Le Matafaioi a le Tipiloma, Atinaʻe ma le Puipuiga i le Faʻamautinoaina o le Filemu ma le Saogalemu i Atunuʻu Tele ma Lotu Lotu: O se suʻesuʻega o Nigeria.

lē faʻatino

O se mea moni e sili ona su'esu'eina ma fa'amaumauina e fa'apea o le pule ma le pule o lo'o i ai a latou vaega i le lautele lautele ma malo. O vaega ma tagata taʻutaʻua e tauivi e pulea le lautele lautele ina ia mafai ai ona maua le pule ma le pule. O se malamalamaaga i pulega i Nigeria e faʻaalia ai o le tauiviga mo le malosi ma le pule o le faʻamautinoaina lea o le faʻaogaina o malosiaga faʻale-malo ma punaoa tau tamaoaiga a le setete mo vaega, faʻalapotopotoga ma le tagata lava ia. O le taunuuga o le a na o ni nai tagata e manuia ae o le atinae faaupufai ma le tamaoaiga o le setete e le mautonu. Ae ui i lea, e le o se mea uiga ese i le setete o Nigeria. O se mafuaaga tele o faalavelave i le lalolagi o le sailiga a tagata taitoatasi ma vaega e pulea pe tetee i taumafaiga a isi e pulea i latou. O le a sili atu ona manino lenei mea i sosaiete faʻale-aganuʻu ma faʻalelotu lea e tauva ai faʻalapotopotoga eseese ma faʻalelotu mo le pule faʻapolokiki ma le tamaoaiga. E fa'aaoga e vaega o lo'o i le paoa le malosi fa'amalosi e fa'aauau ai lo latou pule a'o fa'aaogaina fo'i e vaega fa'atauva'a faiga sauā e fa'amaua ai lo latou tuto'atasi ma ia sailia fo'i le avanoa sili atu i pulega fa'apolokiki ma punaoa tau tamaoaiga. O lenei sailiga mo le puleaina e vaega tetele ma vaega laiti e mafua ai se taamilosaga o sauaga e foliga mai e leai se sola ese mai ai. O taumafaiga eseese a malo e faamautinoa le filemu tumau ma le saogalemu e ala i le faaaogaina o le “tootoo” (malosi) po o le “carrot” (diplomacy) auala e masani ona maua ai se malologa itiiti. O le lagolago o le '3Ds' auala mo le foia o feeseeseaiga, i taimi talu ai nei, na maua ai ni taunuuga faamalosiau e mafai ona foia feeseeseaiga e aunoa ma le aisa ma o feeseeseaiga e mafai ona taitai atu ai i le filemu tumau. Faatasi ai ma le tele o faʻataʻitaʻiga mai le setete o Nigeria, o lenei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai e moni lava naʻo se faʻafefiloi faʻapitoa o tipiloma, atinaʻe, ma le puipuiga e pei ona afifiina i le '3Ds' auala e mafai ona faʻamautinoa moni ai le filemu tumau ma le saogalemu i setete eseese.

faʻatomuaga

I le masani ai, o taua ma feteʻenaʻiga e masani ona faʻamutaina pe a maua e se tasi itu poʻo nisi vaega o le feeseeseaiga le maualuga ma faʻamalosia isi itu e talia tuutuuga o le toe tuʻuina atu lea e masani ona afifiina e faʻalumaina ai i latou ma faʻaleagaina ai i latou i le militeri ma faʻalagolago i le tamaoaiga i le manumalo. Peitaʻi, o se malaga i le talafaasolopito o le a faaalia ai o fili faalumaina e masani ona toe faapotopoto e faia ni osofaʻiga sili atu ona mataʻutia ma afai latou te manumalo pe faiaʻina, e faaauau pea le liʻo mataʻutia o taua ma feteʻenaʻiga. O le mea lea, o le manumalo i se taua poʻo le faʻaaogaina o sauaga e faʻaumatia ai se feeseeseaiga e le o se tulaga lava lea mo le filemu poʻo le foia o feeseeseaiga. O le Taua Muamua a le Lalolagi i le va o le 1914 ma le 1919 ua saunia ai se faaaʻoaʻoga mataʻina. Na matua faatoilaloina Siamani i le taua, ma o isi atunuu Europa na tuʻuina atu i luga o ona tulaga na fuafuaina e faʻalumaina o ia ma faʻaumatia ai o ia mai le faia o soʻo se gaioiga osofaʻiga. Ae ui i lea, i totonu o le luasefulu tausaga, o Siamani na avea ma osofaʻiga autu i se isi taua lea na sili atu le malosi i tulaga o le lautele ma tagata ma mea faitino nai lo le Taua Muamua a le Lalolagi.

I le tulai mai o le osofaiga a le au faatupu faalavelave i le Iunaite Setete ia Setema 11, 2001, na faalauiloa ai e le malo o Amerika se taua i le lalolagi atoa i faiga faatupu faalavelave ma mulimuli ane auina atu ana vaegaau e auai i le malo o Taliban o Afghanistan, o le au a le vaega Al Qaeda lea na tuuaia ai. o le nafa ma le osofaʻiga a tagata faatupu faalavelave i le US Na faatoilaloina Taliban ma Al Qaeda ma mulimuli ane taofia ma fasiotia Osama bin Laden, le taitai o le Al Qaeda, e le US Special Forces i Pakistan, o se tuaoi tuaoi o Afghanistan. E ui lava i nei manumalo, ae o loʻo faʻaauau pea ona maua e faiga faatupu faalavelave le tulaʻi mai o isi vaega faʻalavelave mataʻutia e aofia ai le Islamic State of Iraq and Syria (ISIS), le Algeria Salafist group lea e taʻua o le Al-Qaeda in Islamic Maghreb (AQIM) ma le Boko Haram vaega ma lona faavae autu i matu o Nigeria. E manaia le matauina o vaega faatupu faalavelave e masani ona i ai i atunuu tau atiae ae o a latou gaioiga e aafia ai vaega uma o le lalolagi (Adenuga, 2003). I totonu o nei nofoaga, o le mativa mataʻutia, o le le mautonu o le malo, o talitonuga faʻaleaganuʻu ma talitonuga faʻalelotu, maualuga maualuga o le le iloa faitautusi ma isi mea tau tamaoaiga, agafesootai, ma faʻalelotu e fesoasoani i le faʻaleleia o faiga faatupu faalavelave, osofaʻiga ma isi ituaiga o sauaga ma faʻateleina ai taua ma faʻalavelave, ma e masani ona fesuia'i mea na maua i manumalo a le militeri.

Ina ia foia le faʻafitauli o loʻo taʻua i luga, o le tele o faʻalapotopotoga faʻavaomalo e aofia ai Malo Aufaatasi ma isi faʻalapotopotoga faʻapitoa ma malo e aofia ai le Iunaite Setete, United Kingdom, Netherlands ma Kanata ua latou faʻaaogaina le "3Ds" e avea ma a latou auala e foia ai feeseeseaiga i le lalolagi atoa. . O le "3Ds" auala e aofia ai le faʻaogaina o le tipiloma, atinaʻe ma le puipuiga e faʻamautinoa ai e le gata ina faʻamutaina feteʻenaʻiga ae o loʻo foia foi i se auala o le a foia ai mea taua e ono faʻatupu ai se isi taamilosaga o feeseeseaiga. O le mea lea, o le fesoʻotaʻiga i le va o feutagaiga ma le galulue faʻatasi i le va o itu auai o loʻo aʻafia i le feeseeseaiga (diplomacy), faʻatalanoaina le tamaoaiga, agafesootai ma e oʻo lava i mea faʻalelotu e mafua ai le feteʻenaʻiga (atinaʻe), ma le tuʻuina atu o le saogalemu (puipuiga) ua avea ma US modus. operandi mo le foiaina o feeseeseaiga. O se suʻesuʻega o tala faʻasolopito o le a faʻamaonia ai foi le "3Ds" auala e foia ai feeseeseaiga. Siamani ma le US o ni faʻataʻitaʻiga. E ui ina faatoilaloina Siamani i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e leʻi faalumaina le atunuu, ae, o le US, e ala i le Marshall Plan ma isi malo na fesoasoani e tuʻuina atu Siamani i faʻalapotopotoga faʻavaomalo ma mea tau tupe e avea ai e le gata o se tamaoaiga ma pisinisi tetele i le lalolagi ae. ose fautua tele foi o le filemu ma le saogalemu faavaomalo. O le itu i matu ma le itu i saute o le Iunaite Setete na tau foi i se taua tele i le va o le 1861 ma le 1865 ae o faiga faʻavaomalo a malo o Amerika, o le toe fausiaina o nofoaga na afaina i le taua ma le faʻaaogaina o le malosi malosi e faʻamaonia ai gaioiga a vaega faʻalavelave fevaevaeaʻi. faʻamautinoa le lotogatasi ma le atinaʻeina atoa o le US E taua foi le matauina o le US na faʻaaogaina foi se ituaiga o le "3Ds" auala e faʻaitiitia ai le taufaamatau a le Soviet Union i Europa i le maeʻa ai o le Taua Lona Lua a le Lalolagi e ala i le faʻavaeina. o le North Alliance Treaty Organization (NATO), lea na fai ma sui o se faiga faʻavaomalo ma le militeri e faʻaitiitia ma toe faʻafoʻi tua o tuaoi o communism, le talitonuga faʻapolokiki ma le tamaoaiga o le Soviet Union, ma le tatalaina o le Marshall Plan e mautinoa ai le toe fausia o nofoaga na faʻaleagaina e taunuuga leaga o le taua (Kapstein, 2010).

O lenei suʻesuʻega o loʻo faʻamoemoe e tuʻuina atu le faʻamaonia atili i le "3Ds" auala e avea ma filifiliga sili mo le foia o feeseeseaiga e ala i le tuʻuina o le setete o Nigeria i lalo o le suʻesuʻega o suʻesuʻega. O Nigeria o se setete e tele aganu'u ma fa'alelotu ma ua molimauina ma fa'afetaia'ia le tele o fete'ena'iga semanū e fa'atupu ai le tele o isi setete fa'apea ma le tele o fa'alapotopotoga ma tagata fa'alelotu i o latou tulivae. O nei feeseeseaiga e aofia ai le taua a le malo o Nigeria i le 1967-70, le taua i le Niger Delta ma le osofaiga a Boko Haram. Ae ui i lea, o le tuʻufaʻatasia o le tipiloma, atinaʻe ma le puipuiga e masani ona maua ai le auala e foia ai nei feeseeseaiga i se auala filemu.

Taiala Faʻavae

O lenei suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le talitonuga feteʻenaʻi ma le faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave e fai ma ona nofoaga faʻapitoa. O le talitonuga o feteenaiga e manatu o le tauvaga a vaega e pulea punaoa faaupufai ma tamaoaiga i totonu o le sosaiete o le a taitai atu ai i feeseeseaiga (Myrdal, 1944; Oyeneye & Adenuga, 2014). Fai mai le talitonuga o le fa'anoanoa-fa'asa, a iai se eseesega i le va o fa'amoemoega ma mea na tutupu, e fa'anoanoa tagata ta'ito'atasi, tagata ma vaega ma fa'ailoa atu lo latou fa'anoanoa e ala i le fa'asā (Adenuga, 2003; Ilo & Adenuga, 2013). O nei a'oa'oga e fa'amaonia ai o fete'ena'iga o lo'o i ai fa'avae fa'apolokiki, tamaoaiga ma agafesootai ma se'i vagana ua fa'amalieina nei mataupu, e le mafai ona fo'ia lelei fete'ena'iga.

Va'aiga lautele o le "3Ds"

E pei ona taʻua muamua, o le "3Ds" auala, o se tuʻufaʻatasiga o tipiloma, puipuiga ma le atinaʻe, e le o se auala fou mo le foia o feeseeseaiga. E pei ona taʻua e Grandia (2009), o le tele o auala tuʻufaʻatasia mo le tausia o le filemu ma le faʻaleleia o le filemu e faʻamautu ma toe faʻaleleia setete o feteʻenaʻiga a isi setete ma faʻalapotopotoga tutoʻatasi e faʻaaogaina le "3Ds", e ui lava i lalo o faaupuga eseese. Van der Lljn (2011) o loʻo faʻaalia foi o le suiga mai le faʻaaogaina masani o le militeri auala i le faʻaaogaina o ituaiga eseese o le "3Ds" auala na avea ma mea taua ma le iloa e aunoa ma le mafuaʻaga autu e nafa ma feteʻenaʻiga e mafai ona foia lelei e ala i tipiloma. ma le atina'e, o galuega o le faatupuina o le filemu o le a masani ona avea ma faatinoga i le le aoga. Schnaubelt (2011) ua faʻamaonia foi e le NATO (ma le faʻaopoopoga, o isi faʻalapotopotoga faʻavaomalo uma) ua latou iloa e faʻapea mo misiona faʻaonapo nei ina ia manuia, o le suiga mai le auala faʻafitafita masani i le tele-dimensional auala e aofia ai elemene o le tipiloma, atinaʻe ma le puipuiga e tatau. ia faatino.

I le maeʻa ai o le osofaʻiga a le au faatupu faalavelave i le US e le vaega Al Qaeda i le aso 11 o Setema, 2001 ma le taunuuga o le tautinoga o taua i luga o faiga faatupu faalavelave a le lalolagi e le US, na fausia ai e le malo o Amerika se fuafuaga a le atunuu mo le tetee atu i faiga faatupu faalavelave faatasi ai ma sini nei:

  • Fa'ato'ilalo tagata faatupu faalavelave ma a latou fa'alapotopotoga;
  • Te'ena le lagolago, lagolago ma le malutaga i tagata faatupu faalavelave;
  • Faʻaitiitia tulaga faʻavae o loʻo taumafai tagata faatupu faalavelave e faʻaaogaina; ma
  • Puipui tagatanuu Amerika ma mea e fiafia i ai i totonu ma fafo

(Le Matagaluega a le Setete o Amerika, 2008)

O se su'esu'ega taua o fa'amoemoega o lo'o ta'ua i luga o le ta'iala o le a fa'aalia ai o se fa'avaeina o le "3Ds" auala. O le fa'amoemoe muamua o lo'o fa'amamafaina ai le tapeina o faiga fa'atupu fa'alavelave fa'alelalolagi e fa'aaoga ai le malosi fa'afitafita (puipui). O le fa'amoemoe lona lua o lo'o fa'ata'amilo i le fa'aogaina o le tipiloma e fa'amautinoa ai e leai se malu malu a tagata fa'atupu fa'alavelave ma a latou fa'alapotopotoga i so'o se mea i le lalolagi. E aofia ai fesoʻotaʻiga faʻatasi ma isi malo ma faʻalapotopotoga e faʻaumatia faiga faatupu faalavelave i le lalolagi atoa e ala i le tipiina o le lagolago tau tupe ma amioga i vaega faatupu faalavelave. O le fa'amoemoe lona tolu o le fa'ailoaina lea o le mea moni e fa'apea, a aunoa ma le fa'atalanoaina lelei o tulaga fa'apolokiki ma socio-economic mea e fa'atupu ai faiga faatupu faalavelave, e le mafai lava ona manumalo le taua faasaga i faiga faatupu faalavelave (atina'e). O le sini lona fa e faatoa mafai lava pe a ausia isi sini e tolu. E maitauina foi o sini taitasi e le matua tutoatasi mai isi. O lo'o toe fa'amalosia uma lava aua e mana'omia ai le feso'ota'iga o tipiloma, puipuiga ma atina'e e ausia ai so'o se fa'amoemoega. O le mea lea, o le American Academy of Diplomacy i lana lipoti 2015 na faʻamaonia ai o le US ma Amerika ua sili atu nei le saogalemu ona o le fesoʻotaʻiga i le va o le au failotu, tagata militeli, tagata tomai faʻapitoa ma tagata i NGO ma isi vaega tumaoti.

Grandia (2009) ma Van der Lljn (2011) e manatu i le tipiloma, i le faagasologa o le faatupuina o le filemu, e pei o le lagolagoina o le talitonuga o tagata i le gafatia, gafatia ma le gafatia o le malo i le foiaina o feeseeseaiga i se auala filemu. O le puipuiga e aofia ai le faʻamalosia o le malosi o le malo o loʻo manaʻomia e tuʻuina atu le saogalemu i totonu o lana puleʻaga. O le atina'e e aofia ai le tu'uina atu o fesoasoani tau tamaoaiga e fesoasoani ai i sea faiga malo e fa'atatau i mana'oga fa'aagafesootai, tamaoaiga ma fa'apolokiki o sitiseni lea e masani ona fa'atupuina ai le mafua'aga o fete'ena'iga.

E pei ona ta'ua muamua, o le tipiloma, puipuiga ma le atina'e e le'o ni manatu tuto'atasi, ae o ni fesuiaiga felagolagomai. O pulega lelei, lea e avea ma autu o le tipiloma, e faatoa mafai ona ausia pe a mautinoa le saogalemu o tagatanuu ma le mautinoa o manaoga tau atinae o tagata. O le puipuiga lava o lo'o fa'avae i luga o pulega lelei ma o fuafuaga tau atina'e uma e tatau ona fa'atatau i le fa'amautinoaina o le saogalemu ma le manuia lautele o tagata (Human Development Report, 1996).

Le Aafiaga Nigeria

O Nigeria o se tasi o atunuu sili ona eseese ituaiga i le lalolagi. Otite (1990) ma Salawu & Hassan (2011) faʻamaonia e tusa ma le 374 ituaiga faʻalapotopotoga i Nigeria. O le natura tele o le setete o Nigeria e atagia mai foi i le numera o lotu e mafai ona maua i totonu o ona tuaoi. E tolu lotu autu, Kerisiano, Islama ma Aferika Aganuu Tapuaiga, lea lava ia e aofia ai le selau ma selau o atua tapuai i le atunuu atoa. O isi lotu, e aofia ai le Hindu, Bahia ma le Grail Message o loʻo i ai foi i latou i totonu o le setete o Nigeria (Kitause & Achunike, 2013).

O le natura tele o Nigeria e masani ona faʻaliliuina i tauvaga faʻale-aganuʻu ma faʻalelotu e maua ai le malosi faʻapolokiki ma pulea punaoa tau tamaoaiga o le setete ma o nei tauvaga e masani ona iʻu ai i feeseeseaiga ma feeseeseaiga (Mustapha, 2004). O lenei tulaga o loʻo faʻamalosia atili e Ilo & Adenuga (2013) o loʻo faʻapea o le tele o feteʻenaʻiga i le tala faʻapolokiki a Nigeria o loʻo i ai lanu ma faʻalelotu. Peita'i, o nei fete'ena'iga na fa'ato'aina pe o lo'o fo'ia e ala i le fa'aaogaina o faiga fa'avae ma ta'iala e aofia ai filosofia o le "3Ds" auala. O lenei suʻesuʻega o le a suʻesuʻeina ai nisi o nei feeseeseaiga ma le auala na foia ai pe o loʻo foia.

Le Taua a le Malo o Nigeria

Ina ia oʻo i le mafuaʻaga o le taua a le va o tagata e manaʻomia ai se faigamalaga i le fausiaina o le setete o Nigeria lava ia. Ae ui i lea, talu ai e le o le taulaiga lea o lenei suʻesuʻega, ua lava le taʻua o mea na mafua ai le vavaeeseina o le itu i sasae mai le setete o Nigeria ma le tautinoga a le setete o Biafra e Colonel Odumegwu Ojukwu i le aso 30 o Me, 1967 ma o le taʻutinoga mulimuli o le taua e le Malo Tele o Nigeria ina ia faʻasaoina le faʻamaoni o le teritori o le setete o Nigeria e aofia ai le le atoatoa o le faʻavaeina o le feterale a Nigeria, o le tele o fefinauaiga a le feterale o le 1964, o le palota tutusa i le itu i sisifo o Nigeria lea na mafua ai se faʻalavelave tele i le itulagi, o le coups d'état o Ianuari 15 ma Iulai 29, 1966, o le musu o Ojukwu e iloa Gowon o le ulu fou o le malo o le militeli, o le mauaina o le suauu i le tele o oloa auina atu i fafo i Oloibiri i le itu i sasae, le pogrom o tagata o Igbo extraction i le itu i matu o Nigeria ma le teena e le Malo Tele e faatino le Aburi Accord (Kirk-Greene, 1975; Thomas, 2010; Falode, 2011).

O le taua, lea na alu i luga o se vaitaimi o le 30 masina, na molia malosi e itu uma e lua ma na matua afaina ai le setete o Nigeria ma ona tagata, aemaise lava i le itu i sasae, lea e masani lava o le fale faafiafia o le feteenaiga. O le taua, e pei o le tele o taua, sa iloga i le ita lea e masani ona faaalia i le fasiotiga tagata lautele e le o faaauupegaina, le sauaina ma le fasiotia o fitafita fili na pueina, faia faamalosi teine ​​ma tamaitai ma isi faiga le alofa o fitafita fili na pueina ma le tagata lautele (Udenwa, 2011). Ona o le ita e faʻaalia ai taua faʻale-malo, ua toso ese ma masani ona faʻamaeʻaina i le faʻalavelave a Malo Aufaatasi ma / poʻo isi faʻalapotopotoga faʻaitulagi ma faʻavaomalo.

I le taimi nei, e taua le faia o se eseesega i le va o taua faʻale-malo ma feteʻenaʻiga lauiloa. O taua a le va o tagata e masani ona tau i le va o itulagi ma vaega i le setete lava e tasi a o fetauaiga o taua e tau i le va o vasega lautele i le sosaiete lava e tasi ina ia mafai ai ona fausia se faʻalapotopotoga fou ma le tamaoaiga i totonu o ia sosaiete. O le mea lea, o le Industrial Revolution, lea e le o se feteenaiga faaauupegaina, ua manatu o se suiga aua na suia ai le vafealoai ma le tamaoaiga o aso. O le tele o fouvalega e masani lava ona iu i le faatelevaveina o faiga o le tuufaatasia o le atunuu ma le lotogatasi i sosaiete e pei ona molimauina i Farani ina ua mavae le Fouvalega Farani o le 1887 ma le aafiaga a Rusia ina ua mavae le Revolution of 1914. o le setete e pei ona molimauina i Yugoslavia muamua, Etiopia/Eritrea ma Sudan. Afai e le vavaeeseina le setete i le faaiuga o le taua, masalo o se taunuuga o le tausia o le filemu, atinae o le filemu ma le faamalosia o le filemu o isi setete tutoatasi ma faalapotopotoga, o le toʻa filemu, lea e masani ona tuʻia e feeseeseaiga faʻafuaseʻi, e manumalo. O le Republic of Congo e maua ai se suʻesuʻega manaia. Ae ui i lea, o le taua a le malo o Nigeria o se tuusaunoaga e le masani ai i le tulafono ona na faʻauʻuina e aunoa ma le faʻalavelave tuusaʻo a setete ma faʻalapotopotoga mai fafo ma faʻapea foi ma se tulaga ofoofogia o le tuufaatasia o le atunuu ma le lotogatasi na ausia ina ua maeʻa le taua i le 15 Ianuari 1970. Thomas (2010) faʻaalia lenei taunuʻuga i le "leai se manumalo, leai se faʻatoʻilaloina ae manumalo mo le mafaufau masani ma le lotogatasi o Nigeria" taʻutinoga a le Malo Tele o Nigeria i le faaiuga o le taua ma le taliaina foi o le faiga faavae o le Toefuataiga, Toefuataiga. , ma le Toe Fausiaina e faatelevave ai le tuufaatasia ma le lotogatasi. E ui lava i lona le mautonu e uiga i tulaga o loʻo i ai i le setete o Nigeria i luma atu, i le taimi ma le maeʻa o le taua a le malo, na faʻamaonia foi e Effiong (2012) o le maliliega filemu i le faaiuga o le taua "na ausia se tulaga faʻafetai o le iugafono ma toe faʻafoʻisia se fuataga loloto o le masani masani. .” Talu ai nei, o le ulu o le malo tele o le militeri i le taimi o le taua a le malo, Yakubu Gowon, na ia faʻamaonia e faapea o le faʻaaogaina ma le iloa ma le loto i ai o le faiga faʻavae o le Toe Faʻaleleia, Toe Faʻaleleia ma Toe Faʻaleleia na fesoasoani i le toe faʻafouina atoa o le itu i sasaʻe i le setete o Nigeria. . I ana lava upu, Gowon (2015) faʻamatala:

Nai lo le fiafia i le fiafia o le manumalo, sa matou filifili e malaga i se auala e lei faimalaga muamua lava e soo se atunuu i le talafaasolopito o taua i le lalolagi. Na matou filifili e leai se aoga i le faaputuputuina o vete o taua. Nai lo lena, sa matou filifili e feagai ma la matou galuega sili ona luʻitau o le ausiaina o le faaleleiga, toe faʻaleleia o le atunuʻu i totonu o se taimi sili ona puupuu. O lena vaaiga i le lalolagi na mafai ai ona matou vave tuuina atu ma le loto i ai le pulu pasama e togafitia ai manuʻa ma manuʻa. Na faamamafaina ai la matou filosofia o No Victor, No Vanquished lea na ou taʻua i laʻu tautalaga i le atunuu ina ua uma ona matou faʻafilemuina fana ma afe i luga o matou lima aʻo matou tuʻu o matou lima i luga o le suotosina e toe fausia ai Nigeria. O la matou sailiga mo vaifofo i faʻafitauli o le maeʻa o taua ma faʻaumatiaga na matua taua ai le faʻatuina o se seti o taʻiala taʻiala e fai ma taula mo la matou savaliga i luma ma le naunautai. O le fa'avae lea o le matou fa'aofiina o le 3Rs … Fa'alelei, (Toe Fa'afouina) Toe Fa'aleleia ma Toe Fa'aleleia, lea, e tatau ona tatou malamalama i ai, e le na o le taumafai e fa'atosina fa'afitauli o popolega fa'aagafesootai-tamaoaiga ma atina'e, ae na fa'amauina ai la'u va'aiga i le lumana'i. ; o se vaaiga mamao o se Nigeria sili atu, lotogatasi lea e mafai ai e soo se tasi, mai Sasaʻe, Sisifo, Matu, ma Saute ona faʻamoemoe ia manuia i soʻo se matata o taumafaiga a tagata.

O se suʻesuʻega o le faiga faʻavae o le Faʻaleleia, Toe Faʻaleleia ma Toe Faʻaleleia (3Rs) o le a faʻaalia ai o se ituaiga o le "3Ds" auala. O le faaleleiga lea e fa'atatau i le fa'atuina o so'otaga lelei ma tauia i le va o fili tuai e fa'atatau i le tipiloma. Toe fa'aleleia o lo'o fa'atusalia ai le fa'agasologa o le toe fa'aleleia ose galuega o le malosi o le malo e fa'atupu ai le talitonuga i tagata ina ia toe fa'aleleia lona gafatia e fa'amautinoa ai lo latou saogalemu ma le soifua manuia (puipui). Ma o le toe fausia e faasino tonu lava i polokalame tau atina'e e foia ai mataupu eseese faapolokiki, agafesootai ma le tamaoaiga i le a'a o le feteenaiga. O le faʻavaeina o le National Youth Service Corps (NYSC), o le faʻavaeina o Unity Schools ma le fausiaina vave, tuʻuina atu o fausaga ma fale tetele i Nigeria uma o nisi o nei polokalame na faʻatautaia e le pulega a Gowon.

Le Fa'afitauli o Niger Delta

E tusa ai ma Okoli (2013), o le Niger Delta e aofia ai setete autu e tolu e aofia ai Bayelsa, Delta ma Rivers ma setete e ono, e igoa ia Abia, Akwa Ibom, Cross River, Edo, Imo ma Ondo states. O tagata o le Niger Delta sa mafatia i le faʻaleagaina saʻo mai le vaitaimi o colonial. O le itulagi o se gaosiga tele o le suauu pama ma sa auai i fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga ma atunuʻu Europa aʻo leʻi oʻo i le vaitaimi o colonial. Faatasi ai ma le oʻo mai o colonialism, na taumafai ai Peretania e pulea ma faʻaaogaina galuega faʻapisinisi i totonu o le itulagi ma na faʻafeiloaʻi ma le tetee malosi mai tagata. Sa tatau i Peretania ona faatoilaloina malosi le itulagi e ala i malaga faamiliteli ma le ave faapagota o nisi o taʻitaʻi faʻaleaganuʻu iloga o loʻo i luma o le tetee e aofia ai le aliʻi Jaja o Opobo ma Koko o Nembe.

Ina ua maua e Nigeria le tutoatasi i le 1960, o le mauaina o le suauu i le tele o oloa auina atu i fafo na faʻateleina ai le faʻaogaina o le itulagi e aunoa ma se atinaʻe tutusa o le itulagi. O lenei manatu le tonu na mafua ai se fouvalega tatala i le ogatotonu o le 1960 na taʻimua e Isaac Adaka Boro o le na faʻaalia le tutoʻatasi o le itulagi. O le fouvale na faʻaumatia ina ua mavae aso e sefululua ma le puʻeina, moliaga ma le faʻataunuʻuina o Boro. O le fa'aleagaina ma le fa'atauva'a o le itulagi sa fa'aauau pea. E ui lava i le mea moni o le itulagi o le kusi o loʻo tuʻuina le fuamoa auro mo le tamaoaiga o Nigeria, o le itulagi sili ona leaga ma faʻaleagaina, e le gata i Nigeria ae faʻapea foʻi i Aferika atoa (Okoli, 2013). Afinotan and Ojakorotu (2009) lipoti e faapea o le itulagi e sili atu i le 80 pasene o le tamaoaiga o le atunuu (GDP), ae o tagata o le itulagi o loʻo tafetafea i le mativa mativa. O le tulaga na faʻaopoopoina i le mea moni o tupe maua e maua mai le itulagi e faʻaaogaina e atiaʻe ai isi itulagi i totonu o le atunuʻu aʻo i ai le mamafa o le militeri i totonu o le itulagi ina ia mautinoa ai lona faʻaauau pea (Aghalino, 2004).

O le le fiafia o tagata o le Niger Delta i luga o le faʻaauauina o le faʻaaogaina ma le faʻaleagaina o lo latou itulagi na masani ona faʻaalia i le vevesi o le faʻamasinoga mo le faamasinoga tonu ae o nei faʻalavelave na masani ona faʻafeiloaʻi ma gaioiga faamiliteli a le setete. I le amataga o le vaitau o le 1990, o le Movement for the Survival of the Ogoni People (MOSSOB), lea sa avea ma ona taʻitaʻi, Ken Saro-Wiwa, o se tusitala lauiloa, faʻamataʻu e faʻalavelaveina suʻesuʻega suauʻu ma faʻaaogaina i le itulagi pe a manaʻomia e tagata. e le'i feiloai. E masani lava, na tali atu le malo e ala i le puʻeina o Ken Saro-Wiwa ma isi taʻitaʻi taua o le MOSSOB ma na faʻaumatia i latou. O le tautauina o le 'Ogoni 9' na faʻaalia ai se tulaga le mafaatusalia o le fouvalega faʻaauupegaina i totonu o le itulagi lea na faʻaalia i le sabotage ma le faʻaleagaina o fale suauʻu, gaoi suauʻu, ave faamalosi o tagata faigaluega suauʻu i le itulagi, maualuga maualuga o faomea i vaitafe ma le sami maualuga. O nei gaioiga na matua afaina ai le malosi o le malo e suʻesuʻe le suauʻu i totonu o le itulagi ma na matua afaina ai foi le tamaoaiga. O faiga faʻamalosi uma na faia e faʻaumatia ai le fouvale na le manuia, ma o le faʻafefe i le Niger Delta na faʻaauau pea seia oʻo ia Iuni 2009 ina ua faʻasalalau e le Peresetene o Umaru YarʻAdua, se fuafuaga faʻamalo lea o le a tuʻuina atu ai le puipuiga mai moliaga i soʻo se tagata faʻafitafita Niger Delta o le na tuʻuina atu ma le loto i ai ona lima i totonu o se 60-aso vaitaimi. Na faia foi e le Peresetene se matagaluega a Niger Delta e faʻavavevave le atinaʻe i totonu o le itulagi. O le fausiaina o avanoa faigaluega mo tupulaga talavou o le itulagi ma le tele o faʻaopoopoga o tupe maua e maua i setete i le itulagi o se vaega foi o le fefaʻatauaʻiga na faʻapipiʻiina e le malo o YarʻAdua e toe faʻafoʻisia le filemu i le itulagi ma o le faʻatinoina o nei mea. fuafuaga na mautinoa ai le filemu manaʻomia i le itulagi (Okedele, Adenuga ma Aborisade, 2014).

Mo le faamamafa, e tatau ona maitauina o auala masani o le faʻaaogaina o le militeri e faʻamalosia ai le filemu na le manuia i le Niger Delta seia oʻo i se faʻafefiloi malosi o le tipiloma (le fuafuaga faʻapolopolo), atinaʻe ma puipuiga na faʻataunuʻuina (e ui lava, o loʻo faʻaauau pea le neivi ma le autau a Nigeria. e leoleoina le Niger Delta e tape ese nisi o kegi solitulafono e le mafai ona toe lalafi i lalo o le igoa o le au fitafita mo le faamasinoga tonu i le itulagi).

Le Fa'alavelave Boko Haram

O le Boko Haram, o lona uiga moni o le 'aʻoaʻoga i sisifo e leaga' o se vaega faatupu faalavelave i matu o Nigeria lea na lauiloa i le 2002 i lalo o le taʻitaʻiga a Ustaz Muhammed Yusuf ma o lona sini autu, o le fausiaina o se setete Isalama i totonu o le atunuu. . Na mafai ona olaola le vaega i le itu i matu o Nigeria ona o le maualuga o le le faitautusi, le salalau o le mativa ma le leai o ni avanoa tau tamaoaiga i le itulagi (Abubakar, 2004; Okedele, Adenuga ma Aborisade, 2014). Ikerionwu (2014) lipotia mai o le vaega, e ala i ana faiga faatupu faalavelave, ua nafa ma le maliliu o le fiasefulu afe o tagata Nigeria ma le faatamaiaina o meatotino tau piliona o naira.

I le tausaga 2009, na faʻaaogaina ai e le malo o Nigeria le militeri e faʻatautaia ma le tonu le tulaga ma faila o le vaega a le Boko Haram. O Yusuf ma isi taʻitaʻi o le vaega na fasiotia ma e toʻatele na faʻasalaina i le falepuipui pe na sosola i Chad, Niger ma Cameroon ina ia aloese mai le puʻeina. Ae ui i lea, o le vaega na toe foʻi i tua ma sili atu le faʻamaopoopoina ma toe faʻamalosia i le tulaga e oʻo atu i le 2014 na ia faʻaumatia teritori tetele i matu o Nigeria ma faʻaalia ai le caliphate tutoatasi mai le setete o Nigeria, o se gaioiga na faʻamalosia ai le malo e faʻaalia se tulaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi. i setete e tolu i matu o Adamawa, Borno ma Yobe (Olafioye, 2014).

E oo atu i le ogatotonu o le 2015, o le vaega o loʻo i lalo o le pule a le vaega na faʻatapulaʻaina i le vaomatua o Sambisa ma isi vaomatua i le itu i matu o Nigeria. Na mafai faapefea e le malo ona ausia lea tulaga? Muamua, na ia faʻaaogaina le tipiloma ma le puipuiga e ala i le faʻatuina o se feagaiga puipuia ma ona tuaoi e ala i le faʻavae o le Multi-National Joint Taskforce e aofia ai fitafita Nigeria, Chadian, Cameroonian ma Nigerien e faʻaumatia le vaega Boko Haram mai o latou lafitaga i nei atunuu uma e fa. Lona lua, na faʻamautinoa ai le atinaʻeina o le itu i matu o Nigeria e ala i le vave faʻavaeina o aʻoga e faʻaitiitia ai le le faitautusi ma le faʻavaeina o le tele o polokalame faʻamalosia e faʻaitiitia ai le tulaga mativa.

iʻuga

O le auala o fete'ena'iga tetele, e mafai ona malepe ai le tele o sosaiete, ma o lo'o pulea pea i Nigeria o lo'o fa'aalia ai o le fa'afefiloi faifaipea o le tipiloma, atina'e ma le puipuiga (le 3Ds) e mafai ona fesoasoani e fo'ia fete'ena'iga i se auala filemu.

fautuaga

O le "3Ds" auala e tatau ona avea o se auala sili atu mo le tausia o le filemu ma le faʻaleleia o le filemu, ma o malo o na setete e masani ona feteʻenaʻi, aemaise lava le tele o ituaiga ma faʻalapotopotoga faʻalelotu, e tatau ona faʻamalosia e faʻaoga le auala e pei ona taʻalo ai foi le malosi. sao i le taofiofia o fete'ena'iga i le fuga a'o le'i atoatoa.

mau faasino

Abubakar, A. (2004). O luitau o le saogalemu i Nigeria. O se pepa na tuuina atu i le NIPPSS, Kuru.

Adenuga, GA (2003). Fegalegaleaiga a le lalolagi i le faatulagaga fou o le lalolagi: O le aʻafiaga mo le puipuiga faʻavaomalo. O se faʻasalalauga na tuʻuina atu i le matagaluega o faʻasaienisi faʻapolokiki i se vaega o le faʻataunuʻuina o le manaʻoga mo le tuʻuina atu o se tikeri o le Matai o Saienisi i le aʻoga o sosaiete faʻaagafesootai a le Iunivesite o Ibadan.

Afinotan, LA and Ojakorotu, V. (2009). Le faʻafitauli o Niger Delta: Faʻafitauli, luʻitau ma faʻamoemoega. African Journal of Political Science and International Relations, 3 (5). pp.191-198.

Aghalino, SO (2004). Feteena'i le fa'afitauli o Niger-Delta: O se iloiloga o le tali atu a le malo tele i le tetee atu i le suauu i le Niger-Delta, 1958-2002. Maiduguri Journal of Historical Studies, 2 (1). itulau 111-127.

Effiong, PU (2012). 40+ tausaga mulimuli ane…e le'i uma le taua. I Korieh, CJ (ed.). Le taua a Nigeria-Biafra. Niu Ioka: Cambra Press.

Falode, AJ (2011). Le taua a le malo a Nigeria, 1967-1970: O se fouvalega? African Journal of Political Science and International Relations, 5 (3). itulau 120-124.

Gowon, Y. (2015). Leai se manumalo, leai se faatoilaloina: Faamaloloina le malo o Nigeria. O se lauga fa'apitoa na tu'uina atu i le Chukuemeka Odumegwu Ojukwu University (muamua Anambra State University), Igbariam campus.

Grandia, M. (2009). Le auala 3D ma le tetee atu i osofaiga; O se faʻafefiloi o le puipuiga, tipiloma ma atinaʻe: suʻesuʻega a Uruzgan. O se Su'esu'ega Matai, Iunivesite o Leiden.

Ilo, MIO ma Adenuga, GA (2013). Pulega ma luʻitau saogalemu i Nigeria: O se suʻesuʻega o le malo lona fa. Tusitala a le National Association for Science, Humanities and Education Research, 11 (2). itulau 31-35.

Kapstein, EB (2010). E tolu D e fai se F? O tapula'a o le puipuiga, tipiloma, ma le atina'e. O le Prism, 1 (3). itulau 21-26.

Kirk-Greene, AHM (1975). O le amataga o le taua a le malo o Nigeria ma le talitonuga o le fefe. Uppsala: Le Scandinavian Institute of African Studies.

Kitause, RH and Achunike HC (2013). Tapuaiga i Nigeria mai le 1900-2013. Suesuega ile Humanities ma Social Sciences3 (18). itulau 45-56.

Myrdal, G. (1944). O se fa'alavelave Amerika: O le fa'afitauli Negro ma le fa'atemokalasi fa'aonaponei. Niu Ioka: Harper & Bros.

Mustapha, AR (2004). Faʻalapotopotoga faʻale-tagata, le tutusa ma pulega a le vaega lautele i Nigeria. Inisetiute Suesuega a Malo Aufaatasi mo le Atinae o Agafesootai.

Okedele, AO, Adenuga, GA ma Aborisade, DA (2014). Le setete o Nigeria i lalo o le siege o faiga faatupu faalavelave: O aʻafiaga mo le atinaʻeina o le atunuʻu. Le So'oga a Tagata A'oga2 (1). itulau 125-134.

Okoli, AC (2013). O le siʻosiʻomaga faʻapolokiki o faʻalavelave faʻafuaseʻi o Niger Delta ma faʻamoemoega o le filemu tumau i le vaitaimi o le faʻamalo. Global Journal of Human Social Science13 (3). itulau 37-46.

Olafioye, O. (2014). E pei o le ISIS, pei o Boko Haram. Aso Sa. Aokuso 31.

Otite, O. (1990). Fa'aleaganu'u tele i Nigeria. Ibadan: Shareson.

Oyeneye, IO ma Adenuga GA (2014). O faʻamoemoega mo le filemu ma le saogalemu i le tele o faʻalapotopotoga ma faʻalapotopotoga faʻalelotu: O se suʻesuʻega o le Old Oyo Empire. O se pepa na tuuina atu i le uluai konafesi faava-o-malo faaletausaga i le foiaina o feeseeseaiga faaleatunuu ma tapuaiga ma le faatupuina o le filemu. Niu Ioka: Nofoaga Autu Faava-o-malo mo Fautuaga Faalelotu.

Salawu, B. ma Hassan, AO (2011). Faiga fa'ale-aganu'u ma ona a'afiaga mo le ola fa'atemokalasi i Nigeria. Journal of Public Administration and Policy Research3 (2). itulau 28-33.

Schnaubelt, CM (2011). Tu'ufa'atasia faiga fa'a-tagata ma le militeri i fuafuaga. I Schnaubelt, CM (ed.). Tulai atu i se auala atoatoa: Tuʻufaʻatasia manatu faʻa-tagata ma le militeri o fuafuaga. Roma: Kolisi Puipui a NATO.

O le American Academy of Diplomacy. (2015). Ua lamatia le tipiloma Amerika. Maua mai le www.academyofdiplomacy.org.

Le Matagaluega a le Setete o Amerika. (2008). Diplomacy: Le matagaluega a le setete o Amerika o loʻo galue. Maua mai le www.state.gov.

Toma, AN (2010). I tua atu o le faʻataʻitaʻiga o le toe faʻaleleia, toe faʻaleleia, ma le toe faʻaleleia i Nigeria: Faʻalavelave faʻafefe i le Niger Delta. Journal of Sustainable Development i Aferika20 (1). itulau 54-71.

Udenwa, A. (2011). Nigeria/Biafra civil war: O loʻu aafiaga. Spectrum Books Ltd., Ibadan.

Van Der Lljn, J. (2011). 3D 'O le isi augatupulaga': Lesona a'oa'oina mai Uruzgan mo galuega i le lumana'i. The Hague: Netherlands Institute of International Relations.

Pepa aʻoaʻoga na tuʻuina atu i le 2015 Annual International Conference on Ethnic and Religious Conflict Resolution and Peacebuilding na faia i Niu Ioka i le Oketopa 10, 2015 e le International Center for Ethno-Religious Mediation.

Fofoga Fetalai:

Ven. (Dr.) Isaac Olukayode Oyeneye, & Mr. Gbeke Adebowale Adenuga, School of Arts and Social Sciences, Tai Solarin College of Education, Omu-Ijebu, Ogun State, Nigeria

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu