Radicalism ma Terrorism i Sasaʻe Tutotonu ma Aferika i lalo o Sahara

lē faʻatino

O le toe faʻafouina o le faʻasalaina i totonu o le lotu Islam i le 21st Century ua faʻaalia saʻo i Sasaʻe Tutotonu ma Aferika i lalo o Sahara, aemaise lava amata mai le tuai o 2000s. Somalia, Kenya, Nigeria, ma Mali, e ala ia Al Shabab ma Boko Haram, o loʻo faʻavaeina le faʻalavelave faʻalavelave e faʻaalia ai lenei faʻalavelave. Al Qaeda ma ISIS fai ma sui o lenei gaioiga i Iraq ma Suria. Ua fa'aogaina e le au fa'a-Isalama fa'aletonu faiga tau pulega, fa'alapotopotoga vaivai a le malo, fa'ateleina le mativa, ma isi tulaga fa'ale-agafesootai fa'anoanoa e saili ai e fa'atūina Islama i lalo o Sahara Aferika ma Sasa'e Tutotonu. O le faʻaitiitia o le lelei o le taʻitaʻiga, pulega, ma le toe faʻafouina o malosiaga o le lalolagi atoa ua faʻaosofia ai le toe faʻafouina o talitonuga faʻa-Islam i nei itulagi ma le leo tele mo le saogalemu o le atunuʻu ma le fausiaina o le setete aemaise lava i le tele o ituaiga ma faʻalapotopotoga faʻalelotu.

faʻatomuaga

Mai Boko Haram, o se vaega faʻa-Islam o loʻo galulue i le itu i matu sasaʻe o Nigeria, Cameroun, Niger ma Chad i Al Shabaab i Kenya ma Somalia, Al Qaeda ma ISIS i Iraq ma Suria, i lalo o Sahara Aferika ma Sasaʻe Tutotonu ua oʻo mai i lalo o tulaga ogaoga o le fa'asalaina fa'a-Islam. O osofaʻiga a tagata faatupu faalavelave i faʻalapotopotoga a le setete ma tagata lautele ma le taua atoa i Iraq ma Suria na faʻalauiloaina e le Islamic State i Iraq ma Suria (ISIS) ua mafua ai le le mautonu ma le le mautonu i nei itulagi mo le tele o tausaga. Mai se amataga le mautonu, o nei vaega faʻatupu vevesi ua faʻamaualuga o se vaega taua o le faʻalavelave i le fausaga saogalemu o Sasaʻe Tutotonu ma Aferika i lalo o Sahara.

O a'a o nei gaioiga mata'utia o lo'o fa'apipi'iina i talitonuga fa'alelotu tuga, fa'atupuina i tulaga fa'ale-aganu'u fa'ale-tamaoaiga, fa'alapotopotoga vaivai ma ma'ale'ale, ma pulega le lelei. I Nigeria, o le le atoatoa o le taʻitaʻiga faʻapolokiki na faʻatagaina le faʻafefeteina o le vaega i totonu o se vaega faʻamataʻu mataʻutia ma fesoʻotaʻiga i fafo ma le malosi i totonu e lava le malosi e luʻitauina ai le setete o Nigeria talu mai le 2009 (ICG, 2010; Bauchi, 2009). O fa'afitauli fa'aletonu o le mativa, fa'aletonu o le tamaoaiga, le leai o ni galuega a le autalavou ma le fa'asoasoaina o punaoa tau tamaoaiga ua avea ma nofoaga lafulemu mo le fa'atupuina o fa'ama'i fa'amalosi i Aferika ma Sasa'e Tutotonu (Padon, 2010).

O lenei pepa o loʻo finau ai o faʻalapotopotoga vaivai a le malo ma tulaga faʻaleagaina o le tamaoaiga i nei itulagi ma le foliga mai e le o saunia o taʻitaʻi faʻapolokiki e faʻaumatia faʻataʻitaʻiga o pulega, ma faʻamalosia e le malosi o le lalolagi, e mafai ona i ai iinei mo se taimi umi. O le a'afiaga o le saogalemu o le atunuu ma le filemu ma le saogalemu o le lalolagi e ono sili atu ona leaga, ona o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i Europa o loʻo faʻaauau pea. Ua vaevaeina le pepa i ni vaega felagolagomai. Faatasi ai ma se folasaga amata e fesoʻotaʻi ma suʻesuʻega faʻavae i luga o faʻasalalauga faʻa-Islam, o le vaega lona tolu ma le fa o loʻo faʻaalia ai gaioiga faʻamalosi i lalo o Sahara Aferika ma Sasaʻe Tutotonu. O le vaega lona lima o loʻo suʻesuʻeina le aʻafiaga o gaioiga faʻamalosi i luga ole puipuiga faʻaitulagi ma le lalolagi atoa. O filifiliga o faiga fa'avae mai fafo ma ta'iala a le atunu'u o lo'o noatia i le fa'ai'uga.

O le a le Islamic Radicalization?

Socio-political combustions o loʻo faia i Sasaʻe Tutotonu poʻo le lalolagi Mosalemi ma Aferika o se faʻamaoniga faʻamaonia o le vavalo a Huntington (1968) o le feteenaiga o tagata i le 21.st Century. O tauiviga faʻasolopito i le va o Sisifo ma Sasaʻe o loʻo faʻaauau pea ona faʻamaonia ma le manino e le mafai ona faʻatasi uma lalolagi (Kipling, 1975). O lenei tauvaga e fa'atatau i tulaga taua: Fa'asao pe fa'asaoloto. O finauga faʻale-aganuʻu i lenei tulaga e faʻaogaina ai le au Musalimi o se vaega tutusa pe a matua eseese lava. Mo se faʻataʻitaʻiga, o vaega e pei o le Sunni ma le Shia poʻo le Salafi ma Wahabbis o faʻamaoniga manino o le vaeluaga o vaega Mosalemi.

O loʻo i ai se galu o faʻalavelave faʻalavelave, lea e masani ona avea ma faʻalavelave i nei itulagi talu mai le 19th seneturi. Radicalization lava ia o se faagasologa e aofia ai se tagata po o se vaega indoctrinated i se seti o talitonuga e lagolagoina ai faiga o faiga faatupu faalavelave e mafai ona faaalia i se tasi amioga ma uiga (Rahimullah, Larmar & Abdalla, 2013, itulau 20). Ae ui i lea, e le tutusa le Radicalism ma faiga faatupu faalavelave. E masani lava, o le radicalism e tatau ona muamua atu i faiga faatupu faalavelave ae, e mafai e tagata faatupu faalavelave ona faʻafefeina le faiga o le radicalization. E tusa ai ma le Rais (2009, p. 2), o le leai o ni auala faʻavae, saolotoga o tagata, tufatufa le tutusa o le tamaoaiga, o le faʻaituau faʻaagafesootai ma se tulafono maʻaleʻale ma tulaga faʻatonu e ono maua ai ni gaioiga faʻamalosi i soʻo se sosaiete atiaʻe pe atinaʻe. Ae o gaioiga mata'utia atonu e le'o avea ma vaega faatupu faalavelave. O le mea lea ua matua teena ai e le Radicalism auala o iai nei o le auai i faiga faaupufai faapea ma agafesootai, tamaoaiga, ma faiga faaupufai ona e le lava e foia ai faitioga a tagata lautele. O le mea lea, o le radicalism o loʻo faʻamatalaina pe faʻaosofia e le apili o suiga faʻavae faavae i vaega uma o le olaga faʻalapotopotoga. Atonu o sootaga faapolokiki ma le tamaoaiga. I nei fa'atonuga, o le radicalism e fa'aalia ai talitonuga fou, lu'itauina le fa'atulafonoina ma le talafeagai o talitonuga ma talitonuga. Ona fautuaina ai lea mo suiga tetele e avea o se auala vave ma le alualu i luma o le toe faatulagaina o sosaiete.

O faiga fa'alelotu e le'o se mea fa'alelotu. E mafai ona tupu i so'o se tulaga fa'ale-aganu'u pe fa'alelalolagi. O nisi o tagata fai mea faigaluega e fesoasoani i le tula'i mai o le tulaga e pei o le amio pi'opi'o. I le feagai ai ma le le tagolima ma le matua'i mana'omia, o le fa'aaliga maualuga o le fa'afiafiaga e talitonu e afua mai i le fa'aleagaina, fa'amaumauina ma le fa'aogaina o punaoa a le malo mo fa'ai'uga tumaoti a tagata maualuluga e mafai ona fa'aosofia ai se tali tu'ufa'atasi mai se vaega o tagata. O le mea lea, o le le fiafia i le au le maua i le tulaga o le auivi o le sosaiete e mafai ona mafua ai le radicalism. Rahman (2009, p. 4) aoteleina mea taua e fesoasoani i radicalization e pei o:

Deregulation ma globalization ma isi mea foi e mafua ai radicalization i totonu o se sosaiete. O isi itu e aofia ai le leai o se faamasinoga tonu, uiga fia tauimasui i totonu o se sosaiete, faiga le tonu a le malo/setete, fa'aoga le tonu o le pule, ma se lagona o le le maua ma lona aafiaga faalemafaufau. O le fa'ailoga tagata i totonu o se sosaiete e saofagā fo'i i le fa'alavelave o le fa'asa'oloto.

O nei mea fa'atasi e mafai ona fa'atupuina ai se fa'alapotopotoga e iai ni manatu fa'atauva'a e uiga i tu ma aga fa'a-Islam ma aga masani o le a taumafai e fa'atupu ni suiga fa'avae po'o suiga mata'utia. O lenei ituaiga faʻalelotu o faʻasalalauga faʻa-Islam e mafua mai i le faʻatapulaʻaina o faʻamatalaga o le Quran e se vaega poʻo se tagata ina ia ausia sini faʻapitoa (Pavan & Murshed, 2009). O mafaufauga o le au faʻamalosi e mafua ai suiga tetele i le sosaiete ona o lo latou le fiafia i se poloaiga o loʻo iai. radicalization faa-Islam o se faagasologa o le precipitating suiga faafuasei i le sosaiete e avea o se tali i le tulaga maualalo socio-tamaoaiga ma aganuu o le toʻatele o Muslims ma le manatu e faatumauina dogmatic rigidity i tulaga faatauaina, faiga ma tu masani e ese mai le modernity.

O le fa'asalaina fa'a-Islam e maua ai fa'amatalaga au'ili'ili i le fa'atupuina o fa'alavelave mata'utia o sauaga i le fa'atupuina o suiga tetele. O le eseesega mataʻina lea mai le Islamic fundamentalist o loʻo saili e toe foʻi i faʻavae faʻa-Islam i le feagai ai ma faiga piʻopiʻo e aunoa ma le faʻaaogaina o sauaga. O le faʻagasologa o le radicalization e faʻaogaina ai le toʻatele o tagata Mosalemi, mativa, leai se galuega, le faitautusi ma le faʻaitiitiga.

O tulaga lamatia i radicalism i totonu o Mosalemi e faigata ma eseese. O se tasi o nei mea e fesoʻotaʻi ma le i ai o le Salafi / Wahabi. O le jihadist version of the Salafi movement e tetee i le itu i sisifo ma le auai faamiliteli i le lalolagi Isalama faapea foi ma malo lagolago i sisifo i lalo o Sahara Aferika. O lenei vaega latou te lagolagoina le tetee faʻaauupegaina. E ui lava o sui o le Wahabi e taumafai e ese mai le Salafi, latou te matele e talia lenei tulaga le faapalepale o tagata le talitonu (Rahimullah, Larmar ma Abdalla, 2013; Schwartz, 2007). O le mea lona lua o le faatosinaga a tagata Mosalemi mataʻutia e pei o Syeb Gutb, o se tagata atamai iloga Aikupito na talitonuina o se paionia i le faataatiaina o le faavae o le lotu Islama faaonaponei. O aʻoaʻoga a Osama bin Laden ma Anwar Al Awlahi e aofia i lenei vaega. O le vaega lona tolu o le tauamiotonuina o faiga faatupu faalavelave e mafua mai i le fouvalega sauā faasaga i pulega pule, faiga piʻopiʻo ma le sauaina o malo fou tutoatasi i le 20.th senituri i Sasaʻe Tutotonu ma Aferika i Matu (Hassan, 2008). E fesoʻotaʻi vavalalata ma le aʻafiaga o fuainumera faʻapitoa o le tulaga lea o le pulega faʻapitoa e mafai ona faʻaseseina le tele o Muslims i le taliaina o se faʻamatalaga moni o le Quran (Ralumullah, et al, 2013). O le lalolagi atoa ma le fa'aonaponei ua fa'atupuina ai fo'i le tele o a'afiaga i le fa'asalaina o tagata Mosalemi. Ua televave le salalau atu o talitonuga faa-Islam i le lalolagi atoa e oo atu ai i Mosalemi i se tulaga faigofie e ala i tekinolosi ma le initaneti. O mafaufauga faʻapitoa ua faʻapipiʻi vave i lenei mea ma le tele o aʻafiaga i le faʻasalaina (Veldhius ma Staun, 2009). O le fa'aonaponei ua fa'asalaina ai le tele o tagata Mosalemi o lo'o latou manatu o se tu'ufa'atasiga o aganu'u i Sisifo ma tulaga taua i le lalolagi Mosalemi (Lewis, 2003; Huntington, 1996; Roy, 2014).

O le finauga faʻale-aganuʻu o se faʻavae mo radicalism o loʻo faʻaalia ai le aganuʻu e faʻamautu ma faʻalelotu e pei o le monolithic (Murshed ma Pavan & 20009). Huntington (2006) fa'aalia le fete'ena'iga a le malo i se tauvaga maualuga - maualalo i le va o Sisifo ma Islama. I lenei tulaga, o loʻo taumafai le faʻasalaina faʻa-Islam e luʻitauina le maualalo o lo latou malosi e ala i le lagolagoina o a latou aganuu maualuga o loʻo pulea e aganuʻu i Sisifo lea e taʻua e sili. Fai mai Lewis (2003) e 'ino'ino le au Musalimi i a latou pulega faaleaganuu e ala i le tala faasolopito e oo lava i se aganuu sili atu ona maualuga ma o le mea lea o le inoino i Sisifo ma le naunautaiga e faʻaaoga sauaga e faʻaalia ai suiga ogaoga. O Islama o se lotu e tele ona foliga i le tala faasolopito ma o loʻo faʻaalia i aso nei i le tele o faʻamatalaga i tulaga taʻitasi Mosalemi ma a latou faʻapotopotoga. O le mea lea, e le o iai le fa'asinomaga Mosalemi ta'ito'atasi ma o le aganu'u e malosi, e suia i tulaga fa'aletino a'o latou suia. O le fa'aogaina o le aganu'u ma le lotu e avea ma fa'alavelave fa'aletonu e tatau ona fa'amanino ina ia talafeagai.

O vaega fa'apitoa e fa'auluina sui po'o mujahedeen mai fa'apogai eseese ma tala'aga. O se vaega tele o elemene mataʻutia o loʻo faʻafaigaluegaina mai le tupulaga talavou. O lenei vaega o le matua ua tumu i le manatu ma se talitonuga utopia e suia ai le lalolagi. O lenei malosi ua faʻaaogaina e vaega faʻapitoa i le suʻeina o sui fou. O le ita i tala faasalalau i totonu o faletapuai po o aʻoga, vitio po o lipine leo poʻo luga ole initaneti ma e oʻo lava ile fale, o nisi o tupulaga talavou ua masani i le luʻitauina o tulaga taua o latou matua, faiaoga ma tagata lautele latou te faoa le taimi e faʻasalaina ai.

O le tele o tagata jihadists o ni tagata lotu faʻalelotu na tuliesea mai o latou atunuʻu e ala i faiga faʻapolopolo malosi. I atunuu i fafo, latou te faʻailoaina fesoʻotaʻiga faʻa-Islam ma a latou gaioiga ona faʻatasi ai lea ma pulega a Muslim i totonu o latou atunuu.

I le amataga o Setema 11 osofaʻiga i luga o le Iunaite Setete, o le tele o radicals na ita i le lagona o le le tonu, fefe ma le ita faasaga i le US ma i le agaga o le taua faasaga ia Islama na faia e Bin Laden, o nuu o Diaspora na avea ma punavai autu mo le faafaigaluegaina. e pei o fale ua tupu radicals. Mosalemi i Europa ma Kanata ua faafaigaluegaina e auai i gaoioiga mataʻutia e molia ai jihad i le lalolagi atoa. Ua lagona e le Diaspora Muslim se lagona o le faalumaina mai le le tagolima ma le faailoga tagata i Europa (Lewis, 2003; Murshed ma Pavan, 2009).

O feso'ota'iga fa'auo ma fa'auiga ua fa'aaogaina e avea ma fa'apogai moni o le fa'afaigaluegaina. O nei mea ua faʻaaogaina e avea o se "auala e faʻafeiloaʻi ai manatu mataʻutia, faʻamausaliina le tautinoga e ala i le faʻauo i le jihadism, poʻo le tuʻuina atu o fesoʻotaʻiga faʻalagolago mo faamoemoega faʻatino" (Gendron, 2006, p. 12).

O tagata liliu mai i Islama ose fa'apogai tele o le fa'afaigaluegaina e avea ma fitafita vae mo Al Qaeda ma isi feso'otaiga vavave. O le masani i Europa e fa'aalia ai tagata liliu mai fa'amaoni fa'amaoni ma le fa'amaoni ma le fa'amaoni i le vasega. Ua avea foi tamaitai ma puna moni o le faafaigaluegaina mo osofaiga pule i le ola. Mai Chechnya i Nigeria ma Palesitina, ua manuia le faʻafaigaluegaina o tamaitai ma faʻapipiʻiina i le faia o osofaʻiga pule i le ola.

O le tula'i mai o vaega fa'atupu fa'alavelave ma mata'utia i lalo o Sahara Aferika ma Sasa'e Tutotonu e fa'atatau i le tulaga o nei mea fa'apitoa e mana'omia ai le su'esu'eina toto'a o fa'amatalaga fa'apitoa e atagia mai ai le uiga ese ma le fa'asologa o tala'aga o vaega ta'itasi. E manaʻomia lenei mea e faʻavae ai le auala o loʻo galue ai faʻamaʻi faʻa-Islam i nei tau ma le aʻafiaga e ono aʻafia ai le mautu ma le saogalemu o le lalolagi.

Fa'agaioiga Fa'alavelave i Aferika i Sahara

I le 1979, na faʻaumatia ai e le au Shia Muslims le faʻalelalolagi ma le tutoʻatasi o Shah o Iran. O lenei fouvalega a Iran o le amataga lea o faiga faʻa-Islamic faʻaonapo nei (Rubin, 1998). Na tuufaatasia Mosalemi e ala i le atinaʻeina o se avanoa mo le toe faʻafoʻisia o se setete mama a le Isalama faatasi ai ma malo faʻaleagaina o Arapi o loʻo faʻapipiʻiina i le lagolago i Sisifo. O le fouvalega na i ai se aafiaga tele i le malamalama Muslim ma le lagona o le faasinomaga (Gendron, 2006). I le mulimulitaia o le fouvalega a Shia, o le osofaʻiga a le militeri a Soviet i Afghanistan i le 1979. E faitau afe tagata Mosalemi na siitia atu i Afghanistan e faʻaumatia tagata le talitonu. Na avea Afghanistan ma avanoa malosi mo aʻoaʻoga o jihadists. Na maua e le au jihadists aʻoaʻoga ma tomai i se siosiomaga malupuipuia mo a latou tauiviga i le lotoifale. O Afghanistan na afuafua ai ma faafaileleina ai le jihadism i le lalolagi atoa e lafo ai le Salafi-Wahabist a Osama bin Laden.

O Afghanistan e ui lava o se malae tele lea na maua'a ai manatu fa'a-Islam fa'apitoa i tomai fa'afitafita na maua; o isi malae e pei o Algeria, Aikupito, Kashmir ma Chechnya na aliaʻe foi. Na auai foi Somalia ma Mali i le taua ma ua avea ma nofoaga saogalemu mo le aoaoina o elemene mataʻutia. O le Al Qaeda na taʻitaʻia osofaʻiga i le Iunaite Setete i le aso 11 o Setema, 2001 o le fanau mai lea o le Jihad i le lalolagi atoa ma o le tali atu a le US e ala i le faʻalavelave i Iraq ma Afghanistan na avea ma nofoaga moni mo se Ummah i le lalolagi atoa e faafetaiaʻia lo latou fili masani. Na auai vaega i le lotoifale i le tauiviga i nei ma le tele o fale faafiafia i le lotoifale e taumafai e faatoilaloina le fili mai Sisifo ma a latou malo o Arapi lagolago. Latou te galulue faʻatasi ma isi vaega i fafo atu o Sasaʻe Tutotonu e taumafai e faʻatuina Islama mama i vaega o Aferika i Sahara. Faatasi ai ma le paʻu o Somalia i le amataga o le 1990s, na tatala ai se eleele lafulemu mo le faʻafefeteina o Islama faʻamalosi i le Horn o Aferika.

Radical Islam i Somalia, Kenya ma Nigeria

Somalia, o loʻo i le Horn of Africa (HOA) tuaoi Kenya i Aferika i Sasaʻe. O le HOA ose vaega fa'ata'atia, o se ala tele ma le auala o felauaiga i le gataifale (Ali, 2008, p.1). Kenya, o le tamaoaiga tele i Aferika i Sasaʻe o loʻo faʻatulagaina foi e avea ma nofoaga autu o le tamaoaiga faʻaitulagi. O lenei itulagi o le fale mo aganuu eseese, tagatanuu ma tapuaiga e fausia ai se nuu malosi i Aferika. O le HOA ose auala felavasa'i o fegalegaleai i tagata Asia, Arapi ma Aferika e ala i fefa'ataua'iga. Ona o le lavelave o tu ma aga fa'alelotu a le itulagi, ua tumu i fe'ese'esea'iga, fe'ese'esea'iga fa'alotoifale, ma taua fa'ale-malo. Somalia i le avea ai o se atunuu mo se faʻataʻitaʻiga e leʻi iloa le filemu talu mai le maliu o Siad Barrre. O le atunuu ua vaeluaina i laina faʻavae ma tauiviga faʻaauupegaina i totonu mo tagi faʻaitulagi. O le pa'u o le pulega tutotonu e lei toe maua lelei talu mai le amataga o le 1990s.

O le taatele o le vevesi ma le le mautu ua maua ai se eleele lafulemu mo le faʻasalaina faʻa-Islam. O lenei vaega o loʻo aʻafia i le faʻalavelave faʻapolokiki tala faʻasolopito ma le Cold War era, faʻaalia ai le vevesi i aso nei i le itulagi. Na finau Ali (2008) e faapea o le mea ua aliali mai o se aganuu faʻatupuina o sauaga i totonu o le itulagi o se mea e maua mai i le suiga o suiga i faiga faʻapolokiki a le itulagi aemaise lava i le tauvaga mo le malosi faʻapolokiki. O le fa'asalaina fa'a-Islam o lo'o va'aia ose a'a vave i le malosi ma ua matua fa'atumauina e ala i feso'ota'iga fa'avaeina o vaega fa'atauva'a.

O le faiga o le radicalization i le pu o Aferika o loʻo faʻauluina e le leaga o pulega. O tagata taʻitoʻatasi ma vaega o loʻo faʻaosoina i le faʻanoanoa e liliu atu e talia se faʻamama a Islama e ala i le fouvale faasaga i le setete o loʻo faʻavaivaia ai tagatanuu i ituaiga uma o le le tonu, faiga piʻopiʻo ma le solia o aia tatau a tagata (Ali, 2008). O tagata taʻitoʻatasi e faʻasalaina i auala tetele e lua. Muamua, o loʻo aʻoaʻoina tupulaga talavou i faʻamatalaga faʻapitoa o le Quran e faiaoga faʻamalosi Wahabist na aʻoaʻoina i Sasaʻe Tutotonu. O nei tupulaga talavou ua faapea ona mauaa i lenei talitonuga sauā. Lona lua, o le faʻaaogaina o se siosiomaga o loʻo feagai ai tagata ma sauaga, manuʻa ma faʻaumatia e taʻitaʻi o taua, o le taimi nei Al Qaeda musuia jihadist na aʻoaʻoina i Sasaʻe Tutotonu na toe foi i Somalia. O le mea moni, mai Etiopia, Kenya Djibouti ma Sudan, o pulega le lelei e ala i faiga faatemokalasi faafoliga ua tuleia ai tagatanuu agai atu i na tagata faatupu vevesi o loo talaiina le lotu Isalama e faailoa atu suiga tetele ma aia tatau ma faatuina le faamasinoga tonu.

O le Al-Shabaab, o lona uiga 'le Autalavou' na faia e ala i nei faiga e lua. E ala i le faʻalauiloaina o faiga faʻapitoa e pei o le aveeseina o poloka auala, tuʻuina atu le saogalemu ma faʻasalaina i latou o loʻo faʻaaogaina nuʻu faʻapitonuʻu, o le vaega na vaʻaia o loʻo ausia manaʻoga o tagata masani Somalis, o se mea na lava e manumalo ai i la latou lagolago. E tusa ma le 1,000 tagata fa'aauupegaina le vaega fa'atasi ma le fa'aagaaga e silia ma le 3000 tupulaga talavou ma e alolofa (Ali, 2008). Faatasi ai ma le televave o le faʻalauteleina o tagata Mosalemi i totonu o se sosaiete matitiva e pei o Somalia, o tulaga faʻalavelave faʻale-aganuʻu-tamaoaiga ua faʻateleina le faʻavaveina o le faʻaleagaina o sosaiete Somali. A foliga mai e le maua e pulega lelei se avanoa e a'afia ai le HoA, o le fa'a-Islamic radical ua fa'atulagaina ina ia mautu ma fa'atupula'ia ma e ono tumau ai mo sina taimi i le lumana'i. O le faʻagasologa o le radicalization ua faʻamalosia e le jihad i le lalolagi atoa. O le televise satelite ua avea ma avanoa e faatosina ai tagata faatupu vevesi faaitulagi e ala i ata o le taua i Iraq ma Suria. O le initaneti ua avea nei ma punavai autu o radicalization e ala i le fausiaina ma le tausiga o nofoaga e vaega faʻafefe. O tupe faaeletoroni tupe faamomoli ua faaosofia ai le tuputupu ae o radicalization, ae o le tului o malo mai fafo i le HoA ua faatumauina le ata o le faalagolago ma le sauaina o loo fai ma sui o le faaKerisiano. O nei ata e iloga i le pu o Aferika aemaise lava i Ogaden, Oromia ma Zanzibar.

I Kenya malosiaga o radicalization o se fefiloi lavelave o tulaga faʻavae ma faʻalapotopotoga, faitioga, faiga faʻavae mai fafo ma le militeri, ma le jihad i le lalolagi atoa (Patterson, 2015). O nei malosiaga e le mafai ona talafeagai mo le faʻasalalauga faʻamatalaga e aunoa ma se faʻamatalaga i se tala faʻasolopito talafeagai i le vafealoaʻi ma aganuu eseese o Kenya ma lona faʻafanua latalata i Somalia.

O le faitau aofaʻi o Mosalemi i Kenya e tusa ma le 4.3 miliona. E tusa lea ma le 10 pasene o le faitau aofaʻi o Kenyan e 38.6 miliona e tusa ai ma le 2009 tusiga igoa (ICG, 2012). O le tele o Kenyan Muslims e nonofo i le gataifale o le Talafatai ma Itumalo i Sasae faapea foi Nairobi aemaise le pitonuu o Eastleigh. Kenyan Muslims o se faʻafefiloi tele tele o Swahili poʻo Somali, Arapi ma Asia. O le fa'asalaina fa'a-Islam fa'aonaponei i Kenya e maua ai musumusuga mautu mai le tula'i mai o Al-Shabaab i le ta'uta'ua i Somalia i Saute i le 2009. Talu mai lena taimi ua fa'atupu ai le popolega e uiga i le aga ma le taimi o le fa'asalaina i Kenya ma sili atu ona taua, o se fa'amata'u i le saogalemu ma le mautu o le HoA. I Kenya, ua tulaʻi mai se vaega faʻapitoa a Salafi Jihadi e galulue vavalalata ma Al - Shabaab. O le Nofoaga Autu mo Tupulaga Talavou Muslim (MYC) e fa'avae i Kenya o se vaega mata'utia o lenei feso'otaiga. Ua osofa'ia e lenei vaega fa'atupu fa'atupu fa'alavelave le saogalemu i totonu o Kenya ma le lagolago malosi mai Al-Shabaab.

Al-Shabaab na amata o se vaega militia i le Union of Islamic courts ma tulaʻi mai i le sauāina o le nofoia o Etiopia i Somalia i Saute mai le 2006 i le 2009 (ICG, 2012). I le maeʻa ai o le faʻateʻaina o le au Etiopia i le 2009, na vave ona faʻatumu e le vaega le gaogao ma nofoia le tele o Somalia i saute ma totonugalemu. I le faʻavaeina o ia lava i Somalia, na tali atu le vaega i le malosi o faiga faʻapolokiki faʻaitulagi ma auina atu i fafo lona radicalism i Kenya lea na tatalaina i le 2011 ina ua maeʻa le osofaʻiga a Kenya i Somalia.

O le faʻasalaina faʻaonaponei i Kenya e aʻafia i tala faʻasolopito na faʻaalia ai le mea mataʻutia i lona tulaga mataʻutia i le taimi nei mai le amataga o le 1990s i le 2000s. O tagata Mosalemi Kenyan na tumu i faitioga faʻaputu o le tele o ia mea o tala faasolopito. Mo se faʻataʻitaʻiga, o pulega faakolone a Peretania na faʻatauvaaina tagata Mosalemi ma latou le faia i latou e pei o Swahili poʻo ni tagata e le o ni tagatanuu. O lenei faiga faʻavae na tuʻu ai i latou i pito o le tamaoaiga Kenyan, faiga faʻapolokiki ma sosaiete. O le tutoʻatasi o Daniel Arab Moi na taʻitaʻia ai le malo e ala i le Kenyan African National Union (KANU), ona o se malo e tasi na lagolagoina le faʻaupufai o tagata Mosalemi i le taimi o pulega faakolone. O le mea lea, ona o le leai o se sui i faiga faaupufai, le lava o le tamaoaiga, aoaoga ma isi avanoa e mafua mai i faiga faailoga tagata, faatasi ai ma le taofiofia a le setete e ala i le sauaina o aia tatau a tagata ma tulafono e tetee atu ai i faiga faatupu faalavelave ma auala, o nisi o Muslims na faaosofia se tali sauā faasaga i le Kenyan. setete ma sosaiete. Talafatai ma itumalo i matu sasaʻe ma Eastleigh i pitonuu o Nairobi o loʻo i ai le numera sili ona maualuga o tagata e leai ni galuega, o le toʻatele o tagata Mosalemi. Ua lagona e le au Musalimi i le Itumalo o Lamu ma le gataifale le faaesea ma le le fiafia ona o le faiga o loʻo faʻavaivaia ai i latou ma ua sauni e talia manatu faʻafefe.

Kenya, pei o isi atunuʻu i le HoA, o loʻo faʻaalia i le vaivai o le pulega. O fa'alapotopotoga fa'aletonu a le malo e vaivai e pei o le faiga o fa'amasinoga tau solitulafono. O le le faasalaina o se nofoaga taatele. E vaivai le saogalemu o tuaoi ma e masani lava ona le lelei le tuuina atu o auaunaga lautele. O le salalau atu o faiga pi’opi’o ua fa’aleagaina ai fa’alapotopotoga a le malo ua le mafai ona tu’uina atu auaunaga a le malo e aofia ai le saogalemu i tua’oi ma isi mea aoga i sitiseni. E sili ona afaina o le vaega o tagata Mosalemi o le sosaiete Kenyan (Patterson, 2015). O le fa'aaogaina o faiga fa'ale-agafesootai vaivai, o le Madrassas Muslim system of education indoctrinated teenagers i ni manatu mata'utia o lo'o avea ma tagata fa'alilolilo. O le mea lea e fa'aaogaina ai e tupulaga talavou fa'apitoa le tamaoaiga o Kenya ma atina'e tetele e femalagaa'i ai, feso'ota'i ma avanoa i punaoa ma feso'ota'iga mata'utia mo gaioiga fa'apitoa. O le tamaoaiga o Kenyan o loʻo i ai atinaʻe sili ona lelei i totonu o le HoA lea e faʻatagaina ai fesoʻotaʻiga mataʻutia e faʻaoga ai le initaneti e faʻatautaia ma faʻatulagaina gaioiga.

O faiga fa'avae a le militeri ma fafo a Kenya na fa'aita ai le faitau aofa'i o tagata Mosalemi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o sootaga vavalalata a le atunuʻu ma le US ma Isaraelu e le taliaina e lona faitau aofaʻi o Mosalemi. US Aafiaga i Somalia mo se faʻataʻitaʻiga o loʻo vaʻaia o loʻo tulimataʻia le faitau aofaʻi o tagata Mosalemi (Badurdeen, 2012). Ina ua fetaui le au militeri a Kenya ma Farani, Somalia, ma Etiopia e osofaʻia Al-Shabaab o loʻo fesoʻotaʻi ma Al Qaeda i le 2011 i saute ma totonugalemu o Somalia, na tali atu le vaega faʻafefe i le faasologa o osofaʻiga i Kenya (ICG, 2014). Mai le osofaʻiga a le au faatupu faalavelave ia Setema 2013 i Westgate faleoloa faatau i Nairobi i le Iunivesite o Garrisa ma Lamu County, Al-Shabaab ua tatalaina i luga o sosaiete Kenyan. O le vavalalata fa'afanua o Kenya ma Somalia e matua'i fiafia tele. E manino lava o loʻo faʻatupulaʻia faʻasalalauga faʻa-Islam i Kenya ma atonu e le o toe mamao. O auala e tetee atu ai i tagata faatupu faalavelave e solia ai aia tatau a tagata ma faatupuina ai le lagona o Kenyan Muslims o le taulaiga. Fa'alapotopotoga ma fa'aleagaga fa'aleagaga fa'atasi ai ma fa'asea fa'asolopito e mana'omia fa'anatinati le fa'aogaina o mea fa'asolo e suia ai tulaga lelei mo le fa'asalaina o tagata Mosalemi. O le faʻaleleia o faʻaupuga faʻapolokiki ma le faʻalauteleina o le avanoa tau tamaoaiga e ala i le fatuina o avanoa o loʻo taofia ai le folafolaga e toe faʻafoʻi le tulaga.

Al Qaeda ma ISIS i Iraq ma Suria

O le natura le lelei o le malo o Iraqi na taʻitaʻia e Nuri Al Maliki ma faʻavaeina le faʻaitiitiga o le faitau aofaʻi o Sunni ma le amataga o taua i Suria o ni mea taua se lua e foliga mai na mafua ai le toe tulaʻi mai o se Islamic State of Iraq (ISI). ma Suria (ISIS) (Hashim, 2014). Na muamua fa'atasi ma Al Qaeda. O le ISIS o se Salafist-jihadist malosi ma na tupu mai i se vaega na faavaeina e Abu Musab al-Zarqawi i Jordan (AMZ). O le faamoemoe muamua o le AMZ o le tau ma le malo o Ioritana, ae na le manuia ona siitia atu ai lea i Afghanistan e tau ma le au mujahidin e faasaga i Soviet. I le aveesea o le Soviets, o lona toe foi atu i Ioritana na le mafai ona toe faaolaolaina lana taua faasaga i le Malo o Jordanian. Na toe foʻi atu o ia i Afghanistan e faʻatuina se Tolauapiga aʻoaʻoga faʻa-Islam. O le osofaʻiga a le US i Iraq i le 2003 na tosina mai ai le AMZ e siitia atu i le atunuu. O le pa'ū mulimuli o Saddam Hussein na mafua ai se osofaʻiga e aofia ai vaega eseese e lima e aofia ai le AMZ's Jamaat-al-Tauhid Wal-Jihad (JTJ). O lona faʻamoemoe o le tetee atu lea i 'au faʻatasi ma le militeri a Iraqi ma le au Shia ma faʻavaeina se Islamic State. O faiga mata'utia a le AMZ e fa'aaoga ai pomu pule i le ola na fa'atatau i vaega eseese. O ana togafiti mataʻutia na taulaʻi atu i fitafita Shia, nofoaga a le malo ma faia ai se faʻalavelave alofa.

I le 2005, na auai ai le faalapotopotoga a le AMZ i le al Qaeda i Iraq (AQI) ma faʻasoa le talitonuga mulimuli e faʻaumatia-polytheism. O ana faiga sauā e ui lava i le le fiafia ma le vavaeeseina o tagata Sunni oe na inoino i lo latou tulaga mataga o le fasioti tagata ma le faʻaumatia. Na iu ina fasiotia le AMZ i le 2006 e le militeri a Amerika ma na siitia ai Abu Hamza al-Muhajir (aka Abu Ayub al-Masri) e suitulaga ia te ia. E leʻi umi talu ona maeʻa lenei mea na faʻaalia ai e le AQI le faʻavaeina o le Islamic State of Iraq i lalo o le taʻitaʻiga a Abu Omar al-Baghdadi (Hassan, 2014). O lenei atinae e le o se vaega o le uluai sini a le gaoioiga. Ona o le tele o le sao i le tausiga o taumafaiga i le ausiaina o le sini e le o lava alagaoa; ma le le lelei o le faʻatulagaina o faʻalapotopotoga na mafua ai ona toilalo i le 2008. Ae paga lea, o le fiafia o le faʻamanatuina o le toilalo a le ISI na mo sina taimi. O le toesea o fitafita a Amerika mai Iraki, ma tuua ai le tele o matafaioi o le saogalemu o le atunuu i le militeri toefuataʻiina a Iraqi na faʻamaonia tele ma toe faʻaleleia le ISI, faʻaaogaina vaivaiga na faia e le US toesea. E oʻo atu ia Oketopa 2009, ua faʻaleagaina lelei e le ISI atinaʻe lautele e ala i se pulega o osofaʻiga mataʻutia.

O le toe tulai mai o le ISI na luitauina ma le manuia e le US ina ua tuliloa ma fasiotia ona taitai. O Aperila 28, na fasiotia ai Abu Ayub-Masri ma Abu Umar Abdullal al Rashid al Baghdadi i se osofaʻiga a le Joint-US-Iraq i Tikrit (Hashim, 2014). O isi sui o le ta'ita'iga a le ISI na tuliloaina ma fa'aumatia e ala i osofaiga faifaipea. O se taʻitaʻiga fou i lalo o Ibrahim Awwad Ibrahim Ali al-Badri al Samarrai (aka Dr. Ibrahim Abu Dua) ​​na tulaʻi mai. Na galulue faatasi Abu Dua ma Abu Bakr al-Baghdadi e faafaigofie ai le toe tulai mai o le ISI.

O le vaitau 2010-2013 na maua ai se faʻaputuga o mea taua na vaʻaia i le toe faʻafouina o le ISI. Na toe fa'atulagaina le fa'alapotopotoga ma toe fa'atūina lona malosi fa'afitafita ma pulega; faʻateleina feteʻenaʻiga i le va o taʻitaʻi Iraqi ma le faitau aofaʻi o Sunni, o le faʻaitiitia o le aʻafiaga o al-Qaeda ma le amataga o taua i Suria na fausia ai tulaga lelei mo le toe tulaʻi mai o le ISI. I lalo o Baghdadi, o se sini fou mo le ISI o le faʻauigaina lea o le faʻatoʻilaloina o malo faʻaletulafono aemaise lava le malo o Iraqi ma le faʻavaeina o se faʻa-Islamic caliphate i Sasaʻe Tutotonu. O le faʻalapotopotoga na suia faʻapitoa i le Islamic caliphate i Iraq ma mulimuli ane i totonu o le Islamic State lea e aofia ai Suria. O le taimi lea na toe fa'atulagaina ai le fa'alapotopotoga i se malosi fa'atonu, fetu'una'i ma felagolagoma'i.

O le alu ese atu o 'au a Amerika mai Iraki na tuua ai le tele o le saogalemu. O faiga pi'opi'o, le lelei o le fa'alapotopotoga, ma le fa'aletonu o galuega sa matua iloga lava. Ona ulu atu lea i le vaeluaga ogaoga i le va o tagata Shia ma Sunni. O lenei mea na mafua mai i le taʻitaʻiina e le taʻitaʻi Iraqi o le Sunnis i sui faaupufai ma le militeli ma isi auaunaga tau puipuiga. O le lagona o le faʻatauvaʻaina na mafua ai le Sunnis i le ISIS, o se faʻalapotopotoga na latou inoino muamua i ai ona o le faʻaaogaina o le malosi faʻamalosi i luga o tagata lautele e tau ai le malo o Iraqi. O le faʻaitiitia o le malosi o al Qaeda ma le taua i Suria na tatalaina ai se tuaoi fou o gaioiga faʻamalosi agai i le faʻamalosia o le Islamic State. Ina ua amata le taua i Suria ia Mati 2011, na tatalaina ai se avanoa mo le faʻafaigaluegaina ma le faʻalauteleina o fesoʻotaʻiga. Na auai le ISIS i le taua faasaga i le pulega a Bashar Assad. O Baghdadi, le taʻitaʻi o ISIS, na auina atu le tele o fitafita Suria o ni sui o Jabhat al-Nusra i Suria oe na faʻatautaia lelei le militeri a Assad ma faʻavaeina se "faiga lelei ma faʻatonuina mo le tufatufaina o meaʻai ma vailaʻau" (Hashim, 2014). , itulau.7). O lenei mea na apili ai tagata Suria na inoino i faiga sauā a le Free Syrian Army (FSA). O taumafaiga a Baghdadi e tuʻufaʻatasia faʻatasi ma al Nusra na teena ma o loʻo tumau pea le mafutaga malepelepe. Ia Iuni 2014, na toe foʻi atu ai le ISIS i Iraq ma osofaʻia osofaʻiga a Iraqi ma faʻamuta teritori. O lona manuia lautele i Iraq ma Suria na faʻamalosia ai le taʻitaʻiga a le ISIS lea na amata ona taʻua o ia lava o se setete Isalama mai le 29 Iuni, 2014.

Boko Haram ma Radicalization i Nigeria

Northern Nigeria o se fefiloi lavelave o tapuaiga ma aganuu. O vaega o loʻo faia i matu matu tele e aofia ai Sokoto, Kano, Borno, Yobe ma Kaduna o loʻo taʻua uma o faʻalavelave faʻale-aganuʻu ma e aofia ai se vaeluaga Kerisiano-Muslim. O le faitau aofaʻi o tagata Mosalemi i Sokoto, Kano ma Maiduguri ae vaʻavaʻa vavalalata tutusa i Kaduna (ICG, 2010). O nei eria ua o'o i sauaga i tulaga fa'alelotu e ui lava e masani lava talu mai le 1980s. Talu mai le 2009, Bauchi, Borno, Kano, Yobe, Adamawa, Niger ma Plateau states ma le Federal Capital Territory, Abuja ua oʻo i sauaga na faʻatulagaina e le vaega faʻapitoa a Boko Haram.

O le Boko Haram, o se lotu faʻa-Islamic e lauiloa i lona igoa Arapi - Jama'tu Ahlis Sunna Lidda'awati Wal-Jihad uiga – O tagata ua tuuto atu i le faalauiloaina o Aoaoga a le Perofeta ma le Jihad (ICG, 2014). O le faaliliuina moni, Boko Haram o lona uiga "E faasaina aoaoga i Sisifo" (Campbell, 2014). O lenei faiga faʻa-Islamist faʻamalosi e faʻavaeina e se talaʻaga o le le lelei o pulega a Nigeria ma le mativa tele i le itu i matu o Nigeria.

E ala i mamanu ma aga masani, o Boko Haram i aso nei e fesoʻotaʻi ma le Maitatsine (le na te fetuu) vaega faʻamalosi na aliaʻe i Kano i le faaiuga o le 1970s. O Mohammed Marwa, o se talavou talavou Cameroonian na tulaʻi mai i Kano ma faia se faʻataʻitaʻiga e ala i se talitonuga faʻa-Islam faʻatupuina o ia lava o se faʻasaʻoloto ma se tu malosi e tetee atu i tulaga taua ma faatosinaga i sisifo. O tagata na mulimuli ia Marwa o se vaega tele o talavou leai ni galuega. O fefinauaiga ma leoleo sa avea ma vaega masani o sootaga a vaega ma leoleo. Na fete'ena'i ma leoleo le vaega lea i le 1980 i se fa'asalalauga tatala na fa'atulaga e le vaega lea na fa'atupu vevesi tetele. Na maliu Marwa i le vevesi. O nei vevesi na tumau mo ni nai aso ma le tele o tagata maliliu ma faʻaleagaina meatotino (ICG, 2010). O le vaega o Maitatsine na faʻaumatia ina ua maeʻa le vevesi ma atonu na vaʻaia e pulega a Nigeria o se mea e tasi. Na alu le tele o tausaga mo se faʻalavelave faʻapitoa faʻapitoa e tulaʻi mai i Maiduguri i le 2002 o le 'Nigerian Taliban'.

O le amataga o le taimi nei o Boko Haram e mafai ona maua i se vaega talavou faʻamalosi na tapuaʻi i le Alhaji Muhammadu Ndimi Mosque i Maiduguri i lalo o le taʻitaʻi o Mohammed Yusuf. O Yusuf na faʻasalaina e Sheikh Jaffar Mahmud Adam, o se tagata aʻoga faʻapitoa ma failauga. O Yusuf lava ia, o se failauga faʻapitoa, na faʻalauiloaina lana faʻamatalaga mataʻutia o le Quran lea na 'inoʻino i tulaga taua i Sisifo e aofia ai pulega faʻalelalolagi (ICG, 2014).

O le sini autu a le Boko Haram o le faʻavaeina lea o se malo faʻa-Islam e faʻavae i luga o le tausisia atoatoa o mataupu faʻa-Islam ma tulaga taua o le a foia ai maʻi o faiga piʻopiʻo ma pulega leaga. Na amata ona osofaʻia e Mohammed Yusuf le faʻavae faʻa-Islam i Maiduguri o le "Faʻaleagaina ma le le mafai ona faʻasaoina" (Walker, 2012). O le Nigerian Taliban e pei o lana vaega na taʻua loa na alu ese mai Maiduguri ina ua amata ona tosina atu le pulega i ona manatu mataʻutia, i se nuu o Kanama i le Setete o Yobe e lata ane i le tuaoi o Nigeria ma Niger ma faatuina se nuu e faafoeina i le tausisia atoatoa o Islama. mataupu faavae. O le vaega lea na aafia i se feeseeseaiga i aia tatau a le aufai faiva ma le atunuu o le atunuu, lea na tosina atu i ai leoleo. I le faʻamautinoaina o feteʻenaʻiga, o le vaega na faʻaumatia faʻamalosi e le pulega a le militeri, ma fasiotia ai lona taʻitaʻi o Muhammed Ali.

O toega o le vaega na toe foi atu i Maiduguri ma toe faʻapotopotoina i lalo o Mohammed Yusuf o loʻo i ai ni fesoʻotaʻiga mataʻutia na faʻalautele atu i isi setete e pei o Bauchi, Yobe ma Niger States. O a latou gaoioiga sa le iloa pe le amanaiaina. O le faiga o le uelefea o le tufatufaina atu o meaai, Malua, ma isi tufaaga na tosina mai ai le toatele o tagata, e aofia ai ma le toatele o tagata e leai ni galuega. E pei lava o mea na tutupu i Maitatsine i Kano i le 1980s, o le sootaga i le va o Boko Haram ma Leoleo na faʻaleagaina i le tele o sauaga i taimi masani i le va o le 2003 ma le 2008. O nei feteʻenaʻiga sauā na faʻataunuʻuina ia Iulai 2009 ina ua teena e tagata o le vaega le tulafono e fai pulou uila. Ina ua lu’i i se nofoaga e siaki ai, na tula’i mai ai loa misa fa’aaupega i le va o Leoleo ma le vaega lea ina ua mae’a le tafanaina o leoleo i le nofoaga e siaki ai. Na faaauau pea nei vevesi mo aso ma salalau atu i Bauchi ma Yobe. O faʻalapotopotoga a le malo, aemaise lava fale leoleo, na osofaʻia faʻafuaseʻi. Mohammed Yusuf ma lona tama faaletulafono na pueina e le vaegaau ma tuuina atu i leoleo. Na fasiotia uma i laua i le faamasinoga. O Buji Foi, o le sa avea muamua ma komesina o mataupu faʻalelotu na lipotia e ia lava i leoleo na faʻapea foʻi ona fasiotia (Walker, 2013).

O mafuaʻaga na mafua ai le faʻasalaina faʻa-Islam i Nigeria o se faʻalavelave lavelave o tulaga le lelei o le tamaoaiga, faʻalapotopotoga vaivai o le setete, pulega leaga, faʻaleagaina aia tatau a tagata, ma aʻafiaga i fafo ma faʻaleleia atili tekinolosi. Talu mai le 1999, ua maua e setete i Nigeria le tele o punaoa tau tupe mai le malo feterale. Faatasi ai ma nei punaoa, ua faatelevaveina le faatamala tau tupe ma le soona fai o tagata ofisa o le malo. O le fa'aaogaina o palota mo le puipuiga, o le fa'aleagaina o tupe tu'ufa'atasi a le malo ma le malo fa'aitumalo ua fa'alauteleina, fa'alolotoina ai le fa'ama'imau o alagaoa a le malo. O aʻafiaga o le faʻateleina o le mativa ma le 70 pasene o tagata Nigeria ua paʻu i le matua mativa. O le itu i matu sasaʻe, o le totonugalemu o gaoioiga a Boko Haram, e sili ona afaina i tulaga o le mativa e toetoe lava 90 pasene (NBS, 2012).

A’o si’i a’e totogi ma alauni a le malo, ua fa’atupula’ia fo’i le leai o ni galuega. O le tele lava o lenei mea e mafua mai i le faaleagaina o aseta, le le lava o le eletise ma le taugofie o oloa faaulufale mai ua afaina ai pisinisi. E afe ma afe o talavou e aofia ai ma le au faauu e leai ni galuega ma paie, le fiafia, le fiafia, ma o se taunuuga, o ni tagata faigofie mo le faʻasalaina.

O faʻalapotopotoga a le setete i Nigeria ua faʻavaivaia faʻasolosolo ona o faiga piʻopiʻo ma le faʻasalaina. O le faiga fa'amasinoga tau solitulafono e fa'aletonu i taimi uma. O le le lelei o le faatupeina ma le faiga o faiga faaalatua ua faaleagaina ai leoleo ma le faamasinoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tele taimi na puʻea ai Muhammed Yusuf ae e leʻi molia. I le va o le 2003 ma le 2009, Boko Haram i lalo o Yusuf na toe faʻapotopotoina, fesoʻotaʻi, ma faia faʻatau atu i isi setete, faʻapea foʻi ma le mauaina o faʻatupega ma aʻoaʻoga mai Saudi Arabia, Mauritania, Mali, ma Algeria e aunoa ma se iloa, pe na o, le amanaʻia e le ofisa o le puipuiga ma le atamai. latou. (Walker, 2013; ICG, 2014). I le 2003, na malaga ai Yusuf i Saudi Arabia i lalo o le faavaa o suʻesuʻega ma toe foʻi mai ma le faʻatupeina mai vaega Salafi e faʻatupeina se polokalame uelefea e aofia ai se polokalame faʻaaitalafu. O foaʻi mai tagata fai pisinisi i le lotoifale na lagolagoina ai le vaega ma le setete o Nigeria na tilotilo i le isi itu. O ana lauga mataʻutia na faʻasalalau faʻalauaʻitele ma faʻatau fua i le itu i matu sasaʻe ma e le mafai e le sosaiete atamai poʻo le setete o Nigeria ona gaoioi.

O le vaitaimi o le incubation o le vaega o loʻo faʻamatalaina ai le fesoʻotaʻiga faʻapolokiki i le tulaʻi mai o le vaega faʻapitoa e lava le malosi e faʻateleina ai le puipuiga a le atunuʻu. O le fa'alapotopotoga fa'apolokiki na talia le vaega mo le manuia o faiga palota. I le vaaia o le toatele o tupulaga talavou na mulimuli mai ia Yusuf, Modu Sheriff, o se tasi sa avea muamua ma Senatoa, na faia se maliliega ma Yusuf e faʻaaogaina le taua o le palota a le vaega. I le taui, o le Sheriff e faʻatinoina le Sharia ma ofo atu tofiga faʻapolokiki i sui o le vaega. Ina ua manumalo i le faiga-palota, na teena e Sheriff le maliliega, ma faamalosia ai Yusuf e amata osofaʻia Sheriff ma lana malo i ana lauga mataʻutia (Montelos, 2014). O le siosiomaga mo le tele o radicalization na molia ma o le vaega na alu i tua atu o le pule a le malo o le setete. O Buji Foi, o se soo o Yusuf na ofo atu e avea ma Komesina o Mataupu Tau Lotu ma sa faaaoga e ala i tupe i le vaega ae e lei umi. O lenei fa'atupega na fa'aaogaina e ala i le tama o le toalua o Yusuf, Baba Fugu, e maua mai ai auupega aemaise lava mai Chad, i le isi itu o le tuaoi o Nigeria (ICG, 2014).

Fa'asalaina fa'a-Islam i le itu i matu sasa'e o Nigeria e le Boko Haram na maua le fa'amalosia tele e ala i feso'ota'iga i fafo. O le faʻalapotopotoga e fesoʻotaʻi ma Al Qaeda ma Afghan Taliban. Ina ua maeʻa le osofaʻiga o Iulai 2009, o le toʻatele o latou tagata na sosola i Afghanistan mo aʻoaʻoga (ICG, 2014). Osama Bin Laden na faʻatupeina le galuega vaʻaia mo le tulaʻi mai o Boko Haram e ala ia Mohammed Ali na ia feiloai i Sudan. Na toe foʻi Ali i le fale mai suʻesuʻega i le 2002 ma faʻatino le poloketi faʻavaeina ma le US $ 3 miliona tala faʻatupeina e Bin Laden (ICG, 2014). Sa aʻoaʻoina foʻi sui o le lotu mataʻutia i Somalia, Afghanistan, ma Algeria. O tuaoi porous ma Chad ma Nigeria na faafaigofieina lenei gaioiga. So'oga ma Ansar Dine (Supporters of the Faith), Al Qaeda in the Maghreb (AQIM), ma Movement for Oneness and Jihad (MUJAD) ua fa'amautuina lelei. Na saunia e taʻitaʻi o nei vaega aʻoaʻoga ma tupe mai o latou nofoaga i Mauritania, Mali, ma Algeria i sui o le lotu Boko-Haram. O nei vaega ua faʻamalosia ai mea tau tupe, malosi faamiliteli, ma nofoaga faʻaaʻoaʻoga avanoa i le vaega faʻapitoa i Nigeria (Sergie ma Johnson, 2015).

O le taua faasaga i osofaiga e aofia ai tulafono e tetee atu ai i tagata faatupu faalavelave ma feteenaiga faaauupegaina i le va o le vaega ma le tulafono a Nigeria. O tulafono e tetee atu ai i faiga faatupu faalavelave na faalauiloaina i le 2011 ma toe teuteu i le 2012 e tuuina atu ai le faamaopoopoina tutotonu e ala i le ofisa o le National Security Adviser (NSA). O le mea lea e fa'amuta ai fo'i ofisa fa'a-saogalemu i taua. O lenei tulafono o loʻo tuʻuina atu ai le tele o pule faitalia e puʻeina ma taofia ai. O nei aiaiga ma le fete'ena'iga fa'aauupegaina ua o'o atu ai i le fa'aleagaina o aia tatau a tagata e aofia ai le fasiotia fa'ale-fa'amasinoga o sui o le vaega fa'apagota. O sui iloga o le lotu e aofia ai Mohammed Yusuf, Buji Foi, Baba Fugu, Mohammed Ali, ma le tele o isi ua fasiotia i lenei auala (HRW, 2012). O le Joint Military Task Force (JTF) e aofia ai le militeri, leoleo ma le aufaipisinisi na pueina faalilolilo ma taofia tagata masalomia o le vaega, faʻaaogaina le malosi tele ma faʻataunuʻuina le fasiotiga faʻapitoa o le tele o tagata masalomia. O nei sauaina o aia tatau a tagata na vavaeeseina ma taulaʻi i le nuʻu Mosalemi aʻo faʻafeagai le vaega sili ona afaina i le setete. O le maliliu o le silia ma le 1,000 tagata tau i le puipuiga a le militeri na feita ai o latou tagata i amioga sili atu ona mataʻutia.

Boko Haram na faʻaalu se taimi e faʻafefe ai ona o faitioga ona o le le lelei o pulega ma le le tutusa i matu o Nigeria. O faʻamatalaga e uiga i le osofaʻi o le radicalism na faʻaalia faʻaalia i le 2000. Ona o le faʻapolokiki faʻapolokiki, o le tali faʻatatau mai le setete na tuai. Ina ua maeʻa le fouvalega i le 2009, e leʻi mafai ona ausia le tele o tali a le setete ma o taʻiala ma togafiti na faʻaaogaina na faʻateteleina ai le siʻosiʻomaga na faʻalauteleina ai le gafatia o amioga faʻalavelave. Na ave e Peresitene Goodluck Jonathan seia oo i le 2012 e talia ai le lamatiaga o le vaega i le ola o Nigeria ma le itulagi. Faatasi ai ma le faatupulaia o faiga pi’opi’o ma le mamalu o le mamalu o le atunuu, e tutusa le loloto o le mativa, sa faia lelei le siosiomaga mo gaoioiga mata’utia ma sa faaaoga lelei ai e Boko Haram le tulaga ma ua tupu a’e ai o se vaega mata’utia po o se vaega faa-Isalama mata’utia o lo’o fa’atonuina osofa’iga fa’atupu fa’alavelave i fa’alapotopotoga a le malo, falesa, paka ta’avale, ma isi nofoaga.

iʻuga

Fa'asalaina fa'a-Islam i Sasa'e Tutotonu ma Aferika i Sahara e tele sona aafiaga i le saogalemu o le lalolagi. O lenei faʻamatalaga e faʻavae i luga o le mea moni e faʻapea o le le mautonu na mafua mai i gaioiga mataʻutia a ISIS, Boko Haram, ma Al-Shabaab o loʻo faʻaalia i le lalolagi atoa. O nei faʻalapotopotoga e leʻi tulaʻi mai i le faʻalavelave. O tulaga pagatia o le tamaoaiga ma le tamaoaiga na mafua ai ona oo mai i inei ma e foliga mai e le tele se mea o faia e faaleleia ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o pulega leaga o loʻo taatele i nei itulagi. So'o se fa'atusa o faiga fa'atemokalasi e le'i fa'atatau i le tulaga lelei o pulega. Seia oʻo ina faʻaleleia atili tulaga faʻaagafesootai i nei itulagi, o le radicalization e mafai ona i ai iinei mo se taimi umi.

E taua tele le faʻaalia e atunuu i Sisifo le popolega e uiga i le tulaga i nei itulagi e sili atu nai lo le mea na faʻaalia. O le sulufaʻi poʻo le faʻalavelave faʻafuaseʻi i Europa ona o le ISIS o loʻo auai i Iraq ma le taua a Suria o se faʻaaliga i lenei manaʻoga faʻanatinati e faʻanatinati gaioiga a atunuu i Sisifo e foia ai popolega saogalemu ma le le mautu na faia e le faʻasalaina a Islam i Sasaʻe Tutotonu. O tagata faimalaga e ono avea ma elemene faʻalavelave. E ono mafai ona avea tagata o nei vaega faʻapitoa o se vaega o tagata malaga mai i Europa. O le taimi lava latou te nofo ai i Europa, atonu latou te faʻaalu se taimi e fausia ai sela ma fesoʻotaʻiga mataʻutia e amata ai ona faʻafefe Europa ma isi vaega o le lalolagi.

O malo i totonu o nei itulagi e tatau ona amata faʻatūina ni faiga faʻapitoa i pulega. Mosalemi i Kenya, Nigeria, ma le Sunnis i Iraq e iai tala faasolopito o faitioga faasaga ia latou malo. O nei fa'asea e a'afia i sui fa'atauva'a i so'o se itu e aofia ai faiga fa'apolokiki, tamaoaiga, ma le militeri ma le saogalemu. O ta'iala fa'atasi e folafola atu e fa'aleleia ai le lagona o le auai ma le fa'atasi. E sili atu le tu'uina o elemene feololo e siaki amioga fa'aletonu i totonu oa latou vaega.

Faʻaitulagi, o vaega i Iraq ma Suria e mafai ona faʻalauteleina i lalo ole ISIS. O gaioiga a le militeri e mafai ona faʻaitiitia ai le avanoa ae e foliga mai o le a tumau pea se pusi o le teritori i lalo o latou pule. I lena teritori, o le faʻafaigaluegaina, aʻoaʻoga, ma faʻasalalauga o le a manuia. Mai le faatumauina o sea teritori, o le avanoa i atunuu tuaoi e mafai ona faʻamaonia mo le faʻaauau pea o le auina atu i fafo o elemene mataʻutia.

mau faasino

Adibe, J. (2014). Boko Haram i Nigeria: Le Ala i Luma. Aferika i le Taulai.

Ali, AM (2008). Fa'agasologa o le Radicalism i le Horn of Africa-Vaega ma Fa'atatau Fa'atatau. ISPSW, Perelini. Maua mai le http:// www.ispsw.de i le aso 23 o Oketopa, 2015

Amirahmadi, H. (2015). O le ISIS o le oloa o le faʻalumaina a Muslim ma le geopolitics fou o Sasaʻe Tutotonu. I totonu Cairo Iloiloga. Maua mai le http://www.cairoreview.org. i le 14th Setema, 2015

Badurdeen, FA (2012). Fa'asalaina a le autalavou i le Talafatai o Kenya. Aferika Filemu ma Fete'ena'iga Journal, 5, Nu.1.

Bauchi, OP ma U. Kalu (2009). Nigeria: Aisea na matou taia ai Bauchi, Borno, o le tala lea a Boko Haram. Vaʻavale nusipepaNa maua mai le http://www.allafrica.com/stories/200907311070.html i le aso 22 Ianuari, 2014.

Campbell, J. (2014). Boko Haram: Amataga, luitau ma tali. Talitonuga Faiga Faavae, Norwegian Peace building Resoruce Centre. Fono a le Va i Fafo. Maua mai le http://www.cfr.org ile 1st Aperila 2015

De Montelos, Faipule (2014). Boko-Haram: Islamism, polokiki, saogalemu ma le setete i Nigeria, Leiden.

Gendron, A. (2006). Militant jihadism: Radicalisation, liua, faʻafaigaluegaina, ITAC, Canadian Center for Intelligence and Security Studies. O le Norman Paterson School of International Affairs, Carleton University.

Hashim, AS (2014). Le setete Isalama: Mai Al-Qaeda soʻotaga i le Caliphate, Fono Faiga Faavae i Sasae Tutotonu, Volume XXI, Numera 4.

Hassan, H. (2014). ISIS: O se ata o le faʻamataʻu o loʻo sosolo loʻu atunuu, Telegraph.  Na maua mai le http://:www.telegraph.org i le aso 21 Setema, 2015.

Hawes, C. (2014). Sasa'e Tutotonu ma Aferika i Matu: O le taufaamata'u a le ISIS, Teneo Intelligence. Maua mai le http://: wwwteneoholdings.com

HRW (2012). Faʻatupu vevesi: osofaʻiga a le Boko Haram ma le faʻaleagaina o le puipuiga i Nigeria. Mataituina Aia Tatau a Tagata.

Huntington, S. (1996). Le fete'ena'iga a le malo ma le toe fa'aleleia o le fa'atonuga o le lalolagi. Niu Ioka: Simon & Schuster.

ICG (2010). Northern Nigeria: Tulaga i feteenaiga, Aferika Lipoti. Nu. 168. Fa'ava-o-malo Fa'alavelave Fa'alavelave.

ICG (2014). Taofi le vevesi i Nigeria (II) Boko Haram Insurgency. Vaega Fa'alavelave Fa'avaomalo, Aferika Lipoti Nu 126.

ICG, (2012). Kenya Somali Islamist radicalization, International Crisis Group Lipoti. Aferika Briefing Nu 85.

ICG, (2014). Kenya: Al-Shabaab-latalata i le fale. Lipoti a le Vaega o Fa'alavelave Fa'avaomalo, Aferika Briefing Nu 102.

ICG, (2010). Northern Nigeria: Faʻamatalaga i feeseeseaiga, International Crisis Group, Aferika Lipoti, Nu 168.

Lewis, B. (2003). Le faʻalavelave a Islama: Taua paia ma le mataʻutia le paia. Lonetona, Phoenix.

Murshed, SM And S. Pavan, (2009). Ifa'aliga ma fa'a-Islam i Europa i Sisifo. Micro Level Analysis of Violent Conflict (MICROCON), Su'esu'ega Pepa Galuega 16, Maua mai http://www.microconflict.eu i le 11th Ianuari 2015, Brighton: MICROCON.

Paden, J. (2010). O Nigeria ose nofoaga fa'afefe o fa'a-Islam? Inisitituti a le Iunaite Setete o le Filemu Puupuu No 27. Uosigitone, DC. Na maua mai le http://www.osip.org i le aso 27 Iulai, 2015.

Patterson, WR 2015. Faʻasalaina faʻa-Islam i Kenya, JFQ 78, Iunivesite o le Puipuiga a le Atunuʻu. Maua mai le htt://www.ndupress.edu/portal/68 i le aso 3rd Iulai, 2015.

Radman, T. (2009). Fa'amatalaina le tulaga o le radicalization i Pakistan. Pak Institute mo Suesuega Filemu.

Rahimullah, RH, Larmar, S. And Abdalla, M. (2013). Malamalama i faiga sauā i totonu o Mosalemi: O se toe iloiloga o tusitusiga. Journal of Psychology and Behavioral Science. Vol. 1 Nu. 1 Tesema.

Roy, O. (2004). Fa'a-lalolagi Isalama. Le sailiga mo se Ummah fou. New York: Columbia University Press.

Rubin, B. (1998). Islamic radicalism i Sasaʻe Tutotonu: O se suʻesuʻega ma paleni pepa. Sasa'e Tutotonu Iloiloga o Mataupu Faava-o-malo (MERIA), Vol. 2, Nu. 2, Me. Na maua mai le www.nubincenter.org ile 17th Setema, 2014.

Schwartz, BE (2007). Le tauiviga a Amerika e faasaga i le Wahabi/New-Salatist movement. Orbis, 51 (1) toe maua mai doi:10.1016/j.orbis.2006.10.012.

Sergie, MA ma Johnson, T. (2015). Boko Haram. Fono a le Va i Fafo. Maua mai le http://www.cfr.org/Nigeria/boko-haram/p25739?cid=nlc-dailybrief mai le 7th Setema, 2015.

Veldhius, T., ma Staun, J. (2006). Islamist radicalization: O se fa'ata'ita'iga a'a: Netherlands Institute of International Relations, Clingendael.

Waller, A. (2013). O le a le Boko Haram? Lipoti Faapitoa, Inisetiute o le Filemu a le Iunaite Setete na maua mai le http://www.usip.org i le aso 4th Setema, 2015

Saunia e George A. Genyi. Pepa na tu'uina atu i le 2nd Annual International Conference on Ethnic and Religious Conflict Resolution and Peacebuilding na faia ia Oketopa 10, 2015 i Yonkers, Niu Ioka.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu