Fa'ata'ita'iga Fa'aleagaga: Ose Fa'atosina mo Suiga Fa'aagafesootai

Basil Ugorji 2
Basil Ugorji, Ph.D., Peresetene ma le Ofisa Sili o Pulega, Nofoaga Autu Faava-o-malo mo Fautuaga Faalelotu

O laʻu sini i le aso o le suʻesuʻeina pe faʻafefea ona oʻo atu suiga i totonu e mafua mai i faʻataʻitaʻiga faaleagaga i suiga tumau i le lalolagi.

E pei ona outou silafia uma, o loo feagai nei lo tatou lalolagi i le tele o tulaga feteenai i atunuu eseese, e aofia ai Iukureini, Etiopia, i isi atunuu i Aferika, Sasaʻe Tutotonu, Asia, Amerika i Saute, Caribbean, ma o tatou lava nuu i le Iunaite Setete. Setete. O nei fete'ena'iga tulaga e mafua mai i mafua'aga eseese ua e masani uma ai, e aofia ai faiga le tonu, fa'aleagaina o le si'osi'omaga, suiga o le tau, COVID-19 ma faiga fa'atupu fa'alavelave.

Ua lofituina i tatou i fevaevaeaiga, upu e tumu i le inoino, feteenaiga, sauaga, taua, faalavelave alofa ma le faitau miliona o tagata sulufai ua afaina o sosola ese mai sauaga, lipoti le lelei e ala o faasalalauga, ata tetele o le toilalo o tagata i luga o ala o faasalalauga lautele, ma isi. I le taimi nei, tatou te vaʻaia le tulaʻi mai o tagata e taʻua o tagata faʻapipiʻi, i latou o loʻo fai mai o loʻo i ai tali i faʻafitauli o le tagata, ma iʻu ai i le gaogaosa latou te faia e taumafai e faʻaleleia i tatou, faʻapea foʻi ma lo latou pa'ū mai le mamalu i le maasiasi.

E tasi le mea ua faʻateleina ona iloa mai le pisa uma o loʻo faʻapogisaina ai o tatou mafaufauga. O le avanoa paia i totonu ia i tatou - o lena leo i totonu e tautala lemu mai ia i tatou i taimi o le toʻa ma le filemu -, ua masani ona tatou le amanaiaina. Mo le toatele naua o i tatou o loo popole i leo mai fafo - o mea o fai mai ai isi tagata, faia, lafoina, faasoa, fiafia, po o faamatalaga tatou te faaaogaina i aso taitasi, ua galo ia i tatou o tagata taitoatasi ua tuuina atu i ai se mana tulaga ese i totonu - o le eletise i totonu. e fa'amumuina ai le fa'amoemoega o lo tatou ola ai -, o le quiddity po'o le ute o lo tatou tagata, lea e faamanatu mai ai ia i tatou i taimi uma lona i ai. E ui lava e masani ona tatou le faalogo, ae e valaaulia i tatou i lea taimi ma lea taimi e saili mo le faamoemoega na te aumaia, ia iloa, ia suia e ia, ia faaalia le suiga ua tatou oo i ai, ma ia avea ma suiga ua tatou faamoemoe e vaai i ai. isi.

O la tatou tali faifaipea i lenei valaaulia e saili mo lo tatou faamoemoega i le olaga i le filemu o o tatou loto, ia faalogo i lena leo malu, i totonu lea e faamanatu mai ai le filemu ia i tatou po o ai moni lava i tatou, lea e aumaia ai ia i tatou se faafanua tulaga ese o loo i ai le toatele o tagata. fefe e mulimuli, ae e ta’u mai e le aunoa ia i tatou e mulimuli i lena auala, savali i ai, ma tietie atu i ai. O le feiloaiga faifai pea lea ma le “au” i le “au” ma la tatou tali atu i lenei feiloaiga ou te faauigaina o se faatinoga faaleagaga. Matou te manaʻomia lenei feiloaiga faʻapitoa, o se feiloaiga e aveesea ai "aʻu" mai le masani "o aʻu" e suʻe, iloa, fegalegaleai ma, faʻalogo i, ma aʻoaʻo e uiga i le "aʻu" moni, le "au" ua faʻamanuiaina i gafatia e le gata ma avanoa mo suiga.

E pei ona e matauina, o le manatu o le faatinoga faaleagaga e pei ona ou faamatalaina iinei e ese mai faiga faalelotu. I faiga fa'alelotu, e mulimulita'i ma ta'ita'ia e tagata o fa'alapotopotoga fa'atuatua a latou a'oa'oga, tulafono, ta'iala, sauniga, ma ala o le olaga. O nisi taimi, o vaega faʻalelotu taʻitasi latou te vaʻai ia te ia lava o se sui atoatoa o le Atua ma o le na filifilia e Ia e le aofia ai isi tu ma aga faʻatuatua. I isi tulaga o loʻo i ai se taumafaiga a faʻalapotopotoga faʻatuatua e faʻaalia o latou tulaga faʻatauvaʻa ma mea e tutusa ai, e ui lava o tagata o le ekalesia e matua faatosinaina ma taialaina e o latou lava talitonuga ma faiga faʻalelotu.

O faatinoga faaleagaga e sili atu ona patino. O se valaau mo se su'esu'ega loloto ma le loloto o le tagata lava ia. O le suiga i totonu (po o le a fai mai nisi, suiga i totonu) tatou te oʻo i ai e avea o se faʻalavelave mo suiga faʻaagafesootai (le suiga tatou te manaʻo e vaʻaia e tupu i totonu o tatou sosaiete, i lo tatou lalolagi). E le mafai ona natia le malamalama pe a amata ona susulu. E mautinoa o le a vaai i ai isi ma tosina atu i ai. O le tele o i latou e masani ona tatou faʻaalia i aso nei o ni faʻavae o tu ma aga faʻalelotu o le mea moni na musuia e foia mataupu o latou taimi e ala i faiga faʻaleagaga e faʻaaoga ai meafaigaluega fesoʻotaʻiga o loʻo maua i la latou aganuu. O suiga ua suia ai a latou faiga faaleagaga na musuia i totonu o sosaiete sa latou ola ai sa feteenai i nisi taimi ma le poto masani o le taimi. Tatou te vaaia lenei mea i olaga o tagata autu i totonu o tu ma aga faa-Aperaamo: Mose, Iesu, ma Muhammad. O isi taʻitaʻi faaleagaga, ioe, sa i ai muamua, i le taimi ma ina ua maeʻa le faavaeina o le faa-Iutaia, Kerisiano ma Isalama. E faapena foʻi le olaga, poto masani ma gaoioiga a Buddha i Initia, o Siddhartha Gautama, o lē na faavaeina le lotu Puta. Sa i ai ma o le a i ai pea isi faavae faalelotu.

Ae mo la tatou autu i aso nei, o loʻo taʻua ai nisi o tagata faʻatauvaʻa faʻaagafesootai o latou gaioiga na aʻafia i suiga suiga na latou oʻo i ai ia latou faiga faʻaleagaga e taua tele. Matou te masani uma ia Mahatma Gandhi o lona olaga na matua aʻafia i ana faiga faʻaleagaga Hindu ma o loʻo lauiloa i isi faʻasalalauga faʻaagafesootai mo le faʻalauiloaina o se gaioiga e le faʻaleagaina lea na mafua ai le tutoatasi o Initia mai Peretania i le 1947. Toe foʻi i le Iunaite Setete , o gaoioiga fa'ale-agafeso'ota'i e le fa'asaua a Gandhi na fa'aosofia ai Dr. Martin Luther King Jr o le ua leva ona fa'atino fa'aleagaga ma sa galue o se ta'ita'i fa'atuatua - o se faife'au. O suiga ia na faaosofia e nei faiga faaleagaga ia Dr. King ma lesona na aʻoaʻoina mai le galuega a Gandhi na saunia ai o ia e taʻitaʻia le aia tatau a tagata lautele i le 1950s ma le 1960s i le Iunaite Setete. Ma i le isi itu o le lalolagi i Aferika i Saute, o Rolihlahla Nelson Mandela, ua lauiloa i aso nei o le Faailoga Sili o le Saolotoga a Aferika, na saunia e faiga faaleagaga a le atunuu ma ona tausaga i le nofo toatasi e taitaia le taua faasaga i le faailogalanu.

E fa'apefea la ona fa'amatalaina le suiga fa'aosoina e ala i fa'atinoga fa'aleagaga? O se fa'amatalaga o lenei fa'alavelave o le a fa'ai'u ai la'u folasaga. Ina ia faia lenei mea, ou te manaʻo e faʻafesoʻotaʻi le fesoʻotaʻiga i le va o faʻataʻitaʻiga faaleagaga ma suiga suiga i le faiga faʻasaienisi o le mauaina o se malamalama fou, o lona uiga, o se faʻagasologa o le atinaʻeina o se talitonuga fou e mafai ona faʻamaonia mo se vaitaimi aʻo lumanaʻi. ua faafitia. O le faʻagasologa faʻasaienisi e faʻaalia i le alualu i luma o faʻataʻitaʻiga, teteʻe ma suiga - o le mea lea e lauiloa o se suiga faʻatusa. Ina ia faia le amiotonu i lenei faʻamatalaga, e tolu tusitala e taua ma e tatau ona taʻua iinei: 1) O le galuega a Thomas Kuhn i le fausaga o suiga faʻasaienisi; 2) Fa'asese a Imre Lakatos ma le auala o Polokalame Su'esu'ega Fa'asaienisi; ma le 3) Paul Feyerabend's Notes on Relativism.

Ina ia taliina le fesili o loʻo i luga, o le a ou amata i le manatu o Feyerabend o le relativism ma taumafai e lalaga le suiga o le faʻataʻitaʻiga a Kuhn ma le faiga faʻasaienisi a Lakatos (1970) pe a talafeagai ai.

O le manatu o Feyerabend e taua tele lo tatou laa ese teisi mai o tatou manatu ma tulaga o loo umia malosi, pe i le faasaienisi po o lotu, po o se isi lava vaega o lo tatou talitonuga, e aoao pe taumafai e malamalama i talitonuga po o manatu o le isi tagata i le lalolagi. Mai lenei vaaiga, e mafai ona finauina o le poto faasaienisi e fesoʻotaʻi, ma e faʻalagolago i le eseese o manatu poʻo aganuu, ma e leai ni faʻalapotopotoga, aganuu, nuʻu poʻo tagata taʻitoʻatasi e tatau ona fai mai o loʻo i ai le "The Truth," ae faʻaleagaina isi.

E taua tele lenei mea i le malamalama i le tala faasolopito o lotu ma atinaʻe faasaienisi. Mai lava i le amataga o tausaga o le Faa-Kerisiano, na faapea mai ai le Ekalesia ua ia te ia le upu moni atoatoa e pei ona faaalia mai e Keriso ma i Tusitusiga Paia ma tusitusiga o aoaoga faavae. O le mafuaaga lea na tape ai le igoa o i latou o e sa i ai ni manatu e le tusa ai ma le malamalama ua faavaeina e le Ekalesia, o ni tagata pepelo – o le mea moni, i le amataga, na fasiotia ai tagata pepelo; mulimuli ane, sa na ona tuulafoaiina i latou.

Faatasi ai ma le tulaʻi mai o Islama i le 7th senituri e ala i le perofeta o Muhamed, na tupu aʻe ai le feitagaʻi, feitagaʻi, ma feteenaʻiga i le va o ē na lagolagoina le Faa-Kerisiano ma le Isalama. E pei lava ona manatu Iesu ia te ia lava o le “upu moni, le ola, ma le ala e tasi, ma faatuina le feagaiga fou ma le tulafono e ese mai sauniga tuai a Iutaia, tulafono ma faiga masani,” o loo faapea mai le Perofeta o Muhammed o le mulimuli o Perofeta mai Le Atua, o lona uiga o i latou na muamua atu ia te ia e le o i ai le upumoni atoa. E tusa ai ma le talitonuga faʻa-Islam, o le Perofeta o Muhammed o loʻo ia te ia ma faʻaalia le mea moni atoa e finagalo le Atua e aʻoaʻoina e tagata. O nei talitonuga faʻalelotu na faʻaalia i le tulaga o mea moni faʻasolopito ma aganuu eseese.

E oo lava i le taimi na fai mai ai ma aʻoaʻo mai e le Ekalesia, i le mulimuli i le filosofia a Aristotelian-Thomistic o le natura, o le lalolagi o loʻo tu pea a o taamilo le la ma fetu i le lalolagi, e leai se tasi na faʻamalosi e faʻasese pe faʻafitia lenei aʻoaʻoga faʻataʻitaʻiga, ae le na o le lagolagoina e le faavaeina sosaiete faasaienisi, faalauiloa ma aoaoina e le Ekalesia, ae ona o se “faatusa” mautu, o loo umia e tagata uma faalelotu ma tauaso, e aunoa ma se uunaiga e vaai ai i soo se “faalavelave” e mafai ona “oo atu ai i se faalavelave; ma mulimuli ane foia le faʻalavelave e ala i se faʻataʻitaʻiga fou, "e pei ona faʻaalia e Thomas Kuhn. Na oʻo i le 16th seneturi, tonu i le 1515 ina ua taʻua e Fr. Na iloa e Nicolaus Copernicus, o se patele mai Polani, e ala i se suʻesuʻega faasaienitisi e foʻia ai paso, o le fanau a tagata o loo ola i le pepelo mo le tele o senituri, ma o le sosaiete faasaienisi ua faavaeina na sese e uiga i le tulaga tumau o le lalolagi, ma e feteenai ma lenei. le tulaga, e moni lava o le lalolagi e pei o isi paneta o loo taamilo faataamilo i le la. O lenei "suiga faʻataʻitaʻiga" na faʻaigoaina o se aʻoaʻoga a le sosaiete faʻasaienisi faʻavae e taʻitaʻia e le Ekalesia, ma o i latou na talitonu i le aʻoaʻoga a Copernican faʻapea foʻi ma i latou na aʻoaʻoina na oʻo lava ina fasiotia pe tapeina.

I se aotelega, o tagata e pei o Thomas Kuhn o le a finau e faapea o le Copernican theory, o se vaaiga heliocentric o le Atulaulau, na faʻaalia ai se "suiga faʻataʻitaʻiga" e ala i se faiga faʻafouina lea na amata i se faʻamatalaga o le "anomaly" i le vaaiga muamua e uiga i le lalolagi ma le lalolagi. la, ma e ala i le foiaina o le faalavelave na oo i ai le sosaiete faasaienisi o aso anamua.

O tagata e pei o Paul Feyerabend o le a finau e faapea o nuu taitasi, vaega taitasi, tagata taitoatasi e tatau ona tatala e aoao mai le isi, aua e leai se nuu po o se vaega po o se tagata na te mauaina le atoaga o le malamalama po o le upumoni. E taua tele lenei manatu e oo lava i le 21st seneturi. Ou te talitonu malosi o faiga faʻaleagaga a le tagata lava ia e le gata e taua mo le manino i totonu ma le mauaina o mea moni e uiga ia te oe lava ma le lalolagi, e taua tele mo le solia o le faʻalavelave ma le faʻatapulaʻaina o feagaiga ina ia mafai ai ona maua se suiga suiga i lo tatou lalolagi.

E pei ona taʻua e Imre Lakatos i le 1970, ua aliaʻe mai se malamalama fou e ala i le faiga o le faaseseina. Ma o le “fa'amaoni fa'asaienisi e aofia ai le fa'ama'oti, i luma atu, se fa'ata'ita'iga ina ia fa'apea e fete'ena'i le taunu'uga ma le talitonuga, e tatau loa ona tu'u le a'oa'oga” (itulau 96). I lo matou tulaga, ou te vaʻai i faʻataʻitaʻiga faaleagaga o se faʻataʻitaʻiga mataalia ma faifai pea mo le iloiloina o talitonuga masani, malamalama ma tulafono o amioga. Ole fa'ai'uga o lenei fa'ata'ita'iga o le a le mamao mai se suiga - o se fa'ata'ita'iga fa'atusa ile faiga o mafaufauga ma gaioiga.

Faafetai ma ou te tulimatai atu e tali au fesili.

“Fa'ata'ita'iga Fa'aleagaga: O se Fa'ata'ita'iga mo Suiga Fa'aagafesootai,” Lecture delivered by Basil Ugorji, Ph.D. i le Manhattanville College Sr. Mary T. Clark Center for Religion and Social Justice Interfaith/Spirituality Speaker Series Program sa faia i le Aso Tofi, Aperila 14, 2022 i le 1PM Eastern Time. 

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

COVID-19, 2020 Prosperity Gospel, ma le Talitonuga i Ekalesia Faaperofeta i Nigeria: Toe Faatulagaina o Vaaiga

O le faʻamaʻi o le coronavirus o se ao matagi mataʻutia ma se mea siliva. Na fa'ate'ia le lalolagi ma tu'u ai ni gaioiga fefiloi ma fa'agaioiga. O le COVID-19 i Nigeria na alu i lalo i le tala faasolopito o se faʻafitauli faʻalesoifua maloloina lautele na mafua ai le toe faʻafouina o lotu. Na luluina le faiga o le soifua maloloina o Nigeria ma ekalesia faavaloaga i lo latou faavae. O lenei pepa faʻafitauli faʻafitauli le toilalo o le valoaga manuia o Tesema 2019 mo le 2020. Faʻaaogaina le metotia o suʻesuʻega faʻasolopito, e faʻamaonia ai faʻamaumauga muamua ma lona lua e faʻaalia ai le aʻafiaga o le manuia o le manuia o le 2020 manuia i fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma talitonuga i ekalesia faʻaperofeta. Ua iloa ai mai i lotu faamaopoopo uma o loo faagaoioia i Nigeria, o lotu faavaloaga e sili ona matagofie. Aʻo leʻi oʻo i le COVID-19, sa latou tutu maualuga o ni nofoaga faʻamalolo taʻutaʻua, tagatavaʻai, ma tuʻufaʻatasia o le amo leaga. Ma o le talitonuga i le malosi o a latou valoaga sa malosi ma le maluelue. I le aso 31 o Tesema, 2019, na faia ai e le au Kerisiano faamaoni ma le le masani ma se tafaoga faamasani ma perofeta ma faifeʻau e maua mai ai feʻau faavaloaga o le Tausaga Fou. Sa latou tatalo i lo latou ala i le 2020, lafoaʻi ma faʻateʻa ese uma manatu o le leaga o loʻo faʻapipiʻiina e taofia ai lo latou manuia. Sa latou luluina fatu e ala i le ofoina atu ma le sefuluai e lagolago ai o latou talitonuga. O le iʻuga, i le taimi o le faʻamaʻi, o nisi o tagata talitonu faamaoni i lotu faʻaperofeta na latou faʻasesēina i lalo o le faʻasesē faʻaperofeta e faapea o le ufiufi e le toto o Iesu e fausia ai le puipuiga ma le tui mai le COVID-19. I se siʻosiʻomaga sili ona vavalo, o nisi tagata Nigeria e mafaufau: faʻafefea ona leai se perofeta na vaʻaia le COVID-19 o loʻo sau? Aisea na le mafai ai ona latou fa'amaloloina so'o se ma'i COVID-19? O nei manatu ua toe suia ai talitonuga i ekalesia faavaloaga i Nigeria.

Faasoa atu