Tatala i le Fa'aliga: Su'esu'e pe fa'apefea ona fa'aleleia e le Mafaufau ma le Mafaufau loloto le Aafiaga o le Mediation

faamatalaga otooto:

Tuuina atu le sili atu i le 2,500 tausaga le umi o le lotu Buddhism, lea e faʻavae i luga o aʻoaʻoga a Buddha e uiga i mafatiaga ma lona faʻaumatiaina ma i luga o se vaitaimi e le motusia o le lautele lautele o faʻaoga aoga, o loʻo faʻaauau pea ona ofoina atu e le Buddhist framework ni malamalamaaga loloto i galuega a le mafaufau o le tagata. ma le loto pe a fa'atatau i le tula'i mai ma le suiga o fete'ena'iga. O loʻo faʻapipiʻiina i le poto masani a le au tusitala ma le poto faʻapitoa e avea ma faufautua, faiaoga, ma tamaiti aʻoga o le mafaufau loloto, o lenei pepa o le a suʻesuʻeina le sao o le lotu Puta i suiga feteʻenaʻi, aemaise lava i tulaga faufautua, e ala i le suʻesuʻeina o le malamalama o le Buddhist i le mafaufau o le tagata ma lona gafatia mo suiga. e ala i mafaufauga mafaufau loloto e mafai ona faʻapipiʻi auala masani a papalagi i faʻatalanoaga ma feteʻenaʻiga. O loʻo iai i lenei faiga o le suʻesuʻega o le suiga o feteenaiga e manaʻomia e le gata i le faʻaogaina o faiga ma fausaga, ae faʻapea foi i le faamamafaina ma le faʻamalosia o le tagata ia malamalama i le faagasologa o le mafaufau o le tagata e ono mafua ai le fausiaina o fevaevaeaʻiga e oʻo atu ai i feeseeseaiga faʻaleagaina, ma pe fa'afefea ona fa'ate'a'ese'ese nei faufale, i le tagata lava ia ma le va'ava'ai, e maua ai taimi e suia ai (Spears, 1997). O lenei pepa, o loʻo suʻesuʻeina ai le sootaga a le Buddhist i le va o feteʻenaʻiga faʻaleagaina ma le fausiaina o le mafaufau o le tagata i vaeluaga e mafua ai le faʻaesea o le mafaufau, le saogalemu, ma le le fiafia, o fevaevaeaʻiga e faʻaalia ai mafatiaga. O lo'o su'esu'eina ai fo'i pe fa'afefea ona fa'amama pe fa'ate'aina lenei mafatiaga e ala i le mafaufau ma le mafaufau loloto e fa'ailoa ai lo tatou natura moni o ni tagata e feso'ota'i fa'avae ma fa'alagolago. Pe a mou atu le taofi o le tagata lava ia e tu ese mai ma faasagatau i isi (e pei ona tupu i le taimi o feteenaiga faataumaoi), o feteenaiga e vaaia mai se isi itu ma suiga moni i mafutaga ma a tatou auala e foia ai faafitauli e mafai. E faavae i luga o mataupu faavae o le lotu Puta na tofotofoina i le taimi, i lenei pepa o le a tatou suʻesuʻeina: (1) o le a le manatu o le Buddhism o le puna o lo tatou aafiaga faaletagata o le le fiafia faaletagata lava ia ma feeseeseaiga faataumaoi; (2) o le ā ua fautua mai ai le lotu Puta i le feagai ai ma o tatou uiga e vavaeese mai i o tatou lava tulaga ma isi; ma (3) pe fa'afefea ona fesoasoani le faiga masani o le fa'aogaina ma le fa'alauteleina o le silafia ia i tatou i a tatou va fealoa'i e va'ai ese ai fe'ese'esea'iga ma lona fa'apogai.

Faitau pe la'u mai le pepa atoa:

Mauer, Katharina; Applebaum, Matini (2019). Tatala i le Fa'aliga: Su'esu'e pe fa'afefea ona Fa'aleleia e le Mafaufau ma le Mafaufau loloto le Aafiaga o le Mediation

Journal of Living Together, 6 (1), itulau 75-85, 2019, ISSN: 2373-6615 (Lomitusi); 2373-6631 (Initaneti).

@Mataupu{Mauer2019
Igoa = {Tatala i le Fa'ailoa: Su'esu'e pe fa'apefea ona Fa'aleleia e le Mafaufau ma le Mafaufau loloto le Aafiaga o le Mediation }
Tusitala = {Katharina Mauer ma Martin Applebaum}
Url = {https://icermediation.org/mindfulness-and-mediation/}
ISSN = {2373-6615 (Lomitusi); 2373-6631 (Initaneti)}
Tausaga = {2019}
Aso = {2019-12-18}
Tusitala = {Journal of Living Together}
Volume = {6}
Numera = {1}
Itulau = {75-85}
Lomitusi = {International Center for Ethno-Religious Mediation}
Tuatusi = {Mauga Vernon, Niu Ioka}
Lomiga = {2019}.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu