So'otaga i le va o Fete'ena'iga Fa'alelotu ma le Fa'atupulaia o le Tamaoaiga: Su'esu'ega o Tusi Fa'apitoa.

Dr. Frances Bernard Kominkiewicz PhD

faamatalaga otooto:

O lenei suʻesuʻega o loʻo lipotia ai le auʻiliʻiliga o suʻesuʻega faʻapitoa e taulaʻi i le va o feteʻenaʻiga faʻalelotu ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga. O le pepa o loʻo faʻaalia ai tagata auai o le konafesi, faiaoga, taʻitaʻi pisinisi, ma tagata o le nuʻu e uiga i tusitusiga faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaaogaina i le iloiloga o le va o feteʻenaʻiga faʻalelotu ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga. O le metotia na fa'aaogaina i lenei su'esu'ega o se iloiloga o tala fa'asolopito, su'esu'ega a tupulaga e fa'atatau i fete'ena'iga fa'alelotu ma le fa'atupulaia o le tamaoaiga. O su'esu'ega su'esu'ega na filifilia mai le sikola, fa'amaumauga i luga ole laiga ma tala uma e tatau ona fa'amalieina le mana'oga o le su'esu'eina a tupulaga. O tusiga taʻitasi na iloiloina e tusa ai ma faʻamaumauga ma / poʻo fesuiaiga e aofia ai feteʻenaʻiga, aafiaga tau tamaoaiga, metotia na faʻaaogaina i le auiliiliga o le va o feeseeseaiga faʻalelotu ma le tamaoaiga, ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. Talu ai e taua tele le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i fuafuaga tau tamaoaiga ma le atinaʻeina o faiga faʻavae, o le auʻiliʻiliga o tusitusiga faʻapitoa e faʻatatau i lenei faiga. Feteʻenaʻiga ma tupe faʻaalu mo nei feteʻenaʻiga e aʻafia ai le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i atunuʻu atinaʻe, ma o loʻo suʻesuʻeina i atunuʻu eseese ma tulaga, e aofia ai tagata malaga mai Saina, Saina-Pakistan, Pakistan, Initia ma Pakistan, Sri Lanka, Nigeria, Isaraelu, Osh feteenaiga, NATO, femalagaiga, ituaiga ma taua faalemalo, ma taua ma le maketi o oloa. O lenei pepa o loʻo tuʻuina atu ai se faʻatulagaga mo suʻesuʻega o tala o talaaga faʻapitoa e uiga i le va o feteʻenaʻiga faʻalelotu ma faʻamatalaga tuputupu aʻe o le tamaoaiga e uiga i le itu o le mafutaga. E le gata i lea, o loʻo tuʻuina atu ai se faʻataʻitaʻiga mo le iloiloga o le fesoʻotaʻiga o feteʻenaʻiga faʻalelotu poʻo sauaga ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga. E fa vaega o lo'o fa'amanino ai atunu'u fa'apitoa mo fa'amoemoega o lenei su'esu'ega.

La'uina Lenei Mataupu

Kominkiewicz, FB (2022). Soʻotaga i le va o Feteʻenaʻiga a Ethno-Religious ma le Faʻatupulaia o le Tamaoaiga: Suʻesuʻega o le Tusiga Sikolasipi. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 38-57.

Fautuaga Fautuaina:

Kominkiewicz, FB (2022). Soʻotaga i le va o feteʻenaʻiga faʻalelotu ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga: Suʻesuʻega o tusitusiga faʻapitoa. Tusitala o le Ola Faatasi, 7(1), 38-57.

Fa'amatalaga Fa'amatalaga:

@Mataupu{Kominkiewicz2022}
Igoa = {Sooga i le va o Fete'ena'iga Fa'alelotu ma le Fa'atupulaia o le Tamaoaiga: Su'esu'ega o Tusi Fa'akomepiuta}
Tusitala = {Farani Bernard Kominkiewicz}
Url = {https://icermediation.org/relationship-between-ethno-religious-conflict-and-economic-growth-analysis-of-the-scholarly-literature/}
ISSN = {2373-6615 (Lomitusi); 2373-6631 (Initaneti)}
Tausaga = {2022}
Aso = {2022-12-18}
Tusitala = {Journal of Living Together}
Volume = {7}
Numera = {1}
Itulau = {38-57}
Lomitusi = {International Center for Ethno-Religious Mediation}
Tuatusi = {White Plains, Niu Ioka}
Lomiga = {2022}.

faʻatomuaga

O le taua o le suʻesuʻeina o le sootaga i le va o feteʻenaʻiga faʻalelotu ma le faʻatupulaia o le tamaoaiga e le faʻamaonia. O le i ai o lenei malamalama e taua tele i le galulue faatasi ma tagata e aʻafia ai le fausiaina o le filemu. O fete'ena'iga o lo'o va'aia o "se malosi fa'avae i le tamaoaiga o le lalolagi" (Ghadar, 2006, p. 15). O fete'ena'iga fa'ale-tagata po'o fa'alelotu ua manatu o uiga taua ia o fete'ena'iga i totonu o atunu'u tau atia'e ae e faigata tele ona su'esu'eina o ni fete'ena'iga fa'alelotu po'o fete'ena'iga (Kim, 2009). O le a'afiaga i le tuputupu a'e o le tamaoaiga e taua tele le iloiloina i le aga'i i luma ma le fa'aleleia o le filemu. O le aafiaga o feteenaiga i luga o le tupe faavae faaletino ma le gaosiga, ma le tau o le tamaoaiga o le taua moni, e mafai ona avea ma uluai taulaiga sosoo ai ma so o se suiga i le siosiomaga o le tamaoaiga e mafua mai le feteenaiga e mafai ona aafia ai le aafiaga tau tamaoaiga o feteenaiga i le atinae o se atunuu ( Schein, 2017). O le iloiloga o nei mea e sili atu le taua i le fuafuaina o le aafiaga i le tamaoaiga nai lo le malo pe leiloa le atunuu i le feteenaiga (Schein, 2017). E le o taimi uma e saʻo ai o le manumalo i se feeseeseaiga e mafai ona iʻu ai i suiga lelei i le siosiomaga o le tamaoaiga, ma le leiloa o se feteʻenaʻiga e mafua ai aʻafiaga leaga i le siosiomaga o le tamaoaiga (Schein, 2017). E mafai ona manumalo se feteenaiga, ae afai o le feteenaiga na mafua ai ni aafiaga le lelei i le siosiomaga o le tamaoaiga, e ono afaina ai le tamaoaiga (Schein, 2017). O le leiloa o se feteʻenaʻiga e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleleia atili o le siosiomaga o le tamaoaiga, ma o le mea lea o le atinaʻeina o le atunuʻu e fesoasoani i le feeseeseaiga (Schein, 2017).  

O le tele o vaega o loʻo vaʻavaʻai ia i latou lava o ni tagata o se aganuu masani, tusa lava pe faʻalelotu pe faʻale-aganuʻu, atonu o loʻo aʻafia i feteenaiga e faʻaauau ai le pulega a le tagata lava ia (Stewart, 2002). O le aʻafiaga o le tamaoaiga o loʻo atagia i le faʻamatalaga o feteenaiga ma taua e aʻafia ai le faitau aofaʻi o tagata (Warsame & Wilhelmsson, 2019). O se faʻalavelave tele o tagata sulufaʻi i atunuu e faigofie ona malepelepe tamaoaiga e pei o Tunisia, Jordan, Lepanona, ma Djibouti na mafua mai i taua faʻale-malo i Iraq, Libya, Yemen, ma Suria (Karam & Zaki, 2016).

Auala

Ina ia mafai ona su'esu'eina le a'afiaga o fete'ena'iga fa'ale-aganu'u i le tuputupu a'e o le tamaoaiga, na amatalia ai se au'ili'iliga o tusitusiga fa'aa'oa'oga o lo'o iai e fa'atatau i nei upu. O mataupu na maua e faʻatatau i suiga e pei o faiga faatupu faalavelave, taua i le mataʻutia, ma feteenaiga i atunuu patino e fesoʻotaʻi ma feteʻenaʻiga faʻaleaganuʻu ma faʻalelotu, ma naʻo na tagata suʻesuʻe suʻesuʻeina tusitala tusitala e faʻatatau i le va o feteʻenaʻiga faʻavae ma / poʻo faʻalelotu ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga. aofia ai i su'esu'ega su'esu'ega tusitusiga. 

O le su'esu'eina o a'afiaga tau le tamaoaiga o fa'alapotopotoga fa'alelotu e mafai ona avea ma se galuega mamafa pe a fua i le tele o tusitusiga o lo'o talanoaina ai fa'afitauli i lenei vaega. O le toe iloiloina o le tele o suʻesuʻega i se autu e faigata mo tagata suʻesuʻe suʻesuʻe tusitusiga (Bellefontaine & Lee, 2014; Glass, 1977; Light & Smith, 1971). O lenei au'ili'iliga na fa'atulagaina e fa'atalanoaina ai le fesili su'esu'e o le so'otaga o fete'ena'iga fa'ale-aganu'u ma/po'o fa'alelotu ma le fa'atupulaia o le tamaoaiga e ala i suiga ua iloa. O su'esu'ega sa iloiloina e aofia ai auala eseese, e aofia ai le qualitative, quantitative, ma metotia fefiloi (qualitative and quantitative). 

Fa'aogaina o Fa'amaumauga Fa'amaumauga i luga ole Initaneti

O fa'amaumauga o su'esu'ega i luga ole laiga o lo'o maua ile faletusi a'oga a le tusitala na fa'aogaina ile su'esu'ega e su'e ai tala fa'akomupiuta, su'esu'ega a tupulaga. I le faia o suʻesuʻega o lomiga, sa faaaogā le tapulaa o le “Scholarly (Peer-Reviewed) Journals”. Ona o le tele ma le va o vaega o feeseeseaiga faʻalelotu ma le faʻatupulaia o le tamaoaiga, e tele ma eseese faʻamaumauga i luga ole laiga na suʻeina. O fa'amaumauga i luga ole laiga na su'esu'eina e aofia ai, ae le'i fa'atapula'aina i, mea nei:

  • Academic Search Ultimate 
  • Amerika: Talafa'asolopito ma le Ola fa'atasi ai ma Tusitusiga Atoa
  • American Antiquarian Society (AAS) Talafa'asolopito o Tala Fa'asolopito: Fa'asologa 1 
  • American Antiquarian Society (AAS) Talafa'asolopito o Tala Fa'asolopito: Fa'asologa 2 
  • American Antiquarian Society (AAS) Talafa'asolopito o Tala Fa'asolopito: Fa'asologa 3 
  • American Antiquarian Society (AAS) Talafa'asolopito o Tala Fa'asolopito: Fa'asologa 4 
  • American Antiquarian Society (AAS) Talafa'asolopito o Tala Fa'asolopito: Fa'asologa 5 
  • Fa'amatalaga Ata (HW Wilson) 
  • Atla Religion Database ma AtlaSerials 
  • Biography Reference Bank (HW Wilson) 
  • Biography Reference Center 
  • Biological Abstracts 
  • Biomedical Reference Collection: Basic 
  • Punaoa Pisinisi Maea 
  • CINAHL ma Tusitusiga Atoa 
  • Cochrane Central Register o Su'ega Fa'atonu 
  • Cochrane Falemai Tali 
  • Cochrane Database of Systematic Reviews 
  • Cochrane Methodology Register 
  • Feso'ota'iga & Fa'asalalauga Fa'asalalau Maea 
  • EBSCO Pulega Aoina 
  • Pisinisi Su'esu'ega Punavai 
  • ERIC 
  • Fa'asinomaga ma Tusiga Lautele (HW Wilson) 
  • Ata Ata & Televise Literature Index with Full Text 
  • Fonte Academica 
  • Fuente Académica Palemia 
  • Fa'amaumauga o Su'esu'ega o Itupa 
  • GreenFILE 
  • Pisinisi Soifua Maloloina FullTEXT 
  • Punavai Soifua Maloloina – Consumer Edition 
  • Soifua Maloloina Punaoa: Tausisoifua/Academic Edition 
  • Nofoaga Autu o Talafaasolopito 
  • Humanities Full Text (HW Wilson) 
  • Tusitala Fa'ava-o-malo o Fa'afiafiaga & Siva fa'atasi ai ma Tusitusiga Atoa 
  • Faletusi, Faamatalaga Saienisi & Tekonolosi Abstracts 
  • Tusitusi Fa'asinoga Center Plus 
  • MagillOnLiterature Plus 
  • MAS Ultra – Lomiga Aoga 
  • MasterFILE Palemia 
  • MEDLINE ma Tusitusiga Atoa 
  • Middle Search Plus 
  • Vaegaau a le Malo 
  • MLA Directory of Periodicals 
  • MLA International Bibliography 
  • Fa'asinoga a Faifilosofia 
  • Su'esu'ega Muamua 
  • Atina'e Tomai Fa'apitoa
  • PsychARTICLES 
  • PsychINFO 
  • Taiala a le Aufaitau Filifiliga atoa o Tusitusiga (HW Wilson) 
  • Referencia Latina 
  • Tala Fou Pisinisi Fa'aitulagi 
  • Nofoaga Fa'asinomaga Pisinisi Laiti 
  • Social Sciences Full Text (HW Wilson) 
  • Social Work Abstracts 
  • SocINDEX fa'atasi ai ma tusitusiga atoa 
  • TOPICsearch 
  • Vente ma Gestion 

Fa'amatalaga o Fa'aliliuga

O a'afiaga tau tamaoaiga o fete'ena'iga fa'ale-aganu'u e mana'omia ai fa'auigaga o fesuiaiga o lo'o fa'amatalaina i lenei su'esu'ega su'esu'ega su'esu'ega. E pei ona taʻua e Ghadar (2006), "O le faʻamatalaga o feteenaiga lava ia o loʻo suia aʻo faʻaauau pea ona faʻaitiitia le faʻaalia o feeseeseaiga faʻavaomalo faʻavaomalo aʻo faʻateleina faʻalavelave o taua a le va o tagata ma faiga faatupu faalavelave" (itulau 15). O faʻamatalaga suʻesuʻe e faʻamatalaina e fesuiaiga, ma o le mea lea o le faʻamalamalamaina o faʻamatalaga suʻesuʻe e taua tele i le iloiloga o tusitusiga. I le toe iloiloina o tusitusiga, e le mafai ona maua se faauigaga masani o le "feteʻenaʻiga faʻalelotu" ma le "tuputupu aʻe o le tamaoaiga" taʻitasi faatasi ai ma lena upu tonu, ae eseese faaupuga sa faaaoga e ono faailoa mai ai le uiga tutusa pe tutusa. O upu su'esu'e na fa'aaoga muamua i le su'eina o tusitusiga e aofia ai le "etnic", "ethno", "religious", "religion", "economic", "economy", ma le "fete'aiga". O nei mea na tu'ufa'atasia i suiga eseese ma isi fa'amatalaga su'esu'e e pei o Boolean fa'amatalaga i totonu o fa'amaumauga.

E tusa ai ma le Oxford English Dictionary Online, o le "ethno-" o loʻo faʻamatalaina o loʻo mulimuli mai ma faʻavasegaga "ua tuai", "archaic", ma "seasea" ua aveesea mo faamoemoega o lenei suʻesuʻega: "Faʻaaogaina i upu e fesoʻotaʻi ma suʻesuʻega o tagata poʻo aganuu. , fa'aulu i le (a) tu'ufa'atasia fa'ailoga (e pei o le ethnography n., ethnology n., etc.), ma le (b) nauna (e pei o ethnobotany n., ethnopsychology n., etc.), po'o mea e maua mai ai” (Oxford English Dictionary , 2019e). “Aituaiga” o loʻo faʻamatalaina i nei faʻamatalaga, toe faʻaumatia faʻavasegaga e le o faʻaoga lautele, "e pei o se nauna: muamua ma sili Talafaasolopito o Eleni Anamua. O se upu e faailoa ai le atunuu po o le nofoaga na tupuga mai ai”; ma le “muamua US O se sui o se kulupu po'o se vaega laiti e manatu i ai o se tupuaga tutusa, po'o le i ai o se tu ma aga masani a le atunu'u po'o tu ma aga; esp. o se sui o se vaega toʻaitiiti.” I le avea ai o se faʻamatalaga, o le "ituaiga" o loʻo faʻamatalaina o le "muamua Talafaasolopito o Eleni Anamua. O se upu: o lona uiga o le atunuu po o le nofoaga na tupuga mai ai”; ma le “Amataina: o pe fesootai i tagata e tusa ai ma o latou tupuaga (moni po o le manatu) masani. I le taimi nei e masani lava: o pe feso'ota'i i le atunu'u po'o le aganu'u tupuaga po'o tu ma aga”; “Fa'ailogaina po'o feso'ota'iga i va'aiga i le va o vaega eseese o le faitau aofa'i o se atunu'u po'o se itulagi, esp. pe a i ai le feitaga'i po o fete'ena'iga; lea e tupu pe o iai i le va o ia vaega, va o ituaiga”; “O se vaega o le faitau aofaʻi: e manatu e iai se tupuaga tutusa, poʻo se tu ma aga masani a le atunuʻu poʻo tu ma aganuu"; “Fa'ailogaina po'o feso'ota'iga i faatufugaga, musika, la'ei, po'o isi elemene o le aganu'u fa'apitoa o se fa'alapotopotoga fa'ale-atunu'u po'o tu ma aga fa'apitoa (esp. e le o Sisifo); fa'ata'ita'iina pe fa'aofia elemene o nei mea. O lea: (tautalatala) ese, ese”; Fa'ailogaina pe fa'afeso'ota'i i se vaega la'ititi o le faitau aofa'i (i totonu o se fa'alapotopotoga iloga fa'ale-atunuu po'o fa'ale-aganu'u) e manatu e iai se tupuaga masani po'o tu ma aga masani. I le Iunaite Setete o nisi taimi faʻamatalaga tofia sui o vaega laiti e le o ni tagata uli. O lea e masani ona mafaufauina leaga”; “Faailogaina o le tupuaga po o le faasinomaga faaleatunuu e ala i le fanau mai po o le tupuaga nai lo le atunuu i le taimi nei” (Oxford English Dictionary, 2019d).

O su'esu'ega pe fa'afefea ona a'afia le fesuia'iga, "tapuaiga", i fete'ena'iga sauā e fa'afeagai ma mafua'aga e fa (Feliu & Grasa, 2013). O le mataupu muamua o le i ai o faigata i le filifilia i le va o aʻoaʻoga e taumafai e faʻamatalaina feteʻenaʻiga sauā (Feliu & Grasa, 2013). I le lomiga lona lua, o faigata e afua mai i tuaoi faauigaga eseese e uiga i sauaga ma feeseeseaiga (Feliu & Grasa, 2013). Seia oʻo i le 1990s, o taua ma feteʻenaʻiga faʻava-o-malo sa faʻamuamua i le mataupu o fesoʻotaʻiga faʻavaomalo ma le saogalemu ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e ui lava o feteʻenaʻiga vevesi i totonu o le setete na matua faʻateleina ina ua maeʻa le 1960s (Feliu & Grasa, 2013). O le mataupu lona tolu e feso'ota'i ma suiga o fausaga e fa'atatau i le popolega i le lalolagi i sauaga i le lalolagi ma le suiga o le natura o fete'ena'iga fa'aauupegaina (Feliu & Grasa, 2013). O le mataupu mulimuli e faasino i le manaʻoga e vaʻavaʻai i le va o ituaiga mafuaʻaga talu ai o feteenaiga sauā e aofia ai le tele o vaega eseese ma fesoʻotaʻi, o loʻo suia, ma o se mea e maua mai i le tele o mea (Cederman & Gleditsch, 2009; Dixon, 2009; Duyvesteyn, 2000; Feliu & Grasa, 2013; Themnér & Wallensteen, 2012).

O le faaupuga “lotu” ua faauigaina o se uiga i upu nei ma le faavasegaina e le o faaaogaina lautele ua aveesea: “O se tagata po o se vaega o tagata: noatia i tautoga o tapuaiga; o lo'o auai i se fa'atonuga monastic, esp. i le Lotu Katoliko Roma”; “O se mea, se nofoaga, ma isi. monastic”; “Alii o se tagata: tuuto i tapuaiga; faaalia o aafiaga faaleagaga pe faatino o tapuaiga, mulimuli i manaoga o se lotu; amioatua, amioatua, amioatua”; “O le, e faatatau i, po o le popole i tapuaiga” ma le “Scrupulous, sa'o, sa'o, magafagafa. I le faʻamalamalamaina o le "lotu" o se nauna, o faʻavasegaga faʻaoga lautele o loʻo aofia ai: "O tagata ua noatia i tautoga monastic pe tuuto atu i se olaga faʻalelotu, esp. i le Lotu Katoliko Roma” ma le “O se tagata ua noatia i tautoga faalelotu pe tuuto atu i se olaga faalelotu, esp. i le Ekalesia Katoliko Roma” (Oxford English Dictionary, 2019g). 

“Tatapuaiga” ua faauigaina, faatasi ai ma le faavasegaina o le faaaogaina lautele e aofia ai, o se “se tulaga o le olaga ua noatia i tautoga faalelotu; le tulaga o le auai i se faatulagaga faalelotu; “O faatinoga po o amioga e faailoa atu ai le talitonu i, usiusitai i, ma le migao mo se atua, atua, po o se mana malosi faapena; o le faatinoina o sauniga po o sauniga faalotu” pe a tuufaatasi ma le “Talitonuina po o le ioeina o se mana po o mana e sili atu i le tagata (e pei o se atua po o atua) lea e masani ona faaalia i le usiusitai, migao, ma le tapuai; sea ​​talitonuga o se vaega o se faiga e faamatalaina ai se tulafono o le ola, esp. o se auala e ausia ai le faaleleia faaleagaga po o le faaletino”; ma le “O se faiga faapitoa o le faatuatua ma le tapuai” (Oxford English Dictionary, 2019f). O le faauigaga mulimuli na faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega tusitusiga.

O upu su'esu'e, "tamaoaiga" ma le "tamaoaiga" na fa'aaogaina i le su'eina o fa'amaumauga. O le faaupuga, “tamaoaiga”, o loo faatumauina le sefulutasi (11) faauigaga i le Oxford English Dictionary (2019c). O le faʻamatalaga talafeagai mo le faʻaogaina o lenei auʻiliʻiliga e faʻapea: "O le faʻalapotopotoga poʻo le tulaga o se faʻalapotopotoga poʻo se atunuʻu e faʻatatau i mea tau tamaoaiga, esp. le gaosiga ma le faʻaaogaina o oloa ma auaunaga ma le tuʻuina atu o tupe (lea ua masani ai le); (faapea foi) se faiga faapitoa tau tamaoaiga” (Oxford English Dictionary, 2019). E tusa ai ma le faaupuga, "tamaoaiga", o le faʻamatalaga lea na faʻaaogaina i le sailiga mo tala talafeagai: "O, e faatatau i, po o le popole i le faasaienisi o le tamaoaiga po o le tamaoaiga i se tulaga lautele” ma “faatatau i le atinae ma le faatonutonuina o punaoa faaletino o se nuu po o se setete” ( English Oxford Dictionary, 2019b). 

O faaupuga, "suiga o le tamaoaiga", e faasino i suiga tetele laiti i totonu o se tamaoaiga, ma le "suiga o le tamaoaiga", e faʻaalia ai se suiga tele o soʻo se ituaiga / ituaiga i se tamaoaiga e matua ese lava, sa manatu foi o ni upu suʻesuʻe i le suʻesuʻega (Cottey, 2018, itulau 215). I le faʻaaogaina o nei tuutuuga, o saofaga e aofia ai e le masani ona faʻaogaina i totonu o le tamaoaiga (Cottey, 2018). 

Na iloiloina i lenei suʻesuʻega e ala i le faʻaogaina o faʻamatalaga suʻesuʻe o tau tuusaʻo ma le le tuusao o le feteenaiga. O tau tuusaʻo o tau ia e mafai ona faʻaogaina vave i le feteenaiga ma aofia ai le afaina i tagata soifua, tausiga ma le toe nofoia o tagata ua faimalaga, faʻaleagaina ma faʻaleagaina punaoa faʻaletino, ma le maualuga o tau o le militeri ma totonu (Mutlu, 2011). O tau e le tuusao e faasino i taunuuga o feteenaiga e pei o le leiloa o tupe a tagata ona o le maliu po o le manuʻa, leiloa o tupe maua e mafua mai le faʻaaogaina o tupe faʻafaigaluega, malaga tetele, femalagaaʻi o tagata faigaluega tomai, ma le leiloa o tupe teufaafaigaluega mai fafo ma tupe maua mai turisi (Mutlu, 2011). ). O tagata taʻitoʻatasi o loʻo aʻafia i le feteenaiga e mafai foi ona mafatia i le gau e mafua mai i le mafaufau ma le faʻalavelave faʻapea foʻi ma le faʻalavelaveina o aʻoaʻoga (Mutlu, 2011). O loʻo matauina lenei mea i le Hamber and Gallagher (2014) suʻesuʻega na maua ai o alii talavou i Northern Ireland na o mai i luma ma faʻafitauli faʻale-agafesootai ma mafaufau, ma o le numera o loʻo lipotia ai le faʻaleagaina o le tagata lava ia, oʻo i mafaufauga pule, auai i le lamatiaga o le faia o amioga poʻo le pule i le ola. sa “faafefe” (itulau 52). E tusa ai ma le au auai, o nei amioga na lipotia mai e mafua mai i le "faʻanoanoa, atuatuvalega, popole, fai ma vaisu, manatu o le le aoga, maualalo le taua o le tagata lava ia, leai se faamoemoega o le olaga, lagona le tuulafoaiina, leai o se faamoemoe, faanoanoa ma le taufaamatau ma le fefe i osofaiga a le militeri" (Hamber & Gallagher. , 2014, itulau 52).

“Feteena’iga” ua faauigaina o "o se feiloaiga ma lima; se taua, taua”; “se tauiviga faaumiumi”; taua, misa i lima, misa faafitafita”; “se tauiviga faalemafaufau pe faaleagaga i totonu o se tagata”; “le fete’ena’i po’o le fete’ena’i o mataupu fa’afeagai, fa’amatalaga, finauga, ma isi.”; “o le faafeagai, i totonu o se tagata, o manaoga le fetaui po o manaoga e tutusa le malosi; e faapena foʻi, le tulaga mafatia o faalogona ona o na teteega”; ma le “taufetuli faatasi, fetoaiga, po o le fegalegaleai o le tino faaletino” (Oxford English Dictionary, 2019a). "Taua" ma "faiga faatupu faalavelave" na faʻaaogaina foi e avea ma faʻamatalaga suʻesuʻe ma faʻamatalaga suʻesuʻe muamua.

E leʻi faʻaaogaina tusitusiga lanu i le iloiloga o tusitusiga. O tusitusiga atoa ma tala e le o ni tusitusiga atoa, ae fetaui ma faʻamatalaga o fesuiaiga talafeagai, na toe iloiloina. O nonogatupe a le Faletusi na fa'aogaina e okaina ai tala fa'asolopito, su'esu'eina a tupulaga e le'o atoatoa i totonu o fa'amaumauga i luga ole laiga.

Nigeria ma Cameroon

Faʻalavelave i Aferika, e tusa ai ma le saunoaga a Mamdani, o faʻataʻitaʻiga o le faʻalavelave o le setete o le post-colonial state (2001). O le colonialism na faʻaumatia le lotogatasi i tagata Aferika ma suia i tuaoi faʻatagata ma le atunuu (Olasupo, Ijeoma, & Oladeji, 2017). O le faʻalapotopotoga faʻapitoa e pulea le setete e sili atu le pule, ma o le mea lea na paʻu ai le setete ina ua maeʻa le tutoʻatasi ona o feteʻenaʻiga i va o tagata ma vaʻaiga (Olasupo et al., 2017). 

O lotu o se uiga taua i le tele o feeseeseaiga i Nigeria talu mai lona tutoatasi i le 1960 (Onapajo, 2017). Aʻo leʻi oʻo i le feteenaiga a Boko Haram, o suʻesuʻega na maua ai o Nigeria o se tasi o atunuu Aferika o loʻo i ai le maualuga tele o feeseeseaiga faʻalelotu (Onapajo, 2017). O le tele o pisinisi na tapunia i Nigeria ona o le vevesi faʻalelotu ma o le tele na faoa pe faʻaumatia ma o latou tagata na fasiotia pe faʻateʻaina (Anwuluorah, 2016). Talu ai ona o le tele o pisinisi faavaomalo ma le tele o atunuu o loʻo siitia atu i isi nofoaga e le o se faʻafitauli le saogalemu, o tagata faigaluega na leai ni galuega ma afaina ai aiga (Anwuluorah, 2016). Foyou, Ngwafu, Santoyo, and Ortiz (2018) talanoaina le aafiaga tau tamaoaiga o faiga faatupu faalavelave i Nigeria ma Cameroon. Ua faamatalaina e le au tusitala le auala na avea ai osofaiga a Boko Haram i luga o tuaoi i Cameroon i Matu ua "saofagā i le faaitiitia o le tamaoaiga maaleale faavae lea na lagolagoina ai itu e tolu i matu o Cameroon [le Matu, Matu Mamao, ma Adamawa] ma lamatia ai le saogalemu o tagata vaivai i lenei itulagi” (Foyou et al, 2018, itulau 73). Ina ua maeʻa le osofaʻiga a Boko Horam i Cameroon i Matu ma vaega o Chad ma Niger, na iu lava ina fesoasoani Cameroon ia Nigeria (Foyou et al., 2018). O faiga faatupu faalavelave a le Boko Haram i Nigeria, lea na mafua ai le maliliu o le faitau afe o tagata e aofia ai Mosalemi ma Kerisiano, ma le faaleagaina o meatotino, atinae tetele ma atinae atinae, ua lamatia ai le "saogalemu o le atunuu, mafua ai faalavelave alofa, tiga o le mafaufau, faalavelaveina o aoga, leai se galuega. , ma le faateleina o le mativa, e mafua ai le vaivai o le tamaoaiga” (Ugorji, 2017, p. 165).

Iran, Iraq, Turkey, ma Suria

O le Taua a Iran-Iraq na amata mai le 1980 i le 1988 ma le tau atoa o le tamaoaiga i atunuu uma e $ 1.097 miliona, faitau 1 trillion ma 97 piliona tala (Mofrid, 1990). E ala i le osofaʻia o Iran, "sa taumafai Saddam Hussein e faʻamautu togi ma lona tuaoi ona o le le tutusa o le Algiers Agreement, lea na ia feutagai ma le Shah o Iran i le 1975, ma mo le lagolago a Ayatollah Khomeini mo vaega faʻa-Islam e tetee i le malo o Iraqi " (Parasiliti, 2003, itulau 152). 

O le Islamic State in Iraq and Syria (ISIS) na faʻamalosia e feteʻenaʻiga ma le le mautonu ma avea ma se faʻalapotopotoga tutoʻatasi (Esfandiary & Tabatabai, 2015). Na faoa e ISIS le puleaina o nofoaga i tua atu o Suria, agai i luma i Iraq ma Lepanona, ma i feteenaiga sauā, fasiotia tagata lautele (Esfandiary & Tabatabai, 2015). Sa i ai lipoti o "faʻasalaga faʻateleina ma toso teine ​​o Shiʻi, Kerisiano, ma isi faʻalapotopotoga faʻapitoa ma faʻalelotu" e le ISIS (Esfandiary & Tabatabai, 2015. p. 1). Na iloa atili ai o le ISIS o loʻo i ai se lisi o mataupu e sili atu i tua atu o le vavaeesega o mataupu, ma e ese mai i isi vaega faatupu faalavelave i le eria o Iran (Esfandiary & Tabatabai, 2015). O le tele o fesuiaiga i le faaopoopo atu i faiga saogalemu e aafia ai le tuputupu aʻe o le taulaga o se taulaga, ma o nei mea e aofia ai le ituaiga o puipuiga, tamaoaiga ma le faitau aofaʻi o tagata, ma le ono tulai mai o se taufaamatau (Falah, 2017).   

A maeʻa Iran, o Iraki o loʻo i ai le faitau aofaʻi sili o Shiʻi i le lalolagi e aofia ai le lata i le 60-75% o Iraqis, ma e taua tele i fuafuaga faʻalelotu a Iran (Esfandiary & Tabatabai, 2015). O le tele o fefaʻatauaiga i le va o Iraq ma Iran e $ 13 piliona (Esfandiary & Tabatabai, 2015). O le tuputupu aʻe o fefaʻatauaʻiga i le va o Iran ma Iraq na oʻo mai i le faʻamalosia o sootaga i le va o taʻitaʻi o atunuu e lua, o le Kurds, ma le au Shiʻi laiti (Esfandiary & Tabatabai, 2015). 

O le tele o Kurds e nonofo i le teritori o loʻo i totonu o Iraq, Iran, Turkey, ma Suria e taʻua o Kurdistan (Brathwaite, 2014). O pulega a le malo o Ottoman, Peretania, Soviet, ma Farani na pulea lenei vaega seia oo i le faaiuga o le Taua Lona Lua (Brathwaite, 2014). Iraq, Iran, Turkey, ma Suria na taumafai e taofiofia le au Kurdish e ala i faiga faʻavae eseese na mafua ai ni tali eseese mai le Kurds (Brathwaite, 2014). O le faitau aofaʻi o Kurdish o Suria e leʻi fouvale mai le 1961 seia oʻo i le osofaʻiga a le PKK i le 1984 ma e leai se feteenaiga na sosolo mai Iraq i Suria (Brathwaite, 2014). Na auai Suria Kurds i a latou tagata i le latou feteenaiga faasaga ia Iraq ma Turkey nai lo le amataina o feteenaiga faasaga ia Suria (Brathwaite, 2014). 

O le itulagi o Iraqi Kurdistan (KRI) ua tele suiga tau tamaoaiga i le sefulu tausaga talu ai, e aofia ai le faatupulaia o numera o tagata na toe foi mai talu mai le 2013, o se tausaga na vaaia ai le tuputupu ae o le tamaoaiga i Iraqi Kurdistan (Savasta, 2019). O le aʻafiaga o faʻataʻitaʻiga o femalagaiga i Kurdistan talu mai le ogatotonu o 1980 o le faʻateʻaina i le taimi o le osofaʻiga a Anfal i le 1988, toe foʻi mai i le va o le 1991 ma le 2003, ma le faʻatauaina ina ua maeʻa le pulega a Iraqi i le 2003 (Eklund, Persson, & Pilesjö, 2016). O le tele o faʻatoʻaga taumalulu na faʻavasegaina o loʻo galue i le taimi o le toe faʻaleleia pe a faʻatusatusa i le vaitaimi o le post-Anfal e faʻaalia ai o nisi fanua na lafoaia ina ua maeʻa le faʻaupuga a Anfal na toe maua i le vaitaimi o le toe fausiaina (Eklund et al., 2016). E le mafai ona tupu se faʻaopoopoga o faʻatoʻaga pe a maeʻa faʻasalaga fefaʻatauaʻiga i le taimi lea e ono faʻamatalaina ai le faʻalauteleina o faʻatoʻaga taumalulu (Eklund et al., 2016). O nisi o nofoaga e le'i fa'ato'aina muamua na avea ma fa'ato'aga taumalulu ma sa i ai se fa'aopoopoga o fa'ato'aga taumalulu fa'amauina i le sefulu tausaga talu ona mae'a le vaitaimi toe fa'aleleia ma pa'u ai le pulega a Iraqi (Eklund et al., 2016). Faatasi ai ma le feteenaiga i le va o le Islamic State (IS) ma le malo o Kurdish ma Iraqi, o faʻalavelave i le 2014 o loʻo faʻaalia ai o loʻo faʻaauau pea ona aʻafia lenei vaega i feeseeseaiga (Eklund et al., 2016).

O le feteenaiga Kurdish i Turkey ei ai aʻa faʻasolopito i le Malo o Ottoman (Uluğ & Cohrs, 2017). E tatau ona aofia ai taʻitaʻi faʻalapotopotoga ma faʻalelotu i le malamalama i lenei feteenaiga Kurdish (Uluğ & Cohrs, 2017). O manatu o Kurds i le feteenaiga i Turkey ma le malamalama o tagata Turkish faʻatasi ma isi faʻalapotopotoga i Turkey e taua le malamalama i feeseeseaiga i lenei sosaiete (Uluğ & Cohrs, 2016). O le osofaʻiga a Kurdish i faiga palota a Turkey o loʻo atagia i le 1950 (Tezcur, 2015). O le faʻateleina o le vevesi ma le le faʻaleagaina o Kurdish i Turkey o loʻo maua i le vaitaimi o le 1980 ina ua amata e le PKK (Partiya Karkereˆn Kurdistan), o se vaega o Kurdish fouvale, le taua i le 1984 (Tezcur, 2015). O le taua na faʻaauau pea ona mafua ai le oti ina ua mavae le tolusefulu tausaga talu ona amata le osofaʻiga (Tezcur, 2015). 

O le feteenaiga a Kurdish i Turkey ua vaʻaia o se "suʻesuʻega mo taua faʻale-malo" e ala i le faʻamatalaina o le fesoʻotaʻiga i le va o taua faʻale-malo ma le faʻaleagaina o le siosiomaga ona o taua a le va o tagata e ono vavaeeseina ma faʻatagaina le malo e faʻatino lana fuafuaga e faʻaumatia le osofaiga (Gurses, 2012, p.268). O le tau fa'atatau o le tamaoaiga na fa'atupuina e Turkey i le feteena'iga ma Kurdish separatists talu mai le 1984 ma se'ia o'o i le fa'ai'uga o le 2005 e $88.1 piliona i tau tuusa'o ma le le tuusao (Mutlu, 2011). O tau tuusa'o e vave fa'atatau ile fete'ena'iga a'o tau fa'alilolilo o taunu'uga ia e pei ole leiloa o tupe fa'aletagata ona o le maliu po'o le manu'a o tagata ta'ito'atasi, femalagaiga, folauga tetele ma le tu'ua o tupe fa'afaigaluega (Mutlu, 2011). 

Isalaeru

O Isaraelu i aso nei o se atunuu e vaeluaina e lotu ma aʻoaʻoga (Cochran, 2017). Ua latalata i le faʻaauau pea o feteʻenaʻiga i le va o tagata Iutaia ma Arapi i Isaraelu e amata mai i le seneturi lona luasefulu ma faʻaauau i le amataga o le seneturi lona luasefulu ma le tasi (Schein, 2017). Na faatoilaloina e Peretania le fanua mai le Ottomans i le Taua Muamua a le Lalolagi ma avea le teritori ma nofoaga autu o sapalai mo au Peretania i le Taua Lona Lua (Schein, 2017). Faʻamalosia i lalo o le pule a Peretania ma le malo o Isaraelu, ua saunia e Isaraelu punaoa eseese ae le tutusa ma faʻatapulaʻaina avanoa i le malo ma aʻoaʻoga faʻalelotu mai le 1920 i le taimi nei (Cochran, 2017). 

O se suʻesuʻega a Schein (2017) na maua ai e leai se faʻamaoniga faʻamaonia o taua i le tamaoaiga o Isaraelu. WWI, Taua Lona Lua, ma le Taua Aso E ono na aoga i le tamaoaiga o Isaraelu, ae o le "'Arapi fouvale' o le 1936-1939, le taua i le va o tagata i le 1947-1948, o le taua muamua a Arapi-Isaraelu mo tagata Arapi o Mandatory. Palesitina, ma le intifadas e lua na i ai ni aafiaga le lelei i le tamaoaiga” (Schein, 2017, p. 662). O aʻafiaga tau tamaoaiga o le taua i le 1956 ma le taua muamua ma le lua a Lepanona na "faʻatapulaʻaina pe lelei pe leaga" (Schein, 2017, itulau 662). Talu ai ona o eseesega umi i le siosiomaga o le tamaoaiga mai le Taua muamua a Arapi-Isaraelu mo tagata Iutaia o nonofo i Palesitina Mandatory ma le Yom Kippur War ma le eseesega puupuu i le siosiomaga tau tamaoaiga mai le Taua o Attrition e le mafai ona fuafuaina, o aafiaga tau tamaoaiga. e le mafai ona foia (Schein, 2017).

Schein (2017) o loʻo talanoaina ni manatu se lua i le faʻatusatusaina o aʻafiaga tau tamaoaiga o taua: (1) o le mea sili ona taua i lenei faʻatusatusaga o le suiga i le siosiomaga o le tamaoaiga mai le taua ma (2) o taua i totonu poʻo le va o tagata e mafua ai le tele o le faʻaleagaina o le tamaoaiga. tuputupu aʻe pe a faʻatusatusa i tupe gau i tupe faʻaletino mai taua talu ai e taofi le tamaoaiga i taimi o taua i totonu poʻo taua. O le WWI o se faʻataʻitaʻiga o suiga i le siosiomaga o le tamaoaiga mai le taua (Schein, 2017). E ui na faʻaumatia e le WWI le laumua o faʻatoʻaga i Isaraelu, o le suiga i le siosiomaga o le tamaoaiga ona o le WWI na faʻatupulaia ai le tamaoaiga ina ua maeʻa le taua, ma o le mea lea na i ai se aafiaga lelei o le WWI i le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i Isaraelu (Schein, 2017). O le manatu lona lua o taua i totonu poʻo le va o tagata, faʻataʻitaʻiina e le intifadas e lua ma le 'Arap Revolt', lea o gau na mafua mai i le tamaoaiga e le o galue mo se vaitaimi umi, na mafua ai ona sili atu le afaina o le tamaoaiga nai lo le leiloa o tupe faavae mai taua ( Schein, 2017).

O manatu e uiga i aafiaga tau tamaoaiga umi ma taimi pupuu o taua e mafai ona faʻaaogaina i le suʻesuʻega na faia e Ellenberg et al. (2017) e faʻatatau i faʻapogai tetele o tau o taua e pei o tupe faʻaalu a le falemaʻi, auaunaga faʻalesoifua maloloina o le mafaufau e faʻaitiitia ai faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave, ma le tulitatao o le ambulatory. O le suʻesuʻega o se 18-masina tulitatao o le faitau aofaʻi o tagata Isaraelu ina ua maeʻa le taua 2014 i Kasa i le taimi lea na suʻesuʻeina ai e le au suʻesuʻe tau faʻafomaʻi e fesoʻotaʻi ma osofaʻiga roketi ma suʻesuʻeina le faitau aofaʻi o tagata na afaina na failaina tagi mo le le atoatoa. O le tele o tau i le tausaga muamua e fesoʻotaʻi ma falemaʻi ma fesoasoani mo le faʻalavelave faʻalavelave (Ellenberg et al., 2017). O tau o falema'i ma toe fa'aleleia na fa'atupula'ia i le tausaga lona lua (Ellenberg et al., 2017). O ia a'afiaga tau tupe i le si'osi'omaga o le tamaoaiga e le'i tupu na'o le tausaga muamua ae na fa'aauau pea le fa'atupulaia i le taimi umi.

Afghanistan

Mai le osofaʻiga a le militeri a le communist People's Democratic Party o Afghanistan i le 1978 ma le osofaʻiga a Soviet i le 1979, ua oʻo i Aferika i le tolusefulu tausaga o sauaga, taua i le va o tagata, faʻasalaga, ma le faʻamamaina o ituaiga (Callen, Isaqzadeh, Long, & Sprenger, 2014). O feteenaiga i totonu o loʻo faʻaauau pea ona afaina ai le atinaʻeina o le tamaoaiga o Afghanistan lea na faʻaitiitia ai tupe faʻafaigaluega tumaoti (Huelin, 2017). O mea faʻalelotu ma faʻalapotopotoga eseese o loʻo i ai i Afghanistan ma ituaiga e sefulutolu ituaiga o loʻo umia talitonuga eseese e tauva mo le puleaina o le tamaoaiga (Dixon, Kerr, & Mangahas, 2014).

O le afaina o le tulaga tau tamaoaiga i Afghanistan o feudalism e feteenai ma le alualu i luma o le tamaoaiga o Aferika (Dixon, Kerr, & Mangahas, 2014). O Afghanistan o lo'o avea ma puna o le 87% o le opium ma heroin fa'asolitulafono a le lalolagi talu ona fa'asalaina Taliban i le 2001 (Dixon et al., 2014). Faatasi ai ma le tusa ma le 80% o le faitau aofaʻi o Aferika o loʻo aʻafia i faʻatoʻaga, o Afghanistan o loʻo taʻua o se tamaoaiga faʻatoʻaga (Dixon et al., 2014). O Afghanistan e itiiti ni maketi, ma o le opium e sili ona tele (Dixon et al., 2014). 

I Afghanistan, o se atunuu ua malepelepe i taua o loʻo i ai punaoa faanatura e mafai ona fesoasoani ia Afghanistan i le faʻaitiitia o le fesoasoani, o loʻo feagai le aufaipisinisi ma nuʻu ma faiga faʻavae feteʻenaʻi mai le malo ma tagata teu tupe (del Castillo, 2014). Fa'atosina tuusa'o mai fafo (FDI) i minerale ma fa'ato'aga fa'ato'aga, ma faiga fa'avae a le malo e lagolago ai nei tupe teufaafaigaluega, ua mafua ai fete'ena'iga ma nu'u ua soloia (del Castillo, 2014). 

O loʻo faʻatatauina e le Costs of War project i le Watson Institute for International Studies o tupe faʻaalu a le US mai le 2001 i le 2011 e ala i osofaʻiga a Iraq, Afghanistan, ma Pakisitana e $ 3.2 i le $ 4 trillion lea e faatoluina le faʻatatau aloaia (Masco, 2013). O nei tau e aofia ai taua moni, tau faʻafomaʻi mo tagata matutua, o le tala faʻatatau o le puipuiga, poloketi fesoasoani a le Setete, ma le Puipuiga o Aiga (Masco, 2013). Ua tusia e le au tusitala e latalata ile 10,000 US fitafita ma konekarate ua maliliu ma 675,000 tagi na tuʻuina atu ile Veteran Affairs ia Setema 2011 (Masco, 2013). O tagata na maliliu i Iraq, Afghanistan, ma Pakisitana e tusa ma le 137,000, faʻatasi ai ma le 3.2 miliona tagata sulufaʻi mai Iraq o loʻo faʻaumatia nei i le itulagi atoa (Masco, 2013). O le tau o Taua na suʻesuʻeina foi le tele o isi tau e aofia ai tau o le siosiomaga ma tau avanoa (Masco, 2013).

Talanoaga ma le Faaiuga

O fete'ena'iga fa'ale-lotu e foliga mai e a'afia ai atunu'u, tagata ta'ito'atasi, ma fa'alapotopotoga i auala fa'ale-tamaoaiga tuusa'o ma le le tuusao. O na tau e mafai ona maua i tau tuusaʻo, e pei ona vaʻaia i tala o loʻo iloiloina i lenei suʻesuʻega, faʻapea foʻi ma le le tuusaʻo, e pei ona faʻaalia e se suʻesuʻega na taulaʻi i itumalo e tolu i saute o Thailand - Pattani, Yala, ma Narathiwat (Ford, Jampaklay, & Chamratrithirong, 2018). I lenei suʻesuʻega na aofia ai le 2,053 Mosalemi talavou matutua matutua 18-24 tausaga, na lipotia e le au auai le maualalo o faʻamaoniga o le mafaufau e ui lava o se pasene laʻititi na lipotia mai se "numera maualuga tele e popole ai" (Ford et al., 2018, p. .1). O le tele o faʻamaoniga o le mafaufau ma le maualalo o le fiafia na maua i tagata auai na manaʻo e faimalaga mo galuega i se isi eria (Ford et al., 2018). O le tele o tagata auai na faʻamatalaina popolega e uiga i sauaga i o latou olaga i aso faisoo ma lipotia le tele o faʻalavelave i le tulituliloaina o aʻoaʻoga, e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina, le tau o le tamaoaiga o le aʻoga, ma le taufaamatau o sauaga (Ford, et al., 2018). Aemaise lava, o alii na auai na faʻaalia atugaluga e uiga i masalosaloga o lo latou aʻafia i sauaga ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Ford et al., 2018). O le fuafuaga e faimalaga pe nofo i Pattani, Yala ma Narathiwat e fesoʻotaʻi ma le faʻatapulaʻaina o galuega ma le taufaamatau o sauaga (Ford et al., 2018). Na maua e ui lava o le toʻatele o tupulaga talavou o loʻo agaʻi i luma o latou olaga ma o le toʻatele o loʻo faʻaalia le masani i sauaga, o le faʻafitauli o le tamaoaiga e mafua mai i le vevesi ma le taufaamatau o sauaga e masani ona afaina ai lo latou ola i aso uma (Ford et al., 2018). E le'i faigofie ona fa'atatauina tau fa'aletamaoaiga i tusitusiga.

O le tele o isi vaega o a'afiaga tau tamaoaiga o fete'ena'iga fa'ale-aganu'u e mana'omia nisi su'esu'ega, e aofia ai su'esu'ega e fa'atatau i le fa'atatauina o feso'ota'iga e fa'atatau i fete'ena'iga fa'alelotu ma a'afiaga i le tamaoaiga, atunu'u fa'aopoopo ma fa'apitoa ma itulagi, ma le umi o fete'ena'iga ma ona a'afiaga. i le tamaoaiga. E pei ona taʻua e Collier (1999), “E toe suia foʻi e le filemu suiga o fatuga na afua mai i taua faaumiumi. O se fa'aaliga o le mae'a lea o taua uumi e o'o ai le fa'atupula'ia vave o gaioiga fa'aletonu taua: o le fa'asoaga lautele o le filemu e fa'aopoopoina e ala i suiga fa'aopoopo” (itulau 182). Mo taumafaiga fa'atupu filemu, o su'esu'ega fa'aauau i lea vaega e matua taua tele.

Fautuaga mo Su'esu'ega Fa'aopoopo: Fa'asalalauga Fa'atasi i le Fausiaina o le Filemu

E le gata i lea, afai e manaʻomia nisi suʻesuʻega i taumafaiga faʻatupu filemu e pei ona talanoaina muamua e uiga i feteʻenaʻiga faʻalelotu, o a auala, faʻagasologa, ma auala faʻapitoa e fesoasoani i lena suʻesuʻega? O le taua o le galulue soosootauau e le mafai ona tuulafoaiina i le fausiaina o le filemu e pei o aʻoga eseese e aofia ai, ae le gata i, galuega faʻaagafesootai, sociology, tamaoaiga, sootaga faʻavaomalo, suʻesuʻega faʻalelotu, suʻesuʻega o tamaʻitaʻi, talafaasolopito, tala faʻasolopito, suʻesuʻega fesoʻotaʻiga, ma faʻapolokiki faasaienisi, oʻo mai i le fa'agasologa o le fa'atupuina o le filemu fa'atasi ai ma auala eseese ma faiga fa'apitoa, ae maise auala fa'apitoa.

O le fa'aalia o le tomai e a'oa'o ai fa'afitauli o fete'ena'iga ma le fa'atupuina o le filemu ina ia mafai ai ona fausia fa'ailoga tagata, agafesootai, si'osi'omaga, ma le fa'atamaoaigaina o le fa'amasinoga e fa'atatau i le a'oa'oga o a'oa'oga o galuega fa'aagafesootai ma fa'au'u. O le tele o aʻoaʻiga o loʻo aʻafia i le aʻoaʻoina o faʻafitauli o feteʻenaʻiga, ma o le galulue faʻatasi o na aʻoga e mafai ona faʻamalosia ai le faʻaleleia o le filemu. O suʻesuʻega suʻesuʻega o mea e leʻi maua e ala i se suʻesuʻega maeʻaeʻa o tusitusiga a tupulaga e faʻatatau i le aʻoaʻoina o feteʻenaʻiga mai se vaʻaiga faʻapitoa, e aofia ai le multidisciplinarity, interdisciplinarity ma transdisciplinarity vaʻaiga, vaʻaiga e fesoasoani i le loloto, lautele, ma le tamaoaiga o feteʻenaʻiga fofo ma auala faatupu filemu. 

Faʻaaogaina e le galuega faʻaagafesootai, o le faʻaogaina o meaola faʻanatura na atiaʻe mai le aʻoaʻoga faʻavae ma tuʻuina atu le faʻavae faʻavae mo le faʻatupulaia o le faʻalauteleina o le auala faʻapitoa i galuega faʻaagafesootai (Suppes & Wells, 2018). O le fa'ata'ita'iga lautele e taula'i i le tele o la'asaga, po'o faiga, o fa'alavelave, e aofia ai tagata ta'ito'atasi, aiga, vaega, fa'alapotopotoga, ma nu'u. I le itu o le fausiaina o le filemu ma le foia o feeseeseaiga, setete, atunuu, ma le lalolagi ua faaopoopo e avea ma tulaga o le faʻalavelave e ui lava o nei laʻasaga e masani ona faʻatinoina e pei o faʻalapotopotoga ma faʻalapotopotoga. I totonu Ata 1 lalo, setete, atunu'u, ma le lalolagi o lo'o fa'agaioiina o ni tulaga eseese (faiga) o fa'alavelave. O lenei fa'ata'ita'iga e mafai ai e a'oga 'ese'ese ma le malamalama ma tomai i le fa'atupuina o le filemu ma le fo'ia o fete'ena'iga e felagolagoma'i i tulaga fa'apitoa, e mafua ai ona tu'uina atu e a'oga ta'itasi o latou malosi i le fa'atupuina o le filemu ma le fa'aiuga o fete'ena'iga. E pei ona otooto atu i Ata 1, o se faʻasalalauga faʻapitoa e le gata ina faʻatagaina, ae faʻamalosia, aʻoga uma e auai i le faʻaleleia o le filemu ma le faʻamautuina o feteʻenaʻiga faʻapitoa aemaise lava i le galulue faʻatasi ma le tele o aʻoga e pei o feeseeseaiga faʻalelotu.

Ata 1 Fa'asalaina Fete'ena'iga Fa'alelotu ma le Fa'ateleina o le Tamaoaiga

O se isi au'ili'iliga o fete'ena'iga tau a'oa'oga ma fa'amatalaga o a'oa'oga fa'atupu filemu ma metotia fa'aa'oa'oga i galuega fa'aagafesootai ma isi matā'upu e fautuaina e pei o faiga sili mo le fa'atupuina o le filemu e mafai ona fa'amatala loloto atili ma fa'amaonia mo galuega fa'atupu filemu. Su'esu'ega su'esu'e e aofia ai sao ma le fa'avae o mata'upu e a'oa'oina ai a'oa'oga e fo'ia fete'ena'iga ma le auai o tamaiti a'oga i le fo'ia o fete'ena'iga i le lalolagi. O le aʻoaʻiga o galuega faʻaagafesootai, mo se faʻataʻitaʻiga, e taulaʻi atu i faʻasalalauga faʻaagafesootai, lanu, tamaoaiga, ma le siʻosiʻomaga i le feteʻenaʻiga e pei ona taʻua i le Council on Social Work Education 2022 Educational Policy and Accreditation Standards for Baccalaureate and Master's Programs (itulau 9, Council on Social Social). A'oa'oga Galuega, 2022):

Agava'a 2: Fa'agasolo Aiā Tatau a Tagata ma Fa'amasinoga Fa'aagafesootai, Fa'ailoga lanu, Tamaoaiga, ma le Si'osi'omaga

E malamalama tagata faigaluega lautele o tagata uma e tusa lava po o le a le tulaga i totonu o sosaiete ei ai aia tatau a tagata soifua. O tagata faigaluega lautele e malamalama lelei e uiga i le fesoʻotaʻi o le lalolagi ma le faʻaauau pea o le le tonu i le talafaasolopito atoa e mafua ai le faʻaleagaina ma le faʻailoga tagata, e aofia ai le galuega faʻaagafesootai ma le tali atu. O tagata faigaluega lautele e iloilo ma le mataʻutia le tufatufaina o le mana ma le avanoa i totonu o sosaiete ina ia faʻalauteleina le faʻasalalauga lautele, faʻailoga, tamaoaiga, ma le siosiomaga e ala i le faʻaitiitia o le le tutusa ma faʻamautinoa le mamalu ma le faʻaaloalo mo tagata uma. O tagata faigaluega lautele latou te fautuaina ma auai i fuafuaga e faʻaumatia ai faʻalavelave faʻalavelave faʻapipiʻi e faʻamautinoa ai o loʻo tufatufaina tutusa ia punaoa faʻaagafesootai, aia tatau ma matafaioi ma o aia tatau a tagata lautele, faaupufai, tamaoaiga, agafesootai, ma aganuu e puipuia.

Tagata faigaluega lautele:

a) fautua mo aia tatau a tagata i tulaga ta'ito'atasi, aiga, vaega, fa'alapotopotoga, ma fa'alapotopotoga; ma

e) auai i faiga e siitia ai aia tatau a tagata e unaia ai le amiotonu i agafesootai, lanu, tamaoaiga, ma le siosiomaga.

O le auʻiliʻiliga o mea, na faʻatautaia e ala i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o aʻoaʻoga faʻatalanoaga e ala i polokalame a le iunivesite ma kolisi i le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa, na maua ai e ui lava o aʻoaʻoga e aʻoaʻoina ai manatu o feteʻenaʻiga, e masani ona le tuʻuina atu nei faʻailoga i le amio faʻale-agafesootai ma i totonu. isi a'oga. O suʻesuʻega atili na maua ai le tele o fesuiaiga i le numera o aʻoga o loʻo aʻafia i le fofoina o feeseeseaiga, o le taulaʻi o na aʻoga i le faʻafitauli o feeseeseaiga, le nofoaga o aʻoaʻoga ma polokalame i totonu o le iunivesite poʻo le kolisi, ma le numera ma ituaiga o aʻoaʻoga ma faʻatonuga. O suʻesuʻega o loʻo maua ai le tele o auala eseese, malosi, ma galulue faʻatasi i le va o tagata tomai faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga e foia ai feeseeseaiga ma avanoa mo suʻesuʻega ma talanoaga i le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa (Conrad, Reyes, & Stewart, 2022; Dyson, del Mar Fariña, Gurrola, & Cross-Denny, 2020; Friedman, 2019; Hatiboğlu, Özateş Gelmez, & Öngen, 2019; Onken, Franks, Lewis, & Han, 2021). 

O le galuega fa'aagafesootai e pei o le fa'atupuina o le filemu ma le fo'ia o fete'ena'iga lōia o le a fa'aogaina le a'oa'oga fa'anatura i a latou faiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o auala eseese na faʻaaogaina e le au fouvale e le faʻaleagaina i le natura (Ryckman, 2020; Cunningham, Dahl, & Frugé 2017) ua suʻesuʻeina (Cunningham & Doyle, 2021). O fomaʻi faʻatupu filemu faʻapea foʻi ma tagata atamamai ua gauai atu i pulega fouvale (Cunningham & Loyle, 2021). Na maua e Cunningham and Loyle (2021) o suʻesuʻega e uiga i vaega fouvale na taulaʻi atu i amioga ma gaoioiga na faʻaalia e le au fouvale e le o iai i le vaega o le faia o taua, e aofia ai le fausiaina o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma tuʻuina atu auaunaga faʻaagafesootai (Mampilly, 2011; Arjona, 2016a; Arjona , Kasfir, & Mampilly, 2015). Faʻaopoopo i le malamalama na maua mai i nei suʻesuʻega, o suʻesuʻega na taulaʻi i le suʻesuʻeina o faiga e aofia ai nei amio pulea i le tele o malo (Cunningham & Loyle, 2021; Huang, 2016; Heger & Jung, 2017; Stewart, 2018). Ae ui i lea, o suʻesuʻega o pulega fouvale e masani ona suʻesuʻeina mataupu tau pulega e masani lava o se vaega o faiga faʻavae feteʻenaʻiga pe naʻo le taulaʻi atu i faiga sauā (Cunningham & Loyle, 2021). O le fa'aogaina o faiga fa'anatura o le a aoga i le fa'aogaina o le poto ma le tomai fa'atasi i le fa'atupuina o le filemu ma fa'ato'a fo'ia fete'ena'iga.

mau faasino

Anwuluorah, P. (2016). Faʻalavelave faʻalelotu, filemu ma le saogalemu i Nigeria. International Journal of Arts & Sciences, 9(3), 103–117. Maua mai le http://smcproxy1.saintmarys.edu:2083/login.aspx?direct=true&db=asn&AN=124904743&site=ehost-live

Arieli, T. (2019). Felagolagomai fa'alotoifale ma va'aiga fa'ale-aganu'u i totonu o itulagi tu'ufa'atasi. Su'esu'ega Fa'aitulagi, 53(2), 183-194.

Arjona, A. (2016). Rebelocracy: Faiga faʻaagafesootai i le Taua a Columbian. Cambridge University Press. https://doi.org/10.1017/9781316421925

Arjona, A., Kasfir, N., & Mampilly, ZC (2015). (Eds.). Pulega fouvale i taua faalemalo. Cambridge University Press. https://doi.org/10.1017/CBO9781316182468

Bandaraage, A. (2010). Tamaitai, feteenaiga faaauupegaina, ma le faatupuina o le filemu i Sri Lanka: agai atu i se vaaiga tau tamaoaiga faaupufai. Asia Politics & Policy, 2(4), 653-667.

Beg, S., Baig, T., & Khan, A. (2018). Aafiaga o Saina-Pakistan Economic Corridor (CPEC) i le saogalemu o tagata ma le matafaioi a Gilgit-Baltistan (GB). Global Social Sciences Review, 3(4), 17-30.

Bellefontaine S., &. Lee, C. (2014). I le va o le uliuli ma le paʻepaʻe: suʻesuʻeina tusitusiga lanu efuefu i meta-suʻesuʻega o suʻesuʻega faʻapitoa. Journal of Child & Family Studies, 23(8), 1378–1388. https://doi.org/10.1007/s10826-013-9795-1

Bello, T., & Mitchell, MI (2018). Le tamaoaiga faʻapolokiki o koko i Nigeria: O se talaʻaga o feeseeseaiga poʻo le galulue faʻatasi? Aferika i aso nei, 64(3), 70–91. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.2979/africatoday.64.3.04

Bosker, M., & de Ree, J. (2014). Ituaiga ma le salalau o taua faalemalo. Tusitala o Atinae Economics, 108, 206-221.

Brathwaite, KJH (2014). Faʻasalaga ma le faʻasalalauina o feteʻenaʻiga faʻavae i Kurdistan. Suesuega i Fete'ena'iga & Fa'alavelave, 37(6), 473–491. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/1057610X.2014.903451

Callen, M., Isaqzadeh, M., Long, J., & Sprenger, C. (2014). Sauā ma mea e fiafia i ai: Faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga mai Afghanistan. American Economic Review, 104(1), 123–148. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1257/aer.104.1.123

Cederman, L.-E., & Gleditsch, KS (2009). Fa'atomuaga i mataupu fa'apitoa i le "fa'avasegaina o Taua Fa'ale-tagata." Tusitala o Fete'ena'iga, 53(4), 487–495. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1177/0022002709336454

Chan, AF (2004). Le fa'ata'ita'iga fa'ava-o-malo: Tu'ufa'atasiga tau tamaoaiga, fete'ena'iga i totonu o fa'alapotopotoga, ma le a'afiaga o le fa'alalolagi i nu'u o tagata malaga mai Saina. Iloiloga Faiga Fa'avae a Asia Amerika, 13, 21-60.

Cochran, JA (2017). Isaraelu: Vaevaeina e lotu ma aʻoaʻoga. DOMES: Digest of Middle East Studies, 26(1), 32–55. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1111/dome.12106

Collier, P. (1999). I taunuuga tau tamaoaiga o taua faalemalo. Oxford Economic Papers, 51(1), 168-183. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1093/oep/51.1.168

Conrad, J., Reyes, LE, & Stewart, MA (2022). Toe asia avanoa i fete'ena'iga a le va o tagata: Su'esu'ega o punaoa faanatura ma le tausiga o le soifua maloloina. Tusitala o Fete'ena'iga, 66(1), 91–114. doi:10.1177/00220027211025597

Cottey, A. (2018). Suiga o le siosiomaga, suiga o le tamaoaiga ma faʻaitiitia feteʻenaʻiga i le puna. AI & Sosaiete, 33(2), 215–228. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1007/s00146-018-0816-x

Fono a le Social Work Education. (2022). Fono i a'oa'oga mo galuega fa'aagafesootai 2022 faiga fa'aa'oa'oga ma fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga mo polokalame a'oa'oga ma matai.  Fono a le Social Work Education.

Cunningham, KG, & Loyle, CE (2021). Fa'atomuaga ile vaega fa'apitoa ile fa'agaioiga fa'agaioiga ole pulega fouvale. Tusitala o Fete'ena'iga, 65(1), 3–14. https://doi.org/10.1177/0022002720935153

Cunningham, KG, Dahl, M., & Frugé, A. (2017). Ta'iala o le tete'e: Fa'avasegaina ma fa'asalalauga. American Journal of Political Science (John Wiley & Sons, Inc.), 61(3), 591–605. https://doi.org/10.1111/ajps.12304

del Castillo, G. (2014). Atunu'u ua malepelepe i taua, punaoa faanatura, fa'atosina-malosi tupe teu tupe ma le UN development system. Kuata Lona Tolu a le Lalolagi, 35(10), 1911–1926. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/01436597.2014.971610

Dixon, J. (2009). Fa'atula'iga autasi: I'uga mai le galu lona lua o su'esu'ega fa'afuainumera i le fa'amutaina o taua. Taua a le Malo, 11(2), 121–136. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/13698240802631053

Dixon, J., Kerr, WE, & Mangahas, E. (2014). Afghanistan - O se faʻataʻitaʻiga fou tau tamaoaiga mo suiga. FAOA Journal of International Affairs, 17(1), 46–50. Maua mai le http://smcproxy1.saintmarys.edu:2083/login.aspx?direct=true&db=mth&AN=95645420&site=ehost-live

Duyvesteyn, I. (2000). Taua fa'aonaponei: Fete'ena'iga fa'a-ganu'u, fete'ena'iga puna'oa po'o se isi mea? Taua a le Malo, 3(1), 92. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/13698240008402433

Dyson, YD, del Mar Fariña, M., Gurrola, M., & Cross-Denny, B. (2020). Fa'alelei e fai ma fa'avae mo le lagolagoina o fa'ailoga tagata, fa'ale-aganu'u, ma aganu'u i a'oa'oga i galuega fa'aagafesootai. Social Work & Christianity, 47(1), 87–95. https://doi.org/10.34043/swc.v47i1.137

Eklund, L., Persson, A., & Pilesjö, P. (2016). Fa'ato'aga suiga i taimi o fete'ena'iga, toe fa'aleleia, ma le atina'eina o le tamaoaiga i Iraqi Kurdistan. AMBIO – Ose Tusitala o le Siosiomaga Tagata, 45(1), 78–88. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1007/s13280-015-0686-0

Ellenberg, E., Taragin, MI, Hoffman, JR, Cohen, O., Luft, AD, Bar, OZ, & Ostfeld, I. (2017). A'oa'oga mai le su'esu'eina o tau fa'afoma'i a tagata fa'amata'u fa'aalaalafaga na a'afia: Fuafuaina o alagā'oa mo se vaitau fou o fete'ena'iga. Milbank Quarterly, 95(4), 783–800. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1111/1468-0009.12299

Esfandiary, D., & Tabatabai, A. (2015). faiga faavae ISIS a Iran. Mataupu Faavaomalo, 91(1), 1–15. https://doi.org/10.1111/1468-2346.12183

Falah, S. (2017). Le fausaga fa'alenu'u o taua ma le soifua manuia: O se su'esu'ega mai Iraq. International Journal of Arts & Sciences, 10(2), 187–196. Maua mai le http://smcproxy1.saintmarys.edu:2083/login.aspx?direct=true&db=asn&AN=127795852&site=ehost-live

Feliu, L., & Grasa, R. (2013). Feteʻenaʻiga faʻaauupegaina ma mea faʻalelotu: Le manaʻomia mo faʻavae faʻavae faʻavae ma suʻesuʻega fou faʻapitoa - Le mataupu o le MENA Region. Taua a le Malo, 15(4), 431–453. Maua mai le http://smcproxy1.saintmarys.edu:2083/login.aspx?direct=true&db=khh&AN=93257901&site=ehost-live

Ford, K., Jampaklay, A., & Chamratrithirong, A. (2018). O'o mai le matua i se vaega fete'ena'i: Soifua Maloloina o le mafaufau, a'oa'oga, galuega, femalagaiga ma le fa'avaeina o aiga i itumalo pito i saute o Taialani. International Journal of Social Psychiatry, 64(3), 225–234. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1177/0020764018756436

Foyou, VE, Ngwafu, P., Santoyo, M., & Ortiz, A. (2018). Le osofaʻiga a le Boko Haram ma lona aʻafiaga i le saogalemu o tuaoi, fefaʻatauaʻiga ma le tamaoaiga i le va o Nigeria ma Cameroon: O se suʻesuʻega suʻesuʻe. Iloiloga Fa'asaienisi a Aferika, 9(1), 66-77.

Friedman, BD (2019). Noa: O se tala o le faatupuina o le filemu, le lē sauaina, faaleleiga, ma le faamalologa. Journal of Religion & Spirituality in Social Work: Social Thought, 38(4), 401–414.  https://doi.org/10.1080/15426432.2019.1672609

Ghadar, F. (2006). Fete'ena'iga: O ona foliga suia. Pulega o Alamanuia, 48(6), 14–19. Toe aumai Mai http://smcproxy1.saintmarys.edu:2083/login.aspx?direct=true&db=bth&AN=23084928&site=ehost-live

tioata, GV (1977). Tu'ufa'atasi su'esu'ega: O le meta-su'esu'ega o su'esu'ega. Iloiloga o Suesuega A'oga, 5, 351-379.

Gurses, M. (2012). Taunuʻuga faʻalesiosiomaga o taua faʻale-malo: Faʻamaoniga mai le feteenaiga Kurdish i Turkey. Taua a le Malo, 14(2), 254–271. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/13698249.2012.679495

Hamber, B., & Gallagher, E. (2014). Va'a o lo'o pasia i le po: Polokalame fa'ale-mafaufau ma fuafuaga fa'atupu filemu fa'atasi ma ali'i talavou i Northern Ireland. Fa'alavelave: Journal of Mental Health and Psychosocial Support in Conflict Affected Areas, 12(1), 43–60. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1097/WTF.0000000000000026

Hatiboğlu, B., Özateş Gelmez, Ö. S., & Öngen, Ç. (2019). Fa'ataua fete'ena'iga ta'iala a tamaiti a'oga galuega fa'aagafesootai i Turkey. Journal of Social Work, 19(1), 142–161. https://doi.org/10.1177/1468017318757174

Heger, LL, & Jung, DF (2017). Fa'atalanoaga ma le au fouvale: Le a'afiaga o le tu'uina atu o le tautua a le au fouvale i fete'ena'iga. Tusitala o Fete'ena'iga, 61(6), 1203–1229. https://doi.org/10.1177/0022002715603451

Hovil, L., & Lomo, ZA (2015). Fa'amalosi fa'ate'a ma le fa'alavelave o sitiseni i le Itulagi o Vaituloto Tele o Aferika: Toe mafaufau i le puipuiga o tagata sulufa'i ma fofo tumau. Lafitaga (0229-5113), 31(2), 39–50. Maua mai le http://smcproxy1.saintmarys.edu:2083/login.aspx?direct=true&db=asn&AN=113187469&site=ehost-live

Huang, R. (2016). O le amataga o taua o le faatemokalasi: Taua i le va o tagata, pulega fouvale, ma pulega faapolokiki. Cambridge University Press. https://doi.org/10.1017/CBO9781316711323

Huelin, A. (2017). Afghanistan: Fa'ataga fefa'ataua'iga mo le tuputupu a'e o le tamaoaiga ma le felagolagoma'i fa'aitulagi: Fa'amautinoaina o fefa'ataua'iga sili atu e ala i le tu'ufa'atasiga fa'aitulagi o le ki lea i le toe fa'aleleia o le tamaoaiga o Afghan. Fefaatauaiga Faava-o-malo, (3), 32–33. Maua mai le http://smcproxy1.saintmarys.edu:2083/login.aspx?direct=true&db=crh&AN=128582256&site=ehost-live

Hyunjung, K. (2017). Suiga o le tamaoaiga o agafesootai e avea o se tulaga muamua o feteʻenaʻiga faʻalapotopotoga: O mataupu o feeseeseaiga a Osh i le 1990 ma le 2010. Vestnik MGIMO-Iunivesite, 54(3), 201-211.

Ikelegbe, A. (2016). Le tamaoaiga o feteenaiga i le suauʻu mauoa Niger Delta Region o Nigeria. Suesuega Aferika & Asia, 15(1), 23-55.

Jesmy, ARS, Kariam, MZA, & Applanaidu, SD (2019). E iai ni a'afiaga leaga o fete'ena'iga i le tuputupu a'e o le tamaoaiga i Asia i Saute? Faalapotopotoga & Tamaoaiga, 11(1), 45-69.

Karam, F., & Zaki, C. (2016). Na faapefea ona faaitiitia e taua le fefaatauaʻiga i le itulagi o MENA? Applied Economics, 48(60), 5909–5930. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/00036846.2016.1186799

Kim, H. (2009). Le lavelave o fete'ena'iga i totonu i le Lalolagi Lona Tolu: I tua atu o fete'ena'iga a fa'alapotopotoga ma fa'alelotu. Politics & Policy, 37(2), 395–414. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1111/j.1747-1346.2009.00177.x

Light RJ, & Smith, PV (1971). Fa'aputuina fa'amaoniga: Fa'atonuga mo le fo'ia o fa'alavelave fa'alavelave i su'esu'ega su'esu'ega eseese. Harvard Educational Review, 41, 429-471.

Masco, J. (2013). Su'etusi o le taua i le mata'utia: Poloketi o Tau o Taua a le Watson Institute. American Anthropologist, 115(2), 312–313. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1111/aman.12012

Mamdani, M. (2001). Pe a avea tagata afaina ma fasioti tagata: Colonialism, nativism, ma le fasioti tagata i Rwanda. Princeton University Press.

Mampilly, ZC (2011). Pule fouvale: pulega fa'atupu fa'alavelave ma olaga fa'ale-malo i taimi o taua. Cornell University Press.

Matveevskaya, AS, & Pogodin, SN (2018). Tu'ufa'atasia o tagata faimalaga o se auala e fa'aitiitia ai le fa'alavelave i fete'ena'iga i totonu o nu'u fa'alotoifale. Vestnik Sankt-Peterburgskogo Universiteta, Seriia 6: Filosofia, Kulturologia, Politologia, Mezdunarodnye Otnosenia, 34(1), 108-114.

Mofid, K. (1990). Toe faʻaleleia o le tamaoaiga o Iraq: Faʻatupeina o le filemu. Tolu Lalolagi Kuata, 12(1), 48–61. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/01436599008420214

Mutlu, S. (2011). O le tau o le tamaoaiga o feeseeseaiga lautele i Turkey. Su'esu'ega i Sasa'e Tutotonu, 47(1), 63-80. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/00263200903378675

Olasupo, O., Ijeoma, E., & Oladeji, I. (2017). Nationalism and Nationalist Agitation in Africa: the Nigerian Trajectory. Iloiloga o le Black Political Economy, 44(3/4), 261–283. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1007/s12114-017-9257-x

Onapajo, H. (2017). Faʻasalaga a le Setete ma feteʻenaʻiga faʻalelotu: O faʻalavelave o le faʻamalo e le setete o tagata Shiʻa i Nigeria. Journal of Muslim Minority Affairs, 37(1), 80–93. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/13602004.2017.1294375

Onken, SJ, Franks, CL, Lewis, SJ, & Han, S. (2021). Fa'apalepale-fa'alaua'itele (DAT): O se talanoaga fa'alautele fa'alautele le fa'apalepale mo le le mautonu ma le fa'aletonu i le galue agai i le fo'ia o fete'ena'iga. Journal of Ethnic & Cultural Diversity in Social Work: Innovation in Theory, Research & Practice, 30(6), 542–558. doi:10.1080/15313204.2020.1753618

Oxford English Dictionary (2019a). Fete'ena'iga. https://www.oed.com/view/Entry/38898?rskey=NQQae6&result=1#eid.

Oxford English Dictionary (2019b). Tamaoaiga. https://www.oed.com/view/Entry/59384?rskey=He82i0&result=1#eid.      

Oxford English Dictionary (2019c). Tamaoaiga. https://www.oed.com/view/Entry/59393?redirectedFrom=economy#eid.

Oxford English Dictionary (2019d). Ituaiga. https://www.oed.com/view/Entry/64786?redirectedFrom=ethnic#eid

Oxford English Dictionary (2019e). Ethno-. https://www.oed.com/view/Entry/64795?redirectedFrom=ethno#eid.

Oxford English Dictionary (2019f). Tapuaiga. https://www.oed.com/view/Entry/161944?redirectedFrom=religion#eid.

Oxford English Dictionary (2019g). Fa'alelotu. https://www.oed.com/view/Entry/161956?redirectedFrom=religious#eid. 

Parasiliti, AT (2003). O mafuaʻaga ma le taimi o taua a Iraq: Se suʻesuʻega o le taamilosaga o le malosi. International Political Science Review, 24(1), 151–165. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1177/0192512103024001010

Rehman, F. ur, Fida Gardazi, SM, Iqbal, A., & Aziz, A. (2017). Filemu & tamaoaiga i tua atu o le faatuatua: O se tulaga suesue o le Malumalu o Sharda. Pakistan Vision, 18(2), 1-14.

Ryckman, KC (2020). O se suiga i sauaga: O le faʻateleina o gaioiga e le faʻaleagaina. Lautusi o I'uga o Fete'ena'iga, 64(2/3): 318–343. doi:10.1177/0022002719861707.

Sabir, M., Torre, A., & Magsi, H. (2017). Fete'ena'iga o le fa'aogaina o fanua ma a'afiaga o le va'aiga-tamaoaiga o galuega tetele: Le mataupu o Diamer Bhasha Dam i Pakistan. Atina'e ma Faiga Fa'avae, 2(1), 40-54.

Savasta, L. (2019). O le laumua o tagata o le Kurdish Region o Iraq. Kurdish toe foʻi (s) e avea o se sui e mafai mo se faʻafitauli faʻagasologa o le setete. Revista Transilvania, (3), 56–62. Maua mai le http://smcproxy1.saintmarys.edu:2083/login.aspx?direct=true&db=asn&AN=138424044&site=ehost-live

Schein, A. (2017). O taunuuga tau tamaoaiga o taua i le laueleele o Isaraelu i le selau tausaga talu ai, 1914-2014. Israel Affairs, 23(4), 650–668. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/13537121.2017.1333731

Schneider, G., & Troeger, VE (2006). Taua ma le tamaoaiga o le lalolagi: Fa'atauga fa'atauga fa'atatau i fete'ena'iga fa'ava-o-malo. Tusitala o Fete'ena'iga, 50(5), 623-645.

Stewart, F. (2002). O mafuaʻaga autu o feteʻenaʻiga sauā i atunuu tau atiaʻe. BMJ: Fomai a Peretania Tusitala (International Edition), 324(7333), 342-345. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1136/bmj.324.7333.342

Stewart, M. (2018). Taua i le va o tagata e pei o le faia o le setete: Faʻatonu pulega i taua faʻale-malo. Faava o Malo Faalapotopotoga, 72(1), 205-226.

Suppes, M., & Wells, C. (2018). Le poto masani i galuega faʻaagafesootai: O se faʻasalalauga faʻavae i galuega fa'aagafesootai ma le soifua manuia lautele (7th Ed.). Pearson.

Tezcur, GM (2015). Amioga palota i taua a le malo: Le feteenaiga Kurdish i Turkey. Talosaga Taua, 17(1), 70–88. Maua mai le http://smcproxy1.saintmarys.edu:2083/login.aspx?direct=true&db=khh&AN=109421318&site=ehost-live

Themnér, L., & Wallensteen, P. (2012). Fete’ena’iga faaauupegaina, 1946–2011. Tusitala o le Filemu Suesuega, 49(4), 565–575. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1177/0022343312452421

Tomescu, TC, & Szucs, P. (2010). O le tele o lumanaʻi o loʻo faʻaalia le faʻasologa o feeseeseaiga i le lumanaʻi mai le vaaiga a le NATO. Revista Academiei Fortelor Terestre, 15 tausaga(3), 311-315.

Ugorji, B. (2017). Feteʻenaʻiga faʻalelotu i Nigeria: Iloiloga ma fofo. Lautusi o Ola Faatasi, 4-5(1), 164-192.

Ullah, A. (2019). Tu'ufa'atasiga ole FATA ile Khyber Pukhtunkhwa (KP): A'afiaga ile Saina-Pakistan Economic Corridor (CPEC). FWU Journal of Social Sciences, 13(1), 48-53.

Uluğ, Ö. M., & Cohrs, JC (2016). O se su'esu'ega o fete'ena'iga a tagata Kurdish i Turkey. Filemu ma Fete'ena'iga: Journal of Peace Psychology, 22(2), 109–119. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1037/pac0000165

Uluğ, Ö. M., & Cohrs, JC (2017). E faapefea ona ese le au atamamai mai le au faipule i le malamalama i se feeseeseaiga? O se faʻatusatusaga o le Track I ma le Track II tagata fai. I'uga o Fete'ena'iga Kuata, 35(2), 147–172. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1002/crq.21208

Warsame, A., & Wilhelmsson, M. (2019). Feteʻenaʻiga faʻaauupegaina ma faʻataʻitaʻiga masani o tulaga faʻapitoa i 28 setete o Aferika. African Geographical Review, 38(1), 81–93. https://smcproxy1.saintmarys.edu:2166/10.1080/19376812.2017.1301824

Ziesemer, TW (2011). Femalaga'iga a atunu'u atia'e: Le a'afiaga o avanoa tau tamaoaiga, fa'alavelave, fete'ena'iga, ma le le mautū fa'apolokiki. International Economic Journal, 25(3), 373-386.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Le Matafaioi a le Lotu i Pyongyang-Washington Relations

Na faia e Kim Il-sung se taaloga faitupe fuafuaina i ona tausaga mulimuli o le avea ma Peresitene o le Democratic People's Republic of Korea (DPRK) e ala i le filifili e talimalo i ni taitai lotu se toalua i Pyongyang o la latou vaaiga i le lalolagi e matua ese lava ma ia ma le tasi ma le isi. Na faafeiloaia muamua e Kim le Unification Church Founder Sun Myung Moon ma lona faletua Dr. Hak Ja Han Moon i Pyongyang ia Novema 1991, ma ia Aperila 1992 sa ia talimalo ai i le American Evangelist Billy Graham ma lona atalii o Ned. O masina uma ma le Grahams sa iai muamua sootaga ma Pyongyang. O Moon ma lona faletua o ni tagatanuu i Matu. O le avā a Graham o Ruta, o le afafine o misionare Amerika i Saina, sa faaaluina le tolu tausaga i Pyongyang o se tamaitiiti aoga tulagalua. O fonotaga a le Moon ma le Grahams ma Kim na maua ai ni fuafuaga ma le galulue faatasi e aoga i Matu. Na faaauau pea i lalo o le atalii o Peresitene Kim Kim Jong-il (1942-2011) ma i lalo o le taimi nei o le taitai sili o le DPRK Kim Jong-un, le atalii o le atalii o Kim Il-sung. E leai se faamaumauga o le galulue faatasi i le va o le Moon ma le Graham vaega i le galulue faatasi ma le DPRK; ae ui i lea, sa auai uma i latou i le Track II fuafuaga na fesoasoani e logoina ma i nisi taimi e faʻaitiitia ai faiga faʻavae a Amerika agai i le DPRK.

Faasoa atu