O Faamoemoega mo le Filemu ma le Saogalemu i le tele o Ituaiga ma Faʻalapotopotoga Faʻalelotu: O se suʻesuʻega o le Old Oyo Empire i Nigeria.

lē faʻatino                            

O sauaga ua avea ma fa'alapotopotoga tele i mataupu fa'alelalolagi. E seāseā ona alu se aso e aunoa ma se tala e uiga i gaoioiga faatupu faalavelave, taua, ave faamalosi o tagata, ituaiga, lotu, ma faiga faapolotiki. O le manatu ua talia e faapea, o sosaiete e tele ituaiga ma lotu e masani ona mafuli atu i sauaga ma faiga sauā. E masani ona vave taʻua e tagata atamamai atunuu e pei o Yugoslavia muamua, Sudan, Mali ma Nigeria e fai ma faʻamatalaga. E ui e moni o soʻo se sosaiete e iai faʻasinomaga tele e mafai ona faʻaalia i le fevaevaeaʻiga, ae o se mea moni e mafai ona tuʻufaʻatasia tagata eseese, aganuʻu, aganuʻu ma tapuaiga i le tasi ma le malosi atoa. O se faʻataʻitaʻiga lelei o le Iunaite Setete o Amerika o se faʻafefiloi o le tele o tagata, aganuu, ma e oʻo lava i lotu ma e le taumateina o le malo sili ona malosi i le lalolagi i soʻo se faʻalavelave. O le talitonuga o lenei pepa, o le mea moni, e leai se sosaiete e na'o le tasi tagata po'o le lotu. O sosaiete uma i le lalolagi e mafai ona vaevaeina i ni vaega se tolu. Muamua, o loʻo i ai sosaiete, a le o le evolusione faʻale-aganuʻu poʻo sootaga vavalalata e faʻavae i luga o mataupu faavae o le faapalepale, faamasinoga tonu, amiotonu ma le tutusa, na fausia ai le filemu ma le malosi o setete lea e taʻalo ai ituaiga, faʻalapotopotoga poʻo tuʻinanauga faʻalelotu naʻo ni matafaioi ma pe a iai. lotogatasi i le eseesega. Lona lua, o lo'o i ai sosaiete o lo'o i ai vaega ta'ito'atasi ma tapuaiga e taofiofia isi ma i fafo e foliga mai o le lotogatasi ma le lotogatasi. Peitaʻi, o na sosaiete e nofo i luga o le faataoto o le pauta ma e mafai ona oʻo atu i le afi o le faʻaupuga o tagata ma tapuaiga e aunoa ma se lapataiga talafeagai. Lona tolu, e iai sosaiete o loo tauva ai le tele o vaega ma lotu mo le pule silisili ese ma o sauāga e masani ona fai i aso uma. O le vaega muamua o malo tuai o Yoruba, aemaise lava o le Emepaea tuai o Oyo i le muaʻi colonial Nigeria ma i le tele o atunuu o Europa i Sisifo ma le Iunaite Setete o Amerika. Malo Europa, Amerika ma le tele o atunuu Arapi o loʻo pa'ū foi i le vaega lona lua. Mo le tele o senituri, na aafia ai Europa i feteenaʻiga faalotu, aemaise lava i le va o Katoliko ma Porotesano. O papalagi i le Iunaite Setete sa pulea ma sauaina isi vaega o ituaiga, aemaise lava o tagata uli, mo le tele o seneturi ma sa tauina se taua faalemalo e foia ma toe faaleleia nei sese. Peitaʻi, o le diplomacy, ae lē o taua, o le tali lea i femisaʻiga a lotu ma ituaiga. Nigeria ma le tele o atunuu Aferika e mafai ona faʻavasegaina i le vaega lona tolu. O lenei pepa o loʻo faʻamoemoe e faʻaalia, mai le aafiaga o le Oyo Empire, le tele o faʻamoemoega mo le filemu ma le saogalemu i totonu o le tele o faʻalapotopotoga ma faʻalapotopotoga faʻalelotu.

faʻatomuaga

I le lalolagi atoa, o loʻo i ai le fenumiai, faʻalavelave ma feeseeseaiga. O faiga faatupu faalavelave, ave faamalosi, ave faamalosi, gaoi faaauupegaina, fouvalega faaauupegaina, ma vevesi faale-aganuu ma faiga faaupufai ua avea ma faatulagaga o faiga faavaomalo. Ua avea le fasioti tagata ma faiga masani ma le faʻaumatia faʻasolosolo o vaega e faʻavae i luga o faʻasinomaga ma faʻalelotu. E seāseā ona alu se aso e aunoa ma se tala o feeseeseaʻiga a ituaiga ma lotu mai vaega eseese o le lalolagi. Mai atunuu i le muamua o Yugoslavia i Rwanda ma Burundi, mai Pakisitana i Nigeria, mai Afghanistan i le Central African Republic, o feteenaiga faaleituaiga ma tapuaiga ua tuua ai faailoga le mafaagaloina o le faatafunaga i sosaiete. O le mea e ofo ai, o le tele o lotu, pe afai e le o tagata uma, e tutusa o latou talitonuga, aemaise lava i se atua silisili na foafoaina le atulaulau ma ona tagata ma e tofu uma lava ma tulafono tau amio e uiga i le nonofo faatasi ma le filemu ma tagata o isi lotu. O le Tusi Paia, i le Roma 12:18 , o loo faatonuina ai Kerisiano ina ia faia mea uma i lo latou malosi e ola faatasi ai ma le filemu ma tagata uma e tusa lava po o a latou ituaiga po o tapuaiga. O le Quran 5: 28 o loʻo faʻatonuina foi tagata Mosalemi e faʻaalia le alofa ma le alofa mutimutivale i tagata o isi faʻatuatuaga. O le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi, Ban Ki-moon, i le faamanatuina o le Aso o Vesak i le 2014, na ia faamautinoa mai ai foi o Buddha, o le na faavaeina le lotu Puta ma o se musumusuga sili i le tele o isi lotu i le lalolagi, na ia folafola atu le filemu, agaalofa, ma le alofa. mo mea ola uma. Peitaʻi, o lotu, lea e manatu e avea o se vaega e autasia ai sosaiete, ua avea ma mataupu fevaevaeaʻi ma ua lē mautonu ai le tele o sosaiete ma ua maliliu ai le faitau miliona o tagata ma le faatamaʻiaina o meatotino. E le o se tetee foi le tele o mea lelei e maua i se sosaiete e eseese ituaiga. O le mea moni, e ui i lea, o fa'alavelave fa'ale-aganu'u o lo'o fa'aauau pea ona taofia le fa'amoemoeina o fa'amanuiaga tau atina'e e mafai ona maua mai fa'alapotopotoga fa'apitoa.

O le Old Oyo Empire, i se faʻatusatusaga, o loʻo tuʻuina mai ai se ata o le sosaiete lea na tuʻufaʻatasia ai eseesega faʻalelotu ma ituaiga e faʻamautinoa ai le filemu, saogalemu, ma le atinaʻe. O le Emepaea na aofia ai vaega eseese o vaega laiti e pei o Ekiti, Ijesha, Awori, Ijebu, ma isi. Sa i ai foi le faitau selau o atua na tapuaʻia e tagata eseese i le Emepaea, ae o sootaga faʻalelotu ma ituaiga e leʻi fevaevaeaʻi ae o mea e autasi ai le Emepaea. . O lenei pepa o loʻo taumafai e tuʻuina atu ni fofo e manaʻomia mo le nonofo faʻatasi ma le toʻafilemu i totonu o faʻalapotopotoga faʻapitoa ma faʻalelotu e faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga tuai o le Oyo Empire.

Taiala Faʻavae

filemu

O le Longman Dictionary of Contemporary English o loʻo faʻamatalaina le filemu o se tulaga e leai se taua poʻo se taua. O le Collins English Dictionary e va'ai i ai o le leai o se vevesi po'o isi fa'alavelave ma le i ai o le tulafono ma le fa'atonuga i totonu o se setete. Fai mai foi Rummel (1975) o le filemu o se tulaga o le tulafono po o le malo, o se tulaga o le faamasinoga tonu po o le lelei ma le faafeagai o feteenaiga tetee, sauaga po o taua. O lona uiga, o le filemu e mafai ona faamatalaina o le leai o se vevesi ma o se sosaiete filemu o se nofoaga e nofotupu ai le fealofani.

Security

Nwolise (1988) o loʻo faʻamatalaina le saogalemu o se "saogalemu, saolotoga ma puipuiga mai lamatiaga poʻo lamatiaga." O le Funk and Wagnall's College Standard Dictionary o loʻo faʻamatalaina foi o le tulaga o le puipuia mai, poʻo le le faʻaalia i lamatiaga poʻo lamatiaga.

O se tepa fa'ailo i fa'auigaga o le filemu ma le saogalemu o le a fa'aalia ai o manatu e lua o itu e lua o le tupe e tasi. E faatoa mafai lava ona maua le filemu pe a iai ma le saogalemu ma le saogalemu lava ia e mautinoa ai le i ai o le filemu. Afai e le lava le saogalemu, o le a tumau pea le filemu ma o le leai o se filemu e faʻaalia ai le le saogalemu.

le nuu e sau

Ua faamatalaina e le Collins English Dictionary le ituaiga e faapea “e fesootaʻi atu po o uiga o se vaega o tagata e iai ituaiga, lotu, gagana ma isi uiga tutusa.” Peoples and Bailey (2010) o lo'o fa'apea o fa'atagata e fa'atatau i tupuaga fa'atasi, tu ma aga fa'aleaganu'u ma tala fa'asolopito e fa'aeseese ai se vaega o tagata mai isi vaega. Horowitz (1985) o loʻo faʻapea foʻi e faʻatatau le faʻalapotopotoga i faʻamatalaga e pei o le lanu, foliga vaaia, gagana, lotu ma isi, lea e faʻaeseese ai se vaega mai isi.

lotu

E leai se faauigaga e tasi e talia o le lotu. E faauigaina e tusa ai ma le vaaiga ma le vaega o le tagata o loo faamatalaina, ae o le talitonuga faavae o le talitonuga o le tagata ma uiga faaalia i se mea faalelagi e manatu e paia (Appleby, 2000). Adejuyigbe and Ariba (2013) vaʻaia foi o le talitonuga i le Atua, o le na faia ma pulea le atulaulau. O le Webster's College Dictionary o loʻo faʻamalamalamaina atili o se seti o talitonuga e uiga i le mafuaʻaga, natura, ma le faʻamoemoega o le atulaulau, aemaise lava pe a manatu o le foafoaina o se lala sooupu sili atu tagata poʻo lala sooupu, e masani ona aofia ai faigalotu ma faiga masani, ma e masani ona aofia ai se amio mama. tulafono faatonutonu e pulea ai le amio a tagata. Mo Aborisade (2013), o lotu e maua ai auala e faʻaleleia ai le filemu o le mafaufau, faʻatupuina uiga lelei lautele, faʻalauteleina le manuia o tagata, ma isi. Mo ia, e tatau i lotu ona aafia lelei faiga tau tamaoaiga ma faiga faaupufai.

Nofoaga Fa'atonu

O lenei suʻesuʻega e faʻavae i luga o le Functional and Conflict theories. Fai mai le Functional theory e fa'apea o so'o se faiga o lo'o fa'atinoina e faia i iunite eseese e galulue fa'atasi mo le lelei o le faiga. I lea tulaga, o le sosaiete e fausia i ituaiga eseese ma faʻalapotopotoga faʻalelotu e galulue faʻatasi e faʻamautinoa le atinaʻeina o le sosaiete (Adenuga, 2014). O se fa'ata'ita'iga lelei o le Emepaea tuai o Oyo lea sa nonofo fa'atasi ai ma le to'afilemu ia vaega fa'ale-aganu'u ma fa'alapotopotoga fa'alelotu ma sa fa'amaualuga ai lagona fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu i lalo o tu'inanauga lautele.

Ae ui i lea, o le talitonuga o Feteʻenaʻiga, o loʻo vaʻaia ai se tauiviga e le gata mo le pule ma le pulea e le pule ma vaega pito i lalo o le sosaiete (Myrdal, 1994). O le mea lea tatou te maua i le tele o faʻalapotopotoga faʻapitoa ma faʻalelotu i aso nei. O tauiviga mo le pule ma le pulea e vaega eseese e masani ona tuuina atu i ai mafuaaga faale-tagata ma tapuaiga. O le tele o fa'alapotopotoga ma fa'alapotopotoga fa'alelotu e manana'o e fa'aauau pea ona pulea ma pulea isi vaega ae o vaega to'alaiti fo'i latou te tete'e atu i le fa'aauau pea o le pule a le tele o vaega, e o'o atu ai i se tauiviga e le uma mo le pule ma le pule.

O le Old Oyo Empire

E tusa ai ma le tala faasolopito, o le Old Oyo Empire na faavaeina e Oranmiyan, o se perenise o Ile-Ife, o le aiga tuaa o tagata Yoruba. O Oranmiyan ma ona uso na mananao e o e taui ma sui i le taufaifai na tuuina atu i lo latou tama e o latou tuaoi i matu, ae i luga o le ala, na misa le au uso ma vaeluaina le autau. O le malosi a Oranmiyan e laʻititi tele e manumalo ai i le taua ma talu ai e leʻi manaʻo o ia e toe foʻi i Ile-Ife e aunoa ma se tala o se tauvaga manuia, na amata ona ia feoai solo i le itu i saute o le Vaitafe o Niger seia oʻo i Bussa lea na tuʻuina atu ai e le aliʻi o le lotoifale. o ia o se gata tele ma se togafiti fa'ataulāitu e pipii i lona fa'a'i. Na faatonuina Oranmiyan e mulimuli i lenei gata ma faatuina se malo i soo se mea na mou atu ai. Na ia mulimuli i le gata mo aso e fitu, ma e tusa ai ma faatonuga na tuuina mai, na ia faatuina ai se malo i le nofoaga na mou atu ai le gata i le aso fitu (Ikime, 1980).

O le Old Oyo Empire atonu na faavaeina i le 14th seneturi ae na o se malosiaga tele i le ogatotonu o le 17th seneturi ma i le faaiuga o le 18th senituri, na ufitia uma e le Emepaea o Yorubaland (lea o le itu i saute i sisifo o Nigeria i aso nei). Sa nofoia foi e le Yoruba nisi o eria i le itu i matu o le atunuu ma sa faalautele atu foi i Dahomey lea sa i ai i le mea ua taʻua nei o le Republic of Benin (Osuntokun ma Olukojo, 1997).

I se faatalanoaga na tuuina atu i le Focus Magazine i le 2003, na faailoa ai e le Alaafin o Oyo o loo i ai nei le mea moni e faapea o le Emepaea tuai o Oyo na tauina le tele o taua e oo lava i isi ituaiga o Yoruba ae na ia faamautu mai o taua e le o ni tagata po o ni tapuaiga. O le Emepaea na siosiomia e tuaoi tetee ma sa tauina taua e taofia ai osofaiga mai fafo po o le faatumauina o le faamaoni o le teritori o le Emepaea e ala i le tauina o taumafaiga vavae. Aʻo leʻi oʻo i le 19th senituri, e leʻi taʻua tagata o loo nonofo i le emepaea o Yoruba. Sa i ai le tele o vaega laiti eseese e aofia ai le Oyo, Ijebu, Owu, Ekiti, Awori, Ondo, Ife, Ijesha, ma isi. O le faaupuga 'Yoruba' na faia i lalo o pulega colonial e iloa ai tagata o loʻo nonofo i le Oyo Empire tuai (Johnson). , 1921). E ui lava i lea mea moni, e ui i lea, e leʻi avea lava ituaiga o tagata ma malosiaga faʻamalosi mo sauaga ona o vaega taʻitasi e fiafia i se tulaga tutoʻatasi ma e iai lona lava ulu faʻapolokiki lea na i lalo ifo o le Alaafin o Oyo. E tele vala autasi na faia foʻi ina ia faamautinoa ai o loo iai se agaga naunautaʻi o le ʻauuso, autasi, ma le autasi i le Emepaea. Oyo "faatauina atu" le tele o ana aganuu i isi vaega i totonu o le Emepaea, ae na ia faʻaaogaina foi le tele o tulaga taua o isi vaega. I tausaga taʻitasi, na faʻapotopoto ai sui mai le Emepaea uma i Oyo e faʻamanatu le tausamiga Bere ma le Alaafin ma o se masani mo vaega eseese le auina atu o tagata, tupe, ma mea e fesoasoani ai i le Alaafin e molia ana taua.

O le Emepaea tuai o Oyo sa avea foi ma se setete e tele lotu. Fai mai Fasanya (2004) e tele atua e ta'ua o 'orishas' i Yorubaland. O atua nei e aofia ai ifa (le atua o valovaloga), sango (le atua o faititili), Ogun (le atua o le uamea), Saponna (le atua o le tama'i tane), Lace (le atua fafine o le matagi), Yemoja (le atua fafine o le vaitafe), ma isi. Ae ese ia mea orishas, o taulaga po o nuu uma o Yoruba e iai foʻi ona atua po o nofoaga e tapuaʻi i ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o Ibadan, o se nofoaga maupuʻepuʻe, e tapuaʻi i le tele o mauga. Sa faamamaluina foʻi vaitafe ma vaitafe i Yorubaland e fai ma mea e tapuaʻi ai.

E ui i le faateteleina o lotu, atua ma atua fafine i totonu o le Emepaea, ae e leʻi avea lotu ma fevaevaeaʻiga ae o se mea e autasi ai ona sa iai le talitonuga i le iai o se Atua Silisili Ese e taʻua o “Olodumare” po o “Olorun” (o lē na foafoaina ma e ona le lagi. ). O le orishas sa vaaia o ni avefeau ma ala i lenei Atua Silisiliese ma o tapuaiga uma sa faapea ona faailoaina o se ituaiga o tapuaiga. Olodumare. E le o se mea fou foi mo se nuu po o se taulaga ona i ai ni atua ma ni atua fafine se tele po o se aiga po o se tagata e amanaʻia ni ituaiga eseese. orishas e fai ma o latou sootaga i le Atua Silisiliese. E faapena foi, o le Ogboni o le auuso, o le aufono faaleagaga aupito maualuga lea i totonu o le Emepaea ma sa i ai foi le tele o malosiaga faapolotiki, sa faia aʻe i tagata taʻutaʻua na auai i vaega eseese o lotu. I lenei auala, na avea ai lotu ma sootaga i le va o tagata taʻitoʻatasi ma vaega i le Emepaea.

E leʻi faʻaaogaina lotu e fai ma 'alofaga mo le fasioti tagata poʻo soʻo se taua o le faʻaleagaina ona Olodumare sa va'aia o le tagata sili ona malosi ma sa ia te ia le tomai, agava'a ma le malosi e fa'asalaina ai ona fili ma tauia tagata lelei (Bewaji, 1998). O le mea lea, o le tauina o se taua po o le faia o se taua ina ia fesoasoani ai i le Atua e “faasalaina” Ona fili, o lona uiga e leai se malosi o Ia e faasala pe tauia ma e tatau ona Ia faalagolago i tagata lē lelei atoatoa ma faaletino e tau mo ia. O le Atua, i lenei tulaga, e leai se pule silisili ese ma e vaivai. Peitai, Olodumare, i lotu Yoruba, ua manatu o le faamasino mulimuli na te pulea ma faaaoga le taunuuga o le tagata e tauia pe faasalaina ai o ia (Aborisada, 2013). E mafai e le Atua ona faatulaga mea e tauia ai se tagata. E mafai foi ona ia faamanuiaina galuega a ona aao ma lona aiga. E fa'asalaina fo'i e le Atua tagata ta'ito'atasi ma vaega e ala i le oge, lamala, mala, fa'ama'i, le fanau po'o le oti. Idowu (1962) fa'apu'upu'u pu'eina le ute o le Yoruba Olodumare e ala i le faasino atu ia te ia “o le tagata e sili ona malosi e leai se mea e sili atu pe faatauvaa mo ia. E mafai ona ia faataunuuina soo se mea e manao i ai, o lona poto e le mafaatusalia ma e leai sona tutusa; o ia o le faamasino lelei ma le lē faailoga tagata, e paia o ia ma agalelei, ma tuuina atu le faamasinoga tonu ma le alofa faamaoni.”

O le finauga a Fox (1999) e faapea o le lotu e maua ai se talitonuga e tumu i le taua, lea e maua ai tulaga faatonuina ma tulaga o amioga, e maua ai lona faʻamatalaga sili ona moni i le Old Oyo Empire. Le alofa ma le fefe i Olodumare na faia e tagatanuu o le Emepaea tulafono ia tausisia ma maua se lagona maualuga o le ola mama. Erinosho (2007) na tausisia e faapea o le Yoruba e sili ona mama, alofa ma agalelei ma o amioga leaga lautele e pei o faiga piʻopiʻo, gaoi, mulilua ma mea faapena sa seasea i le Emepaea o Oyo tuai.

iʻuga

O le le saogalemu ma sauaga e masani ona iloa ai le tele o ituaiga ma sosaiete faʻalelotu e masani lava ona faʻaalia i lo latou natura tele ma le sailiga a ituaiga ma faʻalelotu eseese e "tuu" punaoa a le sosaiete ma pulea le avanoa faʻapolokiki e faʻaleagaina ai isi. . O nei tauiviga e masani ona tauamiotonuina i luga o mafuaaga o tapuaiga (tau mo le Atua) ma le maualuga o ituaiga po o ituaiga. Ae ui i lea, o le aafiaga tuai o le Oyo Empire o se faʻamatalaga i le mea moni e tele faʻamoemoega mo le nonofo faʻatasi ma le filemu ma le faʻalauteleina, saogalemu i sosaiete lautele pe a faʻaleleia le fausiaina o malo ma pe a naʻo ituaiga ma tapuaiga e faia na o ni matafaioi.

I le lalolagi atoa, o faiga sauā ma faiga faatupu faalavelave o loo faamataʻuina ai le nonofo faatasi ma le toʻafilemu o le fanau a tagata, ma afai e lē tausia lelei, e ono oo atu ai i se isi taua o le lalolagi e lē mafaatusalia le telē ma le telē. I totonu o lea tulaga e mafai ai ona iloa atu le lalolagi atoa o lo'o nofonofo i luga o se kesi o le pauta fana lea, afai e le fa'aeteete ma le fa'atatau lelei, e ono pa i so'o se taimi mai le taimi nei. O le mea lea o le manatu o tusitala o lenei pepa e faapea o faalapotopotoga a le lalolagi e pei o le UN, North Atlantic Treaty Organization, African Union, ma isi, e tatau ona o mai faatasi e foia le mataupu o sauaga faalelotu ma ituaiga ma le faamoemoe e tasi o le sailia o se fofo talia i nei faafitauli. Afai latou te 'alo ese mai lenei mea moni, o le a latou tolopoina aso leaga.

fautuaga

E tatau ona una'ia ta'ita'i, aemaise lava i latou o lo'o nofoia tofi fa'ale-malo, ina ia fa'afeiloa'i a latou tapua'iga ma fa'alapotopotoga a isi tagata. I le Emepaea tuai o Oyo, o le Alaafin na vaʻaia o se tama i tagata uma e tusa lava poʻo a tagata poʻo faʻalapotopotoga faʻalelotu. E tatau i malo ona fa'amaoni i vaega uma o le sosaiete ma e le tatau ona va'aia e fa'aituau pe fa'asagatau i so'o se vaega. Fai mai le talitonuga o Fete'ena'i, o lo'o taumafai pea vaega e pulea le tamaoaiga ma le malosi fa'apolokiki i totonu o se sosaiete ae o le mea e va'aia ai le tonu ma le sa'o o le malo, o le a matua fa'aitiitia le tauiviga mo le pule.

E tusa ai ma mea ua taʻua i luga, o loo iai le manaʻoga mo taʻitaʻi o ituaiga ma lotu ina ia faaauau ona mataala i o latou soo i le mea moni o le Atua o le alofa ma e lē faapalepale i faiga sauā, aemaise lava i uso a tagata. O pulelaa i totonu o falesa, faletapuai ma isi faʻapotopotoga faʻalelotu e tatau ona faʻaaogaina e talaʻi ai le mea moni e mafai e se Atua silisili ese ona tau i Ana lava taua e aunoa ma le aafia ai o tagata faatauvaa. O le alofa, ae lē o le manatu faapito, e tatau ona avea ma autu autū o feʻau faalotu ma ituaiga. Ae ui i lea, o le tiute o loʻo i luga o le tele o vaega e faʻafeiloaʻi le fiafia o vaega laiti. E tatau i malo ona uunaia taitai o lotu eseese e aoao atu ma faatino tulafono ma/po o poloaiga a le Atua ia latou Tusi Paia e uiga i le alofa, faamagaloga, faapalepale, faaaloalo mo le olaga faaletagata, ma isi. ma fa'alavelave fa'aletagata.

E tatau i Malo ona faamalosia le fausiaina o malo. E pei ona vaaia i le tulaga o le Old Oyo Empire lea na faia ai gaoioiga eseese e pei o le Bere festivals, e faamalosia ai le sootaga o le lotogatasi i totonu o le Emepaea, e tatau foi i malo ona faia ni gaoioiga eseese ma faalapotopotoga o le a vavae ese ai ituaiga ma tapuaiga ma o le a. avea o ni sootaga i le va o vaega eseese o le sosaiete.

E tatau foi i malo ona faatuina ni aufono e aofia ai ni tagata iloga ma faaaloalogia mai vaega eseese o lotu ma ituaiga ma e tatau ona faamalosia nei aufono e taulimaina mataupu faalelotu ma faaleatunuu i le agaga o le ekumeni. E pei ona taʻua muamua, o le Ogboni o le auuso o se tasi o faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia i le Emepaea tuai o Oyo.

E tatau foi ona i ai se tino o tulafono ma tulafono faatonutonu e taʻu mai ai faasalaga manino ma mamafa mo soʻo se tagata poʻo se vaega o tagata taʻitoʻatasi e faʻatupu faʻalavelave faʻale-aganuʻu ma tapuaiga i totonu o sosaiete. O le a avea lea ma mea e taofia ai le au fai amio leaga, o i latou e manuia i le tamaoaiga ma le polokiki mai ia faalavelave.

I tala faasolopito o le lalolagi, o talanoaga ua aumaia ai le filemu e matuā manaʻomia, lea ua matuā lē taulau ai taua ma faiga sauā. O le mea lea, e tatau ona faʻamalosia tagata e faʻaaoga talanoaga nai lo le vevesi ma faiga faatupu faalavelave.

mau faasino

ABORISADE, D. (2013). faiga masani a Yoruba o pulega fa'amaoni. O se pepa na tuʻuina atu i se fonotaga faʻavaomalo faʻavaomalo i faiga faʻapolokiki, faʻamaoni, mativa ma tatalo: Faʻaleagaga a Aferika, suiga tau tamaoaiga ma agafesootai. Faia i le Iunivesite o Ghana, Legon, Ghana. Oketopa 21-24

ADEJUYIGBE, C. & OT ARIBA (2003). Fa'aauupegaina faiaoga o a'oa'oga fa'alelotu mo a'oa'oga i le lalolagi e ala i a'oa'oga tau amio. O se pepa na tuʻuina atu i le 5th fono a le atunuu a le COEASU i le MOCPED. 25-28 Novema.

ADENUGA, GA (2014). Nigeria i se lalolagi fa'ava-o-malo o sauaga ma le le saogalemu: pulega lelei ma atina'e gafataulimaina e fai ma vaifofo. O se pepa na tuuina atu i le 10th fonotaga faaletausaga a le SASS a le atunuu na faia i le Federal College of Education (Faapitoa), Oyo, Oyo State. 10-14 Mati.

APPLEBY, RS (2000) The Ambivalence Of The Sacred : Religion, Violence and Reconciliation. Niu Ioka: Rawman ma Littefield Publishers Inc.

BEWAJI, JA (1998) Olodumare: Le Atua i Yoruba Talitonuga ma le Faʻafitauli Faʻaleagaga o Le leaga. Suesuega Aferika Kuata. 2 (1).

ERINOSHO, O. (2007). Tulaga Fa'aagafesootai I totonu o se Sosaiete Toefuata'iga. O se Lauga Autu na Tu'uina I le Konafesi a le Nigerian Anthropological And Sociological Association, Iunivesite o Ibadan. 26 ma le 27 Setema.

FASANYA, A. (2004). Le Uluai Tapuaiga a le Yorubas. [Initoneti]. Maua mai: www.utexas.edu/conference/africa/2004/database/fasanya. [Suʻesuʻeina: 24 Iulai 2014].

FOX, J. (1999). Aga'i i se Dynamic Theory of Ethno-Religious Conflict. ASEAN. 5(4). i. 431-463.

HOROWITZ, D. (1985) Tu'ufa'atasi i Fete'ena'iga. Berkeley: Iunivesite o Kalefonia Lomitusi.

Idowu, EB (1962) Olodumare : God in Yoruba Talitonuga. Lonetona: Longman Press.

IKIME, O. (ed). (1980) Groundwork of Nigerian History. Ibadan: Heinemann Publishers.

JOHNSON, S. (1921) Le Talafaasolopito o le Yorubas. Lagos: CSS Tusitusi.

MYRDAL, G. (1944) O se fa'afitauli Amerika: Le Fa'afitauli Negro ma le Fa'atemokalasi Fa'aonaponei. Niu Ioka: Harper & Bros.

Nwolise, OBC (1988). Nigeria's Defense and Security System i aso nei. I Uleazu (eds). Nigeria: Muamua 25 tausaga. Heinemann Publishers.

OSUNTOKUN, A. & A. OLUKOJO. (eds). (1997). Tagata ma Aganuu a Nigeria. Ibadan: Davidson.

TAGATA, J. & G. BAILEY. (2010) Humanity: O se Folasaga i le Aganu'u Anthropology. Wadsworth: Centage Learning.

RUMMEl, RJ (1975). Malamalama i Fete'ena'iga ma Taua: Le Filemu Amiotonu. Kalefonia: Sage Publications.

O lenei pepa na tuuina atu i le International Center for Ethno-Religious Mediation's 1st Annual International Conference on Ethnic and Religious Conflict Resolution and Peacebuilding na faia i Niu Ioka, ISA, ia Oketopa 1, 2014.

Igoa: "O Faamoemoega mo le Filemu ma le Saogalemu i le tele o Ituaiga ma Faʻalapotopotoga Faʻalelotu: O se suʻesuʻega o le Old Oyo Empire, Nigeria"

Failautusi: Ven. OYENEYE, Isaac Olukayode, School of Arts and Social Sciences, Tai Solarin College of Education, Omu-Ijebu, Ogun State, Nigeria.

taitai o: Maria R. Volpe, Ph.D., Polofesa o Sociology, Faʻatonu o le Polokalame Faʻafitauli Faʻafitauli & Faʻatonu o le CUNY Dispute Resolution Center, John Jay College, City University of New York.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu