Fa'asinomaga Fa'ale-Anu'u ma Fa'alelotu Fa'atulagaina Tauvaga mo Punaoa Fa'avae Fa'afanua: The Tiv Farmers and Pastoralist Conflicts in Central Nigeria

lē faʻatino

O le Tiv o le totonugalemu o Nigeria o le tele o faifaatoaga faifaatoaga ma se nofoaga taape e faamoemoe e mautinoa le avanoa i fanua o faatoaga. O le au Fulani o le sili atu ona matutu, Nigeria i matu o ni tagata fai lafumanu e feoaʻi i vaitau susu ma mugo faaletausaga e suʻe ni vao mo lafumanu. Central Nigeria e tosina mai ai tagata faimalaga ona o le avanoa o vai ma laulaau i luga o auvai o Vaitafe o Benue ma Niger; ma le leai o se tse-tse lele i totonu o le itulagi Tutotonu. I le aluga o tausaga, o nei vaega sa nonofo filemu, seia oo i le amataga o le 2000s na aliaʻe ai feteʻenaʻiga malosi faʻaauupegaina i le va o i latou ona o le avanoa i fanua faʻatoʻaga ma nofoaga fafaga. Mai faʻamaumauga faʻamaumauga ma faʻatalanoaga faʻavae ma mataʻituina, o le feteʻenaʻiga e mafua ona o le tele o le paʻu o le faitau aofaʻi, o le faʻaitiitia o le tamaoaiga, suiga o le tau, le faʻafouina o faiga faʻatoʻaga ma le tulaʻi mai o Islamization. O le fa'aonaponei o fa'ato'aga ma le toe fa'atulagaina o pulega o lo'o iai le folafolaga e fa'aleleia so'otaga fa'ale-aganu'u ma va'aiga fa'alelotu.

faʻatomuaga

Fa'aonaponei fa'asalalauga fa'asalalau i le 1950s e fa'apea o malo o le a masani ona fa'alelalolagi a'o fa'aonaponei ua o'o mai i lalo o le toe su'esu'eina ona o aafiaga o le tele o atunu'u atina'e o lo'o aga'i i luma meafaitino, ae maise lava talu mai le vaega mulimuli o le 20.th seneturi. Modernizers na faʻavaeina o latou manatu i luga o le faʻasalalauina o aʻoaʻoga ma alamanuia, lea o le a faʻaosofia ai le faʻalauteleina o le taulaga ma ona faʻaleleia atili i tulaga faaletino o le toʻatele (Eisendaht, 1966; Haynes, 1995). Faatasi ai ma le tele o suiga o meafaitino ola o le tele o tagatanuu, o le taua o talitonuga faʻalelotu ma le vaʻavaʻai vaʻaiga faʻavae e avea ma faʻavae o le faʻaputuina i tauvaga mo le avanoa i auala e faʻafefe ai. Ua lava le matauina o ituaiga tagata ma faʻalapotopotoga faʻalelotu na tulaʻi mai o ni faʻamatalaga malosi mo le tauva ma isi vaega mo le avanoa i punaoa faʻaagafesootai, aemaise lava i latou e pulea e le Setete (Nnoli, 1978). Talu ai ona o le tele o atunuu atiaʻe e iai le tele o agafesootai, ma o latou faʻalapotopotoga faʻapitoa ma faʻalelotu na faʻateleina e ala i pulega faakolone, o tauvaga i tulaga faʻapolokiki na matua faʻamalosia e manaoga faʻaagafesootai ma tamaoaiga o vaega eseese. O le tele o nei atunu'u atina'e, aemaise lava i Aferika, sa i ai i le tulaga fa'aonaponei i le 1950s e o'o atu i le 1960s. Ae ui i lea, ina ua mavae le tele o tausaga o faʻaonaponei, ua sili atu le faʻamalosia o le faʻalapotopotoga ma le faʻalelotu, ma, i le 21st seneturi, ua faatupulaia.

O le totonugalemu o faʻasinomaga faʻale-aganuʻu ma faʻalelotu i faiga faʻapolokiki ma faʻasalalauga a le atunuʻu i Nigeria o loʻo tumau pea ona faʻaalia i laasaga uma o le tala faasolopito o le atunuu. O le latalata i le manuia o le faiga faatemokalasi i le amataga o le 1990s ina ua maeʻa le palota a le peresetene o le 1993 o loʻo faʻatusalia ai le taimi na faʻaalia ai le faʻasinomaga i lotu ma faʻailoga tagata i le faʻalapotopotoga faʻapolokiki i taimi uma. O lena taimi o le tuufaatasia o le toatele o Nigeria na mou ese atu i le faaleaogaina o le palota a le peresetene ia Iuni 12, 1993 lea na manumalo ai le alii sili MKO Abiola, o se Yoruba mai South Western Nigeria. O le faalēaogāina na lafoina ai le atunuu i se tulaga o le vevesi lea e leʻi umi ae faia ni auala faʻalelotu-faʻalapotopotoga (Osaghae, 1998).

E ui ina maua e fa'asinomaga fa'alelotu ma fa'alenu'u se vaega tele o le matafaioi mo fete'ena'iga fa'apolokiki, ae o le va o va'aiga fa'ale-vaega i le lautele e ta'ita'ia e mea fa'alelotu ma fa'alapotopotoga. Talu mai le toe foʻi mai o le faatemokalasi i le 1999, o sootaga va-vaʻaiga i Nigeria ua tele lava ina aʻafia i faʻalapotopotoga ma faʻalelotu. I lenei tulaga, o lea la, e mafai ona fa'atulaga le tauvaga mo punaoa fa'avae fanua i le va o faifa'ato'aga Tiv ma le au faifa'ato'aga Fulani. I tala fa'asolopito, o vaega e lua na feso'ota'i ma le to'afilemu ma fete'ena'iga i'i ma i'i ae i tulaga maualalo, ma o lo latou fa'aogaina o auala masani e fo'ia ai fete'ena'iga, e masani ona maua le filemu. O le aliaʻe o le salalau lautele o feteʻenaʻiga i le va o vaega e lua na amata i le 1990s, i le Taraba State, i luga o nofoaga lafulemu lea na amata ai ona faʻatapulaʻaina e le au faifaatoʻaga Tiv nofoaga o lafumanu. North Central Nigeria o le a avea ma fale mataaga o tauvaga faaauupegaina i le ogatotonu o le 2000s, pe a osofaʻia e Fulani le au faifaatoʻaga Tiv ma o latou fale ma faʻatoʻaga na avea o se vaega faifai pea o vaʻaiga vaʻaiga i totonu o le sone ma isi vaega o le atunuʻu. O nei fete'ena'iga faaauupegaina ua faateteleina i le tolu tausaga talu ai (2011-2014).

O lenei pepa o loʻo taumafai e faʻamalamalamaina le va o faifaʻatoʻaga Tiv ma Fulani faifeʻau o loʻo faʻapipiʻiina e le faʻalapotopotoga ma le faʻalelotu, ma taumafai e faʻaitiitia le malosi o feeseeseaiga i luga o le tauvaga mo le avanoa i nofoaga lafulemu ma punaoa vai.

Fa'amalamalamaina o Fa'ailoga o le Fete'ena'iga: Fa'asinomaga Fa'asinomaga

Central Nigeria e aofia ai setete e ono, e pei o: Kogi, Benue, Plateau, Nasarawa, Niger ma Kwara. O lenei itulagi e ta'ua eseese 'middle belt' (Anyadike, 1987) po'o le fa'avae aloaia, 'North-central geo-political zone'. O le eria e aofia ai le eseese ma le eseese o tagata ma aganuu. O le totonugalemu o Nigeria o le fale lea o le tele o ituaiga o tagata laiti ua manatu o ni tagatanuu, ae o isi vaega e pei o Fulani, Hausa ma Kanuri ua taʻua o tagata malaga mai. O vaega laiti iloga i totonu o le eria e aofia ai Tiv, Idoma, Eggon, Nupe, Birom, Jukun, Chamba, Pyem, Goemai, Kofyar, Igala, Gwari, Bassa ma isi. i totonu o le atunuu.

Central Nigeria o loʻo faʻaalia foi i le eseesega o lotu: FaʻaKerisiano, Islama ma tapuaiga faʻa-Aferika. O le fuainumera numera atonu e le mautonu, ae foliga mai o le faaKerisiano e sili ona taua, sosoo ai ma le tele o tagata Mosalemi i totonu o Fulani ma Hausa tagata malaga. Central Nigeria o loʻo faʻaalia lenei eseesega o se faʻata o le faʻalavelave lavelave a Nigeria. O le itulagi foi e aofia ai vaega o Kaduna ma Bauchi setete, e taʻua o Southern Kaduna ma Bauchi, i le faasologa (James, 2000).

Central Nigeria o loʻo faʻatusalia se suiga mai le savanna o Northern Nigeria i le itulagi o vaomatua i Saute Nigeria. O lea e iai elemene fa'afanua o sone tau e lua. O le eria e matua fetaui lelei mo le ola nofonofo ma, o le mea lea, o fa'ato'aga o le galuega sili lea. O fa'ato'aga a'a e pei o le pateta, ufi ma manioka o lo'o fa'ato'a to'atele i le itulagi. O cereals e pei o araisa, guinea corn, millet, maize, benniseed ma soya o lo'o fa'ato'a fa'ato'aina ma o lo'o avea ma oloa autu mo tupe maua. O le fa'ato'againa o nei fa'ato'aga e mana'omia ai laufanua valevalenoa e fa'amautinoa ai le fa'atumauina fa'ato'aga ma fua maualuga. O faiga fa'ato'aga fa'ato'aga e lagolagoina e le fitu masina o timuga (Aperila-Oketopa) ma le lima masina o taumatutu (Novema-Mati) talafeagai mo le seleselega o le tele o ituaiga o saito ma fuala'au. O le itulagi o loʻo tuʻuina atu vai faʻalenatura e ala i vaitafe e sopoia le itulagi ma gaogao i le Vaitafe o Benue ma Niger, o vaitafe tetele e lua i Nigeria. O vaitafe tetele i le itulagi e aofia ai vaitafe Galma, Kaduna, Gurara ma Katsina-Ala, (James, 2000). O nei punavai ma le maua o le vai e taua tele mo le fa'aaogaina o fa'ato'aga, fa'apea fo'i ma fa'amanuiaga i totonu o aiga ma fa'afaife'au.

Le Tiv ma le Pastoralist Fulani i Central Nigeria

E taua tele le faʻavaeina o le faʻavaeina o fesoʻotaʻiga vaʻavaʻai ma fegalegaleaiga i le va o le Tiv, o se vaega nofonofo, ma le Fulani, o se vaega faifeʻau faʻasalalau i totonugalemu o Nigeria (Wegh, & Moti, 2001). O le Tiv o le vaega pito sili ona tele i totonu o Nigeria Tutotonu, e tusa ma le lima miliona, ma le faʻatonuga i le Setete o Benue, ae maua i le numera tele i Nasarawa, Taraba ma Plateau States (NPC, 2006). O le Tiv e talitonu na malaga mai Congo ma Aferika Tutotonu, ma sa nonofo i le ogatotonu o Nigeria i le amataga o talafaasolopito (Rubingh, 1969; Bohannans 1953; East, 1965; Moti ma Wegh, 2001). O le faitau aofa'i o Tiv o lo'o i ai nei e taua tele, fa'atupuina mai le 800,000 i le 1953. O le a'afiaga o lenei fa'atupulaia o le faitau aofa'i i faiga fa'ato'aga e ese'ese ae taua tele i va'aiga va'aiga.

O le Tiv o le tele o faifa'ato'aga o lo'o nonofo i luga o le fanua ma maua ai mea e maua mai ai e ala i lona fa'ato'aga mo mea'ai ma tupe maua. O faiga fa'ato'aga a le aufaifa'ato'aga ose galuega masani a le Tiv seia o'o ina le lava timuga, fa'aitiitia le fua o le palapala ma le fa'ateleina o le faitau aofa'i na i'u ai ina maualalo fua o fua o fa'ato'aga, fa'amalosia ai faifa'ato'aga Tiv e talia galuega e le o ni fa'ato'aga e pei o pisinisi laiti. A'o to'aitiiti le faitau aofa'i o Tiv pe a fa'atusatusa i fanua avanoa mo fa'ato'aga i le vaitau o le 1950 ma le 1960, o fa'ato'aga fe'avea'i ma fe'au fa'ato'aga o faiga masani fa'ato'aga. Faatasi ai ma le faʻalauteleina o le faitau aofaʻi o tagata Tiv, faʻatasi ai ma a latou aganuu, faʻasalalau-faʻasalalau nofoaga mo le faʻaogaina ma le faʻatonutonuina o le faʻaogaina o fanua, o avanoa faʻatoʻaga na vave faʻaitiitia. Peita'i, o le to'atele o tagata Tiv o lo'o tumau pea ma fai fa'ato'aga faifa'ato'aga, ma fa'atumauina le fa'ato'aga o fanua fa'ato'aga e maua mo mea'ai ma tupe maua e aofia ai le tele o fa'ato'aga.

O le au Fulani, e to'atele tagata Mosalemi, o se fa'alapotopotoga fa'afaife'au o lo'o galulue fa'atasi ma lafu povi. O la latou sailiga mo ni tulaga talafeagai mo le tausiaina o a latou lafumanu e mafai ai ona latou fealuai mai le tasi nofoaga i le isi, aemaise lava i nofoaga o loʻo i ai lafumanu ma vai e maua ai ma e leai ni lago tsetse (Iro, 1991). O Fulani e lauiloa i le tele o igoa e aofia ai Fulbe, Peut, Fula ma Felaata (Iro, 1991, de st. Croix, 1945). O Fulani e faapea na afua mai i le Penisula Arapi ma malaga atu i Aferika i Sisifo. E tusa ai ma le Iro (1991), o le Fulani e faʻaogaina le gaogao e avea o se fuafuaga o gaosiga e maua ai vai ma vao ma, atonu, maketi. O lenei gaioiga e ave ai le au fai lafumanu i le tele o atunuu e 20 i lalo o Sahara Aferika, ma avea ai le Fulani ma vaega sili ona taatele o aganuu (i luga o le konetineta), ma ua vaʻaia e na o sina aʻafiaga faʻaonaponei e faʻatatau i galuega tau tamaoaiga a le au fai lafumanu. O le leoleo mamoe o Fulani i Nigeria e agaʻi atu i saute i le vanu o Benue ma a latou povi e suʻe le vao ma vai mai le amataga o le tau vevela (Novema ia Aperila). O le vanu o Benue e lua mea taua tele-o vai mai vaitafe o Benue ma o latou vaitafe, e pei o le Vaitafe o Katsina-Ala, ma se siosiomaga e leai ni tsetse. O le toe foi mai e amata i le amataga o timuga ia Aperila ma faaauau pea ia Iuni. O le taimi lava e tumu ai le vanu i timuga mamafa ma faʻalavelaveina le feʻaveaʻi i nofoaga palapala e lamatia ai le ola o lafumanu ma faʻaitiitia le ala ona o faʻatoʻaga, o le tuʻua o le vanu e le maalofia.

Tauvaga Fa'aonaponei mo Punaoa Fa'avae

O le tauvaga mo le mauaina ma le faʻaogaina o punaoa faʻavae fanua-aemaise vai ma vao-i le va o faifaatoaga Tiv ma Fulani faifaatoaga e faia i le tulaga o le aufaifaatoaga ma faiga faʻatamaoaiga o le tamaoaiga o loʻo faʻaaogaina e vaega e lua.

O le Tiv o ni tagata nofonofo ma o latou ola e maua'a i faiga fa'ato'aga e pei ona taua i fanua. O le fa'alauteleina o le faitau aofa'i o tagata e fa'atupu ai le mamafa i le avanoa avanoa o fanua e o'o lava i le aufaifa'ato'aga. O le fa'aitiitia o le lafulemu o le eleele, tafia, suiga o le tau ma le fa'aonaponei o lo'o taupulepule i faiga fa'aleaganu'u fa'ato'aga i se auala e lu'itauina ai le soifuaga o faifa'ato'aga (Tyubee, 2006).

O le au fai lafumanu a Fulani ose tagata feoa'i e fa'ata'amilo i le tausiga o povi. Latou te faʻaaogaina le gaogao e fai ma fuafuaga o le gaosiga faʻapea foʻi ma le faʻaaogaina (Iro, 1991). O le tele o mea ua taupulepule e lu'itauina le tamaoaiga o le Fulani, e aofia ai le fete'ena'i o faiga faaonaponei ma aganuu. Ua teena e le au Fulani le faʻaonaponei ma o le mea lea o lo latou faiga o gaosiga ma le faʻaaogaina o loʻo tumau pea le le suia pe a feagai ma le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi ma le faʻafouina. O a'afiaga o le si'osi'omaga e aofia ai le tele o fa'afitauli o lo'o a'afia ai le tamaoaiga o Fulani, e aofia ai le fa'asologa o timuga, lona tufatufaina ma le vaitau, ma le tulaga e a'afia ai le fa'aogaina o fanua. E feso'ota'i fa'atasi ma lea fa'ata'ita'iga o la'au, fa'avasegaina i vaega fa'ato'aga ma togavao. Ole fua ole la'au e iloa ai le avanoa o le vao, le mafai ona maua, ma le fa'atosina a iniseti (Iro, 1991; Water-Bayer ma Taylor-Powell, 1985). O lea la e fa'amatala ai e le fa'asologa o la'au le femalagaiga fa'afaife'au. O le mou atu o auala lafumanu ma faʻasao ona o faʻatoʻaga faʻatoʻaga ua faʻatupuina ai feteʻenaʻiga faʻaonaponei i le va o le faifeʻau o Fulanis ma a latou faifaʻatoʻaga Tiv.

Se'ia o'o i le 2001, ina ua pa a'e se fete'ena'iga atoa i le va o faifa'ato'aga Tiv ma faifa'ato'aga Fulani i le aso 8 o Setema, ma tumau ai mo ni nai aso i Taraba, sa nonofo fa'atasi uma fa'alapotopotoga e lua ma le filemu. I le taimi muamua, i le aso 17 o Oketopa, 2000, na feteʻenaʻi ai leoleo lafu manu ma faifaatoʻaga Yoruba i Kwara ma Fulani faifaʻatoʻaga na feteʻenaʻi foʻi ma faifaatoʻaga o ituaiga eseese i Iuni 25, 2001 i Nasarawa State (Olabode ma Ajibade, 2014). E tatau ona maitauina, o masina nei o Iuni, Setema ma Oketopa o lo o i totonu o le vaitau o timuga, e totō ai ma fa'afailele fa'ato'aga e selesele ai e amata mai i le fa'ai'uga o Oketopa. O le mea lea, o le fafagaina o povi o le a iʻu ai i le ita o le au faifaatoʻaga o le a lamatia o latou ola i lenei gaioiga o le faʻaumatia e lafu. So'o se tali mai le au faifa'ato'aga e puipuia a latou fa'ato'aga, peita'i, o le a i'u ai i fete'ena'iga e o'o atu ai i le fa'atamaia tele o o latou fale.

A'o le'i faia nei osofa'iga fa'aauupegaina sili atu ona fa'amaopoopo ma fa'aauau lea na amata i le amataga o le 2000s; fete'ena'iga i le va o nei vaega i fanua faifa'ato'aga e masani ona fa'afilemu. O le a taunuu mai le Faifeau o Fulani, ma talosaga aloaia mo se faatagaga e tolauapi ai ma fafaga, lea e masani ona tuuina atu. So'o se soliga i fua o fa'ato'aga a le aufaifa'ato'aga e fa'ato'a lelei i le fa'aogaina o auala masani e fo'ia ai fete'ena'iga. I le isi itu tutotonu o Nigeria, sa i ai ni taga tetele o tagata Fulani ma o latou aiga sa faatagaina e nonofo i nuu talimalo. Ae ui i lea, o auala e foia ai feeseeseaiga e foliga mai ua paʻu ona o le mamanu o le faifeʻau fou faatoa taunuu mai o Fulani e amata i le 2000. O le taimi lena, na amata ona taunuu atu ai le au fai lafumanu a Fulani e aunoa ma o latou aiga, ona e na o alii matutua ma a latou lafu, ma auupega faʻapitoa i lalo o latou lima, e aofia ai. fana AK-47. O feteʻenaʻiga faʻaauupegaina i le va o nei vaega na amata ona avea ma se tulaga mataʻutia, aemaise lava talu mai le 2011, faʻatasi ai ma faʻalavelave i Taraba, Plateau, Nasarawa ma Benue States.

I le aso 30 o Iuni, 2011, na tatalaina ai e le Maota o Sui o Nigeria le finauga i le feteenaiga faaauupegaina i le va o le au faifaatoaga Tiv ma le latou paaga Fulani i totonugalemu o Nigeria. Na taʻua e le Maota e sili atu i le 40,000 tagata, e aofia ai fafine ma tamaiti, na faʻateʻaina ma faʻapipiʻi i totonu o tolauapiga le tumau e lima i Daudu, Ortese, ma Igyungu-Adze i le vaega o le malo o Guma i le Setete o Benue. O nisi o tolauapiga e aofia ai aʻoga tulagalua muamua na tapunia i le taimi o feteenaiga ma avea ma tolauapiga (HR, 2010: 33). Na faamautu foi e le Maota e silia ma le 50 Tiv alii, tamaitai ma tamaiti ua maliliu, e aofia ai fitafita e toalua i se aoga maualuga Katoliko, Udei i le Setete o Benue. I le masina o Me 2011, na tupu ai se isi osofaʻiga a le au Fulani i le au faifaatoʻaga Tiv, ma maliliu ai le silia ma le 30 tagata ma faʻateʻaina le silia ma le 5000 tagata (Alimba, 2014: 192). I le taimi muamua, i le va o 8-10 Fepuari, 2011, na osofaʻia ai e le au faifaatoʻaga Tiv i le talafatai o le Vaitafe o Benue, i le Gwer i sisifo o le pulega a le malo o Benue, e le toʻatele o leoleo manu na fasiotia 19 faifaatoʻaga ma susunuina 33 nuu. Na toe foʻi mai le au osofaʻi faʻaauupegaina i le aso 4 o Mati, 2011 e fasioti tagata 46, e aofia ai fafine ma tamaiti, ma osofaʻia se itumalo atoa (Azahan, Terkula, Ogli ma Ahemba, 2014: 16).

O le mataʻutia o nei osofaʻiga, ma le atamai o aʻupega o loʻo aʻafia ai, o loʻo atagia i le faʻatupulaia o tagata maliliu ma le maualuga o le faʻaleagaina. I le va o Tesema 2010 ma Iuni 2011, e silia ma le 15 osofaiga na faamaumauina, ma iu ai i le maliliu o le silia ma le 100 soifua ma le silia ma le 300 fale na faaleagaina, o mea uma i le eria o le malo o Gwer-West. Na tali atu le malo i le faʻapipiʻiina o fitafita ma leoleo feaveaʻi i nofoaga na afaina, faʻapea foʻi ma le faʻaauauina o suʻesuʻega o fuafuaga o le filemu, e aofia ai le faʻatuina o se komiti i le faʻalavelave faʻafuaseʻi na taʻitaʻia e le Sultan o Sokoto, ma le pule sili o le Tiv, le TorTiv IV. O lo'o fa'aauau pea lenei taumafaiga.

O feteʻenaʻiga i le va o vaega na ulu atu i le 2012 ona o le tausia o le filemu ma le mataʻituina o le militeri, ae na toe foʻi mai ma le faʻafouina malosi ma le faʻalauteleina o le faʻasalalauga i le 2013 e aʻafia ai Gwer-west, Guma, Agatu, Makurdi Guma ma Logo i le lotoifale o le malo o Nasarawa State. I taimi eseese, o Rukubi ma Medagba nuu i Doma na osofaia e le Fulani oe na faaauupegaina i fana AK-47, ma tuua ai le 60 tagata ua maliliu ma 80 fale na susunuina (Adeyeye, 2013). I le aso 5 o Iulai, 2013, na osofaʻia ai foʻi e le faifeʻau faaauupegaina o Fulani le ʻaufaifaatoʻaga Tiv i Nzorov i Guma, ma fasiotia ai le silia ma le 20 tagata nonofo ma susunu ai le nuu atoa. O nei nofoaga o loʻo i totonu o le aufono a le lotoifale o loʻo maua i le talafatai o vaitafe Benue ma Katsina-Ala. O le tauvaga mo le lafumanu ma le vai e matua malosi lava ma e mafai ona faʻafefe i le faʻaauupegaina o misa.

Laulau1. Filifilia Faʻalavelave o osofaʻiga faʻaauupegaina i le va o faifaatoʻaga Tiv ma Fulani lafumanu i le 2013 ma le 2014 i le ogatotonu o Nigeria 

asoNofoaga na tupu aiOti Faatatau
1/1/13Fete’ena’iga Jukun/Fulani i le Setete o Taraba5
15/1/13faifaatoaga/Fulani feteenaiga i le Nasarawa State10
20/1/13faifaatoaga/Fulani feteenaiga i le Nasarawa State25
24/1/13Fulani/faifaatoaga fete'ena'i i Plateau State9
1/2/13Fete’ena’iga Fulani/Eggon i le Setete o Nasarawa30
20/3/13Fulani/faifaatoaga fefinauaiga i Tarok, Jos18
28/3/13Fulani / faifaatoaga feteʻenaʻi i Riyom, Plateau State28
29/3/13Fulani/faifaatoaga fefinauai i Bokkos, Plateau State18
30/3/13Fulani/fa'ato'aga fete'ena'iga/leoleo6
3/4/13Fulani/faifaatoaga fete'ena'i i Guma, Benue State3
10/4/13Fulani/faifaatoaga fefinauai i Gwer-sisifo, Benue State28
23/4/13Fulani/Egbe faifaatoaga fefinauaiga i Kogi State5
4/5/13Fulani/faifaatoaga fete'ena'i i Plateau State13
4/5/13Fete'ena'i Jukun/Fulani i wukari, setete o Taraba39
13/5/13Fulani/Farmers Clash i Agatu, Benue state50
20/5/13Fulani/Farmers Clash i le tuaoi o Nasarawa-Benue23
5/7/13O osofaiga a Fulani i nuu o Tiv i Nzorov, Guma20
9/11/13Fulani Invasion of Agatu, Benue State36
7/11/13Fulani/Farmers Clash at Ikpele, okpopolo7
20/2/14Fulani/fa'ato'aga fete'ena'iga, Plateau state13
20/2/14Fulani/fa'ato'aga fete'ena'iga, Plateau state13
21/2/14Fulani/faifaatoaga fete'ena'i i Wase, Plateau state20
25/2/14Fulani/faifaatoaga feteʻenaʻi Riyom, Plateau setete30
Iulai 2014Na osofaia e Fulani tagata nonofo i Barkin Ladi40
Mati 2014Fulani osofaʻiga i Gbajimba, Benue setete36
13/3/14Fulani osofa'i22
13/3/14Fulani osofa'i32
11/3/14Fulani osofa'i25

Punavai: Chukuma & Atuche, 2014; Sun nusipepa, 2013

O nei osofaʻiga na sili atu ona mataʻutia ma malosi talu mai le ogatotonu o le 2013, ina ua poloka le auala tele mai Makurdi i Naka, le laumua o le Gwer West Local Government, e tagata faʻaauupegaina a Fulani ina ua maeʻa ona osofaʻia le sili atu ma le ono itumalo i luga o le alatele. Mo le silia ma le tausaga, na tapunia pea le auala a o taofiofia e le au leoleo manu a Fulani. Mai le aso 5-9 o Novema, 2013, na osofaʻia ai e leoleo lafu manu a Fulani ia Ikpele, Okpopolo ma isi nofoaga i Agatu, ma fasiotia ai le silia ma le 40 tagata nonofo ma faoa nuu atoa. Na faʻaumatia e le au osofaʻi fale ma fanua faʻatoʻaga na faʻaumatia ai le 6000 tagata (Duru, 2013).

Mai Ianuari ia Me 2014, o le tele o nofoaga i Guma, Gwer West, Makurdi, Gwer East, Agatu ma Logo eria o le malo i le lotoifale o Benue na lofituina i osofaiga mataʻutia a Fulani faʻaauupegaina lafumanu. O le fasiotiga tagata na taia ai Ekwo-Okpanchenyi i Agatu i le aso 13 o Me, 2014, ina ua fasiotia e le au leoleo manu Fulani 230 faaauupegaina le 47 tagata ma talepe i lalo fale toetoe 200 i se osofaiga a o lei oo i le taeao (Uja, 2014). Na asia le nuu o Imande Jem i Guma ia Aperila 11, ma tuua ai le 4 faifaatoaga faifaatoaga ua maliliu. O osofaʻiga i Owukpa, i Ogbadibo LGA faʻapea foʻi ma Ikpayongo, Agena, ma Mbatsada nuʻu i le uarota a le aufono a Mbalom i Gwer East LGA i le Setete o Benue na faia ia Me 2014 ma fasiotia ai tagata 20 (Isine ma Ugonna, 2014; Adoyi ma Ameh, 2014). ).

O le tumutumuga o osofaiga a Fulani ma osofaʻiga i le au faifaatoʻaga Benue na molimauina i Uikpam, Tse-Akenyi Torkula nuʻu, le fale o tuaa o le pule sili o Tiv i Guma, ma le osofaʻia o Ayilamo semi urban settlement i Logo local government area. O osofaiga i luga o le nuu o Uikpam na maliliu ai le silia ma le 30 tagata ae o le nuu atoa na susunuina. O le au osofaʻi a Fulani na solomuli ma tolauapi ina ua maeʻa osofaʻiga i tafatafa o Gbajimba, i le talafatai o le Vaitafe o Katsina-Ala ma ua sauni e toe amata osofaʻiga i tagata o totoe. A o i ai le kovana o le Setete o Benue i se misiona sailiiliga, agai atu i Gbajimba, le laumua o Guma, na ia taufetuli atu i se osofaʻiga mai le Fulani faʻaauupegaina i le aso 18 o Mati, 2014, ma o le moni o le feteenaiga na iu lava ina taia le malo. i se tulaga e le mafaagaloina. O lenei osofaʻiga na faʻamaonia ai le tulaga na faʻaauupegaina lelei ai le au fai lafumanu Fulani ma sauni e faʻatasi le au faifaatoaga Tiv i le tauvaga mo punaoa faʻavae.

O le tauvaga mo le mauaina o lafumanu ma punaoa vai e le gata ina faaleagaina ai fua o faatoaga ae e afaina ai foi le suavai e le mafai ona faʻaaogaina e nuʻu. O le suia o aia tatau e maua ai punaoa, ma le le lava o le fafagaina o punaoa ona o le faateleina o le totoina o fualaʻau, faʻatulagaina le tulaga mo feeseeseaiga (Iro, 1994; Adisa, 2012: Ingawa, Ega ma Erhabor, 1999). O le leai o se lafumanu o lo'o fa'ato'aga ua fa'amamafa ai nei fete'ena'iga. E ui o le Nomadi pastoralist movement i le va o le 1960 ma le 2000 sa itiiti le faʻafitauli, o le fesoʻotaʻiga a le au faifaatoʻaga talu mai le 2000 ua faʻateleina le vevesi ma, i le fa tausaga ua tuanaʻi, mataʻutia ma matua faʻaleagaina. O lo'o iai ni fa'atusatusaga mata'utia i le va o vaega nei e lua. Mo se fa'ata'ita'iga, o femalagaiga a Fulani fa'aalaufau i le vaega muamua na aofia ai aiga atoa. O lo latou taunu'u mai na fuafua e fa'atino ai so'otaga aloa'ia ma nu'u talimalo ma fa'atagaga na talosagaina a'o le'i nofoia. A'o i totonu o nu'u talimalo, o mafutaga sa fa'atulafonoina i faiga fa'aleaganu'u ma, pe a tula'i mai feeseeseaiga, na fa'ato'a lelei. O le fafaga ma le fa'aogaina o vaipuna sa faia ma le fa'aaloalo i tu ma aga fa'alotoifale. Sa fai le fafaga i luga o ala ua faailogaina ma fanua faatagaina. O lenei fa'atonuga e foliga mai na fa'aletonu ona o mea e fa: suiga o le faitau aofa'i o tagata, le lava o le va'aiga a le malo i mataupu a faifa'ato'aga faifa'ato'aga, tulaga mana'omia o le si'osi'omaga ma le fa'ateleina o a'upega laiti ma aupega mama.

I) Suia le Fa'asologa o Tagata

E tusa ma le 800,000 i le 1950s, o le numera o Tiv ua oʻo i le sili atu i le fa miliona i le Setete o Benue. O le 2006 faitau aofa'i o tagata, toe iloilo i le 2012, fa'atatau le faitau aofa'i o tagata Tiv i le setete o Benue e toetoe lava 4 miliona. O Fulani, o loʻo nonofo i atunuu e 21 i Aferika, o loʻo taulaʻi i le itu i matu o Nigeria, aemaise lava Kano, Sokoto, Katsina, Borno, Adamawa ma Jigawa States. O i latou e to'atele i Guinea, e tusa ma le 40% o le faitau aofa'i o le atunu'u (Anter, 2011). I Nigeria, e tusa ma le 9% o le faitau aofaʻi o le atunuʻu, ma le mamafa tele i North West ma North East. (E faigata fa'amaumauga fa'ale-tagata fa'ale-tagata ona e le maua e le faitau aofa'i o le atunu'u le tupuaga fa'ale-tagata.) O le to'atele o tagata fa'atauva'a Fulani o lo'o nofoia ma, i le avea ai o se faitau aofa'i transhumance fa'atasi ai ma suiga fa'a-vaitaimi e lua i Nigeria ma le fua faatatau o le fa'atupulaia o le faitau aofa'i o le 2.8% (Iro, 1994). , o nei gaioiga fa'aletausaga ua a'afia ai fete'ena'iga va'aiga ma le au faifa'ato'aga Tiv nofonofo.

Ona o le faatupulaia o le faitau aofa'i o tagata, o vaega o lo'o tataa e le Fulani ua ave e le au faifa'ato'aga, ma o toega o mea o lo'o i ai auala fa'ato'aga e le fa'atagaina ai le fegasoloa'i o povi, lea e toetoe lava o taimi uma e i'u ai i le fa'aleagaina o fa'ato'aga ma fanua fa'ato'aga. Ona o le fa'ateleina o le faitau aofa'i o tagata, o le fa'ata'ape'apeina o Tiv fa'aa'ai e fa'amoemoe e fa'amautinoa le avanoa i fanua fa'ato'aga ua mafua ai ona fa'ato'aina fanua, ma fa'aitiitia ai fo'i le fa'ato'aga. O le fa'atupula'ia o le faitau aofa'i o tagata na maua ai ni a'afiaga taua mo faiga fa'afaife'au ma faiga fa'ato'aga. O se taunuuga tele o feteenaiga faaauupegaina i le va o vaega i le avanoa i fanua lafulemu ma punavai.

II) Le le lava o le ua'i atu o le Malo i Mataupu Tau Faifeau

Ua finau Iro e faapea o malo eseese i Nigeria ua latou le amanaiaina ma tuuitiitia le vaega o tagata Fulani i le pulega, ma togafitia mataupu faa-faifeau ma le faafoliga aloaia (1994) e ui lava i le tele o latou sao i le tamaoaiga o le atunuu (Abbas, 2011). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le 80 pasene o tagata Nigeria e faʻalagolago i le pastoral Fulani mo aano o manufasi, susu, sisi, lauulu, meli, pata, otaota, mea manogi, toto o manu, oloa moa, ma paʻu ma paʻu (Iro, 1994: 27). A o saunia e povi a Fulani le taʻavale, suotosina ma toso, e faitau afe tagata Nigeria e maua foi a latou tupe mai le "faʻatau atu, faʻafefeteina o susu ma le fafaga poʻo le felauaiga o lafu," ma e maua e le malo tupe maua mai fefaʻatauaiga o povi. E ui lava i lea, o faiga faavae o le soifua manuia o le malo i tulaga o le tuuina atu o le vai, falemai, aoga ma fanua lafulemu ua teena e tusa ai ma le faifeau o Fulani. O taumafaiga a le malo e fausia ni lua e goto ai, pulea fa'ama'i ma fa'ama'i, fa'atupu le tele o nofoaga e fafaga ai lafumanu ma toe fa'agaoioia auala e fa'afaga ai lafumanu (Iro 1994, Ingawa, Ega and Erhabor 1999) ua fa'ailoaina, ae ua va'aia ua tuai tele.

O taumafaiga muamua a le atunuu i le foia o luitau a le au faifaatoaga na tulai mai i le 1965 i le pasiaina o le Tulafono Faasao Grazing. O le mea lea e puipuia ai le au leoleo mamoe mai le taufaamatau ma le le maua o le avanoa i le lafumanu e faifaatoaga, lafu povi ma tagata faʻalavelave (Uzondu, 2013). Peita'i, e le'i fa'amalosia lea vaega o le tulafono ma na mulimuli ane poloka auala o oloa, ma mou atu i fanua fa'ato'aga. Na toe fuaina e le malo le fanua na faailogaina mo lafumanu i le 1976. I le 1980, e 2.3 miliona heta na faavaeina aloaia e avea ma fanua lafulemu, e fai ma sui o le na o le 2 pasene o le fanua faʻapitoa. O le fa’anaunauga a le malo ina ia fa’atupu atili le 28 miliona heta, mai le 300 o vaega sa su’esu’eina, e fai ma fanua fa’asao. Mai nei na o le 600,000 hectares, e aofia ai na o le 45 vaega, sa faapaiaina. I luga o le 225,000 hectares e aofia ai le valu fanua faʻaagaga na faʻatumauina atoatoa e le malo e fai ma nofoaga faʻaagaga mo le fafaga (Uzondu, 2013, Iro, 1994). O le tele o nei nofoaga faasao ua soli e le aufaifaatoaga, ona o le tele lava o le le mafai e le malo ona faaleleia atili a latou atinae mo le faaaogaina o le aufaifaatoaga. O le mea lea, o le leai o se atina'e lelei o le fa'aagaaga o lafumanu a le malo o se itu taua lea i le fete'ena'iga i le va o Fulani ma faifa'ato'aga.

III) Fa'ateleina o 'au'upega laiti ma 'au'upega mama (SALWs)

E oʻo atu i le 2011, na faʻatatauina e 640 miliona tamaʻi auupega o loʻo faʻasalalau solo i le lalolagi; o nei mea, e 100 miliona i Aferika, 30 miliona i Aferika i Sahara, ma le valu miliona i Aferika i Sisifo. O le mea e sili ona manaia o le 59% o nei mea sa i lima o tagata lautele (Oji ma Okeke 2014; Nte, 2011). O le Arab Spring, aemaise lava le osofaʻiga a Libyan ina ua maeʻa le 2012, e foliga mai ua faʻateleina le faʻateleina o le eleele. O lenei vaitau ua o gatasi foi ma le lalolagi atoa o talitonuga faavae faa-Islam na molimauina e le osofaiga a le Boko Haram a Nigeria i le itu i matu sasaʻe o Nigeria ma le manao o le au fouvale a Mali's Turareg e faatuina se malo Isalama i Mali. SALWs e faigofie ona nana, tausia, taugofie e fa'atau ma fa'aoga (UNP, 2008), ae matua mata'utia.

O se itu taua i feteenaiga i aso nei i le va o le au faifaatoaga a Fulani ma le au faifaatoaga i Nigeria, aemaise lava i totonu o Nigeria tutotonu, o le mea moni e faapea o le au Fulani na aafia i feteenaiga ua faaauupegaina atoatoa i le taunuu mai a le o le faatalitali i se faalavelave, po o le faamoemoe e faamumu se tasi. . Nomadic Fulani pastoralists i le 1960-1980s o le a taunuu i le ogatotonu o Nigeria ma o latou aiga, povi, sapelu, fana fai i le lotoifale mo tulimanu, ma laau mo le taialaina o lafumanu ma puipuiga faavae. Talu mai le 2000, na taunuʻu mai ai leoleo lafu manu feʻaveaʻi ma fana AK-47 ma isi auupega mama o loʻo tautau i lalo o latou lima. I lea tulaga, e masani ona ave ma le loto i ai a latou lafumanu i faatoaga, ma o le a latou osofaia soo se faifaatoaga e taumafai e tulei i fafo. O nei fa'asalaga e mafai ona tupu i ni nai itula po'o ni aso pe a mae'a ulua'i feiloa'iga ma i itula e le masani ai o le ao po'o le po. O osofaʻiga e masani ona faʻatulagaina pe a iai le au faifaʻatoʻaga i luga oa latou faʻatoʻaga, poʻo pe a vaʻaia e tagata nofoia se falelauasiga poʻo se falelauasiga ma le mamafa o le auai, ae pe a momoe isi tagata nofomau (Odufowokan 2014). I le faaopoopo atu i le malosi o le faaauupegaina, sa i ai foi faailoga o loo faaaoga e le au fai lafumanu ni vailaau matautia (auupega) faasaga i le au faifaatoaga ma tagata nonofo i Anyiin ma Ayilamo i Logo i le lotoifale ia Mati 2014: o tino oti e leai ni manua po o ni laau fana (Vande-Acka, 2014) .

O osofaʻiga foʻi o loʻo faʻaalia ai le mataupu o le faʻaituau faʻalelotu. O le au Fulani e to'atele Mosalemi. O a latou osofaʻiga i faʻalapotopotoga faʻapitoa Kerisiano i Southern Kaduna, Plateau State, Nasarawa, Taraba ma Benue ua faʻatupuina ai popolega taua. O osofaʻiga i tagata o Riyom i Plateau State ma Agatu i le Setete o Benue-o eria o loʻo nofoia e le au Kerisiano-ua tulaʻi mai ai fesili e uiga i le talitonuga faʻalelotu a le au osofaʻi. E le gata i lea, o le au leoleo lafumanu faaauupegaina e nofo i lalo ma a latou povi pe a uma nei osofaiga ma faaauau pea ona faʻalavelave tagata nofoia aʻo latou taumafai e toe foʻi i lo latou fale o tuaa ua faʻaumatia. O nei atinaʻe o loʻo faʻamaonia i Guma ma Gwer West, i le Setete o Benue ma taga o nofoaga i Plateau ma Southern Kaduna (John, 2014).

O le tele o auupega laiti ma auupega mama o loʻo faʻamatalaina e le vaivai pulega, le saogalemu ma le mativa (RP, 2008). O isi mea e feso'ota'i ma solitulafono fa'atulagaina, faiga fa'atupu fa'alavelave, fouvalega, faiga fa'apolokiki, fa'alavelave fa'alelotu ma fete'ena'iga fa'ale-nu'u ma fa'alavelave (Aso Sa, 2011; RP, 2008; Vines, 2005). O le auala o loʻo faʻaauupegaina lelei ai le au Fulanis i le taimi o le transhumance process, o latou sauā i le osofaʻia o faifaatoʻaga, fale ma faʻatoʻaga, ma lo latou nofoia ina ua sosola le au faifaatoʻaga ma tagata nofoia, faʻaalia ai se vaega fou o sootaga vaʻavaʻai i le tauvaga mo punaoa faʻavae fanua. Ole mea lea e mana'omia ai mafaufauga fou ma faiga fa'avae lautele.

IV) Tapulaa o le Siosiomaga

O le gaosiga o le pastoral e matua fa'aola e le si'osi'omaga o lo'o tupu ai le gaosiga. O le le maalofia, faʻanatura faʻanatura o le siosiomaga e fuafua ai mea o loʻo i totonu o le pastoral transhumance production process. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le au fai lafumanu o Fulani e galulue, nonofo ma fanafanau i se siʻosiʻomaga e luʻitauina e le faʻaleagaina o vaomatua, faʻaleagaina o le toafa, le paʻu o le vai ma le toetoe lava a le mafaamatalaina o le tau ma le tau (Iro, 1994: Ioane, 2014). O lenei lu'itau e fetaui ma le fa'aogaina o le si'osi'omaga o nei mataupu i fete'ena'iga. O isi tulaga o le siosiomaga e aofia ai le tuputupu aʻe o le faitau aofaʻi, le lava o le vai ma le mou atu o vaomatua. Tu'atasi pe tu'ufa'atasia, o nei tulaga e fa'aosoina ai le feoa'i o vaega, aemaise lava vaega o tagata malaga mai, e masani ona fa'aoso ai fete'ena'iga fa'ale-tagata pe a latou aga'i atu i nofoaga fou; o se gaioiga e ono faʻalavelaveina ai se faʻatonuga o loʻo iai e pei o le faʻaosoina o le faʻatau (Homer-Dixon, 1999). O le utiuti o lafumanu ma vai punaʻoa i le itu i matu o Nigeria i le vaitau o le mugala ma le agai atu i saute i le ogatotonu o Nigeria ua faʻamalosia ai le le lava o le siʻosiʻomaga ma aʻafia ai le tauvaga i vaega ma, o le mea lea, o feteenaiga faʻaauupegaina i aso nei i le va o faifaatoʻaga ma Fulani (Blench, 2004; Atelhe ma Al Chukwuma, 2014). O le faaitiitia o fanua ona o le fausiaina o auala, faatanoa vai ma isi galuega tumaoti ma galuega a le malo, ma le sailiga o vao ma vai avanoa mo povi e faatelevaveina ai avanoa mo tauvaga ma feteenaiga.

Auala

Na fa'aaogaina e le pepa se faiga su'esu'e su'esu'ega e fa'amalieina ai le su'esu'ega. I le faʻaaogaina o punaʻoa muamua ma lona lua, na gaosia ai faʻamaumauga mo faʻamatalaga faʻamatalaga. O fa'amaumauga autu na maua mai i fa'amatalaga filifilia ma le fa'atinoina ma le loloto o le malamalama i fete'ena'iga fa'aauupegaina i le va o vaega e lua. Sa faia fa'atalanoaga fa'atasi ma i latou na a'afia i fete'ena'iga i totonu o le vaega o su'esu'ega. O le fa'amatalaga au'ili'ili o lo'o mulimulita'i i se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga o autu ma autu laiti ua filifilia e fa'ailoa ai mafua'aga autu ma faiga fa'ailoa i le fa'atasi ma le au faifa'ato'aga o Fulani ma nofonofo i le Setete o Benue.

O le Setete o Benue e fai ma nofoaga o su'esu'ega

Benue State o se tasi o setete e ono i matu tutotonu o Nigeria, faʻatasi ma le Middle Belt. O nei setete e aofia ai Kogi, Nasarawa, Niger, Plateau, Taraba, ma Benue. O isi setete e aofia ai le Middle Belt region o Adamawa, Kaduna (i saute) ma Kwara. I Nigeria i aso nei, o lenei itulagi e fetaui ma le Middle Belt ae e le tutusa lelei ma ia (Ayih, 2003; Atelhe & Al Chukwuma, 2014).

O le setete o Benue e 23 eria a le malo e tutusa ma itumalo i isi atunuu. Na faia i le 1976, Benue o loʻo fesoʻotaʻi ma galuega faʻatoʻaga, ona o le aofaʻi sili atu o le sili atu i le 4 miliona tagata e maua a latou ola mai faʻatoʻaga faifaatoaga. O fa'ato'aga fa'ainisinia e matua'i maualalo lava. O le setete o loʻo i ai se tulaga faʻapitoa faʻafanua; e iai le Vaitafe o Benue, o le vaitafe lona lua tele i Nigeria. Faatasi ai ma le tele o vaitafe tetele i le Vaitafe o Benue, e mafai e le setete ona maua vai i le tausaga atoa. O le maua o le vai mai ala faanatura, ose fanua laugatasi lautele e to'atele fanua maualuluga ma le tau malu fa'atasi ai ma vaitau tetele e lua ole tau ole vai ma mugo, ua talafeagai ai Benue mo faiga fa'ato'aga, e aofia ai ma lafumanu. Pe a fa'avasega le elemene lele tsetse i totonu o le ata, o le setete e sili atu nai lo so'o se mea e fetaui lelei i le gaosiga le tumau. O fa'ato'aga o lo'o fa'ato'a to'atele i le setete e aofia ai le ufi, saga, saga, araisa, pi, fatu soya, nati, ma fuala'au eseese ma fuala'au 'aina.

Ua faamauina e le Setete o Benue le malosi o le iai o le tele o ituaiga ma aganuu eseese faapea foi ma le eseese o tapuaiga. O fa'alapotopotoga fa'ale-tagata e aofia ai le Tiv, o lo'o manino mai le to'atele o lo'o sosolo atu i vaega e 14 a le malo, ma isi vaega o le Idoma ma le Igede. O le Idoma e nofoia le fitu, ma le Igede lua, eria a le malo. O le ono o le malo tele o Tiv o lo'o i ai vaega auvai tetele. E aofia ai Logo, Buruku, Katsina-Ala, Makurdi, Guma ma Gwer West. I totonu o le gagana Idoma, o Agatu LGA e faʻasoa se nofoaga taugata i luga o le auvai o le vaitafe o Benue.

Le Fete'ena'i: Natura, Mafua'aga ma Ala

I se fa'amatalaga manino, o fete'ena'iga a le aufaifa'ato'aga-fulani e afua mai i le tulaga o fegalegaleaiga. Ua taunuu le faife'au o Fulani i le setete o Benue i se numera tele ma a latou lafu manu i se taimi e le'i leva ona amata le tau matutu (Novema-Mati). Latou te nonofo i tafatafa o auvai o vaitafe i le setete, e fafaga i tafatafa o auvai ma maua mai vai mai vaitafe ma vaitafe po o vaituloto. E mafai ona se ese le lafu i faatoaga, pe ave ma le loto i ai i faatoaga e aai ai fua o faatoaga po o mea ua uma ona selesele ae e lei iloiloina. Sa masani ona nofoia e le au Fulani ia eria ma le nuu talimalo filemu, faatasi ai ma feeseeseaiga i nisi taimi e soalaupule e pulega faalotoifale ma faamautu filemu. Talu mai le taufaaiuiuga o le 1990s, o tagata fou o Fulani na taunuu mai na faaauupegaina atoatoa e faʻafeiloaʻi le au faifaʻatoʻaga nofomau i a latou faʻatoʻaga poʻo fale. O le fa'ato'aga fuala'au i auvai o le vaitafe e masani lava na muamua afaina i povi a'o taunu'u e inu vai.

Talu mai le amataga o le 2000s, o le tagata malaga Fulani na taunuu mai i Benue na amata ona musu e toe foi i matu. Sa matua'i fa'aauupegaina i latou ma sauni e fa'amautu, ma o le amataga o timuga ia Aperila na fa'atulaga ai le tulaga mo le fa'atasi ma le au faifa'ato'aga. I le va o Aperila ma Iulai, o ituaiga o mea totō e totogo ma ola, ma tosina mai ai povi i le feoai. O le mutia ma fua o laau e ola i luga o eleele totō ae tuu i lalo e foliga mai e sili atu ona manaia ma aoga i povi nai lo le mutia o loʻo ola i fafo atu o ia fanua. O le tele o taimi e totō fa'atasi ai fa'ato'aga ma le mutia o lo'o ola i nofoaga e le'i fa'ato'aina. O atigivae o povi e moomia ai le palapala ma faafaigata ai ona galueaiina i le suō, ma latou faatamaia ai fua o faatoaga, ma mafua ai ona tetee atu i le Fulani ma, i se isi itu, osofaiga i faifaatoaga nofomau. O se suʻesuʻega o nofoaga na tupu ai le feeseeseaiga i le va o le au faifaatoaga Tiv ma Fulani, e pei o le Tse Torkula Village, Uikpam ma Gbajimba semi urban area ma nuu, uma i Guma LGA, o loʻo faʻaalia ai o Fulani faʻaauupegaina ma a latou lafumanu na faʻamautu ina ua uma ona tuliesea Tiv framers, ma faʻaauau pea ona osofaʻia ma faʻaumatia faʻatoʻaga, e oʻo lava i le i ai o se vaega o le vaega o le militeli. E le gata i lea, na taofia e Fulani le au suʻesuʻe mo lenei galuega ina ua maeʻa le talanoaga faʻavae ma faifaatoʻaga ua toe foʻi i o latou fale faʻaumatia ma taumafai e toe fausia.

Mafuaaga

O se tasi o mafuaaga autu o feeseeseaiga o le solia o fanua o faatoaga e povi. E lua ni mea e aofia ai: o le gaogao o le palapala, lea e matua faigata ai le galueaina e faaaoga ai auala masani o le galueaina (suu) ma le faaleagaina o fua o faatoaga ma fua o faatoaga. O le faateteleina o feteenaiga i le vaitau o le seleselega na taofia ai le au faifaatoaga mai le galueaiina po o le faamamaina o le fanua ma faʻatagaina ai le faʻasalaina o lafumanu. O fa'ato'aga e pei o le ufi, manioka ma le saga o lo'o fa'aaogaina lautele e fai ma fa'ato'aga e povi. O le taimi lava e faʻamalosia ai e le au Fulani lo latou ala e nofoia ma nofoia avanoa, e mafai ona latou faʻamautinoa lelei le fafagaina, aemaise lava i le faʻaaogaina o auupega. Ona mafai lea ona latou faʻaitiitia galuega faʻatoʻaga ma faʻaaogaina fanua faʻatoʻaina. Na autasi i latou na faatalanoaina e uiga i lenei soliga i fanua o faatoaga o se mafuaaga vave o le feteenaiga faifaipea i le va o vaega. O Nyiga Gogo i le nuu o Merkyen , (Gwer west LGA), Terseer Tyondon (Uvir village, Guma LGA) ma Emmanuel Nyambo (Mbadwen village, Guma LGA) na faanoanoa ona o le leiloa oa latou faatoaga i le solia o povi e le aunoa ma le vao. O taumafaiga a le au faifaatoaga e tetee atu i lenei mea na teena, ma faamalosia ai i latou e sosola ma mulimuli ane toe siitia i nofoaga le tumau i Daudu, St. Mary's Church, North Bank, ma Community Secondary Schools, Makurdi.

O le isi mafuaaga vave o le feeseeseaiga o le fesili i le faaaogaina o le vai. O faifa'ato'aga o Benue e nonofo i nu'u i tua e itiiti pe leai fo'i se avanoa e maua ai le paipa ma/po'o se pu. O tagata o lo'o nonofo i nu'u i tua e fa'aoga vai mai alia, vaitafe po'o vaituloto mo le fa'aogaina ma le fufuluina. O povi Fulani e fa'aleagaina ia punavai e ala i le taumafaina sa'o ma ala i fafo a'o savali i totonu o le vai, ma fa'aleagaina ai le vai mo le taumafaina e tagata. O le isi mafuaaga vave o le vevesi o le faia lea o sauaga tau feusuaiga a tamaitai Tiv e alii Fulani, ma le toso faamalosi o tama’ita’i faifa’ato’aga to’atasi e tama’ita’i leoleo manu a’o ao fa’aputu e fafine le vai i le vaitafe po’o vaitafe po’o vaituloto mai o latou fale. Mo se faʻataʻitaʻiga, na maliu Mrs. Mkurem Igbawua ina ua uma ona faʻamalosi e se tagata Fulani e leʻi iloa, e pei ona lipotia mai e lona tina o Tabitha Suemo, i le taimi o se faatalanoaga i le nuu o Baa ia Aokuso, 15, 2014. E tele naua mataupu o le toso teine ​​na lipotia e tamaitai i totonu. tolauapiga ma tagata na toe foʻi mai i fale faʻaumatia i Gwer West ma Guma. O ma'itaga e le'i mana'omia e fai ma fa'amaoniga.

O lenei faʻalavelave i se vaega o loʻo faʻaauau pea ona o vaega mataala o loʻo taumafai e puʻeina Fulanis oe na faʻatagaina ma le loto i ai a latou lafu e faʻaumatia mea totō. O leoleo lafu manu a Fulani e faʻalavelave faʻafuaseʻi e vaega mataala ma, i le faagasologa, o tagata mataala le mautonu e faoa tupe mai ia i latou e ala i le faʻateleina o lipoti e faasaga i le Fulani. Ua fiu i le faoa o tupe, ua taumafai le Fulani e osofaia o latou tagata faataumaoi. E ala i le faʻapotopotoina o le lagolago a le nuʻu i la latou puipuiga, o le au faifaatoaga na mafua ai ona faʻalauteleina osofaʻiga.

E feso'ota'i vavalalata ma lenei faiga fa'amalosi a tagata mataala, o le fa'amalosi lea a matai o le atunu'u o lo'o aoina mai tupe mai le Fulani e fai ma totogi mo le fa'atagaga e nofoia ma 'ai i totonu o le fanua a le ali'i. I le au leoleo lafumanu, o le fefaʻatauaʻiga o tupe ma taʻitaʻi faʻaleaganuʻu ua faauigaina o se totogi mo le aia tatau e fafaga ai ma fafaga a latou povi, e tusa lava po o luga o fualaʻau poʻo vao, ma e faʻaaogaina e le au leoleo manu lenei aia, ma puipuia, pe a tuuaia i le faʻaleagaina o fua. O se tasi o ulu o le aiga, o Ulekaa Bee, na faamatalaina lenei mea i se faatalanoaga o le mafuaaga autu o feeseeseaiga i aso nei ma le au Fulani. O se osofaiga tetee a le au Fulani i luga o tagata nofoia o Agashi i le tali atu i le fasiotiga o leoleo lafu manu Fulani e toalima na faavae i luga o pulega masani na mauaina tupe mo le aia tatau e fafaga ai: mo Fulani, o le aia tatau e fafaga ai e tutusa ma le umiaina o fanua.

O le a'afiaga o fete'ena'iga i le tamaoaiga o Benue e telē tele. O nei mea e afua mai i le le lava o meaai e mafua mai i le au faifaatoaga mai le fa LGAs (Logo, Guma, Makurdi, ma Gwer West) o loʻo faʻamalosia e lafoai o latou fale ma faʻatoʻaga i le taimi o le vaitau o le totoina. O isi a'afiaga tau le va fealoa'i ma le tamaoaiga e aofia ai le fa'aleagaina o a'oga, falesa, fale, fa'alapotopotoga a le malo e pei o ofisa o leoleo, ma le maliliu o tagata (silasila i ata). O le tele o tagata na leiloa isi mea taua e aofia ai uila afi (ata). E lua faʻailoga o le pule na faʻaumatia e le osofaʻiga a leoleo lafumanu a Fulani e aofia ai le ofisa leoleo ma le Guma LG Secretariat. O le luʻitau sa i se auala e faʻatatau i le setete, lea e le mafai ona tuʻuina atu le saogalemu ma le puipuiga mo le au faifaatoaga. Na osofaia e le au Fulani le ofisa o leoleo ma fasiotia leoleo pe faamalosia lo latou o ese, faapea foi ma le au faifaatoaga na tatau ona sosola ese mai o latou tuaa fale ma faatoaga i le feagai ai ma le galuega a Fulani (tagai i le ata). I nei tulaga uma, e leai se mea e leiloa e le au Fulani sei vagana ai a latou povi, lea e masani ona siitia i le saogalemu aʻo leʻi faia ni osofaʻiga i faifaatoaga.

Ina ia foia lenei faʻalavelave, ua fautuaina e le au faifaʻatoʻaga le fausiaina o lafu povi, faʻavaeina o lafumanu ma faʻamautu auala e fafaga ai lafumanu. E pei ona finauina e Pilakyaa Moses i Guma, Miyelti Allah Cattle Breeders Association, Solomona Tyohemba i Makurdi ma Jonathan Chaver o Tyougahatee i Gwer West LGA, o nei faiga o le a fetaui ma manaoga o vaega uma e lua ma faʻalauiloa faiga faʻaonaponei o le gaosiga o lafumanu ma nofonofo.

iʻuga

O le fete'ena'iga i le va o faifa'ato'aga Tiv nofonofo ma tagata fai lafumanu Fulani o lo'o fa'atinoina le transhumance e mafua mai i le tauvaga mo punaoa fa'avae fanua o le vao ma le vai. O faiga faʻapolokiki o lenei tauvaga o loʻo puʻeina e finauga ma gaioiga a le Miyetti Allah Cattle Breeders Association, e fai ma sui o Fulanis ma lafumanu lafumanu, faʻapea foʻi ma le faʻamatalaina o le faʻaauupegaina o le faʻaauupegaina ma le au faifaʻatoʻaga nofonofo i faʻalapotopotoga ma faʻalelotu. O a'afiaga fa'anatura o le fa'atapula'aina o le si'osi'omaga e pei o le fa'aleagaina o le toafa, le pa'u o le faitau aofa'i ma le suiga o le tau ua tu'ufa'atasia e fa'ateteleina ai fete'ena'iga, fa'apea fo'i ma fa'afitauli o le umiaina ma le fa'aogaina o fanua, ma le fa'aosoina o le fa'aleagaina o le vao ma le vai.

O le tetee a Fulani i le faʻaonaponei o aʻafiaga e tatau foi ona mafaufau i ai. Ona o lu'itau tau le siosiomaga, e tatau ona tauanauina ma lagolagoina le au Fulani e talia faiga faaonaponei o gaosiga o lafumanu. O le latou gaoia o povi faasolitulafono, faapea foi ma le ave faamalosi o tupe a pulega faalotoifale, ua afaina ai le solitu o nei vaega e lua i tulaga o le soalaupuleina o feeseeseaiga i va o vaega faapea. O le Fa'aonaponei o faiga fa'ato'aga a vaega uma e lua ua folafola mai e fa'ate'aina mea e foliga mai o lo'o fa'avaeina ai le tauvaga fa'aonaponei mo punaoa fa'avae fanua i lo latou va. O le malosi o le faitau aofa'i o tagata ma manaoga o le si'osi'omaga o lo'o fa'asino atu i le fa'aonaponei o se fa'amaliega e sili atu ona lelei mo le manuia o le nonofo fa'atasi ma le to'afilemu i le tulaga o le fa'avae ma sitiseni fa'atasi.

mau faasino

Adeyeye, T, (2013). E to'a 60 le aofa'i o tagata na maliliu i fa'afitauli i Tiv ma Agatu; 81 fale na mu. O le Herald, www.theheraldng.com, toe maua i le aso 19th Aokuso, 2014.

Adisa, RS (2012). Fete'ena'iga o le fa'aogaina o fanua i le va o faifa'ato'aga ma le au fai lafumanu-a'afiaga mo Fa'ato'aga ma Fa'ato'aga i Nu'u i Nigeria. I Rashid Solagberu Adisa (ed.) Atina'e i nuu i tua mataupu ma faiga fa'aonaponei, I Tekinolosi. www.intechopen.com/ books/rural-development-contemporary-issues-and-practices.

Adoyi, A. ma Ameh, C. (2014). E toʻatele na manuʻa, o tagata na sosola ese mai fale aʻo osofaʻia e le au leoleo manu a Fulani le nuu o Owukpa i le setete o Benue. Daily Post. www.dailypost.com.

Alimba, NC (2014). Su'esu'eina le malosi o fete'ena'iga fa'alaua'itele i le itu i matu o Nigeria. I totonu Iloiloga Suesuega a Aferika; a International Multidisciplinary Journal, Etiopia Vol. 8(1) Faasologa Nu.32.

Al Chukwuma, O. ma Atelhe, GA (2014). Nomads faasaga i tagatanuu: O se si'osi'omaga fa'apolokiki o fete'ena'iga a leoleo mamoe/faifa'ato'aga i le setete o Nasarawa, Nigeria. American International Journal of Contemporary Research. Vol. 4. Nu. 2.

Anter, T. (2011). O ai tagata Fulani ma o latou tupuaga. www.tanqanter.wordpress.com.

Anyadike, RNC (1987). O se fa'avasegaga tele ma fa'aitulagi o le tau o Aferika i Sisifo. Theoretical ma le faʻaaogaina climatology, 45; 285-292.

Azahan, K; Terkula, A.; Ogli, S, ma Ahemba, P. (2014). Taua a Tiv ma Fulani; fasioti tagata i Benue; fa'aaogaina o auupega mata'utia, Lalolagi Tala Fou a Nigeria Mekasini, vol 17. Nu. 011.

Fa'afefiloi. R. (2004). Feteʻenaʻiga o punaoa faanatura i matu tutotonu o Nigeria: O se tusitaulima ma mataupu suʻesuʻega, Mallam Dendo Ltd.

Bohannan, LP (1953). Le Tiv o le ogatotonu o Nigeria, London.

De St. Croix, F. (1945). Le Fulani o Northern Nigeria: O nisi faʻamatalaga lautele, Lagos, Lomitusi a le Malo.

Duru, P. (2013). 36 fefefe Fasia a'o taia e leoleo lafu manu Fulani Benue. Le Vanguard Nusipepa www.vanguardng.com, toe maua mai ia Iulai 14, 2014.

Sasae, R. (1965). O le tala a Akiga, London.

Eteuati, OO (2014). Fete'ena'iga i le va o Fulani Herders ma faifa'ato'aga i le totonugalemu ma le itu i saute o Nigeria: Talanoaga i le fa'atuina o auala fa'ato'aga ma Fa'asao. I totonu International Journal of Arts and Humanities, Balier Dar, Etiopia, AFRREVIJAH Vol.3 (1).

Eisedaht. S. .N (1966). Fa'aonaponei: Tete'e ma suiga, Englewood Cliffs, New Jersey, Prentice Hall.

Ingawa, S. A; Ega, LA ma Erhabor, PO (1999). Feteʻenaʻiga a faifaatoʻaga-faifeʻau i setete autu o le National Fadama Project, FACU, Abuja.

Isine, I. ma ugonna, C. (2014). E faʻafefea ona foia leoleo lafu manu a Fulani, faifaatoaga feteʻenaʻiga i Nigeria-Muyetti-Allah- Taimi Taimi-www.premiumtimesng.com. toe maua i le 25th Iulai, 2014.

Iro, I. (1991). O le faiga o lafumanu a Fulani. Washington African Development Foundation. www.gamji.com.

Ioane, E. (2014). Le Fulani lafumanu i Nigeria: Fesili, Luitau, Tulaga, www.elnathanjohn.blogspot.

Iakopo. I. (2000). Le faʻalavelave faʻapitoa i le Middle Belt ma le faʻafitauli o le tuʻufaʻatasia o le atunuʻu i Nigeria. Midland Press. Ltd, Jos.

Moti, JS ma Wegh, S. F (2001). O se feiloaiga i le va o lotu Tiv ma le faaKerisiano, Enugu, Snap Press Ltd.

Nnoli, O. (1978). Faiga fa'ale-aganu'u i Nigeria, Enugu, Lomiga Lona Fa.

Nte, ND (2011). Le suiga o mamanu o auupega laiti ma mama (SALWs) faʻateleina ma luitau o le saogalemu o le atunuʻu i Nigeria. I totonu Global Journal of Africa Studies (1); 5-23.

Odufowokan, D. (2014). Leoleo lafumanu po'o 'au fasioti tagata? Le Nation nusipepa, Mati 30. www.thenationonlineng.net.

Okeke, VOS and Oji, RO (2014). Le setete o Nigeria ma le faʻateleina o lima laiti ma auupega mama i le itu i matu o Nigeria. Journal of Educational and social research, MCSER, Roma-Italia, Vol 4 No1.

Olabode, AD ma Ajibade, LT (2010). Feteʻenaʻiga faʻatupuina o le siosiomaga ma atinaʻe gafataulimaina: O se mataupu o feteenaiga a Fulani-faifaatoaga i Eke-Ero LGAs, Kwara state, Nigeria. I totonu Tusitala o atinae gafataulimaina, Vol. 12; Leai 5.

Osaghae, EE, (1998). Sauai pipili, Bloominghtion ma Indianapolis, Indiana University Press.

RP (2008). O lima laiti ma Auupega mama: Aferika.

Tyubee. BT (2006). A'afiaga o le tau ogaoga i feeseeseaiga masani ma sauaga i le Tiv Area o le setete o Benue. I Timothy T. Gyuse ma Oga Ajene (eds.) Fete’ena’iga i le vanu o Benue, Makurdi, Benue State University Press.

Aso Sa, E. (2011). Le Faʻateleina o Aupega Laiti ma Auupega Malamalama i Aferika: O se suʻesuʻega o le Niger Delta. I totonu Nigeria Sacha Journal of Environmental Studies Vol 1 Nu.2.

Uzondu, J. (2013). Toe faʻaolaina o Tiv-Fulani faʻalavelave. www.nigeriannewsworld.com.

Vande-Acka, T. 92014). Fa'afitauli o Tiv- Fulani: O le sa'o o le osofa'ia o leoleo lafu manu e faate'ia ai le aufaifa'ato'aga Benue. www.vanguardngr.com /2012/11/36-fefe-kiled-herdsmen-strike-Benue.

O lenei pepa na tuuina atu i le International Center for Ethno-Religious Mediation's 1st Annual International Conference on Ethnic and Religious Conflict Resolution and Peacebuilding na faia i Niu Ioka, ISA, ia Oketopa 1, 2014. 

Igoa: “Fa'asinomaga Fa'ale-aganu'u ma Fa'alelotu Fa'atulagaina Tauvaga mo Punaoa Fa'avae Fa'afanua: O Fete'ena'iga a Faifa'ato'aga ma Faifeau Tiv i Nigeria Tutotonu"

Failautusi: George A. Genyi, Ph.D., Matagaluega o Saienisi Fa'apolokiki, Benue State University Makurdi, Nigeria.

Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu