Fa'amatalaga a le Nofoaga Autu Fa'ava-o-malo mo Fautuaga Fa'alelotu i le Sauniga Lona Iva a Malo Aufaatasi e Fa'amuta le Vaega Galulue i Tagata Matutua.

E oo atu i le 2050, e silia ma le 20% o le faitau aofaʻi o le lalolagi o le a 60 tausaga pe sili atu. O le a atoa le 81 o oʻu tausaga, ma i nisi o auala, ou te le o faamoemoe e iloagofie le lalolagi, e pei lava ona le iloa e "Jane", o le na maliu ia Fepuari i le 88 o ona tausaga. Na fanau i se nuu maotua i le Iunaite Setete. Setete i le amataga o The Great Depression, sa ia faasoa atu tala o le le lava o le maua o le vai tafe, faasoasoaina o sapalai i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, maliu o lona tama i le pule i le ola, ma le maliu o lona tuafafine mai le fatu fatu i ni nai tausaga a o lei faia taotoga o fatu. O le US Women's Suffrage Movement na tupu i le va o Jane ma ona tuafafine e toatolu, na tuuina atu ai ia te ia le tele o le tutoatasi ma avanoa, ae na ia aafia ai foi. quid pro quo fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga i totonu o fale faigaluega, fa'aleagaina tau tupe i le fale, ma fa'auluuluga fa'afeusuaiga i totonu o le fa'amasinoga, pe a sailia le tausiga o tamaiti mai lona to'alua muamua.

Sa lei faavaivai Sieni. Sa ia tusia ni tusi i ona sui o le malo ma talia le fesoasoani mai tagata o le aiga, uo, ma tagata o le nuu. Mulimuli ane, na ia maua le lagolago na ia manaʻomia ma le faamasinoga tonu e tatau ai. E tatau ona tatou mautinoa e tutusa uma avanoa o tagata uma i ia punaoa.

Tutoatasi ma le Tutoatasi

I totonu o le US, o le tele o setete o loʻo i ai tulafono faʻapuipui e puipuia ai le tutoʻatasi ma le tutoʻatasi o tagata matutua e ala i le tuʻuina atu o iloiloga a le faamasinoga o soʻo se tapulaa i nei aia tatau. Peitaʻi, e lē lava ni puipuiga pe a tofia e le toeaina pe tufa atus nisi aia tatau, e pei o le Powers of Attorney (POA) e tofia ai se Loia-i-Fai (AIF) e faia faaiuga e uiga i meatotino moni, meatotino moni, tupe teufaafaigaluega, ma isi fefaʻatauaiga tau tupe. E masani lava, e na'o le lu'itau i ia fefa'ataua'iga, e mafai ona fa'amaonia ai le sauaina ma le le atoatoa, ma o le tele o aiga e leai ni a'oa'oga fa'apitoa e iloa ai fa'ailoga o sauaga.

E tasi i le ono tagata ua silia ma le 60 tausaga o loʻo mafatia i sauaga. E pei o le tele o tulaga o sauaga, o le tagata ua afaina e sili ona vaivai ma faigofie ona pulea pe a vavae ese mai faiga lagolago, aʻoaʻoga, ma isi auaunaga tau atinaʻe lautele. E tatau ona tatou faia se galuega sili atu o le tuufaatasia o tatou tagata matutua i o tatou aiga, fale, aʻoga, fale faigaluega, ma nuu. E tatau foʻi ona tatou faʻaleleia tomai o i latou o loʻo feagai ma tagata matutua matutua, ina ia latou iloa faʻailoga o le faʻaleagaina ma avanoa e faʻaleleia ai olaga o tagata faʻatauvaʻa o soʻo se talaaga.

I le lua aso a o lei maliu Sieni, sa ia sainia se POA Durable lea na tuuina atu ai i se tagata o le aiga le pule faaletulafono e faia ai faaiuga mo ia. E le'i malamalama le AIF o ona malosiaga e gata i faaiuga na faia mo le manuia o Sieni, ma sa ia fuafua e “faaalu i lalo” le tele o aseta a Sieni. Sa taumafai le AIF ina ia agava’a Sieni mo se fesoasoani a le malo e faalagolago i aseta, ae le’i amanaia le gafatia e Sieni e totogi lana tausiga, ae sa ia fa’aalia lona naunau e toe fo’i i lona aiga. Sa taumafai fo’i le AIF e fa’asao meatotino a le esetete, lea sa ia fa’amanuiaina ai.

O le iloaina o le setete o Sieni sa i ai ni tulaga manaomia e lipotia ai, ina ua iloa e nisi o tagata ofisa le ono tulai mai o sauaga, na logoina ai e se tasi o le aiga o Sieni le pulega e uiga i ni faailoga masalomia e 11 o sauaga. E ui lava i faʻatonuga, e leai se gaioiga na faia. Ana le maliu Sieni i se taimi vave ina ua uma ona sainia le POA, atonu o le a suʻesuʻeina le AIF mo Medicaid Fraud ma Elder Abuse.

O le a le mafai lava ona tatou iloa pe o le a le lelei o le tulafono e puipuia ai aia tatau a Sieni i le tutoatasi ma le tutoatasi. Ae, a o faasolo ina matutua o tatou faitau aofaʻi, o le a tele atu tala e pei o ia, ma e foliga mai e le mafai ona tatou faʻalagolago naʻo le Tulafono e puipuia ai toeaina e pei o Jane.

umi-vaitaimi tausiga ma Faʻalelei tausiga

Na manuia Sieni mai vailaau faaonaponei ma sasa faatolu i le kanesa. Ae sa tatau foi ona ia tauivi ma ana kamupani inisiua, vaega o fomaʻi, matagaluega tau pili, ma isi mo mea uma mai togafitiga na ia manaʻomia e faʻaaloalo ai mo lona maufetuunaʻi ma le mafaufau. Ina ua litaea, sa ofo atu o ia mo le 18 tausaga i se fale e leai ni aiga mo tamaitai, tausia tagata laiti o le aiga, ma faaauau pea ona taitaia lona aiga ma lona aiga, ae sa masani ona faia o ia e pei e tatau ona ia faafetai mo lona soifua umi, nai lo le sailia. faaauau togafitiga mo ona gasegase eseese. E oo atu i le taimi na faanatinati atu ai o ia i se tasi o taotoga, o lona gall blas ua maa ona o maa o loo faaputuputu mo le tusa ma le 10 tausaga—a o faaleaogaina e lana vaega faafomai faitioga o lona manava o se vaega o le “matua matua”. Sa toe malosi o ia ma ola toeitiiti atoa le tolu tausaga.

O se pa'u la'ititi lea na i'u ai i le toe ulufale atu o Jane i le nofoaga autu mo le toe fa'aleleia. Sa pau o ia i totonu o lona fale, lea sa nofo ai na o ia, ma maua ai se gau o le tamai tamatamailima i lona lima taumatau. Sa ia talasua ma se tasi o lana fanau teine ​​e uiga i le auala na ia manaomia ai ona aoao e savali i ona seevae fou. Ina ua ia tuua le ofisa o le fomai tipitipi, lea na ia faia ai le fautuaga fautuaina, sa pa'u ma gau lona gatu, ae sa faamoemoe e toe foi i lona tulaga faavae pe a mavae ni nai vaiaso o togafitiga faaletino ma galuega.

Sa toe malosi muamua Sieni mai le kanesa o le susu, radiation ma le chemotherapy, o le pneumonectomy, sui vaega o suilapalapa, aveese le gallbladder, ma le toe sui atoa o le tau'au—e tusa lava pe na soona togafitia o ia e le anesthesiologists ma pa'u ai lona mama e tasi. O lea, na faʻamoemoe tagata o lona aiga e sili atu le toe faʻaleleia nai lo le taimi muamua. E leʻi amata ona fuafua i laʻua poʻo ia mo se mea e sili ona leaga, seʻia oʻo ina ia maua ni faʻamaʻi pipisi se lua (sa ono mafai ona puipuia). Na foia faʻamaʻi pipisi, ae na sosoʻo ai ma le niumonia ma le fibrillation atrial.

Sa le mafai e le aiga o Sieni ona malilie i lana fuafuaga mo le tausiga. E ui lava sa ia faatumauina le malosi faalemafaufau ma faaletulafono e fai ai ana lava faaiuga, ae na faia talanoaga mo vaiaso e aunoa ma se sui faafomai. Nai lo lena, o lana au fomaʻi na talanoa i nisi taimi i le tagata o le aiga na mulimuli ane avea ma AIF. O le fuafuaga e faaulu ai Sieni i se fale mo tagata matutua—e le tusa ai ma lona finagalo ae mo le faafaigofieina o le AIF—na talanoaina i luma o Sieni e peiseai e le o i ai o ia, ma sa oo ina le mautonu o ia e tali atu.

Na tuuina atu e Sieni aia tatau i se tasi e lei poto masani i le iloiloina o inisiua lavelave e aofia ai ana togafitiga, o le na le amanaiaina ona manaoga, ma o le na faia faaiuga mo le manuia o le tagata lava ia (ma lalo o le atuatuvale o le vaivai po o le fefe). O fa'atonuga fa'afoma'i sili atu, mataalia tatau i le vaega o le nofoaga o le toe fa'aleleia, ma a'oa'oga mana'omia a le AIF atonu na faia ai se suiga i le tausiga o Sieni ma le fa'asaoina o mafutaga faaleaiga.

Vaʻaiga i Luma

O le International Center for Ethno-Religious Mediation (ICERM) ua tuuto atu i le lagolagoina o le filemu gafataulimaina i atunuu i le salafa o le lalolagi, ma o le a le tupu e aunoa ma o tatou toeaina. O le mea lea, ua matou faʻatuina le World Elders Forum, ma o le matou 2018 Conference o le a taulaʻi atu i Faiga Faʻaleaganuʻu o Feteʻenaʻiga. O le Fonotaga o le a aofia ai folasaga mai ta'ita'i fa'aleaganu'u ma ta'ita'i o le atunu'u mai le salafa o le lalolagi, o le to'atele o i latou o tagata matutua.

E le gata i lea, o le ICERM e tuʻuina atu aʻoaʻoga ma faʻamaonia i le Ethno-Religious Mediation. I lena vasega, matou te talanoaina mataupu na misi ai avanoa e laveai ai ola, i se vaega ona o le le mafaia e tagata pule ona mafaufau i vaaiga a isi tagata i le lalolagi. Matou te talanoaina foʻi faʻaletonu o le foia o feeseeseaiga e naʻo le auai o Taʻitaʻi Maualuga, Middle-Range, poʻo Grassroots Leaders. A aunoa ma se faiga fa'ale-nu'u, e le mafai ona maua le filemu tumau (silasila i le Sini 16).

I le ICERM, matou te faʻamalosia ma faʻamalosia talanoaga i le va o vaega e foliga ese. Matou te vala'aulia oe e fai fo'i le mea lava e tasi, i lenei sauniga lona iva a le Open-Ended Working Group on Ageing:

  1. Mafaufau i manatu o isi i le lalolagi, e tusa lava pe e te le ioe ia i latou.
  2. Faʻalogo ma le faʻamoemoe ia malamalama, e leai se finauga poʻo se luʻitau.
  3. Taulai atu i au tautinoga ma le auala e faataunuu ai e aunoa ma le faaitiitia o sini a isi.
  4. Saili e faʻamalosia o tatou tagatanuu matutua, faʻalauteleina o latou leo ​​e le gata e puipuia ai i latou mai le faʻaleagaina, ae ia faʻafetaui foi fofo i o latou manaʻoga moni ma manaʻoga.
  5. Vaavaai mo avanoa e mafai ai e le toatele o tagata ona maua.

Atonu e iai avanoa e fa'aitiitia ai le maualuga o le leai o ni galuega fa'atasi ai ma penefiti tausi aiga totogi. Ole mea lea ole a mafai ai e kamupani inisiua soifua maloloina (pe fa'atupeina e le tagata lava ia po'o lafoga e tu'ufa'atasia i polokalame a tagata to'atasi) e fa'aitiitia tau o le ola fesoasoani, a'o tu'uina atu tupe maua i tagata e leai ni galuega. E taua tele lenei mea i le Manulauti 1, ona o le toatele o le lalolagi o loo ola matitiva o fafine ma tamaiti, e masani lava i nuu i tua. Matou te iloa foi o tamaitai e ofoina atu auaunaga sili ona le totogia, e masani lava i totonu o aiga, atonu e aofia ai aiga matutua, faʻaopoopo i tamaiti. E mafai fo'i ona si'itia Sini 2, 3, 5, 8, ma le 10.

E fa'apea fo'i, o lo'o i ai a matou fa'amaumauga fa'amaumau o tupulaga talavou e leai ni faufautua ma ni fa'ailoga matua. Atonu ua oo i le taimi e toe mafaufau ai i a tatou faiga faaleaoaoga, e mafai ai ona aʻoaʻoina i le olaga atoa, e lua mataupu tau aʻoaʻoga ma tomai o le olaga. E masani ona taulaʻi a matou aʻoga i taimi pupuu, faʻatatau i suʻega "aʻoaʻoga" e agavaa ai tamaiti aoga mo kolisi. E le o tamaiti aoga uma o le a alu i le kolisi, ae o le toatele o le a manaomia ni tomai i mea tau tupe a le tagata lava ia, faamatua, ma tekinolosi—o tomai o loo i ai i le toatele o tagatanuu matutua, ae atonu e mananao e faaleleia. O se tasi o auala e faaleleia atili ai le malamalama o le aoao atu lea po o le faufautua, lea e mafai ai e tamaiti matutua ona faaaoga o latou fai’ai, fausia sootaga faaleagafesootai, ma faatumauina se lagona o le taua. I le isi itu, o tamaiti aʻoga laiti o le a manuia mai vaaiga fou, faʻataʻitaʻiga o amioga, ma taʻitaʻiga i tomai e pei o tekinolosi poʻo numera fou. E le gata i lea, e mafai e aʻoga ona faʻamanuiaina mai isi tagata matutua o loʻo i ai e faʻaitiitia ai amioga le manaʻomia mai tupulaga talavou o loʻo fuafua pea poʻo ai i latou ma poʻo fea latou te fetaui i ai.

Pe a fa'alatalata atu e fai fa'apa'aga i le va o itu fa'atasi e fetaui, pe a le tutusa mana'oga, e tula'i mai isi avanoa. Seʻi o tatou tatalaina talanoaga e fesoasoani iā ​​i tatou e fuafua ai gaoioiga e avea ai na avanoa ma o tatou moni.

Nance L. Schick, Esq., Sui Autu o le Nofoaga Autu Faava-o-malo mo Fautuaga Faalelotu i le Ofisa o Malo Aufaatasi, Niu Ioka. 

La'u mai le fa'amatalaga atoa

Fa'amatalaga a le Nofoaga Autu Fa'ava-o-malo mo Fautuaga Fa'alelotu i le Sauniga Lona Iva a Malo Aufaatasi e Fa'amuta le Vaega Galulue i Tagata Matutua (Aperila 5, 2018).
Faasoa atu

Faatatau Mataupu Faavae o

Religion in Igboland: Diversification, Relevance and Belonging

O lotu o se tasi o tulaga faʻale-aganuʻu faʻapitoa e le mafai ona faʻafitia aʻafiaga i tagata soifua i soʻo se mea i le lalolagi. E pei ona foliga mai e paia, e le gata ina taua le tapuaiga i le malamalama i le i ai o soo se tagatanuu moni ae e iai foi faiga faavae talafeagai i le va o tagata ma tulaga tau atinae. O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'ale-aganu'u i fa'aaliga eseese ma fa'aigoa o le fa'alavelave fa'alelotu e tele. O le atunuu Igbo i Nigeria i Saute, i itu uma e lua o le Vaitafe o Niger, o se tasi o vaega sili ona tele o pisinisi fai pisinisi i Aferika, faatasi ai ma le le mafaaseseina o tapuaiga e aʻafia ai le atinaʻe gafataulimaina ma fegalegaleaiga faʻalapotopotoga i totonu o ona tuaoi masani. Ae o le laufanua faʻalelotu o Igboland o loʻo suia pea. Seʻia oʻo i le 1840, o le lotu sili (s) a le Igbo o le nuʻu poʻo le aganuu. I lalo ifo o le luasefulu tausaga mulimuli ane, ina ua amata le galuega faafaifeautalai Kerisiano i le eria, na tatalaina ai se malosiaga fou lea o le a iu ai ina toe fetuutuunai le laufanua faalelotu o le atunuu o le eria. Na tupu a'e le faa-Kerisiano e faaitiitia ai le pule a le lotu mulimuli. Aʻo leʻi oʻo i le selau tausaga o le faʻaKerisiano i Igboland, na tulaʻi mai Isalama ma isi faʻatuatuaga faʻaletonu e tauva i lotu Igbo ma le faʻaKerisiano. O lenei pepa o loʻo faʻataʻitaʻia ai le faʻavasegaina o lotu ma lona faʻaogaina o galuega i le atinaʻe sologa lelei i Igboland. E maua mai ana fa'amaumauga mai galuega fa'asalalau, fa'atalanoaga, ma mea taulima. O lo'o finau mai a'o tula'i mai ni lotu fou, o le a fa'aauau pea ona fa'a'ese'ese ma/pe fetuutuuna'i le laufanua fa'alelotu a Igbo, pe mo le fa'atasi po'o le fa'apitoa i totonu o lotu o lo'o iai ma fa'atupula'ia, mo le ola o le Igbo.

Faasoa atu

Fausiaina o Nuu maufetuuna'i: Faiga e Taulai Tamaiti mo le Tali Atu mo le Yazidi Community Post-Genocide (2014)

O lenei su'esu'ega o lo'o taula'i atu i ni auala se lua e mafai ai ona tulituliloa auala e tali atu ai i le vaitaimi o le fa'ama'i fa'ama'i o tagata Yazidi: fa'amasinoga ma le le fa'amasinoga. O le fa'amasinoga tau suiga ose avanoa tulaga ese pe a mae'a fa'alavelave e lagolago ai le suiga o se nu'u ma fa'atupuina se lagona o le maufetuuna'i ma le fa'amoemoe e ala i se fa'ata'ita'iga, lagolago tele. E leai se 'tasi le tele e fetaui ma mea uma' auala i nei ituaiga o faiga, ma o lenei pepa e amanaʻia ai le tele o mea taua i le faʻavaeina o le faavae mo se auala aoga e le gata ina taofia ai sui o le Islamic State of Iraq and the Levant (ISIL). e tali atu mo a latou solitulafono faasaga i tagata soifua, ae ia faʻamalosia sui o le Yazidi, aemaise lava tamaiti, e toe maua se lagona o le tutoʻatasi ma le saogalemu. I le faia o lea mea, o lo'o fa'ata'atia ai e le au su'esu'e tulaga fa'ava-o-malo o aia tatau a tamaiti, fa'ama'oti po'o fea e talafeagai i le tulaga o Iraqi ma Kurdish. Ma, e ala i le iloiloina o lesona na aʻoaʻoina mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga tutusa i Sierra Leone ma Liberia, o le suʻesuʻega e fautuaina ai auala e tali atu ai interdisciplinary e faʻaogatotonu i le faʻamalosia o le auai o tamaiti ma le puipuiga i totonu o le Yazidi context. Ua saunia auala faapitoa e mafai ai ma e tatau ona auai tamaiti. Faʻatalanoaga i Iraqi Kurdistan ma tamaiti e toʻafitu na sao mai le faʻatagataotauaina a le ISIL na faʻatagaina mo tala faʻapitoa e logoina ai le va o loʻo i ai nei i le tausiga o latou manaʻoga pe a maeʻa le tafeaga, ma taʻitaʻia ai le fausiaina o talaʻaga a le ISIL, e fesoʻotaʻi ai tagata solitulafono i le solia o tulafono faʻavaomalo. O nei fa'amatalaga e tu'uina atu ai se fa'amatalaga tulaga ese i le poto masani a le Yazidi na sao mai, ma pe a su'esu'eina i le lautele fa'alelotu, nu'u ma fa'alapotopotoga fa'aitulagi, e maua ai le fa'amalamalamaga i laasaga uma e soso'o ai. O loʻo faʻamoemoe le au suʻesuʻe e faʻaalia se lagona o le faanatinati i le faʻavaeina o faiga faʻatulafonoina lelei mo le nuu o Yazidi, ma valaʻau atu i tagata faʻapitoa, faʻapea foʻi ma le lalolagi lautele e faʻaogaina le pulega faʻavaomalo ma faʻalauiloaina le faʻavaeina o se Truth and Reconciliation Commission (TRC) o se auala e le fa'asalaina e fa'aaloalogia ai aafiaga o Yazidis, a'o fa'amamaluina le poto masani a le tamaititi.

Faasoa atu

Fa'aliliuina i le fa'a-Islama ma le Fa'a-Tanu'u i Meleisia

O lenei pepa o se vaega o se poloketi suʻesuʻe tele e taulaʻi i le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu Malay ma le maualuga i Malaysia. E ui o le tulaʻi mai o le faʻaleaganuʻu faʻale-aganuʻu Malay e mafai ona mafua mai i mea eseese, o lenei pepa o loʻo taulaʻi faapitoa i le tulafono o le liliuina o le Isalama i Malaysia ma pe na faʻamalosia pe leai foi le lagona o le faʻatupuina o tagata Malay. O Meleisia o se atunu'u fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu na maua lona tuto'atasi i le 1957 mai Peretania. O le au Malays o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga latou te manatu i taimi uma le tapuaiga a Islama o se vaega ma vaega o lo latou faasinomaga lea e vavaeeseina ai i latou mai isi ituaiga tagata na aumai i totonu o le atunuu i le taimi o pulega colonial a Peretania. E ui o Islama o le lotu aloa'ia, ae ua faatagaina e le Faavae isi tapuaiga e faia ma le filemu e tagata e le o ni Malay, o tagata Saina ma Initia. Peita'i, o le tulafono fa'a-Islam o lo'o fa'atonutonu ai fa'aipoipoga Mosalemi i Meleisia ua fa'atonuina e tatau i tagata le-Muslimi ona liliu mai i Islama pe a mana'o e fa'aipoipo i Mosalemi. I totonu o lenei pepa, ou te finau e faapea o le tulafono o le liua o Isalama ua faʻaaogaina e avea o se meafaigaluega e faʻamalosia ai le lagona o le atunuʻu Malay i Malaysia. O faʻamatalaga muamua na aoina e faʻatatau i faʻatalanoaga ma Malay Muslims o loʻo faaipoipo i tagata e le o ni Malay. O fa'ai'uga ua fa'aalia ai o le to'atele o tagata Malay na fa'atalanoaina latou te manatu o le liliu mai i Isalama e mana'omia e le lotu Islama ma le tulafono a le setete. E le gata i lea, latou te le iloa foi se mafuaaga e tetee ai tagata e le o ni Malay i le liliu mai i Isalama, aua o le faaipoipoga, o le a otometi lava ona avea tamaiti ma Malay e tusa ai ma le Faavae, lea e sau foi ma tulaga ma avanoa. O manatu o tagata e le o ni Malaia ua liliu mai i Isalama sa faavae i luga o faatalanoaga lona lua sa faia e isi tagata popoto. Talu ai o le avea ma Mosalemi e feso'ota'i ma le avea ma Malai, o le to'atele o tagata e le o ni Malaia na liliu mai ua faoa o latou lagona fa'alelotu ma fa'asinomaga, ma lagona le una'ia e talia le tu ma aga fa'ale-tagata. E ui ina faigata le suia o le tulafono o le liuaina, ae o le tatalaina o talanoaga soofaatasi i totonu o aoga ma vaega lautele atonu o le laasaga muamua lea e foia ai lenei faafitauli.

Faasoa atu