity. I le R. Southhall, & H. Melber (Eds.), O se tauiviga fou mo Aferika: Imperialism, tupe teufaafaigaluega ma atinae (itulau 56-82). Scottsville: UKZN Press.

Nathan, L. (2000). "O tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻafā o le apocalypse": O mafuaʻaga faʻavae o faʻalavelave ma sauaga i Aferika. Filemu & Suiga, 25(2), 188-207. https://doi.org/10.1111/0149-0508.00150

Oxfam. (2015). Aferika: Tulai mo nai tagata. Maua mai https://policy-practice.oxfam.org.uk/publications/africa-rising-for-the-few-556037

Rodney, W. (1981). Le auala na faʻaleagaina ai e Europa Aferika (Rev. Ed.). Uosigitone, DC: Howard University Press.

Southall, R., & Melber, H. (2009). O se tauiviga fou mo Aferika? Imperialism, teuga tupe ma tuputupu aʻe. Scottsville, Aferika i Saute: Iunivesite o KwaZulu-Natal Press.

Ioane, T. (2018, Me 28). E fa'afefea ona pa'u'u le US ma Rwanda i ofu lua. News BBC. Na maua mai https://www.bbc.com/news/world-africa-44252655

Trondheim. (2019). Fa'atatauina o meaola eseese: Malamalama ma le poto mo le post-2020 auivi o meaola eseese o le lalolagi [Lipoti a Taitaifono Lagolago mai le Konafesi lona iva a Trondheim]. Na maua mai https://trondheimconference.org/conference-reports

Utah, M. (2012). Folasaga: Bigmanity ma pulega fesoʻotaʻiga i feteʻenaʻiga a Aferika. I M. Utas (Ed.), Feteʻenaʻiga Aferika ma le malosi faʻapitoa: Tagata tetele ma fesoʻotaʻiga (itulau 1-34). Lonetona/Niu Ioka: Zed Books.

Van Wyk, J.-A. (2007). Taʻitaʻi faʻapolokiki i Aferika: Peresetene, tagata faʻatau poʻo tagata fai tupe? O le Aferika Nofoaga Autu mo le Fa'ai'uga Fausia o Feeseesea'iga (ACCORD) Fa'asologa Pepa Mai Taimi, 2(1), 1-38. Na maua mai https://www.accord.org.za/publication/political-leaders-africa/.

Polokalama Taumafa a le Lalolagi. (2019). 2019 – Fa'afanua Matelaina. Na maua mai https://www.wfp.org/publications/2019-hunger-map

Žižek, S. (2010). Ola i taimi e gata ai. Niu Ioka: Verso.

 

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu