The Abrahamic Faiths and Universalism: Faith-based Actors in a Complex World

Lauga a Dr. Thomas Walsh

Lauga Autu i le Konafesi Faava-o-malo Faaletausaga 2016 i Fa'afitauli Fa'aleaganu'u ma Fa'alotu ma le Fausiaina o le Filemu.
Autu: “O le Atua e Toatasi i Faatuatuaga e Tolu: Suʻesuʻeina o Tulaga Faatauaina i Tu ma Aganuu Faa-Aperaamo — Iutaia, Kerisiano ma Isalama” 

faʻatomuaga

Ou te fia faafetai atu i le ICERM ma lona Peresitene, o Basil Ugorji, mo le valaauliaina o au i lenei konafesi taua ma tuuina mai ia te au le avanoa e faasoa atu ai ni nai upu i lenei autu taua, “Ole God in Three Faiths: Exploring Shared Values ​​in the Abrahamic Religious Traditions. ”

O le autu o laʻu tautalaga i le asō o le "The Abrahamic Faiths and Universalism: Faith-Based Actors in a Complex World."

Ou te fia taulai atu i ni manatu se tolu, i le tele o taimi e lava ai: muamua, o le tulaga masani po o le lautele ma tulaga faatauaina tutusa i tu ma aga e tolu; lona lua, o le “itu pogisa” o lotu ma nei tu ma aga e tolu; ma lona tolu, o nisi o faiga sili e tatau ona faʻamalosia ma faʻalauteleina.

Laufanua Fa'atasi: Tulaga Fa'atauva'a Fa'asoa e Tu ma Aganu'u Fa'aAperaamo

I le tele o itu o le tala o tu ma aga e tolu o se vaega o se tala e tasi. O nisi taimi tatou te taʻua ai le faa-Iutaia, le faa-Kerisiano ma le Isalama "Aperaamo" tu ma aga aua o latou talafaasolopito e mafai ona toe maua mai ia Aperaamo, le tama (ma Akara) o Isamaeli, mai lona gafa e tupuga mai ai Mohammed, ma le tama o Isaako (ma Sara) mai lona gafa, e ala ia Iakopo. , ua afio mai Iesu.

O le tala i le tele o itu o se tala o se aiga, ma sootaga i le va o tagata o se aiga.

E tusa ai ma fa'atauga fa'asoa, tatou te va'ai i tulaga masani i vaega o le a'oa'oga po'o a'oa'oga, amio, tusitusiga paia ma tu ma aga masani. Ioe, e iai foʻi eseesega iloga.

A'oa'oga po'o A'oa'oga: monotheism, o se Atua o le tausiga (e galue ma galue i le talafaasolopito), valoaga, foafoaga, pa'ū, mesia, soteriology, talitonuga i le olaga pe a mavae le oti, o se faamasinoga mulimuli. O le mea moni, mo so'o se vaega o fanua masani o lo'o i ai feeseeseaiga ma eseesega.

O lo'o i ai nisi o vaega fa'afa'afa'afa'afa'afa'afa, e pei o le fa'aaloalo fa'apitoa a Mosalemi ma Kerisiano mo Iesu ma Maria. Po o le monotheism malosi atu lea e iloga ai le faa-Iutaia ma le Isalama, e ese mai i le talitonuga faa-Kerisiano o le Tolutasi.

Amio Taualoa: O tu ma aga uma e tolu e tuuto atu i tulaga taua o le faamasinoga tonu, tutusa, alofa mutimutivale, ola mama, faaipoipoga ma le aiga, tausia oe matitiva ma le tagolima, auauna atu i isi, amio pulea, saofaga i le fausiaina po o se sosaiete lelei, o le Tulafono Auro, tausiga o le siosiomaga.

O le amanaiaina o le tulaga masani i totonu o tu ma aga faa-Aperaamo e tolu ua mafua ai se valaau mo le faʻavaeina o se "amioga faʻavaomalo." O Hans Kung sa avea ma ta'ita'i lagolago o lenei taumafaiga ma sa fa'amamafaina i le 1993 Parliament of the World's Religions ma isi nofoaga.

Tusitusiga Paia: O tala e uiga ia Atamu, Eva, Kaino, Apelu, Noa, Aperaamo, Mose o loo iloga mai i uputuu uma e tolu. O tusitusiga autu o tu ma aga taitasi e va'aia e paia ma a le o le fa'aaliga faalelagi pe musuia.

fāʻagānuʻu: O Iutaia, Kerisiano ma Mosalemi e fautuaina le tatalo, faitau tusitusiga paia, anapogi, auai i le faamanatuina o aso paia i le kalena, sauniga e faatatau i le fanau mai, maliu, faaipoipoga, ma le oo mai o le matua, tuuese se aso faapitoa mo le tatalo ma le faapotopotoina, nofoaga o tatalo ma tapuaiga (lotu, sunako, faletapuai)

E ui i lea, e le o fa'amatalaina e uiga fa'asoa fa'atasi le tala atoa o nei tu ma aga e tolu, aua e moni lava e tele le eseesega i vaega uma e tolu o lo'o ta'ua; a'oa'oga, a'oa'oga, tusitusiga, ma tu ma aga. Faatasi ai ma mea sili ona taua o:

  1. Iesu: o tu ma aga e tolu e matua eseese lava i le vaaiga i le taua, tulaga, ma le natura o Iesu.
  2. Mohammed: o tu ma aga e tolu e eseese tele i le tulaga o le vaaiga i le taua o Mohammed.
  3. Tusitusiga Paia: o tu ma aga e tolu e matua eseese lava i le tulaga o latou manatu i tusitusiga paia taitasi. O le mea moni, o lo'o i ai ni fa'alavelave fa'alavelave o lo'o maua i nei tusitusiga paia ta'itasi.
  4. Ierusalema ma le “Nuu Paia”: o le vaega o le Mauga o le Malumalu poʻo Western Wall, Al Aqsa Mosque ma Dome of the Rock, latalata i nofoaga sili ona paia o le faʻaKerisiano, o loʻo i ai eseesega loloto.

I le faaopoopo atu i nei eseesega taua, e tatau ona tatou faaopoopo i ai se isi vaega o le lavelave. E ui lava i le tetee i le faafeagai, o loo i ai le loloto o feeseeseaiga i totonu ma feeseeseaiga i totonu o nei tu ma aga tetele taitasi. O le taʻua o fevaevaeaʻiga i totonu o le faa-Iutaia (Orthodox, Conservative, Reform, Reconstructionist), Kerisiano (Katoliko, Orthodox, Porotesano), ma Islama (Sunni, Shia, Sufi) na o le mataʻutia.

O nisi taimi, e sili atu ona faigofie mo nisi Kerisiano ona maua mea e tutusa ai ma Muslims nai lo isi Kerisiano. E mafai foi ona faapea i tu ma aga taitasi. Na ou faitau talu ai nei (Jerry Brotton, Elizabethan England and the Islamic World) i taimi o Elisapeta i Egelani (16).th senituri), sa i ai taumafaiga e fausia ni sootaga malolosi ma tagata Take, e pei ona sili atu ona lelei nai lo le au Katoliko inosia i le konetineta. O lea e tele tala faatino na fa'aalia ai "Moors" mai Aferika i Matu, Peresia, Turkey. O le feitagai na faia i le va o Katoliko ma Porotesano i lena taimi, na avea ai Isalama ma se aumea fiafia.

Le Itu Pogisa o Tapuaiga

Ua avea ma mea masani le talanoa e uiga i le “itu pogisa” o lotu. E ui i lea, i le tasi itu, o lotu e eleelea lima pe a oo mai i le tele o feeseeseaiga tatou te maua i le lalolagi atoa, e le talafeagai le faʻaalia o le tele o le matafaioi a lotu.

O le lotu, i lo’u manatu, e matua’i lelei lona sao i le atina’eina o tagata ma agafesootai. E oo lava i tagata e lē talitonu i le Atua o loo lagolagoina aʻoaʻoga faaletino o le evolusione o le tagata, ua latou ioeina le sao lelei o lotu i le atiina aʻe o tagata, le ola.

Ae ui i lea, o loʻo i ai faʻamaʻi e masani ona fesoʻotaʻi ma lotu, e pei lava ona tatou maua faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma isi vaega o le sosaiete o tagata, e pei o le malo, pisinisi, ma toetoe lava o vaega uma. Pathologies, i loʻu manatu, e le o se galuega faʻapitoa, ae o faʻamataʻu lautele.

O nisi nei o pathologies sili ona taua:

  1. Fa'alelotu fa'alelotu fa'ale-aganu'u.
  2. Malo fa'alelotu po'o le manumalo
  3. Fa'asausili Hermeneutic
  4. O le faʻaleagaina o le "isi", o le "faʻaseseina o le isi."
  5. Le le malamalama i tu ma aga a le tagata lava ia ma isi tu ma isi tu ma aga (Islamophobia, “Protocols of the Elders of Zion”, etc.)
  6. “Teleological taofia le amio pulea”
  7. "Clash of civilizations" a la Huntington

O le a le Manaʻomia?

E tele ni atina'e lelei o lo'o tutupu i le lalolagi.

Ua faaauau pea ona tuputupu aʻe ma olaola le faalapotopotoga o lotu eseese. Mai le 1893 i Chicago sa iai se tuputupu aʻe faifaipea o talanoaga a lotu eseese.

Faʻalapotopotoga e pei o le Palemene, Religious for Peace, ma le UPF, faʻapea foʻi ma fuafuaga a lotu ma malo e lagolago ai faʻalotu eseese, mo se faʻataʻitaʻiga, KAICIID, le Amman Interfaith Message, le galuega a le WCC, le Vatican's PCID, ma le Malo Aufaatasi le UNAOC, le World Interfaith Harmony Week, ma le Inter-Agency Task Force on FBOs ma SDGs; ICRD (Johnston), Cordoba Initiative (Faisal Adbul Rauf), CFR aʻoaʻoga i luga o le "Tagata Lotu ma Faiga Faʻavae". Ma o le mea moni o le ICERM ma le Vaega o le InterChurch, ma isi.

Ou te fia taʻua le galuega a Jonathan Haidt, ma lana tusi “The Righteous Mind.” Ua fa'asino e Haidt ni mea taua e fa'asoa e tagata uma:

Fa'aleagaina/tausiga

Fa'atauva'a/tusa'i

Fa'amaoni i totonu o vaega

Pule/faaaloalo

Mama/paia

O lo'o fa'apipi'iina i matou e fa'atupu ituaiga, o ni vaega felagolagoma'i. Ua matou feso'ota'i e fa'atasi i 'au ma vavae'ese pe va'ava'ai mai isi 'au.

E mafai ona tatou maua se paleni?

O loʻo tatou ola i se taimi tatou te feagai ai ma le tele o faʻamataʻu mai suiga o le tau, i le faʻaumatiaina o laina eletise, ma le faʻaleagaina o faʻalapotopotoga tau tupe, i faʻamataʻu mai se maniac e mafai ona maua ni vailaʻau, meaola poʻo auupega faaniukilia.

I le faaiʻuga, ou te manaʻo e taʻua ni "faiga sili" e lua e tatau ona faʻataʻitaʻia: The Amman Intefaith Message, ma le Nostra Aetate lea na tuʻuina atu ia Oketopa 28, 1965, "I lo Tatou Taimi" e Paul VI o se "tautinoga a le ekalesia i totonu. sootaga i lotu e lē o ni Kerisiano.”

I sootaga faa-Kerisiano Mosalemi: “Talu ai i le tele o seneturi e lei tele ni misa ma misa na tulai mai i le va o Kerisiano ma Moslems, o lenei sinoti paia ua uunaia tagata uma ina ia faagalo mea ua tuanai ma ia galulue faamaoni mo le malamalama o le tasi ma le isi ma ia faasaoina faapea foi ma faalauiloa faatasi. mo le manuia o tagata uma o le amiotonu lautele ma le soifua manuia, faapea foi ma le filemu ma le saolotoga…” “faatalanoaga faaleuso”

“E le teena e le RCC se mea e moni ma paia i nei lotu”….” e masani ona atagia mai ai se ave o le upumoni e faamalamalamaina ai tagata uma.” E faapena foi le PCID, ma le Aso Tatalo a le Lalolagi o Assisi 1986.

Ua taʻua e le Rabbi David Rosen o le "talimalo faʻalelotu" lea e mafai ona suia ai se "faiga faʻafefeteina."

Amman Interfaith Message o loʻo taʻua ai le Quran 49:13. “Le nuu e, na matou faia outou uma mai le tane e to’atasi ma le fafine nofofua, ma faia outou i ituaiga ma ituaiga ina ia outou iloa ai le tasi ma le isi. I le silafaga a le Atua, o ē e sili ona mamalu o outou o ē e sili ona manatu mamafa iā te Ia: o le Atua e silafia mea uma ma e silafia mea uma.”

La Convivencia i Sepania ma 11th ma 12th seneturi o se "Tausaga Auro" o le Onosaʻi i Corodoba, WIHW i UN.

O le fa'atinoina o uiga fa'alelotu: amio pulea, loto maulalo, alofa, fa'amagalo, alofa.

Faʻaaloalo mo mea faʻaleagaga "faʻafefiloi".

Auai i le “faigalotu o lotu” e fatu ai se talanoaga e uiga i le vaaiga a lou faatuatuaga i isi faatuatuaga: o latou tautinoga moni, o latou tautinoga i le faaolataga, ma isi.

Hermenutic lotomaualalo re texts.

faʻaopoopoga

O le tala i le taulaga a Aperaamo i lona atalii i luga o le Mauga o Moria (Kenese 22) o loo i ai se matafaioi autu i tu ma aga faa-Aperaamo taitasi. O se tala masani, ae o se tala e ese le faamatalaina e le au Musalimi nai lo tagata Iutaia ma Kerisiano.

O le taulaga a le tagata mama e faapopoleina. Pe na tofotofoina ea e le Atua Aperaamo? Pe o se suega lelei? Pe na taumafai le Atua e faamuta le taulaga toto? Pe o se mua’i maliu Iesu i luga o le satauro, pe e le’i maliu Iesu i luga o le satauro.

Pe na toe faatūina ea e le Atua Isaako mai le oti, e pei foʻi ona Ia toe faatūina Iesu?

Pe o Isaako po o Isamaeli? (Sura 37)

Na saunoa Kierkegaard e uiga i le "teleological taofia o le amio." Pe tatau ea ona usitaʻia “faamālō mai le Atua”?

Na tusia e Benjamin Nelson se tusi taua i le 1950, i tausaga ua mavae ua faaulutalaina, Le Manatu o le Usury: Mai le Ituaiga Uso i le Universal Otherhood. O le suʻesuʻega o loʻo manatu i le amio faʻatatau o le manaʻomia o tului i le toe totogiina o nonogatupe, o se mea e faʻasaina i le Teuteronome i tagata o le ituaiga, ae faʻatagaina i fegalegaleaiga ma isi, o se faʻasaina lea na faʻaauau i le tele o talafaasolopito o Kerisiano anamua ma Medidieval, seia oʻo i le Toe Fuataʻiga ina ua. na soloia le faasaina, ma tuuina atu ai le ala, e tusa ai ma Nelson i se universalism, lea i le aluga o taimi e fesootai ai tagata o le tasi ma le isi i le lalolagi atoa o "isi."

O Karl Polanyi, i le The Great Transformation, na saunoa e uiga i le suiga tele mai sosaiete masani i sosaiete e pulea e le tamaoaiga o maketi.

Talu mai le tula'i mai o le "fa'aonaponei" e to'atele tagata su'esu'e fa'aonaponei ua taumafai e malamalama i le suiga mai tu ma aga fa'aonaponei, mai le mea na ta'ua e Tonnies o le suiga mai. Nuu ma Afioaga i Gesellschaft (Nuu ma sosaiete), po'o Maine na fa'amatalaina o se suiga tulaga sosaiete i sosaiete konekarate (Tulafono Anamua).

O faatuatuaga faa-Aperaamo e taitasi i luma o ona po nei i o latou tupuaga. E tatau i tagata taʻitoʻatasi ona suʻe lana auala, e pei ona taʻua, i le faʻatalanoaina o lana va ma le faʻaonaponei, o se vaitau o loʻo faʻaalia i le puleaina o le malo o le malo ma le tamaoaiga o maketi ma, i se isi itu o le puleaina o le tamaoaiga o maketi ma le siʻitia poʻo le lalolagi vaʻaiga faʻalelalolagi e faʻamaonia. lotu.

Sa tatau i tagata ta'ito'atasi ona galulue e faapaleni pe taofiofia ona malosi pogisa. Mo le faaKerisiano ma le Isalama atonu o loo i ai se uiga agai atu i le manumalo po o le malo, i le tasi itu, po o ituaiga eseese o faiga faavae po o faiga sauā, i le isi itu.

A'o taumafai tu ma aga ta'itasi e fausia se malo o le lotogatasi ma le fa'alapotopotoga i totonu o le au fa'auluuluga, o lenei fa'atonuga e faigofie lava ona fa'asese i latou e le o ni tagata lotu ma/pe le liliu pe talia le va'aiga o le lalolagi.

O LE A LE FA'ATUATUA NEI FA'ATUATUA: O LE NU'U ATUNUU

  1. O le talitonuga faalotu, o le monotheism moni lava.
  2. Aoaoga Faavae o le Pau, ma Theodicy
  3. O se A'oa'oga o le Togiolaina, Togiola
  4. Tusitusiga Paia
  5. Hermeneutics
  6. Common Historical Root, Atamu ma Eva, Kaino Apelu, Noa, Perofeta, Mose, Iesu
  7. O se Atua o Loo Aafia i le Talafaasolopito, PROVIDENCE
  8. Fa'afanua Latalata o Origins
  9. Faapotopotoga o Gafa: Isaako, Isamaeli, ma Iesu na tupuga mai ia Aperaamo
  10. Amio Taualoa

MALOSI

  1. uiga lelei
  2. Taofi ma le Amiotonu
  3. Aiga Malosi
  4. lotomaulalo
  5. Tulafono Lauro
  6. Tausiga
  7. Fa'aaloalo mo Tagata Uma
  8. Faamasino
  9. Upu Moni
  10. alofa

Itu Pouliuli

  1. Taua Faalelotu, i totonu ma le va
  2. Pulega Pi'opi'o
  3. Faamaualuga
  4. Manumalo
  5. Ethnocentrism fa'alelotu fa'ailoa
  6. "Taua Paia" poʻo le taua poʻo le Jihad theologies
  7. Le faʻaleagaina o "le faʻamaonia o isi"
  8. Fa'atauva'a po'o fa'asalaga o le to'aitiiti
  9. Le valea o le isi: Toeaina o Siona, Islamophobia, ma isi.
  10. sauaga
  11. Fa'atupula'ia aganu'u-fa'alelotu-fa'atunuu
  12. “Metanarratives”
  13. Le fa'atusatusaina
Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu